19/Sv. 008

HR

Službeni list Europske unije

140

---

32006F0960

---

L 386/89

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

18.12.2006.

---

OKVIRNA ODLUKA VIJEĆA 2006/960/PUP

od 18. prosinca 2006.

o pojednostavljenju razmjene informacija i obavještajnih podataka između tijela zaduženih za izvršavanje zakona u državama članicama Europske unije

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 30. stavak 1. točke (a) i (b), te članak 34. stavak 2. točku (b),

uzimajući u obzir inicijativu Kraljevine Švedske,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta,

budući da:

(1)	Jedan od temeljnih ciljeva Europske unije jest osigurati svojim državljanima visoku razinu sigurnosti u području slobode, sigurnosti i pravde.

(2)

Taj je cilj moguće ostvariti sprečavanjem i suzbijanjem kriminala kroz bliskiju suradnju između tijela zaduženih za izvršavanje zakona u državama članicama uvažavajući načela i propise u vezi s ljudskim pravima, temeljnim slobodama i vladavinom prava na kojima počiva Unija, a koji su zajednički svim državama članicama.

(3)	Razmjena informacija i obavještajnih podataka o zločinima i kriminalnim aktivnostima predstavlja osnovu suradnje na području izvršavanja zakona u Uniji koja služi općem cilju povećanja sigurnosti državljana Unije.

(4)

Pravovremeni pristup točnim i ažurnim informacijama i obavještajnim podacima je ključni element koji tijelima zaduženim za izvršavanje zakona omogućuje uspješno otkrivanje, sprečavanje i provođenje istrage o zločinima ili kriminalnim aktivnostima, a posebno unutar područja na kojem su ukinute unutarnje granične kontrole. Budući da kriminalci svoje aktivnosti provode potajno, potrebno ih je nadzirati i informacije o njima razmjenjivati naročito žurno.

(5)

Važno je da se mogućnosti tijela zaduženih za izvršavanje zakona da dobiju informacije i obavještajne podatke o ozbiljnim zločinima i terorističkim djelima od drugih država članica promatraju horizontalno, a ne na temelju razlika u pogledu vrste zločina ili podjele nadležnosti između tijela zaduženih za izvršavanje zakona ili pravosudnih tijela.

(6)

U ovom trenutku, učinkovita i brza razmjena informacija i obavještajnih podataka između tijela zaduženih za izvršavanje zakona ozbiljno je otežana formalnim postupcima, upravnim strukturama i pravnim preprekama utvrđenim u zakonodavstvu država članica; ovakvo stanje stvari neprihvatljivo je državljanima Europske unije, te zahtijeva veću sigurnost i učinkovitije izvršavanje zakona uz istovremenu zaštitu ljudskih prava.

(7)

Tijela zadužena za izvršavanje zakona moraju imati mogućnost zatražiti i dobiti informacije i obavještajne podatke od drugih država članica u različitim fazama istrage, od faze prikupljanja obavještajnih kriminalističkih podataka do faze provedbe kriminalističke istrage. Sustavi država članica razlikuju se u tom smislu, ali svrha ove Okvirne odluke nije mijenjati te sustave. Međutim, njome se nastoji osigurati da se određene informacije i obavještajni podaci koji su za tijela zadužena za izvršavanje zakona od ključnog značaja na području Unije razmjenjuju brzo.

(8)

Nepostojanje zajedničkog pravnog okvira za učinkovitu i brzu razmjenu informacija i obavještajnih podataka između tijela zaduženih za izvršavanje zakona država članica predstavlja nedostatak koji se mora otkloniti; Vijeće Europske unije stoga smatra potrebnim donijeti pravno obvezujući instrument o pojednostavljenju razmjene informacija i obavještajnih podataka. Ova Okvirna odluka ne bi trebala utjecati na postojeće ili buduće instrumente koji omogućuju proširenje ciljeva ove Okvirne odluke ili olakšavaju postupke razmjene informacija i obavještajnih podataka, kao što je Konvencija od 18. prosinca 1997. o uzajamnoj pomoći i suradnji među carinskim upravama, sastavljena na temelju članka K3 Ugovora o Europskoj uniji (1).

(9)	Što se tiče razmjene informacija, ova Okvirna odluka nema utjecaja na ključne interese nacionalne sigurnosti, ne ugrožava uspjeh istraga koje su u tijeku ili sigurnost pojedinaca, kao ni konkretne obavještajne aktivnosti na području državne sigurnosti.

(10)	Važno je promicati razmjenu informacija na što širem planu, a naročito s obzirom na kaznena djela koja su izravno ili posredno u vezi s organiziranim kriminalom i terorizmom, na način koji ne smanjuje potrebnu razinu suradnje među državama članicama na temelju postojećih dogovora.

(11)

U zajedničkom interesu država članica u borbi protiv prekograničnog kriminala mora se uspostaviti odgovarajuća ravnoteža između brze i učinkovite suradnje u području izvršavanja zakona i usuglašenih načela i propisa o zaštiti podataka, temeljnim slobodama, ljudskim pravima i osobnim slobodama pojedinaca.

(12)

U Deklaraciji o borbi protiv terorizma koju je donijelo Europsko vijeće na svojem zasjedanju 25. ožujka 2004., Europsko vijeće zatražilo je od Vijeća da preispita mjere za pojednostavljenje razmjene informacija i obavještajnih podataka među tijelima zaduženim za izvršavanje zakona u državama članicama.

(13)

Što se tiče Islanda i Norveške, ova Okvirna odluka predstavlja razvoj odredaba pravne stečevine iz Schengena u području iz članka 1. Odluke Vijeća 1999/437/EZ od 17. svibnja 1999. o određenim aranžmanima za primjenu Sporazuma sklopljenog između Vijeća Europske unije, te Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih dviju država u pogledu provedbe, primjene i razvoja pravne stečevine iz Schengena (2). Postupci navedeni u tom Sporazuma poštivani su u ovoj Okvirnoj odluci.

(14)

Po pitanju Švicarske, ova Okvirna odluka predstavlja razvoj odredaba pravne stečevine iz Schengena u smislu Sporazuma potpisanog između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije u pogledu provedbe, primjene i razvoja pravne stečevine iz Schengena, a te odredbe pripadaju području iz članka 1.(H) Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 4. stavkom 1. Odluke 2004/860/EZ (3) o potpisivanju u ime Europske zajednice određenih odredaba tog Sporazuma i njihovoj privremenoj primjeni, te u vezi s člankom 4. stavkom 1. Odluke 2004/849/EZ (4) o potpisivanju u ime Europske unije određenih odredaba tog Sporazuma i njihovoj privremenoj primjeni.

DONIJELO JE OVU OKVIRNU ODLUKU:

GLAVA I.

PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE

Članak 1.

Cilj i područje primjene

1.   Svrha ove Okvirne odluke je uspostaviti pravila prema kojima tijela zadužena za izvršavanje zakona u državama članicama mogu učinkovito i brzo razmjenjivati postojeće informacije i obavještajne podatke za potrebe provođenja kriminalističkih istraga ili operacija prikupljanja obavještajnih podataka o kaznenim djelima.

2.   Ova Okvirna odluka nema utjecaja na bilateralne ili multilateralne sporazume ili dogovore između država članica i trećih zemalja na instrumente Europske unije o uzajamnoj pravnoj pomoći ili međusobnom priznavanju odluka o kaznenim stvarima, kao ni na bilo koje uvjete koje treće zemlje odrede u pogledu upotrebe informacija jednom kad su one dostavljene.

3.   Ova Okvirna odluka obuhvaća sve informacije i/ili obavještajne podatke prema definiciji iz članka 2. točke (d). Ona ne obvezuje države članice da prikupljaju i pohranjuju informacije i obavještajne podatke za potrebe njihova dostavljanja nadležnim tijelima zaduženim za izvršavanje zakona u drugim državama članicama.

4.   Ova Okvirna odluka ne obvezuje države članice da dostavljaju informacije ili obavještajne podatke koji će se koristiti kao dokazni materijal pred pravosudnim tijelima, niti daje pravo da se takve informacije ili obavještajni podaci koriste u tu svrhu. Ako je neka država članica dobila informacije ili obavještajne podatke prema ovoj Okvirnoj odluci, te ih želi koristiti kao dokazni materijal pred pravosudnim tijelima, ona mora dobiti suglasnost države članice koja je dostavila dotične informacije ili obavještajne podatke ako je to potrebno prema nacionalnom zakonu države članice koja je dostavila informacije ili obavještajne podatke, primjenjujući instrumente o pravosudnoj suradnji koji su na snazi među državama članicama. Ta suglasnost nije potrebna ako je zamoljena država članica u vrijeme dostavljanja informacija ili obavještajnih podataka već dala svoju suglasnost za korištenje tih informacija ili obavještajnih podataka kao dokaznog materijala.

5.   Ova Okvirna odluka ne obvezuje na prikupljanje informacija ili obavještajnih podataka prisilnim mjerama koje su određene nacionalnim zakonodavstvom na državnom području države članice koja prima molbu za informacije ili obavještajne podatke.

6.   Ako je to dopušteno i sukladno njihovom nacionalnom zakonodavstvu, države članice dostavljaju informacije ili obavještajne podatke koje su prethodno prikupile prisilnim mjerama.

7.   Ova Okvirna odluka ne utječe na obvezu poštovanja temeljnih prava i temeljnih pravnih načela iz članka 6. Ugovora o Europskoj uniji, te sve obveze koje se odnose na tijela zadužena za izvršavanje zakona u tom pogledu ostaju neizmijenjene.

Članak 2.

Definicije

U ovoj Okvirnoj odluci:

(a)

„nadležno tijelo zaduženo za izvršavanje zakona” znači nacionalno policijsko, carinsko ili drugo tijelo koje je ovlašteno na temelju nacionalnog zakonodavstva otkrivati, sprečavati i provoditi istrage o kaznenim djelima ili kriminalnim aktivnostima, te izvršavati ovlaštenja i provoditi prisilne mjere u okviru takvih radnji. Agencije ili službe zadužene posebno za pitanja nacionalne sigurnosti nisu obuhvaćene pojmom nadležnog tijela zaduženog za izvršavanje zakona. Svaka država članica dužna je, do 18. prosinca 2007., navesti u izjavi koju će pohraniti u Glavnom tajništvu Vijeća koja su tijela obuhvaćena pojmom „nadležno tijelo zaduženo za izvršavanje zakona”. Tu je izjavu moguće uvijek promijeniti.

(b)

„kriminalistička istraga”: faza postupka tijekom koje nadležna tijela zadužena za izvršavanje zakona ili pravosudna tijela, uključujući javne tužitelje, poduzimaju mjere s ciljem utvrđivanja i otkrivanja činjenica, osumnjičenika i okolnosti u vezi s jednim ili nekoliko otkrivenih konkretnih kaznenih djela;

(c)

„operacija prikupljanja obavještajnih podataka o kaznenom djelu”: faza postupka koja prethodi fazi kriminalističke istrage, a tijekom koje nadležno tijelo zaduženo za izvršavanje zakona ima pravo, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, prikupljati, obrađivati i analizirati informacije o zločinu ili kriminalnim aktivnostima kako bi utvrdilo je li konkretno kazneno djelo počinjeno, odnosno postoji li vjerojatnost da će biti počinjeno u budućnosti;

(d)

„informacije i/ili obavještajni podaci”: i. sve vrste informacija ili podataka koje posjeduju tijela zadužena za izvršavanje zakona; i ii. sve vrste informacija ili podataka koje posjeduju tijela javne vlasti ili privatne osobe, a koje su dostupne tijelima zaduženim za izvršavanje zakona bez primjene prisilnih mjera u skladu s člankom 1. stavkom 5.

(e)	„kaznena djela iz članka 2. stavka 2. Okvirne odluke 2002/584/PUP o europskom uhidbenom nalogu (5)“ (dalje u tekstu: „kaznena djela iz članka 2. stavka 2. Okvirne odluke 2002/584/PUP”): kaznena djela prema nacionalnom zakonodavstvu koja odgovaraju ili su identična djelima iz navedene odredbe.

GLAVA II.

RAZMJENA INFORMACIJA I OBAVJEŠTAJNIH PODATAKA

Članak 3.

Dostavljanje informacija i obavještajnih podataka

1.   Države članice osiguravaju mogućnosti za dostavljanje informacija i obavještajnih podataka nadležnim tijelima zaduženim za izvršavanje zakona u drugim državama članicama sukladno ovoj Okvirnoj odluci.

2.   Informacije i obavještajni podaci dostavljaju se na molbu nadležnog tijela zaduženog za izvršavanje zakona koje postupa u skladu s ovlastima koje su mu dodijeljene na temelju mjerodavnog nacionalnog zakonodavstva, a koje provodi kriminalističku istragu ili operaciju prikupljanja obavještajnih podataka o kaznenom djelu.

3.   Države članice osiguravaju da se kod dostavljanja informacija i obavještajnih podataka nadležnim tijelima zaduženima za izvršavanje zakona u drugim državama članicama ne primjenjuju uvjeti stroži od uvjeta koji se primjenjuju na nacionalnoj razini kad se dostavljaju i traže informacije i obavještajni podaci. Država članica naročito ne smije razmjenu između svojeg nadležnog tijela zaduženog za izvršavanje zakona i nadležnog tijela zaduženog za izvršavanje zakona u drugoj državi članici onih informacija i obavještajnih podataka koji su u unutarnjem postupku dostupni bez suglasnosti ili odobrenja pravosudnog tijela uvjetovati suglasnošću ili odobrenjem pravosudnog tijela.

4.   Ako su, prema nacionalnom zakonodavstvu zamoljene države članice, tražene informacije ili obavještajni podaci dostupni zamoljenom nadležnom tijelu zaduženom za izvršavanje zakona samo uz suglasnost ili odobrenje pravosudnog tijela, to nadležno tijelo zaduženo za izvršavanje zakona dužno je od nadležnog pravosudnog tijela zatražiti suglasnost ili odobrenje za pristupanje traženim informacijama i njihovu razmjenu. Nadležno pravosudno tijelo zamoljene države članice kod donošenja svoje odluke, ne dovodeći u pitanje članak 10. stavak 1. i 2., primjenjuje ista pravila kao da se radi o potpuno unutarnjem pitanju.

5.   Ako su tražene informacije ili obavještajni podaci dobiveni od druge države članice ili neke treće zemlje te podliježu pravilu specijalnosti, njihovo dostavljanje nadležnom tijelu zaduženom za izvršavanje zakona u drugoj državi članici moguće je samo uz suglasnost države članice ili treće zemlje koja je dostavila tražene informacije ili obavještajne podatke.

Članak 4.

Vremenski rokovi za dostavljanje informacija i obavještajnih podataka

1.   Države članice osiguravaju odgovarajuće postupke kako bi, u roku od najviše osam sati, mogle odgovoriti na hitne molbe za informacije i obavještajne podatke u vezi s kaznenim djelima iz članka 2. stavka 2. Okvirne odluke 2002/584/PUP ako se tražene informacije ili obavještajni podaci nalaze u bazi podataka koja je izravno dostupna tijelu zaduženom za izvršavanje zakona.

2.   Ako nadležno tijelo zaduženo za izvršavanje zakona koje je primilo molbu nije u mogućnosti odgovoriti u roku od osam sati, razloge za to navodi na obrascu koji je priložen u Prilogu A. Ako bi dostavljanje traženih informacija ili obavještajnih podataka u roku od osam sati predstavljalo nerazmjerno opterećenje za zamoljeno tijelo zaduženo za izvršavanje zakona, ono može odgoditi dostavljanje informacija ili obavještajnih podataka. U tom slučaju zamoljeno tijelo zaduženo za izvršavanje zakona o toj odgodi odmah obavješćuje tijelo zaduženo za izvršavanje zakona koje je uputilo molbu te dostavlja tražene informacije ili obavještajne podatke što prije, a najkasnije u roku od tri dana. Do 19. prosinca 2009. preispituje se primjena odredaba iz ovog stavka.

3.   Države članice osiguravaju da se, u slučajevima koji nisu hitni, na molbe za informacije i obavještajne podatke u vezi s kaznenim djelima iz članka 2. stavka 2. Okvirne odluke 2002/584/PUP odgovori u roku od tjedan dana ako se tražene informacije ili obavještajni podaci nalaze u bazi podataka koja je izravno dostupna tijelu zaduženom za izvršavanje zakona. Ako zamoljeno nadležno tijelo zaduženo za izvršavanje zakona nije u mogućnosti odgovoriti u roku od tjedan dana, navodi razloge za to na obrascu koji je priložen u Dodatku A.

4.   U svim ostalim slučajevima države članice osiguravaju nadležnom tijelu zaduženom za izvršavanje zakona koje je uputilo molbu dostavu traženih informacija u roku od 14 dana. Ako zamoljeno nadležno tijelo zaduženo za izvršavanje zakona nije u mogućnosti odgovoriti u roku od 14 dana, dužno je navesti razloge za to na obrascu iz Priloga A.

Članak 5.

Molbe za informacije i obavještajne podatke

1.   Informacije i obavještajni podaci mogu se zatražiti za potrebe otkrivanja, sprečavanja ili provođenja istrage o kaznenim djelima ako postoji činjenična osnova koja upućuje na to da dotične informacije i obavještajni podaci postoje u drugoj državi članici. U zahtjevu je potrebno navesti tu činjeničnu osnovu i obrazložiti svrhu zbog koje se konkretne informacije i obavještajni podaci traže, kao i povezanost između te svrhe i osobe na koju se informacije i obavještajni podaci odnose.

2.   Nadležno tijelo zaduženo za izvršavanje zakona koje podnosi molbu ne smije tražiti više informacija ili obavještajnih podataka, niti postavljati kraće vremenske rokove, nego što je potrebno kako bi se ostvarila svrha molbe.

3.   Molbe za informacije ili obavještajne podatke sadrže barem podatke iz Priloga B.

Članak 6.

Način komunikacije i jezik

1.   Razmjena informacija i obavještajnih podataka na temelju ove Okvirne odluke može se obavljati kroz postojeće kanale za međunarodnu suradnju u području izvršavanja zakona. Jezik koji se koristi za podnošenje molbe i razmjenu informacija jest jezik koji se koristi u predmetnom načinu komunikacije. Kod davanja izjava sukladno članku 2. točki (a), države članice Glavnom tajništvu Vijeća dostavljaju pojedinosti o podacima za kontakte na koje se molbe mogu uputiti u hitnim slučajevima. Te se pojedinosti mogu mijenjati u svakom trenutku. Glavno tajništvo Vijeća državama članicama i Komisiji dostavlja primljene izjave.

2.   Informacije ili obavještajni podaci razmjenjuju se i s Europolom sukladno Konvenciji, koja se temelji na članku K.3 Ugovora o Europskoj uniji, o osnivanju Ureda europske policije (Konvencija o Europolu) (6) i s Eurojustom sukladno Odluci Vijeća 2002/187/PUP od 28. veljače 2002. kojom se osniva Eurojust s ciljem jačanja borbe protiv teških kaznenih djela (7) ako se razmjena odnosi na kazneno djelo ili kriminalnu aktivnost u njihovom području nadležnosti.

Članak 7.

Neplanirana razmjena informacija i obavještajnih podataka

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 10., nadležna tijela zadužena za izvršavanje zakona, a da za to nije potreban prethodni zahtjev, nadležnim tijelima zaduženim za izvršavanje zakona u drugoj državi članici dostavljaju informacije i obavještajne podatke ako postoji činjenična osnova koja upućuje na to da bi te informacije i obavještajni podaci mogli pomoći u otkrivanju, sprečavanju ili provođenju istrage o kaznenim djelima iz članka 2. stavka 2. Okvirne odluke 2002/584/PUP. Načini ovakve neplanirane razmjene uređuju se nacionalnim zakonodavstvom država članica koje dostavljaju informacije.

2.   Dostavljanje informacija i obavještajnih podataka ograničeno je na one informacije i podatke koji se smatraju relevantnim i potrebnim za uspješno otkrivanje, sprečavanje ili provedbu istrage o zločinu ili kriminalnoj radnji o kojoj je riječ.

Članak 8.

Zaštita podataka

1.   Svaka država članica osigurava da se propisi o zaštiti podataka koji su na snazi u trenutku korištenja komunikacijskih kanala iz članka 6. stavka 1. primjenjuju i tijekom postupaka razmjene informacija i obavještajnih podataka predviđenih ovom Okvirnom odlukom.

2.   Na informacije i obavještajne podatke koji su razmijenjeni izravno ili na bilateralnoj osnovi na temelju ove Okvirne odluke primjenjuju se nacionalni propisi o zaštiti podataka na snazi u državi članici koja ih prima, pri čemu informacije i obavještajni podaci podliježu istim propisima o zaštiti podataka kao da su prikupljeni u samoj državi članici koja ih je primila. Osobni podaci obrađeni u okviru provedbe ove Okvirne odluke uživaju zaštitu sukladno Konvenciji Vijeća Europe od 28. siječnja 1981. o zaštiti pojedinaca prilikom automatske obrade osobnih podataka te, za one države koje su ga ratificirale, sukladno Dodatnom protokolu od 8. studenoga 2001. navedene Konvencije, o nadzornim tijelima i prekograničnim tijekovima podataka. Načela sadržana u Preporuci br. R(87) 15 Vijeća Europe kojom se uređuje korištenje osobnih podataka u policijskom sektoru također valja uzeti u obzir kad tijela zadužena za izvršavanje zakona postupaju s podacima dobivenim na temelju ove Okvirne odluke.

3.   Informacije i obavještajne podatke dostavljene na temelju ove Okvirne odluke nadležna tijela zadužena za izvršavanje zakona u državama članicama kojima su oni dostavljeni mogu koristiti samo za one svrhe za koje su dostavljeni sukladno odredbama ove Okvirne odluke ili za sprečavanje neposredne i ozbiljne opasnosti za javnu sigurnost; obrada u druge svrhe dopuštena je samo uz prethodno odobrenje države članice koja ih dostavlja i podložno nacionalnom zakonodavstvu države članice koja ih prima. Odobrenje se smije dati samo ako to dopušta nacionalno zakonodavstvo države članice koja dostavlja informacije.

4.   Kod dostavljanja informacija i obavještajnih podataka sukladno ovoj Okvirnoj odluci, nadležno tijelo zaduženo za izvršavanje zakona koje ih dostavlja može, sukladno svojem nacionalnom zakonodavstvu, odrediti uvjete za korištenje informacija i obavještajnih podataka od strane nadležnog tijela zaduženog za izvršavanje zakona koje ih prima. Također je moguće odrediti uvjete za objavljivanje rezultata istrage o kaznenom djelu ili operacije prikupljanja obavještajnih podataka o kaznenom djelu u sklopu kojeg je provedena razmjena podataka i obavještajnih podataka. Ti su uvjeti obvezujući za nadležno tijelo zaduženo za izvršavanje zakona koje prima informacije osim u posebnim slučajevima kada je nacionalnim zakonodavstvom utvrđeno da se ograničenja u pogledu korištenja informacija ukidaju za pravosudna tijela, zakonodavna tijela ili bilo koje drugo neovisno tijelo osnovano na temelju zakona i odgovorno za nadzor nadležnih tijela zaduženih za izvršavanje zakona. U takvim slučajevima, informacije i obavještajni podaci mogu se koristiti samo nakon prethodnog savjetovanja s državom članicom koja ih dostavlja, a čiji se interesi i mišljenja moraju uvažavati u najvećoj mogućoj mjeri. Država članica koja dostavlja informacije i podatke može, u posebnim slučajevima, od države članice koja ih prima tražiti informacije o korištenju i daljnjoj obradi dostavljenih informacija i obavještajnih podataka.

Članak 9.

Povjerljivost

Nadležna tijela zadužena za izvršavanje zakona, u svakom konkretnom slučaju razmjene informacija ili obavještajnih podataka, vode računa o zahtjevima za tajnost istražnog postupka. U tu svrhu, nadležna tijela zadužena za izvršavanje zakona, sukladno svojim nacionalnim zakonima, jamče povjerljivost svih dostavljenih informacija i obavještajnih podataka koji su označeni kao povjerljivi.

Članak 10.

Razlozi za uskraćivanje informacija ili obavještajnih podataka

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 3. stavak 3., nadležno tijelo zaduženo za izvršavanje zakona može odbiti dostaviti informacije ili obavještajne podatke samo ako postoji činjenična osnova koja upućuje na to da bi dostavljanje tih informacija ili obavještajnih podataka:

(a)	uzrokovalo povredu temeljnih interesa nacionalne sigurnosti države članice kojoj je upućena molba; ili

(b)	ugrozilo uspjeh istrage ili operacije prikupljanja obavještajnih podataka o kaznenom djelu koja je u tijeku, odnosno ugrozilo sigurnost pojedinaca; ili

(c)	bilo očito nerazmjerno ili nevažno u odnosu na svrhe zbog kojih je molba upućena.

2.   Ako se molba odnosi na kazneno djelo za koje pravo zamoljene države članice predviđa zatvorsku kaznu od godine dana ili kraće, nadležno tijelo zaduženo za izvršavanje zakona može odbiti dostaviti tražene informacije ili obavještajne podatke.

3.   Nadležno tijelo zaduženo za izvršavanje zakona odbija dostaviti informacije ili obavještajne podatke ako nadležno pravosudno tijelo nije odobrilo pristup i razmjenu traženih informacija sukladno članku 3. stavku 4.

GLAVA III.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 11.

Provedba

1.   Države članice poduzimaju potrebne mjere za poštovanje odredaba ove Okvirne odluke do 19. prosinca 2006.

2.   Države članice Glavnom tajništvu Vijeća i Komisiji dostavljaju tekst odredaba kojima se njihove obveze iz ove Okvirne odluke prenose u njihova nacionalna zakonodavstva. Na temelju ovih i drugih informacija koje države članice dostavljaju na zahtjev, Komisija do 19. prosinca 2010. podnosi izvješće Vijeću o primjeni ove Okvirne odluke. Vijeće je dužno do 19. prosinca 2011. donijeti ocjenu o tomu u kojoj mjeri su države članice postupile u skladu s odredbama ove Okvirne odluke.

Članak 12.

Odnos prema drugim instrumentima

1.   Odredbe članka 39. stavaka 1., 2. i 3., te članka 46. Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma (8) o razmjeni informacija i obavještajnih podataka za potrebe provođenja istrage o kaznenim djelima ili operacija prikupljanja obavještajnih podataka o kaznenim djelima kako je predviđeno ovom Okvirnom odlukom, zamjenjuju se odredbama ove Okvirne odluke.

2.   Ovime se stavlja izvan snage Odluka Schengenskog izvršnog odbora od 16. prosinca 1998. o prekograničnoj policijskoj suradnji u području sprečavanja i otkrivanja kriminala (SCH/Com-ex (98) 51 rev 3) (9) i Odluka Schengenskog izvršnog odbora od 28. travnja 1999. o unaprjeđenju policijske suradnje u sprečavanju i otkrivanju kaznenih djela (SCH/Com-ex (99) 18) (10).

3.   Države članice mogu nastaviti primjenjivati bilateralne ili multilateralne sporazume ili aranžmane koji su na snazi u trenutku donošenja ove Okvirne odluke ako ti sporazumi ili aranžmani omogućuju proširenje ciljeva ove Okvirne odluke, te pridonose pojednostavljenju ili olakšavaju postupke razmjene informacija i obavještajnih podataka unutar područja primjene ove Okvirne odluke.

4.   Nakon stupanja na snagu ove Okvirne odluke države članice mogu zaključivati, odnosno stavljati na snagu, bilateralne ili multilateralne sporazume ili aranžmane ako ti sporazumi ili aranžmani omogućuju proširenje ciljeva ove Okvirne odluke, te pridonose pojednostavljenju ili dodatno olakšavaju postupke razmjene informacija i obavještajnih podataka unutar područja primjene ove Okvirne odluke.

5.   Sporazumi i aranžmani iz stavaka 3. i 4. ovog članka ne smiju ni na koji način utjecati na odnose s onim državama članicama koje u njima ne sudjeluju.

6.   Države članice najkasnije do 19. prosinca 2007. obavješćuju Vijeće i Komisiju o postojećim sporazumima i aranžmanima iz stavka 3. ovog članka koje žele nastaviti primjenjivati.

7.   Države članice također obavješćuju Vijeće i Komisiju o svakom novom sporazumu ili aranžmanu iz stavka 4. ovog članka u roku od tri mjeseca nakon njihova potpisivanja odnosno, za one instrumente koji su već bili potpisani prije donošenja ove Okvirne odluke, nakon njihova stupanja na snagu.

Članak 13.

Stupanje na snagu

Ova Okvirna odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

---

(1)  SL C 24, 23.1.1998., str. 2.

(2)  SL L 176, 10.7.1999., str. 31.

(3)  SL L 370, 17.12.2004., str. 78.

(4)  SL L 368, 15.12.2004., str. 26.

(5)  SL L 190, 18.7.2002., str. 1.

(6)  SL L 316, 27.11.1995., str. 2. Konvencija kako je zadnje izmijenjena Protokolom sastavljenim na osnovi članka 43. stavka 1. Konvencije o Europolu (SL C 2, 6.1.2004., str. 3.).

(7)  SL L 63, 6.3.2002., str. 1. Odluka kako je zadnje izmijenjena Odlukom 2003/659/PUP (SL L 245, 29.9.2003., str. 44.).

(8)  SL L 239, 22.9.2000., str. 19. Konvencija kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1160/2005 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 191, 22.7.2005., str. 18.).

(9)  SL L 239, 22.9.2000., str. 407.

(10)  SL L 239, 22.9.2000., str. 421.

---

PRILOG A

OBRAZAC ZA RAZMJENU INFORMACIJA TEMELJEM OKVIRNE ODLUKE 2006/960/PUP KOJI KORISTI ZAMOLJENA DRŽAVA ČLANICA U SLUČAJU DOSTAVLJANJA/ODGODE/USKRAĆIVANJA INFORMACIJA

Ovaj se obrazac koristi za dostavljanje traženih informacija i/ili obavještajnih podataka, za obavijest tijelu koje je uputilo molbu o nemogućnosti postupanja u redovnom roku, o potrebi podnošenja zahtjeva pravosudnom tijelu radi dobivanja odobrenja, odnosno o uskraćivanju informacija.

Ovaj se obrazac može koristiti više puta tijekom postupka (npr. ako je zahtjev prvo potrebno podnijeti pravosudnom tijelu, a kasnije se ispostavi da molba za informacije mora biti odbijena).

---

PRILOG B

OBRAZAC MOLBE ZA DOSTAVLJANJE INFORMACIJA I OBAVJEŠTAJNIH PODATAKA KOJI U RAZMJENI INFORMACIJA TEMELJEM OKVIRNE ODLUKE 2006/960/PUP KORISTI DRŽAVA MOLITELJICA

Ovaj se obrazac koristi kad se podnosi molba za dostavljanje informacija i obavještajnih podataka na temelju Okvirne odluke 2006/960/PUP

---