EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 31998L0029

98/29/EZ: Direktiva Vijeća 98/29/EZ od 7. svibnja 1998. o usklađivanju osnovnih odredaba o osiguranju izvoznih kredita za pokriće srednjoročnih i dugoročnih poslova

OJ L 148, 19.5.1998, p. 22–32 (ES, DA, DE, EL, EN, FR, IT, NL, PT, FI, SV)
Special edition in Czech: Chapter 11 Volume 028 P. 246 - 256
Special edition in Estonian: Chapter 11 Volume 028 P. 246 - 256
Special edition in Latvian: Chapter 11 Volume 028 P. 246 - 256
Special edition in Lithuanian: Chapter 11 Volume 028 P. 246 - 256
Special edition in Hungarian Chapter 11 Volume 028 P. 246 - 256
Special edition in Maltese: Chapter 11 Volume 028 P. 246 - 256
Special edition in Polish: Chapter 11 Volume 028 P. 246 - 256
Special edition in Slovak: Chapter 11 Volume 028 P. 246 - 256
Special edition in Slovene: Chapter 11 Volume 028 P. 246 - 256
Special edition in Bulgarian: Chapter 11 Volume 017 P. 43 - 53
Special edition in Romanian: Chapter 11 Volume 017 P. 43 - 53
Special edition in Croatian: Chapter 11 Volume 110 P. 93 - 103

Legal status of the document In force: This act has been changed. Current consolidated version: 05/06/2003

ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/1998/29/oj

11/Sv. 110

HR

Službeni list Europske unije

93


31998L0029


L 148/22

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


DIREKTIVA VIJEĆA 98/29/EZ

od 7. svibnja 1998.

o usklađivanju osnovnih odredaba o osiguranju izvoznih kredita za pokriće srednjoročnih i dugoročnih poslova

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 113.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

(1)

budući da srednjoročno i dugoročno osiguranje izvoznih kredita ima presudnu ulogu u međunarodnoj trgovini i predstavlja jedan od glavnih instrumenata trgovinske politike;

(2)

budući da srednjoročno i dugoročno osiguranje izvoznih kredita ima važnu ulogu u trgovini sa zemljama u razvoju i time potiče njihovu integraciju u svjetsko gospodarstvo, što predstavlja cilj razvojne politike Zajednice;

(3)

budući da razlike između službenih sustava srednjoročnog i dugoročnog osiguranja izvoznih kredita trenutačno na snazi u državama članicama u odnosu na glavne elemente pokrića, premija i polica pokrića mogu dovesti do poremećaja tržišnog natjecanja između poduzetnika u Zajednici;

(4)

budući da se čini primjerenim da mjere predviđene u ovoj Direktivi ne sežu dalje od onog što je potrebno za postizanje cilja usklađivanja koje je potrebno kako bi se osiguralo da se izvozna politika temelji na jedinstvenim načelima i da ne dolazi do poremećaja tržišnog natjecanja između poduzetnika u Zajednici;

(5)

budući da je, kako bi se smanjili postojeći poremećaji tržišnog natjecanja, poželjno da se različiti službeni sustavi osiguranja izvoznih kredita usklade na temelju jedinstvenih načela i na način kako bi činili sastavni dio zajedničke trgovinske politike, kako je predviđeno u članku 112. Ugovora;

(6)

budući da vlade (ili posebne institucije pod nadzorom vlada) pružaju programe jamstava ili osiguranja izvoznih kredita uz premijske stope koje nisu dovoljne za pokriće dugoročnih troškova i gubitaka poslovanja te se ti programi svrstavaju među zabranjene izvozne subvencije sukladno Sporazumu o subvencijama i kompenzacijskim mjerama sklopljenom u okviru Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini (1986. do 1994.) (1), a posebno u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) i stavkom (j) njegovog Priloga I.;

(7)

budući da bi premija koju naplaćuju osiguravatelji izvoznih kredita trebala odgovarati osiguranom slučaju;

(8)

budući da bi usklađivanje trebalo potaknuti suradnju između osiguravatelja kredita koji djeluju u ime ili uz podršku države te unaprijediti suradnju između poduzetnika u Zajednici kako je predviđeno člankom 130. Ugovora;

(9)

budući da su usklađenje i suradnja glavni i presudni čimbenici konkurentnosti izvoznika Zajednice na tržištima koja nisu tržišta Zajednice;

(10)

budući da Bijela knjiga Komisije o uspostavljanju unutarnjeg tržišta, koju je Europsko vijeće usvojilo u lipnju 1985. godine, naglašava važnost okruženja koje ubrzava suradnju između poduzetnika u Zajednici;

(11)

budući da je Vijeće Odlukom (2) od 27. rujna 1960. osnovalo Skupinu za koordinaciju politike na području osiguranja kredita, kreditnih jamstava i financijskih kredita;

(12)

budući da je 15. svibnja 1991. navedena Skupina za koordinaciju politike ovlastila stručnjake iz svake tadašnje države članice koji su, u svojstvu Stručne skupine za jedinstveno tržište iz 1992., 27. ožujka 1992., 11. lipnja 1993. i 9. veljače 1994. godine podnijeli izvješća koja su sadržavala niz prijedloga;

(13)

budući da je Vijeće Odlukom 93/112/EEZ (3) provelo u pravo Zajednice Sporazum OECD-a o smjernicama za službeno podupirane izvozne kredite;

(14)

budući da se Direktiva Vijeća 70/509/EEZ od 27. listopada 1970. o usvajanju zajedničke politike osiguranja kredita za srednjoročne i dugoročne poslove s kupcima iz javnog sektora (4) i Direktiva Vijeća 70/510/EEZ od 27. listopada 1970. o usvajanju zajedničke politike osiguranja kredita za srednjoročne i dugoročne poslove s kupcima iz privatnog sektora (5) trebaju zamijeniti ovom Direktivom;

(15)

budući da bi ovo početno usklađenje osiguranja izvoznih kredita trebalo smatrati korakom prema približavanju različitih sustava država članica,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Područje primjene

Ova se Direktiva primjenjuje na pokriće poslova koji se odnose na izvoz robe i/ili usluga podrijetlom iz države članice u mjeri u kojoj se ova potpora pruža izravno ili neizravno za račun ili uz potporu jedne ili više država članica, uključujući ukupno razdoblje trajanja rizika od dvije ili više godina, što podrazumijeva razdoblje otplate uključujući razdoblje proizvodnje.

Ova se Direktiva ne primjenjuje na pokriće ponude, jamstva avansnih plaćanja, jamstva za dobro izvršenje posla, jamstva za zadržanu dobit. Također se ne primjenjuje na osiguranje rizika vezanih uz građevinsku opremu i materijal u slučaju kada se koriste lokalno za izvršenje komercijalnih ugovora.

Članak 2.

Obveze država članica

Države članice osiguravaju da svaka institucija koja pruža izravno ili neizravno pokriće u obliku osiguranja izvoznih kredita, jamstva ili refinanciranja za račun države članice ili uz podršku države članice koja predstavlja samu vladu ili koja je pod nadzorom i/ili koja djeluje pod vodstvom vlade koja pruža pokriće, dalje u tekstu „osiguravatelji”, obuhvaća poslove koji se odnose na izvoz robe i/ili usluga u skladu s odredbama određenim u Prilogu ovoj Direktivi, kada je odredište te robe i/ili usluga zemlje izvan Zajednice i kada su financirane kreditom kupcu ili kreditom dobavljaču ili plaćene u gotovini.

Članak 3.

Provedbene odluke

Odluke iz točke 46. Priloga Komisija donosi u skladu s postupkom utvrđenim u članku 4. ove Direktive.

Članak 4.

Odbor

Komisiji pomaže odbor koji se sastoji od predstavnika država članica i kojim predsjedava predstavnik Komisije.

Predstavnik Komisije podnosi odboru nacrt mjera koje treba poduzeti. Odbor daje svoje mišljenje o nacrtu u roku koji predsjednik može utvrditi ovisno o hitnosti predmeta. Mišljenje se donosi većinom utvrđenom u članku 148. stavku 2. Ugovora u slučaju odluka koje je Vijeće dužno donijeti na prijedlog Komisije. Glasovi predstavnika država članica u odboru vrednuju se na način određen u navedenom članku. Predsjednik ne glasuje.

Komisija donosi mjere koje se primjenjuju bez odgode. Međutim, ako te mjere nisu u skladu s mišljenjem odbora, Komisija ih odmah dostavlja Vijeću. U tom slučaju:

Komisija odgađa primjenu mjera koje je donijela za razdoblje koje ne može biti dulje od mjesec dana od dana priopćenja,

Vijeće, odlučujući kvalificiranom većinom, može u roku utvrđenom u prvoj alineji donijeti drukčiju odluku.

Članak 5.

Izvješće i revizija

Komisija do 31. prosinca 2001. podnosi Vijeću izvješće o stečenom iskustvu i ostvarenom usklađivanju u primjeni odredaba utvrđenih u ovoj Direktivi.

Članak 6.

Odnos prema ostalim postupcima

Postupci utvrđeni ovom Direktivom dopunjuju one utvrđene Odlukom 73/391/EEZ (6).

Članak 7.

Stavljanje izvan snage

Direktiva 70/509/EEZ i Direktiva 70/510/EEZ stavljaju se izvan snage.

Članak 8.

Prijenos

Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom do 1. travnja 1999. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Kad države članice donose ove mjere, te mjere sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takvo upućivanje prilikom njihove službene objave. Načine tog upućivanja određuju države članice.

Članak 9.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Članak 10.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 7. svibnja 1998.

Za Vijeće

Predsjednik

M. BECKETT


(1)  SL L 336, 23.12.1994., str. 156.

(2)  SL 66, 27.10.1960., str. 1339/60.

(3)  SL L 44, 22.2.1993., str. 1. Odluka kako je zadnje izmijenjena Odlukom 97/530/EZ (SL L 216, 8.8.1997., str. 77.).

(4)  SL L 254, 23.11.1970., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994.

(5)  SL L 254, 23.11.1970., str. 26. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994.

(6)  SL L 346, 17.12.1973., str. 1. Odluka kako je izmijenjena Odlukom 76/641/EEZ (SL L 223, 16.8.1976., str. 25.).


PRILOG

ZAJEDNIČKA NAČELA OSIGURANJA IZVOZNIH KREDITA

POGLAVLJE I.:   SASTAVNICE POKRIĆA

Odjeljak 1.:   Opća načela i definicije

1.   Područje primjene zajedničkih načela

(a)

Opća načela utvrđena u ovom Prilogu primjenjuju se na pokriće kreditnih poslova dobavljača s kupcima iz javnog ili privatnog sektora te za pokriće kreditnih poslova kupca sa zajmoprimcima iz javnog ili privatnog sektora.

(b)

Zajednička načela primjenjuju se na pokriće svih rizika kako je utvrđeno u točki 4. Unatoč tome, osiguravatelj može u svakom pojedinačnom slučaju odlučiti ograničiti pokriće samo na pojedine rizike.

(c)

Kada subjekt koji se u skladu s točkom 5. ovog Priloga smatra javnim jamči za sve obveze dužnika iz privatnog sektora u cijelosti i bezuvjetno, primjenjuju se zajednička načela za dužnike iz javnog sektora.

U smislu ovog Priloga, pojam „dužnik” znači kupac ili zajmoprimac kako je navedeno u točki 1. podtočki (a) ili njihov jamac s obzirom na osigurani posao.

2.   Obilježja kredita dobavljača

(a)

Pojam „kredit dobavljača” primjenjuje se na komercijalni ugovor za izvoz robe i/ili usluga podrijetlom iz države članice sklopljen između jednog ili više dobavljača i jednog ili više kupaca, kojim se kupac ili kupci obvezuju platiti dobavljaču ili dobavljačima ugovorni iznos u novcu ili u obliku kredita.

(b)

Odredbe o pokriću za kredit dobavljača primjenjuju se u slučaju kada se pokriće odnosi na poduzeća s poslovnim nastanom u nekoj državi članici sukladno odredbama članka 58. Ugovora.

(c)

Ako se komercijalni ugovor financira sredstvima kredita kupcu ili nekim drugim financijskim aranžmanom, pokriće dano izvozniku za sam komercijalni ugovor vodi se odredbama o pokriću za kredite dobavljača.

3.   Obilježja kredita kupcu

(a)

Pojam „kredit kupcu” primjenjuje se na ugovor o zajmu između jedne ili više financijskih institucija i jednog ili više zajmoprimaca, kojim se financira komercijalni ugovor o izvozu robe i/ili usluga podrijetlom iz države članice, a kojim se jedna ili više kreditnih institucija obvezuju u ime jednog ili više kupaca odnosno zajmoprimaca na isplatu dobavljaču ili dobavljačima u novcu u skladu s glavnom transakcijom, a kupac ili kupci odnosno zajmoprimac ili zajmoprimci preuzimaju obvezu povrata sredstava kreditnoj instituciji ili institucijama u obliku kredita.

(b)

Odredbe o pokriću za kredit kupcu primjenjuju se u slučaju kada se pokriće pruža financijskim institucijama, neovisno o njihovom mjestu poslovnog nastana ili registracije, pod uvjetom da kredit kupcu predstavlja bezuvjetnu obvezu zajmoprimca na vraćanje duga, neovisno o izvršenju komercijalnog ugovora koji se financira.

(c)

Odredbe o pokriću za kredit kupcu primjenjuju se na pokriće pruženo financijskoj instituciji u pogledu prenosivih instrumenata koje ta financijska institucija propisno posjeduje i koje kupca treba platiti na temelju bilo kojeg dogovora o financiranju komercijalnog ugovora.

4.   Definicija uključenih rizika

(a)

Poslovni rizik za dužnike iz privatnog sektora utvrđen je točkama 14., 15. i 16.

(b)

Politički rizik za dužnike iz privatnog sektora utvrđen je točkama 17. do 22., a za dužnike iz javnog sektora točkama 15. do 22.

(c)

Rizik proizvodnje utvrđen je točkom 6.b.

(d)

Kreditni rizik utvrđen je točkom 6.c.

5.   Status dužnika

(a)

Svaki subjekt koji, u bilo kojem obliku, predstavlja samu javnu vlast i koji ne može, sudski ili administrativno, biti proglašen insolventnim smatra se dužnikom iz javnog sektora. To može biti državni dužnik, tj. subjekt koji ima puno povjerenje države, npr. ministarstvo financija ili središnja banka, ili bilo koji drugi podređeni javni subjekt poput regionalnih, općinskih ili paradržavnih tijela ili drugih javnih institucija.

(b)

Prilikom procjene statusa dužnika osiguravatelj uzima u obzir:

pravni status dužnika,

stvarnu učinkovitost pravnih radnji protiv dužnika,

dužnikove izvore financiranja i prihoda; pritom vodeći računa da dužnik iz javnog sektora može za otpust svojih dugovanja koristiti sredstva koja nisu vezana uz sredstva središnje vlasti, na primjer, putem prihoda od lokalnih poreza ili pružanjem javnih usluga,

stupnju kontrole ili utjecaja nad dužnikom koji ima vlada zemlje domaćina.

(c)

Svi dužnici koji nisu dužnici iz javnog sektora u skladu s gore navedenim kriterijima smatraju se u načelu dužnicima iz privatnog sektora.

Odjeljak 2.:   Opseg pokrića

6.   Pokriveni rizici

(a)

Pokriveni rizici su rizik gubitka koji proizlazi iz rizika proizvodnje i kreditnog rizika.

(b)

Gubitak koji proizlazi iz rizika proizvodnje nastaje u slučaju kada je izvršenje ugovornih obveza osiguranika ili proizvođača naručene robe suspendirano u razdoblju od šest uzastopnih mjeseci, pod uvjetom da je takva suspenzija izravno i isključivo uzrokovana nastankom jednog ili više pokrivenih slučajeva gubitka navedenih u točkama 14. do 22.

(c)

Gubitak koji proizlazi iz kreditnog rizika nastaje u slučaju kada osiguranik tijekom razdoblja od tri mjeseca nakon datuma dospijeća nije u mogućnosti naplatiti određeni iznos koji mu je dugovan u skladu s odgovarajućim komercijalnim ugovorom ili ugovorom o zajmu, pod uvjetom da je takvo neplaćanje uzrokovano izravno i isključivo nastankom jednog ili više pokrivenih slučajeva gubitka navedenih u točkama 14. do 22.

(d)

U slučaju kada je rizik vezan uz kredit kupcu bezuvjetno osiguran, osiguravatelj postupa u skladu s načelima i postupcima utvrđenim u točkama 32., 33. i točki 47. podtočki (a).

7.   Opseg pokrića

(a)

Pokriće rizika proizvodnje obuhvaća, u granicama ugovornog iznosa, trošak koji je osiguranik pretrpio ispunjavajući svoje ugovorne obveze ili proizvodnjom robe koja je predmet ugovora, uz uvjet da se takvi troškovi mogu propisno pripisati izvršenju ugovora.

Pokriće rizika proizvodnje ne uključuje:

troškove nastale u vezi s robom i/ili uslugama za koje je pokriće kreditnog rizika već stupilo na snagu,

iznose koje je osiguranik platio nakon poziva za isplatu obveznice izdane u vezi s ugovorom koji je predmet pokrića; to, međutim, ne sprječava osiguratelja da osigura takve rizike izvan područja primjene ove Direktive, i

iznose koji se odnose na kazne i naknadu štete koje je osiguranik platio dužniku.

(b)

Pokriće kreditnog rizika obuhvaća iznos (glavnicu i kamate) koje kupac duguje u skladu s komercijalnim ugovorom odnosno zajmoprimac u skladu s ugovorom o zajmu, uključujući i kamate koje nastaju nakon datuma dospijeća (kamate po dospijeću).

Pokriće kreditnog rizika isključuje iznose koji se odnose na kazne i naknadu štete koje je osiguranik platio dužniku.

8.   Postotak pokrića

(a)

U polici osiguranja kredita koju izdaje osiguravatelj izričito se utvrđuje postotak pokrića i osnovica za određivanje najvišeg iznosa odštete za koji osiguravatelj može biti odgovoran.

(b)

Ako osiguravatelj odobri postotak pokrića veći od 95 %, mora slijediti načela i postupke utvrđene u točkama 32., 33. i točki 47. podtočki (a).

9.   Neosigurani postotak

Ne dovodeći u pitanje odredbe točke 8 podtočke (b), osiguranik zadržava za vlastiti račun sav neosigurani postotak. Osiguravatelj može donijeti odluku kojom osiguraniku dopušta da djelomično ili u cijelosti otpusti neosigurani postotak.

10.   Pokriće poslova u stranoj valuti

Ako poslovi predviđaju plaćanje ili financiranje u jednoj ili više stranih valuta, pokriće se može dodijeliti u bilo kojoj stranoj valuti.

11.   Strani dobavljači

Podugovori sklopljeni sa stranama iz jedne ili više država članica automatski se uključuju u pokriće u skladu s Odlukom Vijeća 82/854/EEZ od 10. prosinca 1982. o pravilima koja se u području izvoznih jamstava i financiranja izvoza primjenjuju na određene podugovore sa stranama iz drugih država članica ili država nečlanica (1).

12.   Datum stupanja na snagu pokrića

(a)

U slučaju kredita kupcu pokriće proizvodi pravne učinke od dana stupanja na snagu ugovora o zajmu, pod uvjetom da su ispunjeni svi preduvjeti određeni u polici osiguranja kredita i ugovoru o zajmu.

(b)

U slučaju kredita dobavljača pokriće rizika proizvodnje proizvodi pravne učinke od dana stupanja na snagu komercijalnog ugovora, pod uvjetom da su ispunjeni svi preduvjeti određeni u polici osiguranja kredita i komercijalnom ugovoru.

Pokriće kreditnog rizika proizvodi pravne učinke od datuma od kojeg potpuno ispunjenje ugovornih obveza ovlašćuje osiguranika na plaćanje, pod uvjetom da su ispunjeni svi preduvjeti određeni u polici osiguranja kredita i komercijalnom ugovoru. Međutim, pokriće kreditnog rizika može proizvoditi pravne učinke od datuma svake djelomične isporuke ili otpreme, pod uvjetom da osiguranik, u skladu s uvjetima ugovora, ima pravo na plaćanje fiksnog i konačnog iznosa koji odgovara vrijednosti isporučene ili otpremljene robe i/ili usluga.

Odjeljak 3.:   Uzroci gubitka i isključenje odgovornosti

13.   Odgovornost osiguravatelja

Osiguravatelj je odgovoran ako se gubitak može izravno i isključivo pripisati jednom ili više pokrivenih uzroka gubitka propisanih u točkama 14. do 22.

14.   Nesolventnost

Nesolventnost de jure ili de facto dužnika iz privatnog sektora odnosno njegovog jamca, ako postoji.

15.   Neispunjenje ugovorne obveze

Neispunjenje ugovorne obveze od strane dužnika ili njegovog jamca, ako postoji.

16.   Proizvoljno nepriznavanje ili odbijanje izvršenja

Odluka kupca na temelju kredita dobavljača o raskidu ili otkazu komercijalnog ugovora odnosno odbijanju prihvaćanja robe i/ili usluga, pri čemu na to nema pravo.

17.   Odluka treće zemlje

Svaka mjera ili odluka vlade zemlje koja nije zemlja osiguravatelja ili zemlja osiguranika, uključujući mjere i odluke javnih tijela koje se smatraju vladinim intervencijama, koja sprječava izvršavanje ugovora o zajmu odnosno komercijalnog ugovora.

18.   Moratorij

Opći moratorij koji je proglasila vlada zemlje dužnika ili treće zemlje kroz koju se izvršava plaćanje u odnosu na ugovor o zajmu ili komercijalni ugovor.

19.   Sprečavanje ili odgoda prijenosa sredstava

Politički događaji, gospodarske poteškoće ili zakonodavne ili administrativne mjere koje nastanu ili koje su donesene izvan zemlje osiguravatelja, a kojima se sprječava ili odgađa prijenos sredstava plaćenih u vezi s ugovorom o zajmu ili komercijalnim ugovorom.

20.   Pravni propisi zemlje dužnika

Pravni propisi usvojeni u zemlji dužnika kojima se plaćanje dužnika u lokalnoj valuti proglašava valjanim ispunjenjem duga, neovisno o tome što takvo plaćanje na dan prijenosa sredstava, kao posljedica promjene deviznog tečaja, nakon što je preračunato u valutu komercijalnog ugovora ili ugovora o zajmu više ne pokriva iznos duga.

21.   Odluke zemlje osiguravatelja ili zemlje osiguranika

Sve mjere ili odluke vlade zemlje osiguravatelja ili osiguranika, uključujući mjere i odluke Europske zajednice, koje se odnose na trgovinu između države članice i trećih zemalja kao što je zabrana izvoza, u mjeri u kojoj dotična vlada na drugi način ne pokrije učinke te mjere ili odluke.

22.   Viša sila

Slučaj više sile nastao izvan zemlje osiguravatelja koji može uključivati rat, uključujući građanski rat, revoluciju, pobunu, građanske nemire, oluju, poplavu, potres, erupciju vulkana, plimni val i nuklearnu nesreću, u mjeri u kojoj ti učinci nisu na drugi način osigurani.

23.   Opće oslobađanje odgovornosti

Osiguravatelj ima pravo odbiti odgovornost za sve štete koje se izravno ili neizravno mogu pripisati sljedećem:

(a)

sve radnje ili propusti osiguranika ili svake osobe koja djeluje u njegovo ime;

(b)

svaka odredba kojom se ograničavaju prava osiguranika, a koja je sadržana u ugovoru o zajmu, komercijalnom ugovoru ili bilo kojem drugom povezanom dokumentu, uključujući sve dokumente koji se odnose na uključena jamstva ili sigurnosne aranžmane;

(c)

svaki daljnji sporazum između osiguranika i dužnika nakon sklapanja ugovora o zajmu ili komercijalnog ugovora, kojim se sprječava ili odgađa plaćanje duga;

(d)

u slučaju kredita dobavljaču, svako neizvršenje podugovaratelja, suugovaratelja ili drugih dobavljača njihovih obveza, pod uvjetom da takvo neizvršavanje nije posljedica političkih događaja opisanih u uzrocima gubitka opisanim u točkama 17. do 22.

Odjeljak 4.:   Odredbe o naknadi potraživanja

24.   Odgodni rok za podnošenje odštetnog zahtjeva

(a)

Odgodni rok odgovara razdoblju određenom za nastanak osiguranog slučaja utvrđenom u točki 6. podtočkama (b) i (c).

(b)

Odgodni rok za podnošenje odštetnog zahtjeva ne primjenjuje se:

u slučaju dužnika iz privatnog sektora kad je neplaćanje posljedica de jure ili de facto insolventnosti dužnika,

u slučaju bilateralnog međuvladinog sporazuma o restrukturiranju duga.

25.   Naknada i prijenos

(a)

Osiguranik ima pravo na naknadu po isteku odgodnog roka za podnošenje odštetnog zahtjeva kako je određeno u točki 24., pod uvjetom da su ispunjeni svi preduvjeti za osiguranje i naknadu, da je zahtjev pravno valjan te da je osiguranik upravljao rizikom dužnom pažnjom.

(b)

Osiguravatelj ima pravo prenijeti na sebe prava osiguranika na temelju ugovora o zajmu ili komercijalnog ugovora.

26.   Osigurane obveze

Ako su dužnikove obveze prema osiguraniku osigurane jamstvom ili drugim osiguranjem, osiguranik mora poduzeti sve potrebne mjere koje se zahtijevaju u polici osiguranja kako bi se osigurala ne samo valjanost i izvršivost jamstva ili drugog osiguranja, već i kako bi se to osiguranje izvršilo.

27.   Izračun potraživanja

Ne dovodeći u pitanje odredbe točke 31., prilikom izračuna isplate potraživanja, osiguravatelj ne isplaćuje osiguraniku iznos koji premašuje stvarni iznos ukupnog gubitka, i/ili koji premašuje iznos koji osiguranik ima stvarno pravo primiti od dužnika na temelju ugovora o zajmu odnosno od kupca na temelju komercijalnog ugovora.

28.   Isplata potraživanja

Potraživanje se isplaćuje bez odgode, međutim, najkasnije u roku od mjesec dana po isteku odgodnog roka za podnošenje odštetnog zahtjeva, pod uvjetom da je osiguravatelj pravodobno obaviješten o nastupu potraživanja i da je primio sve potrebne podatke, dokumente i dokaze kako bi pravovremeno utvrdio valjanost potraživanja.

U slučaju pokrića rizika proizvodnje, potraživanje se mora isplatiti u roku od mjesec dana po isteku odgodnog roka za podnošenje odštetnog zahtjeva ili od dana primitka stručnog izvješća, prema potrebi, ili od datuma sporazuma osiguranika i osiguravatelja o iznosu potraživanja, ovisno o tome što uslijedi kasnije.

29.   Sporovi vezani uz potraživanje

Ako se gubici podložni zahtjevu za naknadu osiguranika odnose na sporna prava, osiguravatelj može odgoditi isplatu potraživanja sve dok se pred sudom odnosno arbitražnim tijelom predviđenim u ugovoru o zajmu ili komercijalnom ugovoru spor ne riješi u korist osiguranika.

30.   Bilateralni međuvladini sporazum o restrukturiranju duga

(a)

Ako je pokriveni ugovor o zajmu ili komercijalni ugovor predmet bilateralnog međuvladinog sporazuma o restrukturiranju duga, osiguranik poštuje uvjete sporazuma o restrukturiranju duga u pogledu osiguranog i neosiguranog dijela tog ugovora o zajmu odnosno komercijalnog ugovora. Osiguranik pruža svu potrebnu pomoć osiguravatelju u izvršenju sporazuma o restrukturiranju duga.

(b)

Ako je osigurani iznos uključen u bilateralni međuvladin sporazum o restrukturiranju duga, osiguravatelj se po stupanju na snagu bilateralnog sporazuma može odreći jednomjesečnog roka predviđenog u točki 28.

31.   Dodatni troškovi

Dodatni troškovi koji proizlaze iz radnji za smanjenje ili izbjegavanje gubitka pokrivaju se razmjerno postotku pokrića na temelju police osiguranja kredita, pod uvjetom da je te troškove osiguravatelj odobrio. Dodatni troškovi uključuju troškove sudskog postupka i ostale pravne troškove radi smanjenja ili izbjegavanja štete, ali isključuju troškove utvrđivanja valjanosti potraživanja.

Međutim, ako se takvi troškovi odnose na iznose ili dospijeća koja osiguravatelj ne pokriva, oni se razmjerno dodjeljuju osiguranim i neosiguranim iznosima ili dospijećima.

POGLAVLJE II.:   PREMIJA

32.   Opća načela za utvrđivanje premije

Premije se prilagođavaju. U tu svrhu premija koja se naplaćuje za osiguranje izvoznih kredita:

odgovara pokrivenom riziku (rizik ulaganja u neku zemlju, rizik države, javni i/ili privatni rizik),

na odgovarajući način odražava opseg i kvalitetu dodijeljenog pokrića,

dostatna je za pokriće dugoročnih troškova i gubitaka poslovanja.

33.   Kvaliteta pokrića

Prilikom utvrđivanja kvalitete pokrića kako je navedeno u točki 32., osiguravatelj na odgovarajući način vodi računa o postotku pokrića, uvjetovanosti pokrića i svim drugim uvjetima koji utječu na kvalitetu osiguranja.

34.   Procjena rizika ulaganja u neku zemlju

Iznos premije koja se naplaćuje za pojedinu državu ili svaku kategoriju države temelji se na odgovarajućoj procjeni rizika države.

35.   Kreditna sposobnost dužnika

Prilikom utvrđivanju premijskih stopa osiguravatelj na odgovarajući način uzima u obzir kreditnu sposobnost dužnika uključujući njegov status, kako je određeno u točci 5.

36.   Trajanje rizika

Prilikom izračuna premije osiguratelj vodi računa o ukupnom trajanju rizika kao i načinu otplate i iznosu kamate.

37.   Naplativi iznos

(a)

Premija se uplaćuje na naplativi iznos i temelji se, koliko je to moguće, referentnim vrijednostima minimalne premije. Referentne vrijednosti minimalne premije izražene su kao postoci referentne vrijednosti u slučaju kada se premija u cijelosti naplaćuje na datum osiguranja ili jamstva; za kreditni rizik ova referentna vrijednost iznosi najmanje iznos glavnice zajma odnosno (re)financiranog udjela komercijalnog ugovora, a za rizik proizvodnje iznos ukupne vrijednost ugovora umanjen za predujam.

(b)

U slučaju rizika proizvodnje naplativi iznos može se smanjiti na očekivani najveći gubitak.

38.   Plaćanje premije

(a)

Ukupni iznos premije dospijeva na datum izdavanja police osiguranja kredita ili jamstva kredita ili po punom stupanju na snagu ugovora ili ugovora o zajmu.

(b)

Premija se može plaćati u obrocima ili dodavanjem marže kamatnoj stopi, pod uvjetom da to, u neto sadašnjoj vrijednosti, odgovara iznosu premije iz gore navedene točke 38. podtočke (a).

POGLAVLJE III.:   POLITIKA POKRIĆA DRŽAVE

39.   Utvrđivanje politike pokrića države

(a)

S obzirom na veličinu i strukturalna gospodarska ograničenja, osiguravatelj temelji svoju politiku pokrića države na ocjeni rizika po državi, ukupnoj izloženosti riziku za svaku državu te strukturi portfelja rizika ulaganja u neku zemlju.

(b)

Prilikom utvrđivanja politike pokrića države, osiguravatelj vodi računa o klasifikaciji zemlje svakog dužnika.

(c)

Međutim, neovisno o klasifikaciji pojedine države, osiguravatelj može u svakom trenutku prekinuti ili ograničiti osiguranje poslovanja za određenu državu.

40.   Definicija ukupne izloženosti riziku

Ukupna izloženost riziku utvrđuje se, u granicama postotka pokrića, na temelju iznosa za srednjoročno i dugoročno poslovanje, kako je određeno u članku 1. ove Direktive.

41.   Rizik ulaganja u neku zemlju

(a)

Vezano uz skupinu zemalja koje predstavljaju najmanji rizik, osiguravatelj u načelu ne ograničava svoju politiku pokrića.

(b)

Osiguravatelj može za ostale zemlje postavljati ograničenja svoje politike pokrića.

(c)

Osiguravatelj koji u načelu ne nudi pokriće za pojedinu zemlju ili određenu skupinu zemalja može, međutim, iznimno pokriti određene poslove zbog bilateralne politike, nacionalnog interesa ili u slučaju kada je dostatna količinom slobodno konvertibilne strane valute dostupna za dotični posao.

(d)

U pogledu zemalja iz gore navedene točke (b), osiguravatelj može odrediti ograničenja rizika, kumulativna ili alternativna, kao na primjer:

ograničenje ukupne izloženosti riziku za tu zemlju,

ograničenje ukupne vrijednosti ponude pokrića,

ograničenje vrijednosti novih ugovora koji se pokrivaju,

ograničenje najvišeg iznosa pokrivenog po poslu.

Osiguravatelji mogu također povećati premiju koja se primjenjuje.

Ispod ograničenja rizika za pojedinu zemlju u načelu nema ograničenja politike pokrića.

42.   Posebni uvjeti pokrića države

U bilo kojem slučaju, neovisno o odgovarajućoj kategoriji države, osiguravatelj može rutinski primjenjivati za pojedinu državu određene uvjete pokrića kao što su:

jamstvo za plaćanje i/ili prijenos središnje banke ili ministarstva financija dotične države,

neopozivi akreditiv ili bankovno jamstvo,

produljenje odgodnog roka za podnošenje odštetnog zahtjeva,

umanjenje postotka pokrića,

ograničenje pokrića za pojedine sektore djelatnosti ili pojedine vrste projekata.

POGLAVLJE IV.:   POSTUPCI OBAVJEŠĆIVANJA

43.   Opseg postupaka obavješćivanja

(a)

Osiguravatelji na zajednička načela određena u poglavljima I., II. i III. primjenjuju sljedeće postupke.

(b)

Ovi postupci dopunjuju postupke uspostavljene Odlukom Vijeća 73/391/EEZ od 3. prosinca 1973. o postupcima savjetovanja i obavješćivanja u području osiguranja kredita, kreditnih jamstava i financijskih kredita (2).

44.   Vrste postupaka obavješćivanja

Provode se četiri vrste postupaka obavješćivanja namijenjenih Komisiji i drugim osigurateljima:

godišnje obavješćivanje radi informiranja,

obavješćivanje radi odlučivanja,

ex ante obavješćivanje radi informiranja i

ex post obavješćivanje radi informiranja.

Dostavljeni podaci ne otkrivaju se trećim stranama.

45.   Godišnje obavješćivanje radi informiranja

(a)

Krajem svake godine, međutim najkasnije do 30. travnja sljedeće godine, svaki osiguravatelj naknadno obavješćuje ostale osiguravatelje i Komisiju o svojim aktivnostima tijekom protekle godine. Ovo izvješće obuhvaća sve države dužnice i sadrži, za svaku od tih državu:

ukupan iznos pokrića koje je osiguravatelj odobrio,

ukupnu izloženost riziku, kako je utvrđeno u točki 40.,

zarađenu premiju,

iznos ostvarenih povrata i

iznos isplaćenih potraživanja.

(b)

Početkom svake godine, najkasnije do 31. siječnja, svaki osiguravatelj obavješćuje ostale osiguravatelje i Komisiju o svojoj politici pokrića, uključujući vrstu i visinu gornjih granica, kao i o uvjetima koje osiguravatelj namjerava redovito primjenjivati na pokriće, kako je predviđeno ili primjenjivo u narednoj godini.

46.   Obavješćivanje radi odlučivanja

(a)

U slučaju konkurentnih ponuda izvoznika ili banaka Zajednice, uključeni osiguravatelj odgovara bez odlaganja na svaki zahtjev za dostavom informacija drugog uključenog osiguravatelja o statusu dužnika u pojedinom poslu, kako je određeno u točki 5.

(b)

U slučaju neslaganja u pogledu statusa dužnika, uključeni osiguravatelji daju podatke na raspolaganje ostalim osiguravateljima s ponudom za postizanje dogovora o sporazumno dogovorenom statusu.

(c)

Ako se osiguravatelji ne mogu sporazumjeti o statusu dužnika u roku od 10 radnih dana od podnošenja zahtjeva za dostavu informacija, uključeni osiguravatelji upućuju predmet s relevantnim informacijama Komisiji koja donosi odluku u skladu s postupkom utvrđenim u članku 4. ove Direktive.

47.   Ex ante obavješćivanje radi informiranja

(a)

Osiguravatelj koji odobravanjem povoljnijih uvjeta pokrića za pojedini posao ili za skup poslova, za pojedini sektor ili sektore, za pojedinu državu ili države ili za cjelokupni sustav, namjerava odstupiti od odredaba ovog Priloga, obavješćuje o svojoj namjeri ostale osiguravatelje i Komisiju najmanje sedam radnih dana prije stupanja takve odluke na snagu navodeći razloge namjeravanog odstupanja, npr. potrebu prilagodbe međunarodnoj konkurenciji, i navodeći odgovarajuću premijsku stopu koja će se naplaćivati.

(b)

Osiguravatelj koji namjerava naplatiti premiju nižu od one određene u njegovoj godišnjoj obavijesti u skladu s točkom 45. podtočkom (b) obavješćuje o svojoj namjeri ostale osiguravatelje i Komisiju najmanje sedam radnih dana prije stupanja njegove odluke na snagu.

(c)

Osiguravatelj koji na temelju obavijesti drugog osiguravatelja u skladu s gore navedenim podtočkama (a) i (b) namjerava odobriti povoljnije uvjete od prvog podnositelja obavijest obavješćuje ostale osiguravatelje i Komisiju o svojoj namjeri najmanje sedam radnih dana prije stupanja njegove odluke na snagu navodeći premijsku stopu koju namjerava naplatiti.

(d)

Osiguravatelj koji na temelju odredaba točke 41. podtočke (c) namjerava pokrivati poslove s dužnicima iz zemalja za koje obično ne nudi pokriće obavješćuje ostale osiguravatelje i Komisiju o svojoj namjeri najmanje sedam radnih dana prije stupanja njegove odluke na snagu navodeći premijsku stopu koju namjerava naplatiti.

48.   Ex post obavješćivanje radi informiranja

(a)

Osiguravatelj koji odobravanjem manje povoljnih uvjeta pokrića za pojedini posao ili za skup poslova, za pojedini sektor ili sektore, za pojedinu državu ili države ili za cjelokupni sustav, namjerava odstupiti od odredaba ovog Priloga treba najkasnije do 31. siječnja u skladu s tim obavješćuje ostale osiguravatelje i Komisiju za prethodnu kalendarsku godinu.

(b)

Osiguravatelj koji odluči prilagoditi jedan ili više elemenata politike pokrića države određene u njegovoj godišnjoj obavijesti u skladu s točkom 45. podtočkom (b) u skladu s tim bez odlaganja obavješćuje ostale osiguravatelje i Komisiju.

(c)

Osiguravatelj koji nastavno na obavijest u skladu s točkom 47. podtočkama (a) i/ili (b) odluči odobriti iste uvjete kao i prvi podnositelj obavijesti u skladu s tim bez odlaganja obavješćuje ostale osiguravatelje i Komisiju.

(d)

Svaki osiguravatelj bez odlaganja pruža detaljan odgovor na svaki zahtjev drugog osiguravatelja ili Komisije za pojašnjenjem ili dostavom podataka o svojim aktivnostima.

49.   Korištenje sustava elektroničke pošte

Sve se obavijesti obično dostavljaju putem sustava elektroničke pošte ili, ako je to potrebno, drugim odgovarajućim sredstvima trenutne pisane komunikacije.


(1)  SL L 357, 18.12.1982., str. 20.

(2)  SL L 346, 17.12.1973., str. 1. Odluka kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994.


Top