EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 21994A1223(14)

Sporazum o subvencijama i kompenzacijskim mjerama

OJ L 336, 23.12.1994, p. 156–183 (ES, DA, DE, EL, EN, FR, IT, NL, PT)
Special edition in Finnish: Chapter 11 Volume 038 P. 158 - OP_DATPRO
Special edition in Swedish: Chapter 11 Volume 038 P. 158 - OP_DATPRO
Special edition in Czech: Chapter 11 Volume 021 P. 243 - 273
Special edition in Estonian: Chapter 11 Volume 021 P. 243 - 273
Special edition in Latvian: Chapter 11 Volume 021 P. 231 - 261
Special edition in Lithuanian: Chapter 11 Volume 021 P. 243 - 273
Special edition in Hungarian Chapter 11 Volume 021 P. 243 - 273
Special edition in Maltese: Chapter 11 Volume 021 P. 243 - 273
Special edition in Polish: Chapter 11 Volume 021 P. 243 - 273
Special edition in Slovak: Chapter 11 Volume 021 P. 243 - 273
Special edition in Slovene: Chapter 11 Volume 021 P. 243 - 273
Special edition in Bulgarian: Chapter 11 Volume 010 P. 166 - 196
Special edition in Romanian: Chapter 11 Volume 010 P. 166 - 196
Special edition in Croatian: Chapter 11 Volume 074 P. 166 - 196

Legal status of the document In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/agree_internation/1994/800(13)/oj

Related Council decision

11/Sv. 74

HR

Službeni list Europske unije

166


21994A1223(14)


L 336/156

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


SPORAZUM O SUBVENCIJAMA I KOMPENZACIJSKIM MJERAMA


ČLANICE SU SUGLASNE:

DIO I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Definicija subvencije

1.1.   Za potrebe ovog Sporazuma, smatra se da subvencija postojiako:

(a)

(1)

postoji financijska pomoć vlade ili bilokojeg državnog tijela na teritoriju članice (daljeu tekstu ovog Sporazuma: „vlada”), tj.kada:

i.

praksa vlade uključuje izravan prijenossredstava (npr. premije, zajmovi idokapitalizacija), potencijalne izravne prijenosesredstava ili obveza (npr. jamstva zazajmove);

ii.

vlada se odrekne ili ne naplati prihod kojise inače plaća (npr. fiskalne mjere kao što suporezni krediti) (1);

iii.

vlada osigurava robu ili pruža usluge, osimopće infrastrukture, ili kupuje robu;

iv.

vlada izvršava plaćanja u fondove, ilizadužuje ili daje nalog privatnom tijelu da obavijednu ili više vrsta djelatnosti navedenih pod (i)do (iii) u gornjem tekstu, koje bi inače bile unadležnosti države pa se praksa ne razlikuje upravom smislu od prakse koju vlada normalnoprimjenjuje;

ili

(2)

postoji bilo koji vid pomoći prihodu ilicijeni u smislu članka XVI. GATT-a 1994.;

i

(b)

time se ostvaruje korist.

1.2.   Subvencija prema definiciji iz stavka 1. potpada pod odredbe dijela II.,ili dijela III. ili V. samo ako je takva subvencija specifična u skladu sodredbama članka 2.

Članak 2.

Specifičnost

2.1.   Kako bi se utvrdilo je li subvencija, prema definiciji iz članka 1.stavka 1., specifična za neko poduzeće, industriju ili grupu poduzećaili industrija (dalje u tekstu ovog Sporazuma „određena poduzeća”) u okviru nadležnosti tijela kojidaje subvencije, primjenjuju se sljedeća načela:

(a)

Kada tijelo nadležno za dodjelu subvencija, ili propisiprema kojima takvo tijelo radi, izričito ograničava pristupsubvenciji određenim poduzećima, takva se subvencija smatraspecifičnom.

(b)

Kada tijelo nadležno za dodjelu subvencija, ili propisiprema kojima takvo tijelo radi, uspostavlja objektivnekriterije ili uvjete (2) kojima se utvrđuje podobnost za dobivanje subvencijei iznos subvencije, tada nema specifičnosti pod uvjetom daje pristup subvenciji automatski i da se strogo poštujuodgovarajući kriteriji i uvjeti. Ti kriteriji i uvjetimoraju biti jasno navedeni u zakonu, propisu ili drugomslužbenom dokumentu, tako da je moguća njihovaprovjera.

(c)

Ako, bez obzira na prividnu nespecifičnost koja proizlaziiz primjene načela izloženih u točkama (a) i (b), postojerazlozi za vjerovanje da bi subvencija u stvarnosti moglabiti specifična, mogu se razmotriti i drugi čimbenici. Tičimbenici su: ograničeni broj određenih poduzeća kojikoristi program subvencije, pretežito korištenje od straneodređenih poduzeća, davanje nerazmjerno velikih iznosasubvencija određenim poduzećima i način na koji je tijelonadležno za subvencije koristio svoju slobodu u odlučivanjuo dodjeli subvencije (3). Kod primjene ove točke u obzir treba uzeti stupanjraznolikosti gospodarskih aktivnosti koje su u nadležnostitijela za dodjelu subvencija, kao i vremensko razdobljetijekom kojeg se program subvencije provodio.

2.2.   Subvencija koja je ograničena na određena poduzeća smještena unutarizabranog zemljopisnog područja u okviru nadležnosti tijela za dodjelusubvencija je specifična. Za potrebe ovog Sporazuma specifičnom sesubvencijom ne smatra određivanje ili izmjena opće primjenljivih poreznihstopa od strane nadležnih državnih tijela na svim razinama.

2.3.   Svaka subvencija koja potpada pod odredbe članka 3. smatra sespecifičnom.

2.4.   Svako utvrđivanje specifičnosti u skladu s odredbama ovog članka jejasno potkrijepljeno pozitivnim dokazima.

DIO II.

ZABRANJENE SUBVENCIJE

Članak 3.

Zabrana

3.1.   Osim onoga što je određeno Sporazumom o poljoprivredi, sljedećesubvencije, u okviru značenja članka 1. su zabranjene:

(a)

subvencije ovisne, de jure ili de facto  (4), bilo isključivo ili kao jedan od nekoliko drugihuvjeta, o izvršenju izvoza, uključujući one navedene uPrilogu I. (5);

(b)

subvencije ovisne, bilo isključivo ili kao jedan odnekoliko drugih uvjeta, o uporabi domaće nad uvezenomrobom.

3.2.   Članica ne odobrava niti provodi subvencije iz stavka 1.

Članak 4.

Pravni lijekovi

4.1.   Kad neka članica ima razloga vjerovati da druga članica odobrava iliprovodi neku od zabranjenih subvencija, ta članica može zatražitikonzultacije s tom drugom članicom.

4.2.   Zahtjev za konzultacijama iz stavka 1. treba sadržavati izjavu odostupnim dokazima u pogledu postojanja i prirode subvencije o kojoj seradi.

4.3.   Nakon zahtjeva za konzultacijama iz stavka 1., članica za koju sevjeruje da odobrava ili provodi subvenciju o kojoj se radi, pristupakonzultacijama što je prije moguće. Svrha tih konzultacija je razjašnjavanječinjenica u vezi sa stanjem i postizanje uzajamno zadovoljavajućegrješenja.

4.4.   Ako se u roku od 30 dana (6) od zahtjeva za konzultacijama ne postigne uzajamno zadovoljavajućerješenje, bilo koja članica, stranka u tim konzultacijama može predatipredmet Tijelu za rješavanje sporova („DSB”) radi žurnog ustanovljenja panela, osim ako DSB neodluči konsenzusom o ne uspostavi panela.

4.5.   Nakon što je ustanovljen, panel može zatražiti pomoć od Stalne skupinestručnjaka (7) (dalje u tekstu ovog Sporazuma „PGE” (Permanent Group of Experts)) s ciljem utvrđivanjaje li mjera o kojoj se radi zabranjena subvencija. Ako se to zatraži,„PGE” odmah ispituje dokaz kojise odnosi na postojanje i prirodu mjere, te članici koja primjenjuje iliprovodi mjeru pruža priliku da dokaže da ta mjera ne predstavlja zabranjenusubvenciju. PGE izvještava o svojim zaključcima panel u roku kojeg odredipanel. Panel bez izmjena prihvaća zaključke PGE po pitanju predstavlja li tamjera zabranjenu subvenciju ili ne.

4.6.   Panel dostavlja svoje konačno izvješće strankama u sporu. Izvješće sedostavlja svim članicama u roku od 90 dana od dana utvrđivanja sastava inadležnosti panela.

4.7.   Ako se za mjeru u pitanju utvrdi da predstavlja zabranjenu subvenciju,panel daje preporuku članici koja daje subvenciju da je povuče bezodlaganja. S tim u vezi, panel u svojoj preporuci navesti rok u kojem mjeramora biti povučena.

4.8.   U roku od 30 dana od dostave izvješća panela svim članicama, DSB usvajaizvješće osim ako jedna od stranaka u sporu službeno ne obavijesti DSB osvojoj odluci da uloži žalbu ili ako DSB ne odluči konsenzusom da ne usvojiizvješće.

4.9.   U slučaju kad se podnosi žalba na izvješće panela, Prizivno tijelodonosi odluku u roku od 30 dana od dana kada stranka u sporu službenoobavijesti o svojoj namjeri da uloži žalbu. Ako Prizivno tijelo smatra da nemože usvojiti izvješće u roku od 30 dana, ono izvještava DSB pisanim putem orazlozima za nepridržavanje roka i ujedno navodi rok u kojem smatra da možedostaviti svoje izvješće. Postupak, ni u kom slučaju, ne traje duže od 60dana. DSB usvaja izvješće Prizivnog tijela te ga stranke u sporu bezuvjetnoprihvaća osim ako DSB ne odluči konsenzusom da neće usvojiti izvješće u rokuod 20 dana od dostave istog članicama (8).

4.10.   U slučaju da se ne postupi po preporuci DSB-a u roku kojeg je naveopanel, a koji počinje teći od dana usvajanja izvješća panela ili Prizivnogtijela, DSB odobrava članici tužiteljici poduzimanje primjerene (9) protumjere, osim ako DSB ne odluči konsenzusom odbiti zahtjev zaprotumjerom.

4.11.   U slučaju da neka stranka u sporu zatraži arbitražu prema članku 22.stavku 6. Dogovora o rješavanju sporova („DSU”), arbitar određuje jesu li protumjereprimjerene (9).

4.12.   Za sporove koji se vode u skladu s ovim člankom, osim rokova posebnopropisanih ovim člankom, rokovi za vođenje takvih sporova koji se moguprimijeniti prema DSU se smanjuju za polovicu.

DIO III.

SUBVENCIJE PROTIV KOJIH SE MOGU PODUZETI MJERE

Članak 5.

Negativni učinci

Niti jedna članica ne bi smjela, davanjem subvencija iz članka 1. stavaka1. i 2., prouzročiti negativne učinke za interes ostalih članica,tj.:

(a)

štetu za domaću proizvodnju druge članice (10);

(b)

poništenje ili umanjenje pogodnosti koje izravno ili neizravnoproizlaze iz GATT-a 1994., posebno pogodnosti koncesija premačlanku II. GATT-a 1994. (11);

(c)

ozbiljnu štetu za interese neke druge članice (12).

Ovaj se članak ne odnosi na subvencije za poljoprivredne proizvode kako jeto određeno člankom 13. Sporazuma o poljoprivredi.

Članak 6.

Ozbiljna šteta

6.1.   Smatra se da postoji ozbiljna šteta u smislu stavka (c) članka 5. uslučaju:

(a)

ukupnog ad valoremsubvencioniranja (13) nekog proizvoda preko 5 posto (14);

(b)

subvencije za pokrivanje operativnih gubitaka nekeindustrije;

(c)

subvencije za pokrivanje operativnih gubitaka nekogpoduzeća, osim jednokratnih mjera koje su nepovratne i nemogu se ponoviti za to poduzeće i koje se daju samo kako bise osiguralo vrijeme za pronalaženje dugoročnih rješenja teizbjegli trenutni socijalni problemi;

(d)

izravnog oprosta duga, tj. oprosta duga prema državi, tepomoći za otplatu duga (15).

6.2.   Bez obzira na odredbe stavka 1., ozbiljna šteta se ne utvrđuje akočlanica koja daje subvenciju dokaže da subvencija u pitanju nije prouzročilaniti jednu od posljedica navedenih u stavku 3.

6.3.   Ozbiljna se šteta u smislu stavka (c) članka 5. može utvrditi uslučaju postojanja jednog ili više uvjeta:

(a)

posljedica subvencije je sprečavanje ili ometanje uvozasličnog proizvoda neke druge članice na tržište članice kojadaje subvenciju;

(b)

posljedica subvencije je sprečavanje ili ometanje izvozasličnog proizvoda neke druge članice na tržište trećezemlje;

(c)

posljedica subvencije je značajno sniženje cijenesubvencioniranog proizvoda u usporedbi s cijenom sličnogproizvoda neke druge članice na istom tržištu ilisprečavanje povišenja cijena, pad cijena ili gubitak prodajena istom tržištu;

(d)

posljedica subvencije je povećanje udjela određenogsubvencioniranog primarnog proizvoda ili robe (16) članice koja vrši subvencioniranje na svjetskomtržištu u odnosu na njezin prosječan udjel tijekomprethodnog trogodišnjeg razdoblja pod uvjetom da topovećanje pokazuje stalan trend tijekom razdoblja u kojem sudavane subvencije.

6.4.   Za potrebe stavka 3. točke (b), sprečavanje ili ometanje izvoza značisvaki slučaj u kojem je utvrđeno da su nastale promjene relativnih udjela natržištu na štetu nesubvencioniranog sličnog proizvoda (i to kroz primjerenoreprezentativno razdoblje dovoljno da pokaže jasna kretanja u razvojutržišta tog proizvoda, a koji, u normalnim uvjetima, treba biti najmanjejednu godinu) u skladu s odredbama stavka 7. „Promjena u relativnim udjelima natržištu” obuhvaćabilo koju od sljedećih situacija: (a) postoji povećanje tržišnog udjelasubvencioniranog proizvoda; (b) udjel subvencioniranog proizvoda na tržištuostaje isti u uvjetima u kojima bi se, da nema subvencioniranja, taj udiotrebao smanjiti; (c) udjel subvencioniranog proizvoda na tržištu sesmanjuje, ali sporije nego što bi bio slučaj da nema subvencije.

6.5.   Za potrebe stavka 3. točke (c), smanjenje cijene uključuje svaki slučaju kojem je takvo smanjenje cijene dokazano uspoređivanjem cijenasubvencioniranog proizvoda s cijenama nesubvencioniranog sličnog proizvodaisporučenog na isto tržište. Uspoređivanje se vrši na istoj razini trgovinei u usporediva vremena, vodeći računa o svakom čimbeniku koji utječe nausporedivost cijena. Međutim, ako takvo izravno uspoređivanje nije moguće,postojanje smanjenja cijena može se utvrditi na temelju izvoznih jediničnihvrijednosti.

6.6.   Svaka članica čijem je tržištu, navodno, nanesena ozbiljna šteta,stavlja na raspolaganje, u skladu s odredbama točke 3. Priloga V., strankamau sporu koji nastaje u skladu s člankom 7., kao i panelu ustanovljenom uskladu s člankom 7. stavkom 4., sve bitne informacije koje se mogu dobiti uvezi s promjenama udjela na tržištu stranaka u sporu, kao i u vezi cijenaproizvoda o kojima se radi.

6.7.   Smatra se da sprečavanje ili ometanje nije uzrokovalo ozbiljnu štetuu skladu sa stavkom 3. ako se tijekom određenog razdoblja utvrdipostojanje bilo koje od sljedećih okolnosti (17):

(a)

zabrana ili ograničenje izvoza sličnog proizvoda iz članicekoja se žali ili uvoza iz članice koja se žali na tržištetreće zemlje;

(b)

odluka vlade zemlje uvoznice, koja ima monopol u trgoviniili državnu trgovinu da skrene, iz nekomercijalnih razloga,uvoz iz članice koja se žali na neku drugu zemlju ilizemlje;

(c)

prirodne katastrofe, štrajkovi, prekidi u prijevozu ilineka druga viša sila koja bitno utječe na proizvodnju,kakvoću, količine ili cijene proizvoda raspoloživog za izvoziz članice koja se žali;

(d)

postojanje dogovora kojima se ograničava izvoz iz članicekoja se žali;

(e)

namjerno smanjenje izvoznih mogućnosti proizvoda u pitanjuiz članice koja se žali (uključujući, inter alia, situaciju da su poduzeća članice kojase žali samostalno preusmjerile izvoz tog proizvoda na novatržišta);

(f)

neusklađenost sa standardima i drugim propisanim uvjetima uzemlji uvoza.

6.8.   U slučaju nepostojanja okolnosti iz stavka 7., postojanje ozbiljne štetetreba utvrditi na temelju informacija dostavljenih ili prikupljenih odstrane panela, uključujući informacije dostavljene u skladu s odredbamaPriloga V.

6.9.   Ovaj članak se ne odnosi na subvencije za poljoprivredne proizvode uskladu s člankom 13. Sporazuma o poljoprivredi.

Članak 7.

Pravni lijekovi

7.1.   S izuzetkom odredaba članka 13. Sporazuma o poljoprivredi, uvijek kadneka članica ima razloga vjerovati da neka subvencija iz članka 1., kojuodobrava ili provodi druga članica, nanosi štetu, poništava ili umanjujekorist ili nanosi ozbiljnu štetu njenoj domaćoj proizvodnji, ta članica možezatražiti konzultacije s tom drugom zemljom članicom.

7.2.   Zahtjev za konzultacijama iz stavka 1. treba sadržavati izjavu kojasadrži dokaz o (a) postojanju i prirodi subvencije, i (b) šteti koju je onananijela domaćoj proizvodnji, ili poništavanju ili umanjenju koristi iliozbiljnoj šteti (18) nanijetoj interesima članice koja traži konzultacije.

7.3.   Na zahtjev za konzultacijama iz stavka 1., članica za koju se vjeruje daodobrava ili provodi takvu praksu subvencioniranja, pristupa konzultacijamašto je brže moguće. Svrha konzultacija je razjašnjavanje činjenica u vezi sasituacijom i postizanje uzajamno prihvatljivog rješenja.

7.4.   Ako konzultacije ne dovedu do uzajamno prihvatljivog rješenja u roku od60 dana (19), svaka članica stranka u tim konzultacijama može predati predmetDSB-u radi ustanovljavanja panela, osim ako DSB ne odluči konsenzusom da sepanel ne ustanovljava. Sastav panela i njegove nadležnosti utvrđuju se uroku od 15 dana od dana njegovog ustanovljenja.

7.5.   Panel razmatra predmet i dostavlja svoje konačno izvješće strankama usporu. Izvješće se dostavlja svim članicama u roku od 120 dana od datumautvrđivanja sastava i nadležnosti panela.

7.6.   U roku od 30 dana od dostave izvješća panela svim članicama, DSB (20) usvaja izvješće osim ako jedna od stranaka u sporu službeno neobavijesti DSB o svojoj odluci da uloži žalbu ili ako DSB konsenzusom nedonese odluku o neusvajanju izvješća.

7.7.   U slučaju kada se podnosi žalba na izvješće panela, Prizivno tijelodonosi odluku u roku od 60 dana od dana kad stranka u sporu službenoobavijesti o svojoj namjeri ulaganja žalbe. Ako Prizivno tijelo zaključi dane može usvojiti izvješće u roku od 60 dana, ono izvještava DSB pisanimputem o razlozima zakašnjenja i navodi istodobno rok u kojem smatra da možedostaviti svoje izvješće. Postupak niti u kojem slučaju ne može trajati dužeod 90 dana. DSB usvaja izvješće prizivnog tijela kojeg stranke u sporubezuvjetno prihvaćaju osim ako DSB ne odluči konsenzusom da neće usvojitiizvješće Prizivnog tijela u roku od 20 dana od dostave istog članicama (21).

7.8.   U slučaju kad se usvoji izvješće panela ili Prizivnog tijela kojim seutvrđuje da neka subvencija ima negativne utjecaje na interese druge članiceu smislu članka 5., članica koja odobrava ili provodi takvu subvencijupoduzima odgovarajuće korake za uklanjanje negativnih utjecaja ili povlačisubvenciju.

7.9.   U slučaju da zemlja članica ne poduzme odgovarajuće korake za uklanjanjenegativnih utjecaja subvencije ili ne povuče subvenciju u roku od šestmjeseci nakon usvajanja izvješća panela ili Prizivnog tijela, DSB odobravačlanici koja se žali poduzimanje protumjera, razmjernih stupnju i prirodinegativnih utjecaja čije je postojanje utvrđeno, osim ako DSB konsenzusom nedonese odluku o odbacivanju takvog zahtjeva.

7.10.   U slučaju kad stranka u sporu traži arbitražu u skladu sa člankom 22.stavkom 6. DSU-a, arbitar određuje jesu li protumjere razmjerne stupnju iprirodi negativnih utjecaja čije je postojanje utvrđeno.

DIO IV.

SUBVENCIJE PROTIV KOJIH SE NE MOGU PODUZETI MJERE

Članak 8.

Subvencije protiv kojih se ne mogu poduzeti mjere

8.1.   Sljedeće se smatra subvencijama protiv kojih se ne mogu poduzetimjere (22):

(a)

subvencije koje nisu specifične u smislu članka 2.;

(b)

subvencije koje jesu specifične u smislu članka 2., alikoje ne ispunjavaju sve uvjete iz stavka 2. točaka (a), (b)ili (c) dalje u tekstu.

8.2.   Bez obzira na odredbe dijela III. i V., protiv sljedećih sesubvencija ne mogu poduzeti mjere:

(a)

pomoć za aktivnosti istraživanja koje obavljaju poduzećaili visokoobrazovne ili istraživačke ustanove na ugovornojosnovi s poduzećima ako (23)  (24)  (25)

pomoć pokriva (26) ne više od 75 posto troškova industrijskihistraživanja (27) ili 50 posto troškova predkonkurentnih razvojnihaktivnosti (28), (29)

pod uvjetom da je ta pomoć ograničena isključivo na:

i.

troškove osoblja (istraživačkog osoblja,tehničara te ostalog pomoćnog osoblja zaposlenogisključivo na istraživačkim aktivnostima);

ii.

troškove instrumenata, opreme, zemljišta izgrada korištenih isključivo i stalno (osim kadasu na raspolaganju na komercijalnoj osnovi) zaistraživačke aktivnosti;

iii.

troškove savjetodavnih ili sličnih uslugakorištenih isključivo za istraživačke aktivnosti,uključujući ranija istraživanje, tehničko znanje,patente itd.;

iv.

dodatne režijske troškove nastale izravno kaorezultat istraživačke aktivnosti;

v.

ostale tekuće troškove (kao što su troškovimaterijala, nabavki i slično) koji su nastaliizravno kao rezultat istraživačkeaktivnosti.

(b)

pomoć nedovoljno razvijenim regijama unutar teritorijačlanice koja se odobrava u skladu s općim okviromregionalnog razvoja (30) i koja je nespecifična (prema značenju iz članka 2.)za odabrane regije pod uvjetom da:

i.

svaka nedovoljno razvijena regija mora bitizemljopisno područje koje ima jasne granice iutvrđeni gospodarski i administrativniidentitet;

ii.

se regija smatra nedovoljno razvijena natemelju neutralnih i objektivnih kriterija (31), koji pokazuju da poteškoće regijeproizlaze iz okolnosti koje su više negoprivremene; ti kriteriji moraju biti jasnonavedeni u zakonu, propisu ili drugom službenomdokumentu, tako da ih je moguće provjeriti;

iii.

kriteriji uključuju mjerenje gospodarskograzvoja temeljeno na najmanje jednom od sljedećihčimbenika:

bilo dohotku po glavi stanovnika ili dohotku podomaćinstvu, ili bruto nacionalnom proizvodu postanovniku, koji ne smije biti veći od 85 postoprosjeka za teritorij o kojemu je riječ;

stopi nezaposlenosti, koja mora biti barem 110posto prosječne stope za teritorij o kojemu jeriječ;

koje se mjeri tijekom trogodišnjeg razdoblja;to mjerenje, međutim, može biti i složeno tesadržavati druge čimbenike.

(a)

pomoć za prilagođivanje postojećih pogona (32) novim zahtjevima zaštite okoliša koji su uvedeninovim zakonom i/ili propisima, a koji imaju za posljedicuveća opterećenja i financijsko opterećenje za poduzeća, poduvjetom da je pomoć:

i.

jednokratna nepovratna mjera; i

ii.

da je ograničena na 20 posto troškovaprilagodbe; i

iii.

da ne pokriva troškove zamjene ifunkcioniranja ulaganja pribavljenog kao pomoć,koje moraju u potpunosti snositi poduzeća; i

iv.

da je izravno vezana za smanjenje štetnihutjecaja i onečišćenja koje poduzeće planira i daje razmjerna tom smanjenju, te da ne pokrivanikakve uštede troškova proizvodnje koji bi timemogli biti postignuti; i

v.

da je na raspolaganju svim poduzećima kojemogu ugraditi novu opremu i/ili uvesti noveproizvodne postupke.

8.3.   O programu subvencioniranja na kojeg se odnose odredbe stavka 2. članicatreba unaprijed obavijestiti Odbor u skladu s odredbama iz dijela VII. Svakatakva obavijest treba biti dovoljno jasna i detaljna kako bi ostale članicemogle ocijeniti usklađenost programa s uvjetima i kriterijima relevantnihodredaba stavka 2. Članice također godišnje ažuriraju takve obavijesti,posebno putem informacija o globalnom troškovima za svaki programpojedinačno, kao i o svakoj izmjeni programa, te takve ažurirane obavijestidostavljaju Odboru. Ostale članice mogu zatražiti informacije o pojedinimslučajevima subvencioniranja prema programu (33) o kojem je članica obavijestila Odbor.

8.4.   Na zahtjev neke članice, Tajništvo proučava obavijest koja je sačinjenau skladu sa stavkom 3., a može, ako je to potrebno, zatražiti dodatneinformacije u vezi programa kojeg je članica prijavila od same članice. Orezultatima, Tajništvo izvještava Odbor. Odbor, na zahtjev, žurno ispitujenalaze Tajništva (ili, ako nije zatraženo ispitivanje od strane Tajništva,ispituju samu notifikaciju) radi utvrđivanja jesu li ispunjeni uvjeti ikriteriji iz stavka 2. Postupak predviđen ovim stavkom treba biti završennajkasnije tijekom prvog redovitog sastanka Odbora nakon obavijesti oprogramu subvencioniranja, pod uvjetom da su između obavijesti i redovitogsastanka Odbora prošla najmanje dva mjeseca. Postupak ispitivanja obavijestiopisan u ovom stavku također se primjenjuje, na zahtjev, i na bitne izmjeneprijavljenog programa u godišnjim ažuriranjima iz stavka 3.

8.5   Na zahtjev zemlje članice, ispitivanje iz stavka 4. koje je proveoOdbor, ili slučaj kada Odbor nije u mogućnosti donijeti odluku, kao ikršenje uvjeta iz programa subvencioniranja za svaki zaseban slučaj,dostavlja se na obveznu arbitražu. Arbitražno tijelo svoje zaključkeprezentira članicama u roku od 120 dana od dana kada je predmet podnesenarbitražnom tijelu. Osim ako nije drukčije navedeno u ovom stavku, naarbitražu koja se vrši u skladu s ovim člankom, primjenjuje se DSU.

Članak 9.

Konzultacije i pravni lijekovi

9.1.   Ako tijekom provedbe programa iz članka 8. stavka 2. i bez obzira na tošto je program u skladu s kriterijima iz tog stavka, članica utemeljenovjeruje da je taj program prouzročio ozbiljnu štetu za domaću proizvodnju tečlanice, kao što je uzrokovanje štete koju bi bilo teško popraviti, tačlanica može zatražiti konzultacije s članicom koja odobrava ili provodisubvenciju.

9.2.   Na zahtjev za konzultacijama iz stavka 1., članica koja odobrava iliprovodi program subvencioniranja odmah započinje konzultacije. Svrha tihkonzultacija je razjasniti činjenice u vezi situacije te postići uzajamnoprihvatljivo rješenje.

9.3.   Ako se konzultacijama iz stavka 2. ne postigne uzajamno prihvatljivorješenje u roku od 60 dana od zahtjeva za konzultacijama, članica koja jetražila konzultacije može predati predmet Odboru.

9.4.   U slučaju kad se predmet predaje Odboru, Odbor odmah ispitujeodgovarajuće činjenice i dokaz o šteti iz stavka 1. Ako Odbor utvrdi datakva šteta postoji, on može članici koja odobrava subvencije savjetovati daizmijeni program tako da ta šteta bude uklonjena. Odbor prezentira svojezaključke u roku od 120 dana od dana kad mu je predmet predan u skladu sastavkom 3. U slučaju da se preporuka ne poštuje u roku od šest mjeseci,Odbor dozvoljava članici koja je tražila konzultacije da poduzmeodgovarajuće protumjere razmjerne vrsti i stupnju utvrđene štete.

DIO V.

KOMPENZACIJSKE MJERE

Članak 10.

Primjena VI. članka GATT-a 1994. (34)

Članice poduzimaju sve potrebne korake kako bi osigurale da je uvođenjekompenzacijske pristojbe (35) na neki proizvod koji se uvozi s teritorija jedne članice na teritorijdruge članice u skladu s odredbama članka VI. GATT-a 1994. i uvjetima ovogSporazuma. Kompenzacijske se pristojbe mogu uvesti isključivo na temeljuispitnog postupka koji započinje i vodi se u skladu s odredbama ovog Sporazuma iSporazuma o poljoprivredi.

Članak 11.

Pokretanje i tijek ispitnog postupka

11.1.   S izuzetkom odredbe članka 6., ispitni postupak radi utvrđivanjapostojanja, stupnja i učinka subvencije pokreće se (36) na temelju pisanog zahtijeva domaće proizvodnje ili u njezinoime.

11.2.   Zahtjev iz stavka 1. treba sadržavati dokaz o postojanju (a)subvencije i, ako je moguće, visini subvencije, (b) štete u smislučlanka VI. GATT-a 1994. kao što se tumači ovim Sporazumom, i (c) uzročneveze između subvencioniranog uvoza i navodne štete. Samo tvrdnja, akonije zasnovana na odgovarajućim dokazima, ne može se smatrati dovoljnomza ispunjenje uvjeta ovog stavka. Zahtjev treba sadržavati informacijekoje su na raspolaganju podnositelju zahtjeva, a odnose se nasljedeće:

i.

identitet podnositelja zahtjeva i opis obujma i vrijednostidomaće proizvodnje sličnog proizvoda. Kada se pisani zahtjevpodnosi u ime domaće proizvodnje, u zahtjevu treba navestipopis svih poznatih domaćih proizvođača sličnog proizvoda(ili udruga domaćih proizvođača sličnog proizvoda) i, u onojmjeri u kojoj je to moguće, opis obujma i vrijednosti domaćeproizvodnje sličnog proizvoda koji pokrivaju tiproizvođači;

ii.

potpun opis navodno subvencioniranog proizvoda, nazivzemlje ili zemalja podrijetla ili izvoza, naziv svakogpoznatog izvoznika ili stranog proizvođača te popis osoba zakoje je poznato da uvoze taj proizvod;

iii.

dokaz o postojanju, visini i vrsti subvencije;

iv.

dokaz da je navodnu štetu domaćoj proizvodnji prouzročiosubvencionirani uvoz kroz posljedice subvencija; ovaj dokazuključuje informacije o kretanju obujma navodnosubvencioniranog uvoza, o učinku tog uvoza na cijene sličnogproizvoda na domaćem tržištu te o posljedicama uvoza nadomaću proizvodnju, kako to pokazuju relevantni čimbenici ipokazatelji koji se odnose na stanje u domaćoj proizvodnji,kao što je navedeno u članku 15. stavcima 2. i 4.

11.3.   Tijela vlade ispituju točnost i primjerenost dokaza iz zahtjeva kako biustanovili opravdava li dokaz u dovoljnoj mjeri pokretanje ispitnogpostupka.

11.4.   Ispitni postupak prema stavku 1. ne pokreće se ako vlada ne utvrdi, natemelju ispitivanja izraženog (37) stupnja podrške ili protivljenja zahtjevu domaćih proizvođačasličnog proizvoda, da je zahtjev podnesen od strane ili u ime domaćeproizvodnje (38). Smatra se da je zahtjev podnesen „od strane ili u ime domaćeproizvodnje” ako gapodupiru oni domaći proizvođači čija zajednička proizvodnja čini više od 50posto ukupne proizvodnje sličnog proizvoda kojeg proizvodi onaj dio domaćeproizvodnje koji ili podržava ili se suprotstavlja zahtjevu. Međutim,pokreće se bilo kakav postupak, ako je postotak domaćih proizvođača kojiizričito podržavaju zahtjev manji od 25 % od ukupne proizvodnje sličnogproizvoda proizvedenog od strane domaće proizvodnje.

11.5.   Nadležna tijela izbjegavaju objavljivanje zahtjeva za pokretanjeispitnog postupka, osim ako nije donesena odluka o pokretanjupostupka.

11.6.   Ako, u posebnim okolnostima, te nadležna tijela odluče započeti ispitnipostupak, iako nisu primile pisani zahtjev od strane ili u ime domaćeproizvodnje za pokretanje takvog postupka, one to čine samo onda kadraspolažu s dovoljnim dokazima o postojanju subvencije, šteti ili uzročnojvezi kako je opisano u stavku 2., da bi mogle opravdati pokretanje ispitnogpostupka.

11.7.   Dokazi o subvenciji i šteti razmatraju se istodobno (a) prilikomodlučivanja je li potrebno pokrenuti ispitni postupak ili ne i (b) dalje,tijekom ispitnog postupka, s početkom ne kasnije od najranijeg datuma nakoji se, u skladu s odredbama ovog Sporazuma, mogu primijeniti privremenemjere.

11.8.   U slučajevima kada se proizvodi ne uvoze izravno iz zemlje podrijetlaveć se izvoze u članicu uvoznicu putem posrednika, odredbe ovog Sporazumaprimjenjuju se u cijelosti s time što se, u svrhu ovog Sporazuma, smatra dase transakcija ili transakcije obavljaju između zemlje podrijetla i članiceuvoznice.

11.9.   Zahtjev iz stavka 1. odbija se, a ispitni postupak odmah obustavlja, čimsu se odgovarajuća nadležna tijela uvjerila da nema dovoljno dokaza opostojanju subvencije ili štete koji bi opravdali daljnji postupak. Odmah sepokreće postupak u slučajevima kad je visina subvencije minimalna (de minimis), ili kad je obujam subvencioniranoguvoza, stvarnog ili potencijalnog ili šteta, zanemariva. U svrhu ovogstavka, smatra se da je visina subvencije minimalna (deminimis) ako je visina subvencije manja od 1 posto ad valorem.

11.10.   Ispitni postupak ne ometa postupak carinjenja.

11.11.   Ispitni postupak se, osim u posebnim slučajevima, okončava u roku odjedne godine, a niti u kojem slučaju ne traje duže od 18 mjeseci odzapočinjanja.

Članak 12.

Dokazi

12.1.   Zainteresirane članice i sve zainteresirane stranke u ispitnom postupkuo kompenzacijskoj pristojbi su obaviještene o svim potrebnim podacima kojenadležna tijela zahtijevaju, te one imaju dovoljno vremena da pisanim putemdostave sve dokaze koje smatraju bitnima za taj postupak.

12.1.1.

Izvoznicima, stranim proizvođačima ili zainteresiranimčlanicama se, po primitku upitnika korištenih u ispitnompostupku o kompenzacijskoj pristojbi daje rok od najmanje 30dana za odgovor (39). Odgovarajuća pažnja se posvećuje svakom zahtjevu zaproduženje 30-dnevnog roka i, na temelju iskazanog razloga,takvo produženje valja odobriti gdje je god moguće.

12.1.2.

Ovisno o zahtjevu za zaštitu povjerljivih informacija,dokaz kojeg je u pisanom obliku dostavila jednazainteresirana članica ili stranka odmah se stavlja naraspolaganje ostalim zainteresiranim članicama ili strankamakoje sudjeluju u postupku.

12.1.3.

Čim ispitni postupak započne, nadležna tijela dostavljajucjelovit tekst pisanog zahtjeva iz članka 11. stavka 1.poznatim izvoznicima (40) i nadležnim tijelima članice izvoznice, kao i drugimzainteresiranim strankama, na njihov zahtjev. Zahtjevima zazaštitom povjerljivih informacija posvećuje se puna pažnja uskladu sa stavkom 4.

12.2.   Zainteresirane članice i zainteresirane stranke imaju također pravo, izopravdanih razloga, dati informacije i usmenim putem. U slučaju kada setakve informacije daju usmenim putem, od zainteresiranih članica izainteresiranih stranaka naknadno se traži da tako iznijete podatke iznesupisanim putem. Bilo koja odluka nadležnih tijela može se temeljitiisključivo na onim informacijama i argumentima koji su postojali u pismenojevidenciji tog tijela i koji su bili na raspolaganju zainteresiranimčlanicama i zainteresiranim strankama sudionicama u istrazi, pri čemu sepropisno vodilo računa o potrebi da se zaštite povjerljiveinformacije.

12.3.   Uvijek kada je to izvedivo, nadležna tijela svim zainteresiranimčlanicama i zainteresiranim strankama pravovremeno daju mogućnost uvida usve podatke koji su bitni za iznošenje njihovih slučajeva, koji nisupovjerljivi prema definiciji iz stavka 4., i koje nadležna tijela koriste upostupku o kompenzacijskoj pristojbi, kako bi na temelju tih informacijamogli izraditi iskaze.

12.4.   Svaka informacija koja je po svojoj prirodi povjerljiva (na primjer zatošto bi njeno otkrivanje predstavljalo značajnu prednost za konkurenciju ilibi njeno otkrivanje imalo u znatnoj mjeri negativan učinak na osobu kojadaje takvu informaciju ili za osobu od koje je dobivena), ili koju stranke upostupku daju kao povjerljivu su, na temelju iskazanog valjanog razloga,smatrane takvima od strane nadležnih tijela. Takve informacije se neotkrivaju bez posebne dozvole stranke koja ih je dala (41).

12.4.1.

Nadležna tijela traže od zainteresiranih članica ilizainteresiranih stranaka koje pružaju povjerljiveinformacije, dostavljanje njihovih sažetaka, koji nisupovjerljivog karaktera. Ti sažeci su dovoljno detaljni daomogućuju razumijevanje suštine povjerljivih informacija. Uiznimnim slučajevima te članice ili stranke mogu ukazati načinjenicu da se te informacije ne mogu sažeti. U takvimiznimnim slučajevima mora se dati izjava o tome zašto seinformacije ne mogu sažeti.

12.4.2.

Ako nadležna tijela utvrde da zahtjev za povjerljivostinije opravdan te ako davatelj informacije nije voljan nitiobjaviti informaciju niti dozvoliti njeno objavljivanje uopćenitom ili sažetom obliku, nadležna tijela moguzanemariti takvu informaciju osim ako se iz odgovarajućihizvora može potvrditi da su te informacije točne (42).

12.5.   Osim u okolnostima iz stavka 7., nadležna tijela za vrijeme ispitnogpostupka, u vezi s točnosti, zadovoljavaju se informacijama primljenim odzainteresiranih stranaka na temelju kojih se zasnivaju njihovinalazi.

12.6.   Prema potrebi, nadležna tijela mogu provoditi ispitni postupak napodručju drugih članica, pod uvjetom da o tome pravovremeno obavijeste tučlanicu i da se ta članica ne protivi postupku. Osim toga, nadležna tijelamogu obavljati ispitni postupak i u prostorijama nekog poduzeća i mogupregledati spise poduzeća ako (a) se poduzeće s time slaže i (b) ta članicaje o tome izvještena i tome se ne protivi. Postupci iz Priloga VI.primjenjuju se na postupke na lokacijama poduzeća. Ovisno o zahtjevima zazaštitu povjerljivih informacija, nadležna tijela rezultate svih takvihpostupaka stavljaju na raspolaganje, ili se brinu za njihovo objavljivanjeprema stavku 8, poduzećima kojih se oni tiču, a mogu te rezultate učinitidostupnima i podnositeljima zahtjeva za pokretanje ispitnogpostupka.

12.7.   U slučajevima kad neka zainteresirana članica ili zainteresirana strankaodbija pristup do potrebnih informacija, ili na neki drugi način ne osigurapotrebne informacije u razumnom roku ili znatno otežava ispitni postupak,preliminarne i konačne odluke, pozitivne ili negativne, mogu biti donijetena bazi dostupnih činjenica.

12.8.   Prije donošenja konačne odluke, nadležna tijela izvještavaju svezainteresirane članice i zainteresirane stranke o bitnim činjenicama koje serazmatraju i koje čine temelj za odluku o primjeni konačnih mjera. Takvoobjavljivanje se obavlja u vremenu dovoljnom strankama za obranu svojihinteresa.

12.9.   Za potrebe ovog Sporazuma, izraz „zainteresirane stranke” uključuje:

i.

izvoznika ili stranog proizvođača ili uvoznika proizvodakoji je predmet postupka, ili trgovinsku ili poslovnu udrugučije većinsko članstvo čine proizvođači, izvoznici iliuvoznici takvog proizvoda; i

ii.

proizvođača sličnog proizvoda u članici uvoznici ilitrgovinsku i poslovnu udrugu čija većina članova proizvodisličan proizvod na teritoriju članice uvoznice.

Ovaj pregled ne sprečava članice da dozvole uključivanje drugihzainteresiranih stranaka, stranih ili domaćih, uz one koje su naprijednavedene.

12.10.   Nadležna tijela daju mogućnost industrijskim potrošačima proizvoda kojise ispituje, te, u slučajevima kada se proizvod uobičajeno prodaje umaloprodaji, i predstavničkim udrugama potrošača, da pruže informacije kojesu važne za ispitni postupak, a u pogledu subvencioniranja, štete i uzročneveze.

12.11.   Nadležna tijela vode računa o poteškoćama s kojima se susrećuzainteresirane stranke, posebno mala poduzeća, pri dostavljanju traženihinformacija, i pružaju svu pomoć koja je moguća.

12.12.   Gore navedeni postupci nemaju za cilj sprečavanje nadležnih tijelačlanice u brzom postupanju vezano za pokretanje ispitnog postupka, donošenjepreliminarnih ili konačnih odluka, bez obzira da li su one pozitivne ilinegativne, ili od primjene privremenih ili konačnih mjera, u skladu sodgovarajućim odredbama ovog Sporazuma.

Članak 13.

Konzultacije

13.1.   Što je moguće prije nakon prihvaćanja zahtjeva iz članka 11., a u svakomslučaju prije pokretanja bilo kakvog ispitnog postupka, članice čijiproizvodi mogu biti predmet takvog postupka pozivaju se na konzultacije sciljem razjašnjenja situacije u vezi predmeta iz članka 11. stavka 2. sciljem postizanja uzajamno prihvatljivog rješenja.

13.2.   Nadalje, tijekom razdoblja ispitnog postupka, članicama čiji suproizvodi predmet ispitnog postupka omogućen je nastavak konzultacija radirazjašnjenja stvarne situacije i postizanja uzajamno prihvatljivogrješenja (43).

13.3.   Bez obzira na obvezu razumnog omogućavanja konzultacija, odredbe koje seodnose na konzultacije nemaju namjeru spriječiti nadležna tijela nekečlanice da hitno postupe u pogledu pokretanja ispitnog postupka, postizanjapreliminarnih ili konačnih odluka, bilo afirmativnih ili negativnih, niti uprimjeni privremenih ili konačnih mjera, u skladu s odredbama ovogSporazuma.

13.4.   Članica koja namjerava pokrenuti ispitni postupak ili koja takavpostupak vodi dozvoljava, na zahtjev, članici ili članicama čiji proizvodisu predmet postupka, pristup dokaznim materijalima koji nisu povjerljivi,uključujući sažetke povjerljivih podataka, a koji se koriste za pokretanjeili vođenje ispitnog postupka.

Članak 14.

Izračunavanje visine subvencije u smislu koristi primatelju

Za potrebe dijela V., sve metode koje nadležna tijela koriste zaizračunavanje pomoći dodijeljene primatelju prema članku 1. stavku 1.trebaju biti sadržane u nacionalnom zakonodavstvu ili važećim propisimačlanice o kojoj se radi, a njihova primjena na svaki pojedini slučaj trebabiti jasna i objašnjena na primjeren način. Osim toga, svaka takva metodatreba biti u skladu sa sljedećim smjernicama:

(a)

davanje temeljnog kapitala od strane vlade ne smatra seostvarivanjem koristi, osim ako se odluka o ulaganju možesmatrati nekonzistentnom s uobičajenom praksom ulaganja(uključujući davanje rizičnog kapitala) privatnih ulagača napodručju te članice;

(b)

zajam kojeg je odobrila vlada ne smatra se ostvarivanjemkoristi, osim ako postoji razlika između iznosa kojeg poduzećeprimatelj zajma plaća na državni zajam i iznosa kojeg bipoduzeće plaćala na usporediv komercijalni zajam kojeg bipoduzeće moglo stvarno dobiti na tržištu. U tom slučaju koristje razlika između dva iznosa;

(c)

državno jamstvo za zajam ne smatra se ostvarivanjem koristi,osim ako postoji razlika između iznosa kojeg poduzeće primateljjamstva plaća na zajam s državnim jamstvom i iznosa kojeg bipoduzeće plaćalo na usporediv komercijalni zajam u slučaju danema državnog jamstva. U tom slučaju koristi se razlika izmeđuta dva iznosa usklađena za bilo kakve razlike utroškovima;

(d)

isporuka roba ili usluga ili kupnja robe od strane države nesmatra se ostvarivanjem koristi, osim ako se isporuka vrši zanaknadu manju od odgovarajuće ili ako se kupnja obavlja zanaknadu veću od odgovarajuće. Primjerenost naknade utvrđuje se uodnosu na važeće tržišne uvjete za te robe i usluge u zemljiisporuke ili kupnje (uključujući cijenu, kakvoću, raspoloživost,mogućnost plasmana, prijevoz i ostale kupoprodajneuvjete).

Članak 15.

Utvrđivanje štete (44)

15.1.   Utvrđivanje štete za potrebe članka VI. GATT-a 1994. temelji se nasigurnim dokazima i uključuje objektivno ispitivanje ne samo (a) obujmasubvencioniranog uvoza i utjecaja subvencioniranog uvoza na cijene sličnogproizvoda na domaćem tržištu (45) nego i (b) posljedičnog učinka takvog uvoza na domaću proizvodnjutih proizvoda.

15.2.   U pogledu obujma subvencioniranog uvoza, nadležna tijela razmatraju jeli došlo do značajnog povećanja subvencioniranog uvoza, bilo u apsolutnomiznosu ili relativno u odnosu na proizvodnju ili potrošnju u članiciuvoznici. U pogledu učinka subvencioniranog uvoza na cijene, nadležna tijelarazmatraju je li, kao posljedica subvencioniranog uvoza došlo do značajnogsniženja cijena u usporedbi sa cijenama sličnog proizvoda u članiciuvoznici, ili je li učinak takvog uvoza općenito značajno sniženje cijena,ili sprečavanje povišenja cijena do kojeg bi inače došlo. Niti jedan od ovihčimbenika pojedinačno, a niti nekoliko njih ne može bezuvjetno imatiodlučujući utjecaj prilikom donošenja odluke.

15.3.   Kada je uvoz proizvoda iz više od jedne zemlje istodobno predmetispitnog postupka o kompenzacijskoj pristojbi, tijela nadležna za ispitnipostupak mogu kumulativno procijeniti učinke takvog uvoza jedino ako utvrdeda: (a) je visina subvencioniranja određena prilikom uvoza iz svake zemljeveća od de minimis prema definiciji iz članka 11.stavka 9. i da obujam uvoza iz svake zemlje nije zanemariv i (b) da jekumulativna procjena učinaka takvog uvoza opravdana u svjetlu uvjetatržišnog natjecanja između uvoznih proizvoda i uvjetima tržišnog natjecanjaizmeđu uvoznih proizvoda i sličnih domaćih proizvoda.

15.4.   Ispitivanje utjecaja subvencioniranog uvoza na domaću proizvodnju trebaobuhvatiti procjenu svih relevantnih gospodarskih čimbenika i pokazateljakoji utječu na stanje u toj proizvodnji, uključujući stvarni i mogući padproizvodnje, prodaje, tržišnog udjela, dobiti, produktivnosti, rentabilnostiili iskorištenosti kapaciteta; čimbenike koji utječu na domaće cijene;stvarne i potencijalne negativne učinke na novčani tijek, zalihe,zaposlenost, osobne dohotke, gospodarski rast, sposobnost prikupljanjakapitala ili ulaganja i, u slučaju poljoprivrede, jesu li programi državnepomoći više opterećeni. Ovaj pregled nije potpun, i niti jedan od ovihčimbenika, a niti nekoliko njih ne može bezuvjetno imati odlučujući utjecajprilikom donošenja odluke.

15.5.   Potrebno je dokazati da subvencionirani uvoz, kroz učinke (46) subvencija, uzrokuje štetu u smislu ovog Sporazuma. Dokazivanjeuzročne veze između subvencioniranog uvoza i štete nanesene domaćojproizvodnji temelji se na ispitivanju svih relevantnih dokaza kojimanadležna tijela raspolažu. Nadležna tijela također ispituju sve ostalečimbenike, osim subvencioniranog uvoza, koji istodobno mogu nanijeti štetudomaćoj proizvodnji, a šteta uzrokovana ostalim čimbenicima ne smije sepripisati subvencioniranom uvozu. Čimbenici koji mogu biti važni u ovompogledu obuhvaćaju, između ostalog, obujam i cijene nesubvencioniranog uvozatog proizvoda, smanjenje potražnje ili promjene u načinu potrošnje,restriktivnu trgovinsku praksu i tržišno natjecanje između stranih i domaćihproizvođača, razvoj tehnologije i izvozna dostignuća, te produktivnostdomaće proizvodnje.

15.6.   Učinak subvencioniranog uvoza procjenjuje se odnosu na domaćuproizvodnju sličnog proizvoda ako dostupni podaci omogućuju odvojenoutvrđivanje te proizvodnje na temelju kriterija kao što su proizvodniproces, prodaja i dobit proizvođača. Ako takvo odvojeno utvrđivanjeproizvodnje nije moguće, učinci subvencioniranog uvoza procjenjuju seispitivanjem proizvodnje najuže grupe ili asortimana proizvoda, kojiuključuje sličan proizvod, a za kojeg se mogu dobiti potrebneinformacije.

15.7.   Utvrđivanje prijetnje materijalnom štetom temelji se na činjenicama,a ne samo na navodima, nagađanju ili nejasnim mogućnostima. Promjenaokolnosti zbog kojih bi moglo doći do situacije u kojoj bi subvencijaprouzročila štetu mora biti jasno predviđena i neminovna. Kodutvrđivanja prijetnje materijalnom štetom, nadležna tijela morajurazmotriti, između ostalog, čimbenike kao što su:

i.

vrsta subvencije ili subvencija i trgovinske učinke koji ćevjerojatno iz njih proizići;

ii.

značajan stupanj porasta subvencioniranog uvoza na domaćetržište koja ukazuje na vjerojatnost bitno povećanoguvoza;

iii.

dovoljan slobodno raspoloživ ili očekivan značajan porastkapaciteta izvoznika, koji ukazuje na vjerojatnost značajnogpovećanja subvencioniranog izvoza na tržište članiceuvoznice, uzimajući u obzir raspoloživost drugih izvoznihtržišta da apsorbiraju dodatni izvoz;

iv.

ulazi li roba iz uvoza u zemlju po cijenama koje imaznačajan snižavajući ili ograničavajući učinak na domaćecijene i vjerojatno povećanu potražnju za daljnjim uvozom,i

v.

zalihe proizvoda koji se ispituje.

Niti jedan od ovih čimbenika pojedinačno ne može bezuvjetno imatiodlučujući utjecaj prilikom donošenja odluke, no sveukupnost čimbenika kojise razmatraju mora dovesti do zaključka da je daljnji subvencionirani izvozneminovan te da će, ako se ne poduzmu zaštitne mjere, nastati materijalnašteta.

15.8.   U pogledu slučajeva gdje postoji prijetnja štetom zbog subvencioniranoguvoza, razmatra se primjena kompenzacijskih mjera, a odluka se donosi sposebnom pažnjom.

Članak 16.

Definicija domaće proizvodnje

16.1.   Za potrebe ovog Sporazuma, izraz „domaća proizvodnja” tumači se, s izuzetkom odredbe stavka 2., kao izrazkoji se odnosi na cjelinu domaćih proizvođača sličnih proizvoda ili na onedomaće proizvođače čija proizvodnja određenog proizvoda čini pretežan dioukupne domaće proizvodnje tih proizvoda, osim u slučaju kad su proizvođačipovezani (47) s izvoznicima ili uvoznicima ili su sami uvoznici navodnosubvencioniranog proizvoda ili sličnog proizvoda iz drugih zemalja pa seizraz „domaćaproizvodnja” možetumačiti kao izraz koji se odnosi na ostale proizvođače.

16.2.   U iznimnim slučajevima, teritorij neke članice se može, za proizvodnjukoja se ispituje, podijeliti na dva ili više konkurentnih tržišta, aproizvođači unutar svakog od tih tržišta mogu se smatrati posebnomproizvodnjom ako: (a) proizvođači unutar tog tržišta prodaju svu ili gotovosvu svoju proizvodnju tog proizvoda na tom tržištu, i (b) se potražnja natom tržištu ne podmiruje u značajnoj mjeri od strane proizvođača togproizvoda koji je lociran drugdje na teritoriju. U takvim se okolnostimamože utvrditi da postoji šteta čak i onda kad najveći dio ukupne domaćeproizvodnje njome nije pogođen, pod uvjetom da postoji koncentracijasubvencioniranog uvoza na takvo izolirano tržište i pod dodatnim uvjetom dasubvencionirani uvoz uzrokuje štetu proizvođačima cijele ili gotovo cijeleproizvodnje unutar tog tržišta.

16.3.   Kada se domaću proizvodnju promatra kao proizvođače na određenompodručju, tj. jednom tržištu prema definiciji u stavku 2., kompenzacijskepristojbe se uvode samo na one proizvode koji su namijenjeni za krajnjupotrošnju na tom području. Kada važeći zakon članice uvoznice ne dozvoljavauvođenje kompenzacijskih pristojbi na toj osnovi, članica uvoznica možeuvesti kompenzacijske pristojbe bez ograničenja samo (a) ako je izvoznicimadana prilika da prestanu izvoziti po subvencioniranim cijenama na topodručje ili da na neki drugi način pruže jamstva u skladu s člankom 18.,ako u tom pogledu nije odmah bilo pruženo odgovarajuće jamstvo, i (b) ako setakve pristojbe ne mogu uvesti samo na proizvode određenih proizvođača kojisnabdijevaju to područje.

16.4.   Kada su dvije ili više zemalja prema odredbama stavka 8. točke (a)članka XXIV. GATT-a 1994. dostigle takvu razinu integracije da imajukarakteristike jednog, jedinstvenog tržišta, proizvodnja unutar cjelokupnogpodručja integracije smatra se domaćom proizvodnjom iz stavaka 1. i2.

16.5.   Odredbe članka 15. stavka 6. primjenljive su na ovaj članak.

Članak 17.

Privremene mjere

17.1.   Privremene mjere mogu se primijeniti samo ako:

(a)

je započet ispitni postupak u skladu s odredbama članka11., te je o tome dana javna obavijest, a zainteresiranimčlanicama ili strankama je pružena mogućnost da predočeinformacije i daju komentare;

(b)

donesena je prethodna potvrda o postojanju subvencije, teda subvencionirani uvoz nanosi štetu domaćoj proizvodnji;i

(c)

odgovarajuća nadležna tijela procijene da su takve mjerepotrebne da se spriječi šteta do koje bi došlo za vrijemeispitnog postupka

17.2.   Privremene mjere mogu biti u obliku privremenih kompenzacijskihpristojbi osiguranih gotovinskim depozitima ili jamstvima u visiniprivremeno utvrđenog iznosa subvencije.

17.3.   Privremene mjere ne primjenjuju se prije isteka roka od 60 dana odpočetka ispitnog postupka.

17.4.   Primjena privremenih mjera ograničava se na što je moguće kraćerazdoblje, ne dulje od četiri mjeseca.

17.5.   U primjeni privremenih mjera primjenjuju se odgovarajuće odredbe članka19.

Članak 18.

Preuzimanje obveza

18.1.   Postupak se može (48) obustaviti ili okončati bez uvođenja privremenih mjera ilikompenzacijskih pristojbi nakon primitka zadovoljavajućih dobrovoljnihdogovora o preuzimanju obveza kojima:

(a)

se vlada članice izvoznice slaže ukloniti ili ograničitisubvenciju ili poduzeti ostale mjere koje utječu na tesubvencije; ili

(b)

izvoznik je suglasan da izvrši reviziju cijena tako danadležna tijela budu zadovoljna jer je štetno djelovanjesubvencije uklonjeno. Povećanje cijena u skladu s takopreuzetim obvezama nije veće nego što je neophodno da bi seeliminirao iznos subvencije. Poželjno je da povećanja cijenabudu manja od iznosa subvencije ako je takvo povećanjecijena dovoljno da se ukloni šteta nanesena domaćojproizvodnji.

18.2.   Preuzimanje obveza ne traži se niti prihvaća ako nadležna tijela članiceuvoznice ne donesu prethodnu jasnu potvrdu subvencioniranja i šteteuzrokovane takvim subvencioniranjem te, u slučaju preuzimanja obveza odstrane izvoznika, ne dobiju suglasnost članice izvoznice.

18.3.   Preuzimanje obveza ne mora biti prihvaćeno, ako nadležna tijela članiceuvoznice smatraju da je takvo prihvaćanje nepraktično, na primjer ako jebroj stvarnih ili potencijalnih izvoznika prevelik ili zbog drugih razloga,uključujući i razloge opće politike. Ako dođe do takvog slučaja, nadležnatijela, tamo gdje je to primjenljivo, predočuju izvozniku razloge koji su ihnaveli na to da smatraju preuzimanje obveze neodgovarajućim, te, u mjeri ukojoj je to moguće, daju izvozniku priliku da iznese svojeprimjedbe.

18.4.   Ako se ponuđeno preuzimanje obveza prihvati, ispitni postupak osubvencioniranju i šteti ipak se dovršava ako to želi članica izvoznica iliako to odluči članica uvoznica. tom slučaju, ako se donese negativna odlukao subvenciji ili o šteti preuzeta obveza automatski prestaje važiti osim uslučajevima kad takva odluka velikim dijelom ovisi o preuzetoj obvezi. Utakvim slučajevima nadležna tijela mogu zatražiti da se obveza zadržitijekom razumnog vremenskog razdoblja, a u skladu s odredbama ovogSporazuma. U slučaju da se donese pozitivna odluka o subvenciji i šteti,preuzeta obveza se nastavlja, u skladu s njezinim uvjetima i odredbama ovogSporazuma.

18.5.   Nadležna tijela članice uvoznice mogu predložiti preuzimanje obvezepromjene cijene, ali niti jednog izvoznika se ne primorava da prihvati takvuobvezu. Činjenica da vlade ili izvoznici ne nude preuzimanje obveze opromjeni cijena, ili ne prihvaćaju poziv da to učine, ne dovodi ni na kojinačin u pitanje razmatranje slučaja. Međutim, nadležna tijela mogu slobodnoutvrditi da je prijetnja nastankom štete vjerojatnija ako se subvencioniraniuvoz nastavi.

18.6.   Nadležna tijela članice uvoznice mogu zatražiti od bilo koje vlade iliizvoznika koji je prihvatio obvezu da periodički dostavlja informacije važneza ostvarivanje preuzete obveze i da dozvoli provjeru podataka u vezi spreuzetom obvezom. U slučaju kršenja obveze, nadležna tijela članiceuvoznice mogu, prema ovom Sporazumu i u skladu s njegovim odredbama poduzetihitne radnje koje mogu rezultirati izravnom primjenom privremenih mjera,koristeći se najboljim podacima kojima raspolažu. U takvim slučajevima,konačne pristojbe se mogu uvesti u skladu s ovim Sporazumom za proizvodekoji su plasirani u potrošnju ne više od 90 dana prije primjene privremenihmjera, s time da se takvo retroaktivno određivanje pristojbe ne primjenjujuna uvoz koji je plasiran u potrošnju prije kršenja preuzete obveze.

Članak 19.

Uvođenje i ubiranje kompenzacijskih pristojbi

19.1.   Ako, nakon što su uloženi razumni napori za dovršenje konzultacija, nekačlanica donese konačnu odluku o postojanju i visini subvencije i o tome da,kroz učinke subvencije, subvencionirani uvoz nanosi štetu, ona može uvestikompenzacijsku pristojbu u skladu s odredbama ovog članka ako se subvencijaili subvencije ne povuku.

19.2.   Odluku o uvođenju kompenzacijske pristojbe u slučajevima kad su sviuvjeti za uvođenje ispunjeni, te odluka da li je visina kompenzacijskepristojbe koja se uvodi puni iznos subvencije ili manji, donose nadležnatijela članice uvoznice. Poželjno je da uvođenje bude moguće na teritorijusvih članica, te da pristojba bude manja od ukupnog iznosa subvencije ako bitakva manja pristojba bila dovoljna za uklanjanje štete domaćoj proizvodnji,te da se utvrde postupci koji bi omogućili nadležnim tijelima uzimanje uobzir navoda domaćih zainteresiranih stranaka (49) na čije bi interese uvođenje kompenzacijske pristojbe moglo imatinegativni utjecaj.

19.3.   Kada se kompenzacijske pristojbe uvedu za bilo koji proizvod, one seubiru u odgovarajućim iznosima u svakom slučaju, na nediskriminatornojosnovi, na uvoz tog proizvoda iz svih izvora za koje je ustanovljeno da susubvencionirani i da uzrokuju štetu, s izuzetkom uvoza iz onih izvora kojisu se odrekli bilo kakvih takvih subvencija ili koji su preuzeli obveze uskladu s odredbama ovog Sporazuma. Svaki izvoznik čiji izvoz podliježekonačnoj kompenzacijskoj pristojbi, ali koji nije bio stvarno ispitivan izdrugih razloga, a ne zbog odbijanja suradnje, ima pravo na hitnu revizijukako bi nadležna tijela žurno odredila posebnu stopu kompenzacijskepristojbe za tog izvoznika.

19.4.   Kompenzacijska pristojba se ne uvodi (50) niti na jedan uvezeni proizvod u iznosu većem od subvencije za kojuje ustanovljeno da postoji, izračunanom u obliku subvencioniranja pojedinici subvencioniranog i izvezenog proizvoda.

Članak 20.

Retroaktivnost

20.1.   Privremene mjere i kompenzacijske pristojbe primjenjuju se samo zaproizvode koji su plasirani u potrošnju nakon što je odluka prema članku 17.stavku 1. odnosno prema članku 19. stavku 1. stupila na snagu, uz izuzećapredviđena ovim člankom.

20.2.   Kada se izvrši konačno utvrđivanje štete (ali ne i prijetnje štetom ilimaterijalnog zaostajanja u razvoju industrije) ili, u slučaju konačne odlukeo prijetnji štetom, kada bi učinak subvencioniranog uvoza, u slučaju da nemaprivremenih mjera, doveo do utvrđivanja štete, kompenzacijske pristojbe moguse uvesti retroaktivno za razdoblje tijekom kojeg su se primjenjivaleprivremene mjere, ako su postojale.

20.3.   Ako je konačna kompenzacijska pristojba veća od iznosa osiguranogagotovinskim depozitom ili jamstvom, razlika se ne naplaćuje. Ako je konačnapristojba manja od iznosa osiguranoga gotovinskim depozitom ili jamstvom,preplaćena sredstva se vraćaju, ili se jamstvo vraća po hitnompostupku.

20.4.   Osim kako je to navedeno u stavku 2., kada je utvrđeno da postojiprijetnja štetom ili materijalnim zaostajanjem (ali sama šteta još nijenastupila) konačna kompenzacijska pristojba se može uvesti samo od danautvrđivanja prijetnje štetom ili materijalnim zaostajanjem, a svakigotovinski polog uplaćen tijekom razdoblja primjene privremenih mjeraisplaćuje se i jamstva se vraćaju po hitnom postupku.

20.5.   Kad je konačna odluka negativna, svaki gotovinski polog uplaćen tijekomrazdoblja primjene privremenih mjera isplaćuje se, a sva se jamstva vraćajupo hitnom postupku.

20.6.   U kritičnim okolnostima kad nadležna tijela ustanove za tajsubvencionirani proizvod da je šteta koja je teško popravljiva prouzročenamasivnim uvozom u relativno kratkom razdoblju proizvoda koji ostvarujekorist od subvencioniranja isplaćenog ili danog protivno odredbama GATT-a1994. i ovog Sporazuma i kada se uvođenje kompenzacijskih pristojbiretroaktivno na taj uvoz smatra nužnim kako bi se spriječilo ponovnonastajanje takve štete, konačne kompenzacijske pristojbe mogu se uvesti nauvoz koji je plasiran u potrošnju najviše 90 dana prije datuma primjeneprivremenih mjera.

Članak 21.

Trajanje i revizija kompenzacijskih pristojbi i preuzetih obveza

21.1.   Kompenzacijska pristojba ostaje na snazi samo tako dugo i u onoj mjerikoliko je potrebno da se suzbije djelovanje subvencioniranja koje uzrokuještetu.

21.2.   Nadležna tijela razmatraju potrebu za daljnjim produženjem, tamo gdje jeto opravdano, na vlastitu inicijativu ili, pod uvjetom da je od uvođenjakonačne kompenzacijske pristojbe proteklo razumno vremensko razdoblje, nazahtjev bilo koje zainteresirane stranke koja dostavi pozitivne informacijekoje dokazuju potrebu za revizijom. Zainteresirane stranke imaju pravotražiti od nadležnih tijela ispitivanje je li produženo nametanje pristojbenužno za neutralizaciju subvencioniranja, hoće li se šteta vjerojatnonastaviti ili ponoviti ako se pristojba ukine ili izmijeni, ili i jedno idrugo. Ako, kao rezultat revizije iz ovog stavka, nadležna tijela utvrde dakompenzacijska pristojba nije više opravdana, ista se odmah ukida.

21.3.   Neovisno o odredbama stavaka 1. i 2., svaka konačna kompenzacijskapristojba ukida se ne kasnije od pet godina od uvođenja pristojbi (ili oddatuma zadnje revizije u skladu sa stavkom 2. ako je ta revizija obuhvatilai subvencioniranje i štetu, ili prema ovom stavku), osim ako nadležna tijelane utvrde, revizijom započetom prije tog datuma i na temelju vlastiteinicijative ili na temelju zahtjeva koji je na odgovarajući načinobrazložen, a koji je podnesen od strane ili u ime domaće proizvodnje urazumnom vremenskom razdoblju prije tog datuma, da bi prestanak primjenepristojbe vjerojatno doveo do nastavka ili do ponovnog nastankasubvencioniranja i štete (51). Pristojba može ostati na snazi dok se ne sazna rezultat takverevizije.

21.4   Odredbe članka 12. u pogledu dokaza i postupaka primjenjuju se na svakureviziju koja se obavlja prema ovom članku. Svaka takva revizija obavlja sepo hitnom postupku i obično se zaključuje u roku od 12 mjeseci od datumanjenog započinjanja.

21.5.   Odredbe ovog članka primjenjuju se mutatismutandis na preuzete obveze prema članku 18.

Članak 22.

Javno obavješćivanje i objašnjavanje rezultata ispitnog postupka

22.1.   Kada nadležna tijela smatraju da postoji dovoljno dokaza kojiopravdavaju započinjanje ispitnog postupka prema članku 11., članica iličlanice čiji proizvodi su predmet postupka kao i ostale zainteresiranestranke poznate nadležnima tijelima, o tome su obaviještene, a daje se ijavna obavijest.

22.2.   Javna obavijest o započinjanju ispitnog postupka sadrži, ili na druginačin stavlja na raspolaganje putem posebnog izvještaja, odgovarajućeinformacije o sljedećem (52):

i.

nazivu zemlje izvoznice ili zemalja izvoznica i proizvoda okojemu je riječ;

ii.

datum započinjanja ispitnog postupka;

iii.

opis prakse ili praksa subvencioniranja koja seispituje;

iv.

sažetak čimbenika na kojima se temelji navodna šteta;

v.

adresa na koju zainteresirane članice i stranke trebajuslati predstavke; i

vi.

rokovi u kojima zainteresirane članice i stranke moguiznijeti svoje stavove.

22.3.   Javno se objavljuju sve prethodne ili konačne odluke, bez obzira na tojesu li pozitivne ili negativne, o odlukama o prihvaćanju obveza premačlanku 18., o prestanku takve obveze, te o prestanku važenja konačnekompenzacijske pristojbe. Svaka takva obavijest navodi se dovoljno detaljno,ili se to čini na drugi način kroz zasebno izvješće, rezultate ispitnogpostupka i zaključke donesene po svim pitanjima sa činjenicama i zakonimakoje nadležna tijela smatraju bitnima u donošenju odluke. Sve takveobavijesti i izvješća upućuju se članici ili članicama te ostalimzainteresiranim strankama za koje se zna da imaju određeni interes utome.

22.4.   Javna obavijest o uvođenju privremenih mjera sadrži, ili na nekidrugi način stavlja na raspolaganje putem zasebnog izvješća, dovoljnodetaljna objašnjenja za preliminarne zaključke o postojanju subvencije ištete i navode se sva činjenična i zakonska pitanja koja su dovela doprihvaćanja ili neprihvaćanja argumenata. Takva obavijest ili izvješćesadržava posebno, uz odgovarajuće poštivanje zahtjeva za zaštitompovjerljivih informacija, sljedeće:

i.

imena dobavljača ili, ako je to neizvedivo, imenaodgovarajućih zemalja isporuke;

ii.

opis proizvoda koji je dovoljan za potrebecarinjenja;

iii.

utvrđenu visinu subvencije i osnovu na kojoj je utvrđenopostojanje subvencije;

iv.

razmatranja koja su važna za utvrđivanje štete prema članku15.;

v.

osnovne razloge koji su doveli do odluke.

22.5.   Javna obavijest o okončanju ili obustavljanju ispitnog postupka uslučaju pozitivne odluke kojom se traži uvođenje konačne pristojbe iliprihvaćanje neke obveze sadrži, ili se na drugi način stavlja naraspolaganje putem zasebnog izvještaja, sve relevantne informacije očinjeničnim i zakonskim pitanjima te razlozima koji su doveli do uvođenjakonačnih mjera ili do prihvaćanja obveza, uz odgovarajuće poštivanjezahtjeva za zaštitom povjerljivih informacija. Posebno obavijest iliizvještaj sadrže informacije sadržane u stavku 4., kao i razloge zaprihvaćanje ili neprihvaćanje argumenata ili žalbi koje su navelezainteresirane članice te uvoznici i izvoznici.

22.6.   Javna obavijest o okončanju ili obustavljanju ili odgodi istrage nakonprihvaćanja dogovora o preuzimanju obveza u skladu s člankom 18. sadrži, ilise na drugi način stavlja na raspolaganje putem zasebnog izvještaja, onajdio dogovora koji nije povjerljiv.

22.7.   Odredbe ovog članka primjenjuju se mutatismutandis na započinjanje i izvršenje revizije prema članku 21. kaoi na odluke iz članka 20. o retroaktivnoj primjeni pristojbi.

Članak 23.

Sudska revizija

Svaka članica čije nacionalno zakonodavstvo sadrži odredbe o kompenzacijskimmjerama ima arbitražne ili upravne sudove ili sudske postupke u svrhu, izmeđuostalog, brze revizije upravnih postupaka u vezi s konačnim odlukama irevizijama odluka u smislu članka 21. Ti sudovi ili postupci su neovisni onadležnim upravnim tijelima odgovornim za tu odluku ili reviziju i osiguranjepristupanja reviziji svim zainteresiranim strankama koje su sudjelovale uupravnom sudskom postupku i koje su izravno i pojedinačno pogođene upravnimparnicama.

DIO VI.

INSTITUCIJE

Članak 24.

Odbor za subvencije i kompenzacijske mjere i pomoćna tijela

24.1.   Ovime se osniva Odbor za subvencije i kompenzacijske mjere sastavljen odpredstavnika svih zemalja članica. Odbor izabire predsjednika i sastaje senajmanje dva puta godišnje, i u drugim slučajevima kako je predviđenoodgovarajućim odredbama ovog Sporazuma, na zahtjev bilo koje članice. Odborobavlja one dužnosti koje su određene ovim Sporazumom ili koje mu povjerečlanice, te pruža članicama mogućnost konzultacija o pitanjima koja seodnose na provedbu ovog Sporazuma ili daljnjem ispunjenju ciljeva Sporazuma.Tajništvo WTO-a djeluje kao tajništvo Odbora.

24.2.   Odbor može, prema potrebi, osnovati pomoćna tijela.

24.3.   Odbor osniva Stalnu grupu stručnjaka (PGE) sastavljenu od pet nezavisnihosoba, visoko kvalificiranih na području subvencija i trgovinskih odnosa.Stručnjake bira Odbor, a jedan od njih mijenja se svake godine. Od PGE-a semože zatražiti da pomogne panelu prema članku 4. stavku 5. Odbor možetakođer tražiti mišljenje o postojanju i vrsti neke subvencije.

24.4.   Bilo koja članica može konzultirati PGE koji može dati mišljenje oprirodi subvencije koju neka članica planira uvesti ili koju već koristi. Tamišljenja su povjerljiva i na njih se ne smije pozivati u postupcima premačlanku 7.

24.5.   U izvršavanju svojih zadataka, Odbor i sva pomoćna tijela se mogukonzultirati i tražiti informacije od bilo kojeg izvora kojeg smatrajuprimjerenim. Međutim, prije nego što Odbor ili neko njegovo tijelo zatražetakvu informaciju od izvora koji je unutar nadležnosti neke članice, o tomeizvješćuje tu članicu.

DIO VII.

OBAVJEŠĆIVANJE I NADZOR

Članak 25.

Obavješćivanje

25.1.   Članice su suglasne da se, bez obzira na odredbe stavka 1. članka XVI.GATT-a 1994., obavijesti o subvencijama dostave najkasnije do 30. lipnjasvake godine i da one odgovaraju odredbama stavka 2. do 6.

25.2.   Članice obavješćuju o svakoj subvenciji prema definiciji iz članka 1.stavka 1. koja je specifična u smislu članka 2., a koja se odobrava iliprovodi na njihovom teritoriju.

25.3.   Sadržaj obavijesti treba biti dovoljno specifičan da ostale članicemogu procijeniti trgovinske učinke i shvatiti djelovanje prijavljenihprograma subvencioniranja. S tim u vezi, i bez obzira na sadržaj i oblikupitnika o subvencijama (53), članice vode računa o tome da njihove obavijesti sadržesljedeće informacije;

i.

oblik subvencije (tj. prijenos sredstava, zajam, poreznaolakšica itd.);

ii.

subvenciju po jedinici ili, u slučajevima kad to nijemoguće, ukupni iznos ili godišnji iznos iz proračuna za tusubvenciju (navodeći, po mogućnosti, prosječnu subvenciju pojedinici u prethodnoj godini);

iii.

cilj politike i/ili namjenu subvencije;

iv.

trajanje i/ili bilo kakve druge rokove vezane zasubvenciju;

v.

statističke podatke koji omogućavaju procjenu trgovinskihučinaka subvencije.

25.4.   Kad specifični navodi iz stavka 3. nisu navedeni u notifikaciji, tadasama obavijest treba sadržavati objašnjenje.

25.5.   Ako se subvencije daju specifičnim proizvodima ili sektorima, obavijestitrebaju biti organizirane po proizvodu ili sektoru.

25.6.   Članice koje smatraju da na njihovim područjima nema mjera kojezahtijevaju obavijest prema stavku 1. članka XVI. GATT-a 1994. i po ovomSporazumu o tome pisanim putem obavješćuju Tajništvo WTO-a.

25.7.   Članice priznaju da obavijesti o nekoj mjeri ne utječe na njezin pravnistatus po GATT-u 1994. i ovom Sporazumu, niti rezultate prema ovomSporazumu, niti vrstu same mjere.

25.8.   Svaka članica može, u bilo koje vrijeme, zatražiti pisanim puteminformaciju o vrsti i obujmu bilo koje subvencije koju odobrava ili provodidruga članica (uključujući subvenciju iz dijela IV.), ili objašnjenjerazloga zbog kojih se smatra da neka specifična mjera ne podliježe obveziobavješćivanja.

25.9.   Članice od kojih se to zatraži, daju odgovarajuću informaciju što jemoguće brže i na razumljiv način i spremne su, na zahtjev, dati dodatneinformacije članici koja to traži. Posebno, trebaju dati dovoljno podatakada druga članica može procijeniti njihovo pridržavanje uvjetima ovogSporazuma. Svaka članica koja smatra da nije primila takvu informaciju možeo tome obavijestiti Odbor.

25.10.   Svaka članica koja smatra da o nekoj mjeri druge članice koja ima učinkesubvencije nije obaviještena u skladu s odredbama stavka 1. članka XVI.GATT-a 1994. i s odredbama ovog Sporazuma može o tome obavijestiti tu drugučlanicu. Ako se nakon toga navodna o subvenciji odmah ne obavijesti, tačlanica može sama obavijestiti Odbor o navodnoj subvenciji.

25.11.   Članice odmah izvještavaju Odbor bez odlaganja o svim prethodnim ilikonačnim postupcima poduzetima u pogledu kompenzacijskih pristojbi. Tiizvještaji su dostupni u Tajništvu WTO-a i ostalim članicama radi uvida.Članice također dostavljaju, na polugodišnjoj osnovi, izvještaje o svimpostupcima u vezi kompenzacijskih pristojbi poduzetima tijekom prethodnihšest mjeseci. Polugodišnji izvještaji dostavljaju se u dogovorenomstandardnom obliku.

25.12.   Svaka članica izvještava Odbor (a) o tome koja su od njezinih tijelanadležna za započinjanje i vođenje ispitnih postupaka iz članka 11., i (b) odomaćim postupcima koji reguliraju pokretanje i vođenje takvihistraga.

Članak 26.

Nadzor

26.1.   Odbor razmatra nove i potpune obavijesti u skladu sa stavkom 1. člankaXVI. GATT-a 1994. i u skladu sa člankom 25. stavkom 1. ovog Sporazuma naposebnim sjednicama koje se održavaju svake treće godine. Obavijestidostavljene u godinama između toga (obavijesti kojima se ažuriraju podaci)razmatraju se na svakom redovitom sastanku Odbora.

26.2.   Odbor razmatra izvještaje predane u skladu sa člankom 25. stavkom 11.tijekom svakog redovitog sastanka Odbora.

DIO VIII.

ČLANICE ZEMLJE U RAZVOJU

Članak 27.

Poseban i različiti tretman članica zemalja u razvoju

27.1.   Članice priznaju da subvencije mogu igrati važnu ulogu u programimagospodarskog razvoja članica zemalja u razvoju.

27.2.   Zabrana iz članka 3. stavka 1. točke (a) ne primjenjuje sena:

(a)

članice zemlje u razvoju iz Priloga VII.;

(b)

ostale članice zemlje u razvoju u trajanju od osam godinaod datuma stupanja na snagu WTO Sporazuma, ovisno ousklađenosti s odredbama stavka 4.

27.3.   Zabrana iz članka 3. stavka 1. točke (b) ne primjenjuje se na članicezemlje u razvoju kroz razdoblje od pet godina, i ne primjenjuje se nanajslabije razvijene zemlje članice u trajanju od osam godina, od datumastupanja na snagu WTO Sporazuma.

27.4.   Svaka članica zemlja u razvoju iz stavka 2. točke (b) postupno ukidasvoje izvozne subvencije u roku od osam godina, po mogućnosti na progresivannačin. Međutim, članica zemlja u razvoju ne povećava razinu izvoznihsubvencija (54), i uklanja ih u roku kraćem od roka predviđenog ovim stavkom kaduporaba takvih izvoznih subvencija nije u skladu s njezinim razvojnimpotrebama. Ako neka članica zemlja u razvoju smatra nužnim primjenjivatitakve subvencije i duže od 8-godišnjeg razdoblja, ona najkasnije godinu danaprije isteka tog razdoblja započinje konzultacije s Odborom koji, nakonispitivanja svih važnih gospodarskih, financijskih i razvojnih potrebačlanice zemlje u razvoju, utvrđuje je li produženje tog razdoblja opravdano.Ako Odbor utvrdi da je produženje opravdano, ta članica zemlja u razvojuodržava godišnje konzultacije s Odborom radi utvrđivanja nužnostizadržavanja subvencija. Ako pak Odbor ne dođe do takve odluke, članicazemlja u razvoju postupno ukida preostale izvozne subvencije u roku od dvijegodine od kraja zadnjeg dozvoljenog razdoblja.

27.5.   Članica zemlja u razvoju koja je postigla izvoznu konkurentnost s nekimproizvodom postupno ukida izvozne subvencije za taj proizvod (te proizvode)kroz razdoblje od dvije godine. Međutim, u slučaju članice zemlje u razvojuiz Priloga VII. koja je postigla izvoznu konkurentnost za jedan ili višeproizvoda, izvozne subvencije na takve proizvode se ukidaju postupno krozrazdoblje od osam godina.

27.6.   Izvozna konkurentnost za neki proizvod postoji ako je izvoz članicezemlje u razvoju tim proizvodom dosegao udjel od barem 3,25 posto usvjetskoj razmjeni tog proizvoda u dvije uzastopne kalendarske godine.Izvozna konkurentnost postoji ili (a) na temelju obavijesti od stranečlanice zemlje u razvoju koja je postigla izvoznu konkurentnost, ili (b) natemelju izračunavanja kojeg je poduzelo Tajništvo WTO-a na zahtjev bilo koječlanice. Za potrebe ovog stavka, proizvod se definira kao naslov poglavljanomenklature Harmoniziranog sustava. Odbor razmatra primjenu ove odredbe petgodina nakon datuma stupanja na snagu WTO Sporazuma.

27.7.   Odredbe članka 4. ne primjenjuju se na članicu zemlju u razvoju uslučaju izvoznih subvencija koje odgovaraju odredbama stavka 2. do 5. U tomslučaju odgovarajuće su odredbe članka 7.

27.8.   U smislu članka 6. stavka 1. ne pretpostavlja se da subvencija kojuodobrava članica zemlja u razvoju dovodi do ozbiljne štete, prema definicijiu ovom Sporazumu. Takva ozbiljna šteta, kad je primjenljiva po odredbamastavka 9, dokazuje se pozitivnim dokazom u skladu s odredbama članka 6.stavaka 3. do 8.

27.9.   U pogledu subvencija protiv kojih se mogu poduzeti mjere, a koje nekačlanica zemlja u razvoju odobrava ili održava osim onih iz članka 6. stavka1., mjere u skladu s člankom 7. ne smiju biti odobrene niti poduzete ako sene dokaže postojanje poništenja ili umanjenja carinskih koncesija ili drugihobveza prema GATT-u 1994. koje proizlaze kao rezultat takve subvencije, i totako da se sprečava ili ometa uvoz sličnog proizvoda druge članice natržište članice zemlje u razvoju koja subvencionira ili ako ne dođe do šteteza domaću proizvodnju na tržištu neke članice uvoznice.

27.10.   Svaki ispitni postupak o kompenzacijskoj pristojbi za proizvodpodrijetlom iz članice zemlje u razvoju obustavlja se čim nadležnatijela utvrde:

(a)

da sveukupna visina subvencija odobrenih za određeniproizvod ne prelazi 2 posto njegove vrijednosti izračunanena jediničnoj osnovi; ili

(b)

da je obujam subvencioniranog uvoza manji od 4 postoukupnog uvoza sličnog proizvoda u članicu uvoznicu, osim akouvoz iz zemalja u razvoju članica čiji pojedinačni uvozipredstavljaju manje od 4 posto skupno ne iznosi preko 9posto ukupnog uvoza sličnog proizvoda u članicuuvoznicu.

27.11.   Za one članice zemlje u razvoju iz stavka 2. točke (b) koje su ukinuleizvozne subvencije prije isteka osmogodišnjeg razdoblja od dana stupanja nasnagu WTO Sporazuma, i za one članice zemlje u razvoju iz Priloga VII., broju stavku 10. točki (a) je 3 posto, a ne 2 posto. Ova odredba se primjenjujeod dana kad je Odbor obaviješten o uklanjanju izvoznih subvencija, i takodugo dok članica zemlja u razvoju koja je dala takvu obavijest ne odobriizvozne subvencije. Ova odredba prestaje važiti osam godina nakon danastupanja na snagu WTO Sporazuma.

27.12.   Odredbe stavka 10. i 11. uređuju svaku odluku o deminimis prema članku 15. stavku 3.

27.13.   Odredbe dijela III. ne primjenjuju se na izravno opraštanje dugova,subvencije za pokriće socijalnih troškova, u bilo kojem obliku, uključujućiustupanje državnog prihoda i drugi prijenos obveza kad se takve subvencijedaju u okviru programa privatizacije i u izravnoj vezi s programomprivatizacije zemlje u razvoju članice, pod uvjetom da su i takav program iodgovarajuća subvencija odobreni za jedan ograničeni vremenski period i dasu prijavljeni Odboru te da program dovodi do konačne privatizacije togpoduzeća.

27.14.   Odbor, na zahtjev neke zainteresirane članice, pristupa revizijispecifične prakse izvoznih subvencija neke zemlje u razvoju članice radiispitivanja odgovara li takva praksa njezinim razvojnim potrebama.

27.15.   Odbor, na zahtjev neke zainteresirane članice zemlje u razvoju, pristupareviziji specifične kompenzacijske mjere radi ispitivanja je li ista uskladu s odredbama stavka 10. i 11. kad se primjenjuju na zemlju u razvojučlanicu.

DIO IX.

PRIJELAZNI DOGOVORI

Članak 28.

Postojeći programi

28.1.   Programi subvencioniranja koji su bili uspostavljeni na području nekečlanice prije dana kada je ta članica potpisala WTO Sporazum, a kojinisu u skladu s odredbama ovog Sporazuma:

(a)

o njima se obavješćuje Odbor najkasnije 90 dana od danastupanja na snagu WTO Sporazuma za tu članicu; i

(b)

usklađuju se s odredbama ovog Sporazuma u roku od trigodine od dana stupanja na snagu WTO Sporazuma za tu članicudo kojeg roka nisu podložni odredbama dijela II.

28.2.   Niti jedna članica ne proširuje djelokrug bilo kojeg takvog programa,niti se takav program obnavlja nakon isteka njegovog roka važnosti.

Članak 29.

Prijelaz na tržišno gospodarstvo

29.1.   Članice u procesu prijelaza s središnjeg planiranoga gospodarstva natržišno, slobodno-poduzetničko gospodarstvo mogu primjenjivati programe imjere nužne za taj prijelaz.

29.2.   Za takve članice, programi subvencioniranja iz članka 3., o kojima jeobaviješteno u skladu sa stavkom 3. postupno se ukidaju ili usklađuju sčlankom 3. u roku od sedam godina od datuma stupanja na snagu WTOSporazuma. U tom slučaju članak 4. se ne primjenjuje. Osim toga, tijekomtog istog razdoblja:

(a)

Za programe subvencioniranja koji ulaze u predmet iz članka6. stavka 1. točke (d) ne mogu se poduzeti mjere u skladu sčlankom 7.;

(b)

U pogledu ostalih subvencija protiv koji se mogu poduzetimjere, primjenjuju se odredbe članka 27. stavka 9.

29.3.   O programima subvencioniranja iz članka 3. obavješćuje se Odbor što jemoguće prije nakon dana stupanja na snagu WTO Sporazuma. Daljnje obavijestio takvim subvencijama mogu se nadalje odvijati do dvije godine od danastupanja na snagu WTO Sporazuma.

29.4.   U iznimnim slučajevima članicama iz stavka 1. Odbor može dozvolitiodstupanja od prijavljenih programa i mjera te vremenskog okvira ako se taodstupanja smatraju nužnima za proces transformacije.

DIO X.

RJEŠAVANJE SPOROVA

Članak 30.

Odredbe članaka XXII. i XXIII. GATT-a 1994. kako ih razrađuje i primjenjujeDogovor o rješavanju sporova (DSU) primjenjuju se na konzultacije i narješavanje sporova prema ovom Sporazumu, osim kada je ovdje izričito drukčijeodređeno.

DIO XI.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 31.

Privremena primjena

Odredbe članka 6. stavka 1. i odredbe članaka 8. i 9. primjenjuju se krozrazdoblje od pet godina, počevši od dana stupanja na snagu WTO Sporazuma.Najkasnije 180 dana prije kraja tog razdoblja, Odbor ispituje djelovanje tihodredaba radi odlučivanja o produžetku njihove primjene, bilo u sadašnjem ilinekom izmijenjenom obliku, za dodatno razdoblje.

Članak 32.

Ostale završne odredbe

32.1.   Ne može se poduzimati bilo kakva specifična akcija protiv subvencijadruge članice osim u skladu s odredbama GATT-a 1994., na način kako ihtumači ovaj Sporazum (55).

32.2.   Ne mogu se izraziti rezerve u pogledu primjene bilo koje od odredabaovog Sporazuma bez suglasnosti drugih članica.

32.3.   Sukladno stavku 4., odredbe ovog Sporazuma primjenjuju se na ispitnepostupke i revizije postojećih mjera, započetih prema zahtjevima koji supodneseni na dan ili nakon dana stupanja na snagu WTO Sporazuma za nekučlanicu.

32.4.   U smislu članka 21. stavka 3., smatra se da su postojeće kompenzacijskemjere uvedene na dan koji nije kasniji od dana stupanja na snagu WTOSporazuma za neku članicu, osim u slučajevima u kojima domaće zakonodavstvoneke članice koje je na snazi tog dana već sadrži odredbu iste vrste kao itaj stavak.

32.5.   Svaka članica poduzima sve potrebne mjere, općeg ili posebnog karaktera,kako bi osigurala, najkasnije do dana stupanja na snagu WTO Sporazuma za tučlanicu, sukladnost svojih zakona, propisa i administrativnih postupaka sodredbama ovog Sporazuma onako kako se one mogu primijeniti na tučlanicu.

32.6.   Svaka članica obavješćuje Odbor o svim promjenama u svojim zakonima ipropisima bitnim za ovaj Sporazum i o provedbi takvih zakona ipropisa.

32.7.   Odbor godišnje vrši pregled primjene i djelovanja ovog Sporazuma, vodećiračuna o njegovim ciljevima. Odbor godišnje izvještava Vijeće za trgovinurobama o promjenama tijekom razdoblja koje obuhvaćaju takvipregledi.

32.8.   Prilozi ovom Sporazumu čine njegov sastavni dio.


(1)  U skladu s odredbama članka XVI. GATT-a 1994.(napomena uz članak XVI.) i odredbama priloga I.do III. ovom Sporazumu, oslobađanje od plaćanjacarina ili poreza na izvozni proizvod onih carinaili poreza koji se primjenjuju na sličan proizvodkada je namijenjen domaćoj potrošnji, ilismanjenje takvih carina ili poreza u iznosima kojine prelaze stvarne iznose, ne smatra sesubvencijom.

(2)  Objektivni kriteriji ili uvjeti, kako se koriste uovom Sporazumu, znače kriterije ili uvjete koji suneutralni, koji ne daju prednost određenimpoduzećima pred drugima i koji su ekonomski poprirodi te horizontalni po primjeni, kao što su brojzaposlenih ili veličina poduzeća.

(3)  S time u vezi posebno se uzimaju u obzir informacijeo učestalosti kojom se zahtjevi za subvencijamaodobravaju ili odbijaju, te o razlozima takvihodluka.

(4)  Ovaj standard je ispunjen kada činjenice pokazuju daje odobravanje subvencije, iako zakonski nijeuvjetovano izvršenjem izvoza, zapravo vezano zastvarni ili predviđeni izvoz ili izvoznu zaradu.Sama činjenica da se neka subvencija daje poduzećimakoja izvoze neće se samo zbog toga smatrati izvoznomsubvencijom u smislu ove odredbe.

(5)  Mjere iz Priloga I. koje ne predstavljaju izvoznesubvencije nisu zabranjene niti ovom niti bilo kojomdrugom odredbom ovog Sporazuma.

(6)  Svi rokovi navedeni u ovom članku mogu se dogovorno produžiti.

(7)  Kako je to utvrđeno člankom 24.

(8)  Ako u tom roku nije planiran sastanak DSB-a, sastanak se trebaodržati u ovu svrhu.

(9)  Ovaj izraz ne znači da su dozvoljene protumjere koje su nesrazmjerneu svjetlu činjenice da su subvencije o kojima se radi u ovimodredbama zabranjene.

(10)  Izraz „šteta domaćoj proizvodnji” ovdjese koristi u istom smislu kao i u dijelu V.

(11)  Izraz „poništenje ili umanjenje” koristise u ovom Sporazumu u istom smislu kao u odgovarajućimodredbama GATT-a 1994., a postojanje takvog poništenjaili umanjenja utvrđuje se u skladu s primjenom tihodredaba.

(12)  Izraz „ozbiljna šteta za interese nekedruge članice” koristi se u ovom ugovoru uistom smislu kao u stavku 1. članka XVI. GATT-a 1994., auključuje i prijetnju ozbiljnom štetom.

(13)  Ukupno ad valoremsubvencioniranje izračunava se u skladu s odredbamaPriloga IV.

(14)  Budući da se očekuje da će civilni zrakoplovi bitipredmet posebnih pravila o multilateralnoj trgovini,prag iz ove točke ne odnosi se na civilnezrakoplove.

(15)  Članice primaju na znanje da, u slučaju kad sefinanciranje na bazi tantijema za program civilnogzrakoplovstva ne otplaćuje u cijelosti zbog toga štoje razina stvarne prodaje pala ispod razineplanirane prodaje, to samo po sebi ne čini ozbiljnuštetu u smislu ove točke.

(16)  Osim ako se u razmjeni tog proizvoda ili te robe neprimjenjuju posebna multilateralno prihvaćenapravila.

(17)  Činjenica da su neke okolnosti navedene u ovom stavku, ne dajeim, samima po sebi, nikakav legalni status u smislu bilo GATT-a1994. ili ovog Sporazuma. Te okolnosti ne smiju biti izolirane,sporadične niti na neki drugi način beznačajne.

(18)  U slučaju kad se zahtjev odnosi na subvenciju za koju se smatra da ćedovesti do ozbiljne štete u smislu stavka 1. članka 6, raspoložividokaz ozbiljne štete može biti ograničen na dokaz o tome jesu liuvjeti iz stavka 1. članka 6. ispunjeni ili ne.

(19)  Svi rokovi navedeni u ovom članku mogu dogovorno biti produženi.

(20)  Ako u tom roku nije predviđen sastanak DSB-a, održavat će se u ovusvrhu.

(21)  Ako u tom roku nije predviđen sastanak DSB-a, treba ga održati u ovusvrhu.

(22)  Priznaje se da članice daju znatnu državnu potporu za različitenamjene i da sama činjenica da takva potpora postoji nepodrazumijeva kvalifikaciju subvencija kao onih protiv kojih sene mogu poduzeti mjere u skladu s odredbama ovog članka nitiograničava sama po sebi mogućnost zemalja članica da daju takvupomoć.

(23)  Budući da se pretpostavlja da će trgovina civilnimzrakoplovima biti predmet zasebnih multilateralnihsporazuma, odredbe ove točke ne odnose se na tajproizvod.

(24)  Najkasnije 18 mjeseci nakon stupanja na snagu WTOSporazuma, Odbor za subvencije i kompenzacijskemjere, predviđen člankom 24. (dalje u tekstu ovogSporazuma „Odbor”) ispitat ćedjelovanje odredbi točke 2. podtočke (a) kako bi seizvršile sve potrebne izmjene i poboljšala provedbatih odredbi. Pri razmatranju mogućih modifikacija,Odbor će pažljivo ispitati definicije kategorijanavedenih u ovoj točki u svjetlu iskustva zemaljačlanica s istraživačkim programima i radom u drugimrelevantnim međunarodnim institucijama.

(25)  Odredbe ovog Sporazuma ne primjenjuju se na osnovneistraživačke aktivnosti koje neovisno vrše višeobrazovne ili istraživačke ustanove. Izraz„osnovna istraživačkaaktivnost” znači proširenje općegznanstvenog i tehničkog znanja koje nije povezano sindustrijskim ili komercijalnim ciljevima.

(26)  Dozvoljene razine pomoći protiv koje se ne mogupoduzeti mjere iz ovog podstavka određuju se premaukupnim prihvatljivim troškovima nastalima tijekomcijelog trajanja pojedinog projekta.

(27)  Izraz „industrijskoistraživanje” znači planirano istraživanjeili kritično ispitivanje u svrhu otkrivanja novogznanja, s ciljem da to znanje može biti korisno urazvoju novih proizvoda, procesa ili usluga, ili upoboljšanju postojećih proizvoda, procesa iliusluga.

(28)  Izraz „predkonkurentna razvojnaaktivnost” znači prijenos rezultataindustrijskog istraživanja na plan, kopiju ili nacrtza novi, modificirani ili usavršeni proizvod, procesili uslugu, bilo za prodaju ili uporabu, uključujućikreiranje prvog prototipa koji se neće moćikoristiti za komercijalnu uporabu. Taj izraz možeobuhvaćati nadalje konceptualno formuliranje iprojektiranje proizvoda, procesa ili usluga teinicijalne demonstracije ili probne projekte, s timeda se ti isti projekti ne mogu preurediti nitikoristiti za industrijsku primjenu ili komercijalnueksploataciju. On ne obuhvaća rutinske iliperiodične izmjene na postojećim proizvodima,proizvodnim linijama, prerađivačkim procesima,uslugama i ostalim stalnim operacijama iako takveizmjene mogu predstavljati poboljšanja.

(29)  U slučaju aktivnosti koja spaja industrijskoistraživanje i predkonkurentnu razvojnu aktivnost,dozvoljena razina pomoći protiv koje se ne mogupoduzeti mjere ne prelazi jednostavni prosjekprihvatljivih razina pomoći protiv koje se ne mogupoduzeti mjere primjenjive na gore navedene dvijekategorije, izračunate na bazi svih prihvatljivihtroškova navedenih u podtočkama od i. do v. ovetočke.

(30)  „Opći okvir regionalnog razvoja” značida programi regionalnih subvencija čine dio jedneinterno konzistentne i opće primjenjive regionalnerazvojne politike i da se subvencije za regionalnirazvoj ne daju u posebne zemljopisne točke kojenemaju, ili gotovo da nemaju nikakvog utjecaja narazvoj regije.

(31)  „Neutralni i objektivnikriteriji” znači kriterije koji ne dajuveću prednost određenim regijama od onoga što jeprimjereno kako bi se uklonile ili smanjileregionalne razlike u okviru politike regionalnograzvitka. U tom pogledu programi regionalnihsubvencija sadrže plafone pomoći koja se može datisvakom subvencioniranom projektu. Ti plafonimoraju biti različiti u skladu sa stupnjemrazvitka regije kojoj se pomaže i izraženi u viduinvesticijskih troškova ili troška za otvaranjenovih radnih mjesta. U okviru plafona pomoći,raspodjela pomoći će biti dovoljno rasprostranjenai jednakomjerna, a time će se izbjeći da pojedinapoduzeća uglavnom koriste subvencije, kao idavanje nesrazmjerno velikih iznosa subvencijeodređenim poduzećima, a kako je to predviđenočlankom 2.

(32)  Izraz „postojeći pogoni” značipogone koji su u radu već najmanje dvije godine uvrijeme donošenja novih zahtjeva za zaštituokoliša.

(33)  Potvrđuje se da ništa u ovoj odredbi o obavješćivanju ne zahtijevadavanje povjerljivih informacija, uključujući i povjerljive poslovneinformacije.

(34)  Pozivanje na odredbe iz dijela II. i III. moguće je paralelno spozivanjem na odredbe dijela V.; međutim, u pogledu učinaka nekeodređene subvencije na domaće tržište članice uvoznice, na raspolaganjuje samo jedan oblik pomoći (ili kompenzacijska pristojba, ako suispunjeni uvjeti iz dijela V., ili protumjera prema člancima 4. ili 7.).U svezi subvencija protiv kojih se ne mogu poduzeti mjere u skladu sodredbama dijela IV., ne može se pozvati na odredbe dijela III. i V.Međutim, ispitivanje mjera iz stavka 1. točke (a) članka 8. može seprovesti radi utvrđivanja jesu li one specifične u smislu članka 2. ilinisu. Osim toga, u slučaju subvencije iz stavka 2. članka 8. odobrenihna temelju programa koji nije prijavljen u skladu sa stavkom 3. članka8., moguće je pozvati se na odredbe dijela III. ili V., ali će se takvasubvencija tretirati kao subvencija protiv koje se ne mogu poduzetimjere ako se ustanovi da odgovara uvjetima iz stavka 2. članka 8.

(35)  Izraz „kompenzacijska pristojba” znači posebnu pristojbu uvedenu u svrhukompenziranja subvencije koja se daje izravno ili neizravno naproizvodnju, preradu ili izvoz neke robe, prema stavku 3. članka VI.GATT-a 1994.

(36)  Izraz „pokrećese”, kakose koristi dalje u tekstu, znači postupak kojim članica formalnozapočinje ispitni postupak u skladu s člankom 11.

(37)  U slučaju rascjepkanih industrija koje uključuju izuzetno velik brojproizvođača, nadležna tijela mogu utvrditi podršku ili protivljenje,koristeći statistički valjane tehnike uzorkovanja.

(38)  Članice su svjesne da na teritoriju određenih članica radnici domaćihproizvođača sličnog proizvoda ili predstavnici takvih radnika moguizraditi ili podržati zahtjev za pokretanjem ispitnog postupka izstavka 1.

(39)  Kao općenito pravilo, rok za izvoznike će se računatiod datuma primitka upitnika, za koji će se u ovusvrhu smatrati da je primljen tjedan od dana kada jeposlat primatelju ili je proslijeđen odgovarajućemdiplomatskom predstavniku članice izvoznice, ili uslučaju posebnog carinskog teritorija članice WTO-a,službenom predstavniku teritorije izvoznice.

(40)  Podrazumijeva se da, kada je u pitanju izrazitoveliki broj uključenih izvoznika, da se cjelovittekst pisanog zahtjeva u tom slučaju mora predočitisamo nadležnim tijelima članice izvoznice, iliodgovarajućem trgovinskom udruženju, koje zatimšalje kopije izvoznicima kojih se to tiče.

(41)  Članice su svjesne toga da se na teritoriju nekih članica možetražiti objava povjerljivih informacija prema točno određenomzaštitnom nalogu.

(42)  Članice se slažu da se zahtjevi za povjerljivošću nesmiju samovoljno odbiti. Članice se također slažu danadležna tijela mogu zahtijevati odricanje odzahtjeva za povjerljivošću samo za informacije kojesu važne za ispitni postupak.

(43)  Posebno je važno, u skladu s odredbama ovog stavka, da se ne donesenikakva pozitivna odluka, bilo privremena ili konačna, a da se nepruži razumna prilika za konzultacije. Takve konzultacije mogu datiosnovu za postupak prema odredbama dijela II., III. ili X.

(44)  Prema ovom Sporazumu, izraz „šteta”, ako nije drukčije navedeno, znači materijalnuštetu domaćoj proizvodnji, prijetnju materijalnom štetom domaćojproizvodnji ili materijalno zaostajanje razvoja takve proizvodnje i bitće tumačeno u skladu s odredbama ovog članka.

(45)  Kroz cijeli ovaj Sporazum izraz „sličan proizvod” („produit similaire”) će se tumačiti kaoproizvod koji je identičan, to jest u potpunosti isti s promatranimproizvodom, ili u slučaju da takvog proizvoda nema, s drugimproizvodom koji nije u potpunosti isti, ali ima odlike vrlo sličnepromatranom proizvodu.

(46)  Koji su navedeni u stavcima 2. i 4.

(47)  Za potrebe ovog stavka, proizvođači će se smatrati povezanim sizvoznicima ili s uvoznicima samo ako: (a) jedan od njih izravno ilineizravno kontrolira drugoga; ili (b) i jednog i drugog izravno ilineizravno kontrolira treća osoba; ili (c) oni zajedno izravno ilineizravno kontroliraju treću osobu, pod uvjetom da postoji osnova zavjerovanje ili sumnju da je posljedica veze takva da će prouzročitidrukčije ponašanje proizvođača o kojemu je riječ u odnosu naproizvođače koji nisu povezani. Za potrebe ovog stavka, smatrat ćese da jedan kontrolira drugog kada je prvi zakonski ili poslovno napoložaju na kojem može ograničavati ili usmjeravati onog drugog.

(48)  Riječ „može”neće se tumačiti u smislu da dozvoljava istodobno nastavakpostupka i primjenu preuzetih obveza, s izuzetkom odredbe ustavku 4.

(49)  Za potrebe ovog stavka, izraz „domaće zainteresirane stranke” uključuje ipotrošače i industrijske korisnike uvoznog proizvoda koji je predmetispitnog postupka.

(50)  U ovom Ugovoru, izraz „uvesti” koristi se u značenju definitivnog ilikonačnog zakonskog uvođenja ili ubiranja pristojbe ili poreza.

(51)  Kada je iznos kompenzacijske pristojbe određen retrospektivno,rezultati zadnjeg postupka procjenjivanja koji utvrđuje da nikakvapristojba nije potrebna neće sami po sebi zahtijevati da nadležnatijela okončaju konačnu pristojbu.

(52)  Kad nadležna tijela objavljuju informacije i odluke premaodredbama ovog članka u posebnom izvješću, one osiguravaju datakvo izvješće bude lako dostupno javnosti.

(53)  Odbor će osnovati Radnu skupinu za reviziju sadržaja i oblikaupitnika sadržanog u BISD 9S/193-194.

(54)  Za članicu zemlju u razvoju koja na dan stupanja na snagu WTOsporazuma ne odobrava izvozne subvencije, ovo poglavlje seprimjenjuje na temelju visine izvoznih subvencija odobrenih u1986.

(55)  Namjera ovog stavka nije spriječiti postupak prema drugimodgovarajućim odredbama GATT-a 1994., ako su odgovarajuće.


PRILOG I.

ILUSTRATIVNI POPIS IZVOZNIH SUBVENCIJA

(a)

Davanje izravnih subvencija od strane vlade poduzeću ili industriji uzuvjet realizacije izvoza.

(b)

Zadržavanje vrijednosti valute ili slične prakse koje obuhvaćaju premiju naizvoz.

(c)

Troškovi internog transporta i vozarine na izvozne pošiljke, kojeosiguravaju vlade ili za koje vlade daju nalog, pod povoljnijim uvjetimanego za domaće pošiljke.

(d)

Osiguranje od strane vlade ili njezinih tijela, bilo izravno ili neizravnopreko državno-mandatnih shema, uvezenih ili domaćih proizvoda ili usluga zauporabu u proizvodnji izvoznih roba, pod povoljnijim uvjetima nego zaosiguranje sličnih ili izravno konkurentnih proizvoda ili usluga za uporabuu proizvodnji roba za domaću potrošnju, ako su ti uvjeti (u slučajuproizvoda) povoljniji od komercijalno dostupnih (1) uvjeta na svjetskom tržištu za njihove izvoznike.

(e)

Potpuno ili djelomično oslobođenje, smanjenje ili odgoda, posebno vezano zaizvoz, izravnih poreza (2) ili troškova za socijalnu pomoć plaćenih ili plativih od straneindustrijskih ili komercijalnih poduzeća (3)

(f)

Odobravanje posebnih popusta vezanih izravno za izvoz i izvoznurealizaciju, povrh onih odobrenih u vezi s proizvodnjom za domaću potrošnju,u izračunavanju osnovice na koju se plaćaju izravni porezi.

(g)

Oslobođenje od plaćanja neizravnih poreza ili umanjenje neizravnihporeza (2), u vezi s proizvodnjom i distribucijom izvezenih proizvoda, povrhonih poreza koji se plaćaju na proizvodnju i distribuciju sličnih proizvodakad se prodaju za domaću potrošnju.

(h)

Izuzeće, popust ili odgoda plaćanja kumulativnih neizravnih porezaprethodne faze (2) na robe ili usluge korištene u proizvodnji izvezenih proizvoda prekoizuzeća, popusta ili odgode plaćanja sličnih kumulativnih neizravnih porezaprethodne faze na robe ili usluge korištene u proizvodnji sličnih proizvodakad se prodaju za domaću potrošnju; s time, međutim, da kumulativnineizravni porezi prethodne faze mogu biti izuzeti, umanjeni ili odgođeni naizvezene proizvode čak i onda kad nisu izuzeti, umanjeni ili odgođeni naslične proizvode kod prodaje za domaću potrošnju, ako se kumulativnineizravni porezi prethodne faze plaćaju na proizvodna sredstva koja sepotroše u proizvodnji izvezenog proizvoda (što čini normalni otpad) (4). Ova točka se tumači u skladu sa smjernicama o potrošnji proizvodnihsredstava u proizvodnom postupku iz Priloga II.

(i)

Umanjenje ili povrat uvoznih troškova (2) preko onih troškova koji se plaćaju na uvezena proizvodna sredstvakoja se troše u proizvodnji izvezenog proizvoda (što predstavlja normalnipopust za otpad); s time, međutim, da u posebnim slučajevima poduzeće možekoristiti proizvodna sredstva s domaćeg tržišta u količini koja odgovarauvezenim proizvodnim sredstvima, te iste kakvoće i karakteristika kaouvezena proizvodna sredstva, kao zamjenu za ista kako bi koristila prednostiove odredbe ako se uvoz i odgovarajuće izvozne operacije odvijaju unutarjednog razumnog vremenskog perioda koji ne prelazi dvije godine. Ova točkase tumači u skladu sa smjernicama o potrošnji proizvodnih sredstava uproizvodnom procesu iz Priloga II. i sa smjernicama za određivanje sustavapovrata u slučaju supstitucije kao izvoznih subvencija iz Priloga III.

(j)

Davanje od strane vlada (ili specijalnih institucija pod kontrolom vlade)programa jamstva ili osiguranja izvoznih kredita, programa osiguranja ilijamstva od povišenja troškova izvezenih proizvoda ili programa rizikatečaja, sa stopama premija koje su neadekvatne za pokriće dugoročnihtroškova i gubitaka programa.

(k)

Dotacija od strane vlade (ili specijalnih institucija koje su pod kontrolomdržave i/ili djeluju u nadležnosti države) izvoznih kredita ispod stopa kojeone moraju stvarno platiti za tako korištena sredstva (ili bi morale platitida se zadužuju na međunarodnim tržištima kapitala kako bi dobile sredstva sistim dospijećem za naplatu i istim drugim kreditnim uvjetima tedenominirana u istoj valuti kao izvozni kredit), ili plaćanje od stranevlada, u cijelosti ili djelomično, troškova koje su izvoznici ilifinancijske institucije imali pri dobivanju kredita, ako se koriste zaosiguranje neke materijalne prednosti na području izvoznih kreditnihuvjeta.

Pod uvjetom, međutim, da ako je neka članica stranka u međunarodnom sporazumuo službenim izvoznim kreditima u kojem najmanje dvanaest prvobitnih članicaovog Sporazuma čini stranke počevši od 1. siječnja1979. (ili nekom kasnijem Sporazuma kojeg su usvojile teprvobitne članice), ili ako u praksi neka članica primjenjuje odredbe okamatnim stopama iz relevantnog Sporazuma, izvozna kreditna praksa koja je uskladu s tim odredbama neće se smatrati izvoznom subvencijom zabranjenomovim Sporazumom.

(l)

Svako drugo terećenje državnog proračuna koje čini izvoznu subvenciju usmislu članka XVI. GATT-a 1994.


(1)  Izraz „komercijalno dostupnih” znači da je izbor između domaćeg i uvoznogproizvoda neograničen i da ovisi isključivo o komercijalnimuvjetima.

(2)  U svrhu ovog Ugovora:

Izraz „izravniporezi”označava poreze na plaće, dobit, kamatu, rente, tantijeme i na sveostale oblike dohotka, te poreze na vlasništvo nekretnina;

Izraz „uvoznitroškovi”označava carine, pristojbe i ostale fiskalne troškove koji nisunigdje drugdje navedeni u ovoj opasci, a plaćaju se na uvoz;

Izraz „neizravniporezi”označava porez na prodaju, trošarinu, promet, dodanu vrijednost ifranšizu, zatim taksene marke, porez na prijenos, inventar i opremu,pogranične poreze te sve ostale poreze osim izravnih poreza iuvoznih troškova:

Neizravni porezi „prethodne faze” su porezi koji se plaćaju na robe ili usluge korištene izravnoili neizravno u proizvodnji proizvoda;

„Kumulativni” neizravni porezi su porezi koji se plaćajuu više faza kad ne postoji mehanizam za naknadno priznavanje porezaako se robe ili usluge koje podliježu plaćanju poreza u jednoj faziproizvodnje koriste u nekoj narednoj fazi proizvodnje.

„Umanjenje” poreza obuhvaća povrat poreza ili popust na porez;

„Umanjenje ilipovrat”obuhvaćaju potpuno ili djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznihtroškova ili odgodu plaćanja uvoznih troškova.

(3)  Članice priznaju da odgoda ne mora biti jednaka izvoznoj subvenciji,primjerice kad se plaćaju odgovarajući kamatni troškovi. Članiceponovno potvrđuju načelo da cijene za robe u transakcijama izmeđuizvoznih poduzeća i stranih kupaca pod njihovom ili pod istomkontrolom moraju u svrhu carinjenja biti one cijene koje bi seplaćale samostalnim poduzećima koja djeluju udaljeno. Svaka članicasmije upozoriti drugu članicu na administrativne ili druge praksekojima se eventualno krši ovaj načelo, a koje dovode do značajneuštede direktnih poreza u izvoznim transakcijama. U takvimslučajevima članice će normalno pokušati riješiti svoje nesuglasicekoristeći pogodnosti postojećih bilateralnih ugovora o porezima ilidrugih specifičnih međunarodnih mehanizama, bez štete za prava iobveze članice po GATT-u 1994., uključujući pravo na konzultacijestvoreno prethodnom rečenicom.

Stavak (e) nije predviđen da spriječi članicu u poduzimanju mjeraradi onemogućavanja dvostrukog oporezivanja dohotka iz stranogizvora kojeg su zaradila njezina poduzeća ili poduzeća neke drugečlanice.

(4)  Stavak (h) se ne primjenjuje na sustave oporezivanja dodanevrijednosti niti na usklađivanje graničnog poreza umjesto istih;problem pretjeranog smanjenja poreza na dodanu vrijednost pokrivenje isključivo sa stavkom (g).


PRILOG II.

Smjernice o potrošnji proizvodnih sredstava u proizvodnom postupku (1)

I.

1.

Sustavi popusta na neizravne poreze mogu dozvoljavati izuzeće,umanjenje ili odgodu kumulativnih neizravnih poreza prethodne faze kojise plaćaju na ona proizvodna sredstva koja se troše u proizvodnjiizvezenog proizvoda (te čine normalni odbitak za otpad). Isto tako,shema povrata priznaje sniženje ili povrat uvoznih troškova koji seplaćaju na proizvodna sredstva koja se troše u proizvodnji izvezenogproizvoda (te čine normalni odbitak za otpad).

2.

Ilustrativni popis izvoznih subvencija iz Priloga I. ovom Sporazumupoziva se na izraz „proizvodna sredstva koja se troše u proizvodnji izvezenogproizvoda” ustavcima (h) i (i). Prema stavku (h), sheme sniženja neizravnih porezamogu predstavljati izvoznu subvenciju samo u onim slučajevima kad dovodedo oslobađanja od plaćanja, sniženja ili odgode kumulativnih neizravnihporeza prethodne faze povrh iznosa takvih poreza koji se stvarno plaćajuna proizvodna sredstva koja se troše u proizvodnji izvezenog proizvoda.Prema stavku (i) sheme povrata mogu predstavljati izvoznu subvencijusamo u onim slučajevima kad dovode do oslobađanja od plaćanja ilipovrata uvoznih troškova povrh onih koji se stvarno plaćaju naproizvodna sredstva koja se troše u proizvodnji izvezenog proizvodna.Oba stavka određuju da se normalni odbitak za otpad mora izvršiti urezultatima koji se odnose na potrošnju proizvodnih sredstava uproizvodnji izvezenog proizvoda. Stavak (i) osim toga predviđa isupstituciju, kada je primjerena.

II.

Pri ispitivanju troše li se proizvodna sredstva u proizvodnji izvezenog proizvoda,kao dijelu ispitnog postupka o kompenzacijskoj pristojbi prema ovom Sporazumu,nadležna tijela trebaju postupiti na sljedećoj osnovi:

1.

Kada se tvrdi da neka shema smanjenja neizravnih poreza, ili neka shemapovrata, donosi subvenciju zbog prevelikog popusta ili pretjeranogpovrata neizravnih poreza ili uvoznih troškova na proizvodna sredstvakoja se troše u proizvodnji izvezenog proizvoda, nadležna tijela morajuponajprije utvrditi ima li članica izvoznica i primjenjuje li nekisustav ili postupak pomoću kojeg je moguće potvrditi koja proizvodnasredstva se troše u proizvodnji izvezenog proizvoda i u kojimkoličinama. Kad se ustanovi da se takav sustav ili postupak primjenjuje,nadležna tijela tada trebaju pregledati sam sustav ili postupak da videje li on razuman, učinkovit u predviđenu svrhu, te temelji li se na općeprihvaćenim komercijalnim praksama u zemlji izvoza. Nadležna tijela mogusmatrati nužnim izvršiti, u skladu sa člankom 12. stavkom 6., određenapraktična ispitivanja radi provjere informacija ili kako bi se samiuvjerili da se sustav ili postupak učinkovito primjenjuje.

2.

Kad takav sustav ili postupak ne postoji, ili kad nije razuman, ili kadpostoji i kad se smatra razumnim, ali je ustanovljeno da se neprimjenjuje ili da se ne primjenjuje učinkovito, daljnje ispitivanječlanice izvoznice na temelju stvarnih korištenih pogonskih sredstavatrebalo bi se obaviti u kontekstu određivanja je li došlo do viškaplaćanja. Ako nadležna tijela smatraju nužnim, daljnje ispitivanje bi seprovelo u skladu sa stavkom 1.

3.

Nadležna tijela trebaju tretirati proizvodna sredstva kao fizičkiugrađena ako se ta proizvodna sredstva koriste u proizvodnom postupku iako su fizički prisutna u izvezenom proizvodu. Članice primaju do znanjada neko proizvodno sredstvo ne mora biti prisutno u konačnom proizvodu uistom obliku u kojem je ušlo u proizvodni proces.

4.

Pri utvrđivanju količine nekog određenog proizvodnog sredstva koje setroši u proizvodnji izvezenog proizvoda, valja uzeti u obzir „normalni odbitak zaotpad” i takavotpad treba tretirati kao potrošen u proizvodnji izvezenog proizvoda.Izraz „otpad” odnosise na onaj dio danog proizvodnog sredstva koji nema neku samostalnufunkciju u proizvodnom procesu, ne troši se u proizvodnji izvezenogproizvoda (zbog kao što su neefikasnosti) i kojeg isti proizvođač nenadoknađuje, ne koristi i ne prodaje.

5.

Odluka nadležnih tijela o tome je li je sporni odbitak za otpad„normalan”treba voditi računa o samom proizvodnom procesu, prosječnom iskustvu uzemlji izvoza, te o drugim tehničkim faktorima, već prema potrebi.Nadležna tijela moraju imati na umu da je važno pitanje da li tijela učlanici izvoznici imaju razumno izračunanu količinu otpada, ako se takoličina namjerava uključiti u popust ili sniženje poreza ilipristojbe.


(1)  Proizvodna sredstva potrošena u proizvodnom procesu su fizički ugrađenasredstva, energija, goriva i ulje korišteni u proizvodnom procesu tekatalizatori koji se troše tijekom uporabe radi dobivanja izvoznogproizvoda.


PRILOG III.

SMJERNICE ZA ODREĐIVANJE SUSTAVA POVRATA U SLUČAJU SUPSTITUCIJE KAO IZVOZNE SUBVENCIJE

I.

Sustavi povrata mogu priznati refundiranje ili povrat uvoznih troškova za proizvodna sredstva koja se troše u proizvodnom procesu nekog drugog proizvoda i u slučaju kada izvoz ovog potonjeg proizvoda sadrži domaća proizvodna sredstva iste kvalitete i s istim karakteristikama kao proizvodna sredstva koja nadomještaju uvezena proizvodna sredstva. Prema stavku (i) Ilustrativnog popisa izvoznih subvencija iz Priloga I., sustavi povrata u slučaju supstitucije mogu činiti subvenciju ako dovode do pretjeranog povrata izvoznih troškova prvotno plaćenih na uvezena proizvodna sredstva za koja se povrat traži.

II.

Pri ispitivanju nekog sustava povrata u slučaju supstitucije kao dijelu ispitnog postupka o kompenzacijskoj pristojbi prema ovom Sporazumu, nadležna tijela trebaju postupiti na sljedeći način:

1.

Stavak (i) Ilustrativnog popisa određuje da se proizvodna sredstva s domaćeg tržišta mogu koristiti kao nadomjestak za uvezena proizvodna sredstva u proizvodnji nekog proizvoda za izvoz pod uvjetom da ta proizvodna sredstva budu jednaka po količini i kakvoći te da imaju iste karakteristike kao uvezena proizvodna sredstva koja nadomještaju. Važno je da postoji neki sustav ili postupak za provjeru koji omogućava tijelima članice izvoznice osiguranje te da one dokažu kako količina proizvodnih sredstava za koja se traži povrat ne prelazi količinu sličnih izvezenih proizvoda, u bilo kojem obliku, i kako nema povrata izvoznih troškova preko onih prvobitno plaćenih na uvoz tih proizvodnih sredstava.

2.

Kad se tvrdi da sustav povrata u slučaju supstitucije dovodi do subvencije, nadležna tijela prvo pristupaju utvrđivanju imaju li nadležna tijela članice izvoznice i primjenjuju li sustav ili postupak provjere. Pošto se utvrdi da se takav sustav ili postupak primjenjuje, nadležna tijela ispituju verifikacijske postupke kako bi utvrdili jesu li oni razumni, učinkoviti za predviđenu svrhu, i temelje li se na opće prihvaćenim komercijalnim praksama u zemlji izvoza. Ako se utvrdi da postupci zadovoljavaju ovo ispitivanje i da se stvarno primjenjuju, pretpostavlja se da ne postoji nikakva subvencija. Nadležna tijela mogu smatrati nužnim da obave, u skladu sa člankom 12. stavkom 6., određena praktična ispitivanja u svrhu provjere informacija ili kako bi se sami uvjerili da se verifikacijski postupci stvarno primjenjuju.

3.

Kad ne postoje verifikacijski postupci, ili kad isti nisu razumni, ili kad takvi postupci postoje i smatraju se razumnima, ali se ustanovi da se ne primjenjuju ili da se ne primjenjuju učinkovito, može postojati subvencija. U takvim slučajevima bilo bi potrebno izvršiti daljnje ispitivanje od strane nadležnih tijela na temelju stvarnih transakcija o kojima je riječ radi utvrđivanja je li došlo do prekomjernog plaćanja. Ako nadležna tijela smatraju nužnim, izvršilo bi se daljnje ispitivanje u skladu sa stavkom 2.

4.

Postojanje odredbe o povratu u slučaju supstitucije po kojoj je izvoznicima dozvoljen izbor posebnih uvoznih pošiljaka na koje se traži povrat ne smije se samo po sebi smatrati da donosi subvenciju.

5.

Smatra se da prekomjerni povrat uvoznih troškova u smislu stavka (i) postoji u slučaju kad su vlade platile kamatu na sva sredstva refundirana po njihovim shemama za povrat, i to u visini stvarno plaćene ili plative kamate.


PRILOG IV.

IZRAČUNAVANJE UKUPNE AD VALOREM SUBVENCIJE (ČLANAK 6. STAVAK 1. TOČKA (a)) (1)

1.

Bilo koje izračunavanje visine subvencije u smislu članka 6. stavka 1. točke (a) vrši se u obliku troška za vladu koja odobrava subvenciju.

2.

S izuzetkom odredaba stavaka 3. do 5, pri utvrđivanju prelazi li ukupna stopa subvencioniranja 5 posto vrijednosti proizvoda, vrijednost proizvoda se izračunava kao ukupna vrijednost prodaje poduzeća primatelja (2) u zadnjem 12-mjesečnom razdoblju, za kojeg podaci o prodaji postoje, prije roka u kojem je subvencija odobrena (3).

3.

U slučaju kad je subvencija vezana za proizvodnju ili prodaju proizvoda, vrijednost proizvoda se izračunava kao ukupna vrijednost prodaje tog proizvoda za poduzeće primatelja u zadnjem 12-mjesečnom razdoblju, za kojeg podaci o prodaji postoje, prije razdoblja u kojem je subvencija odobrena.

4.

U slučaju kada poduzeće primatelj započinje s radom, smatra se da postoji ozbiljna šteta ako sveukupna stopa subvencioniranja prelazi 15 posto ukupno uloženih sredstava. U smislu ovog stavka, razdoblje uhodavanja ne prelazi prvu godinu proizvodnje (4)

5.

U slučaju kada se poduzeće primatelj nalazi u zemlji s inflacijskim gospodarstvom, vrijednost proizvoda se izračunava kao ukupna prodaja poduzeća primatelja (ili prodaja relevantnog proizvoda, ako je subvencija vezana) u prethodnoj kalendarskoj godini indeksirana za stopu inflacije u 12 mjeseci prije mjeseca u kojem se subvencija treba odobriti.

6.

Pri određivanju ukupne stope subvencioniranja u određenoj godini, subvencije odobrene po raznim programima i od strane raznih tijela na području jedne članice se zbrajaju.

7.

Subvencije odobrene prije dana stupanja na snagu WTO Sporazuma, čije pogodnosti su namijenjene budućoj proizvodnji, ulaze u sveukupnu stopu subvencioniranja.

8.

Subvencije protiv kojih se ne mogu poduzeti mjere prema relevantnim odredbama ovog Sporazuma ne ulaze u obračun visine subvencije u smislu članka 6. stavka 1. točke (a).


(1)  Trebalo bi napraviti dogovor između članica, prema potrebi, o stvarima koje nisu specificirane u ovom Prilogu ili koje trebaju daljnja objašnjenja u svrhu članka 6. stavka 1. točke (a).

(2)  Poduzeće primatelj je poduzeće na području članice koja odobrava subvenciju.

(3)  U slučaju subvencija vezanih za poreze vrijednost proizvoda se izračunava kao ukupna vrijednost prodaje poduzeća primatelja u fiskalnoj godini u kojoj je donesena mjera vezana za porez.

(4)  Situacija uhodavanja obuhvaća i slučajeve u kojima su date financijske obveze za razvoj proizvoda ili za izgradnju objekata za proizvodnju proizvoda koji uživaju pogodnosti subvencije, čak i ako proizvodnja nije započela.


PRILOG V.

POSTUPCI ZA PRIKUPLJANJE INFORMACIJA U SVEZI S OZBILJNOM ŠTETOM

1.

Svaka članica surađuje u prikupljanju dokaza kojeg panel treba ispitati upostupcima prema članku 7. stavcima 4. do 6. Stranke u sporu i svakazainteresirana treća članica izvještava DSB čim se prizovu odredbe članka 7.stavka 4. o organizaciji odgovornoj za provedbu ove odredbe na njezinomteritoriju i o postupcima koje treba koristiti radi poštivanja zahtjeva zainformiranjem.

2.

U slučajevima kad se predmeti predaju DSB-u prema članku 7. stavku 4., DSB,na zahtjev, pokreće postupak za dobivanje takve informacije od tijelačlanice koja odobrava subvencije kakav je potreban za utvrđivanje postojanjai visine subvencije, vrijednosti ukupne prodaje poduzeća koja primajusubvencije, kao i informacije potrebne za analizu negativnih utjecajasubvencioniranih proizvoda (1). Taj postupak može obuhvaćati, kada je to primjereno, dostavupitanja tijelu članice koja vrši subvencioniranje i članice koja podnositužbu radi prikupljanja informacija, kao i radi razjašnjenja i dobivanjadetaljnih informacija s kojima strane u sporu raspolažu kroz postupkeprijavljivanja prema dijelu VII. (2).

3.

U slučaju posljedica na tržištima trećih zemalja, neka stranka u sporu možeprikupljati informacije, uključujući i putem pitanja tijelu treće zemlječlanice, potrebne za analizu negativnih utjecaja, koje inače članicatužiteljica ili od članica koja vrši subvencioniranje ne daje naraspolaganje. Ovaj zahtjev treba provoditi tako da se ne nametne nepotrebniteret na treću stranu članicu. Posebno, ne treba očekivati da ta članicaizvrši analizu tržišta ili cijena specijalno u tu svrhu. Informacija kojutreba dati je ona informacija s kojom članica već raspolaže ili koju moželako dobiti (npr. najnoviji statistički podaci koje su relevantnestatističke službe prikupile, ali koji još nisu objavljeni, carinski podacio uvozu i deklariranim vrijednostima proizvoda itd.). Međutim, ako nekastranka u sporu poduzme detaljnu analizu tržišta na svoj trošak, tijelatreće zemlje članice olakšavaju zadaću osobi ili poduzeću koje provodi takvuanalizu i takvoj osobi ili poduzeću dozvoljen je pristup do svih informacijakoje državna tijela normalno ne smatraju povjerljivima.

4.

DSB određuje jednog predstavnika kojemu je zadaća pomagati u postupkuprikupljanja informacija. Jedina namjena tog predstavnika je osiguranjepravovremenog iznošenja na vidjelo onih informacija koje su nužne u svrhubrzog multilateralnog razmatranja spora. Posebno, predstavnik možepredlagati način za najučinkovitije traženje potrebnih informacija tepoticati suradnju stranaka.

5.

Proces prikupljanja informacija prema stavcima 2. do 4. treba biti dovršenu roku od 60 dana od dana kada je predmet predan DSB-u prema članku 7.stavku 4. Informacije prikupljene tijekom tog postupka su predane panelukojeg je ustanovio DSB-a u skladu s odredbama dijela X. Te informacijetrebaju sadržavati, između ostalog, podatke u vezi visine subvencije (i,kada je potrebno, vrijednost ukupne prodaje subvencioniranih poduzeća),cijene subvencioniranog proizvoda, cijene nesubvencioniranog proizvoda,cijene ostalih dobavljača na tržištu, promjene u isporuci subvencioniranogproizvoda tržištu te promjene u udjelima na tržištu. One također trebajusadržavati dokaz kojim se pobija tužba, kao i sve ostale informacije koje bipanel savjet smatrao relevantnima tijekom donošenja svojih zaključaka.

6.

Ako članica koja vrši subvencioniranje i/ili treća zemlja članica nesurađuje u procesu prikupljanja informacija, članica tužiteljica iznosi svojslučaj ozbiljne štete na temelju dokaza kojima raspolaže, zajedno sčinjenicama i slučajevima nesuradnje članice koja vrši subvencioniranjei/ili treće zemlje članice. U slučaju neraspolaganja informacijama zbogpomanjkanja suradnje članice koja vrši subvencioniranje i/ili treće zemlje,panel može kompletirati predmet prema potrebi oslanjajući se na najboljeinformacije kojima inače raspolaže.

7.

U donošenju svoje odluke, panel treba izvući negativne zaključke izslučajeva nesuradnje bilo koje stranke uključene u proces prikupljanjainformacija.

8.

Pri odlučivanju o korištenju bilo najboljih raspoloživih informacija bilonegativnih zaključaka, panel razmatra mišljenja DSB-ovog predstavnikaimenovanog prema stavku 4. o razumnosti bilo kojih zahtjeva za informacijomi o naporima koje su stranke uložile da ispune te zahtjeve uz punu suradnjui pravovremeno.

9.

Ništa u procesu prikupljanja informacija neće ograničavati mogućnost panelada traži takve dodatne informacije koje smatra bitnima za pravilnorješavanje spora, a koje nisu bile na odgovarajući način zatražene ilipripremljene tijekom tog postupka. Međutim, normalno panel ne smije tražitidodatne informacije za kompletiranje predmeta u slučaju kada bi teinformacije jačale položaj jedne određene stranke, a nepostojanje tihinformacija u predmetu je rezultat nerazumne nesuradnje te stranke u procesuprikupljanja informacija.


(1)  U slučajevima kada treba dokazati postojanje ozbiljne štete.

(2)  DSB će prikupljati informacije tako da vodi računa o potrebi zaštiteonih informacija koje su po svojoj prirodi povjerljive ili koje jebilo koja članica uključena u postupak prikupljanja informacija dalakao povjerljive.


PRILOG VI.

ISPITNI POSTUPAK NA LICU MJESTA U SKLADU SA ČLANKOM 12. STAVKOM 6.

1.

Nakon pokretanja ispitnog postupka, nadležna tijela članice izvoznice te poduzeća za koje se zna da su s tim u vezi moraju biti obaviještene o namjeri da se provede ispitni postupak na licu mjesta.

2.

Ako se u iznimnim slučajevima, u ekipu koja provodi ispitni postupak namjerava uključiti i nevladine stručnjake, o tome treba obavijestiti poduzeća i nadležna tijela članice izvoznice. Svi nevladini stručnjaci podliježu strogim sankcijama u pogledu povjerljivosti ispitnog postupka.

3.

Standardna praksa mora biti dobivanje izričite suglasnosti obuhvaćenih poduzeća članice izvoznice prije konačnog zakazivanja posjete.

4.

Čim je zatražena suglasnost primljena, nadležna tijela bi trebala obavijestiti nadležna tijela članice izvoznice o nazivima i adresama poduzeća koja su obuhvaćena posjetom, kao i o dogovorenim datumima.

5.

Obavijest poduzećima u pitanju treba biti poslana dovoljno unaprijed prije same posjete.

6.

Posjete radi objašnjenja upitnika organiziraju se isključivo na zahtjev poduzeća izvoznika. U slučaju takvog zahtjeva nadležna tijela mogu sami sebe staviti na raspolaganje firmi; takva se posjeta može obaviti samo (a) ako nadležna tijela članice uvoznice obavijeste predstavnike nadležnih tijela te članice i (b) ako se prva članica ne protivi posjeti.

7.

Budući da je osnovna svrha ispitnog postupka na licu mjesta provjera informacija ili dobivanje detaljnih podataka, postupak treba obaviti nakon što se primi odgovor na upitnik osim ako poduzeće ne pristane na drukčiji postupak, a nadležna tijela članice izvoznice pristanu na posjetu pošto od tijela koja provode ispitni postupak prime o tome obavijest; nadalje, standardna praksa mora biti da se prije posjete tih poduzeća izvijeste općenito o prirodi informacija koje treba provjeriti i o daljnjim informacijama koje trebaju pružiti, iako se time ne isključuje mogućnost traženja dodatnih pojedinosti na licu mjesta, što može ovisiti o tamo dobivenim informacijama.

8.

Na upite ili pitanja koja postave tijela ili poduzeća članice izvoznice, a koji su bitni za uspjeh ispitnog postupka na licu mjesta trebalo bi, kad god je to moguće, odgovoriti prije posjete.


PRILOG VII.

ČLANICE ZEMLJE U RAZVOJU IZ ČLANKA 27. STAVKA 2. TOČKE (a)

Članice zemlje u razvoju koje nisu podložne odredbama članka 3. stavka 1. točke (a) u smislu članka 27. stavka 2. točke (a) jesu:

(a)

Najmanje razvijene zemlje koje su kao takve odredili Ujedinjeni narodi, a koje su članice WTO-a.

(b)

Svaka od sljedećih zemalja u razvoju koje su članice WTO-a ulazi u djelokrug odredaba koje su primjenljive na ostale zemlje u razvoju članice prema članku 27. stavku 2. točke (b) kad bruto nacionalni proizvod po glavi stanovnika dosegne vrijednost od $ 1 000 godišnje (1): Bolivija, Kamerun, Kongo, Côte d'Ivoire, Dominikanska Republika, Egipat, Gana, Gvatemala, Gvajana, Indija, Indonezija, Kenija, Maroko, Nikaragva, Nigerija, Pakistan, Filipini, Senegal, Šri Lanka i Zimbabve.


(1)  Uvrštavanje zemalja u razvoju članica u popis iz stavka (b) bazira se na najnovijim podacima Svjetske banke o bruto nacionalnom dohotku po glavi stanovnika.


Top