2002D0187 — HR — 04.06.2009 — 002.003

---

►B	ODLUKA VIJEĆA od 28. veljače 2002. kojom se osniva Eurojust s ciljem jačanja borbe protiv teških kaznenih djela (2002/187/PUP) ( L 063, 6.3.2002, p.1)

		No	page	date
►M1	ODLUKA VIJEĆA 2003/659/PUP od 18. lipnja 2003.	L 245	44	29.9.2003
►M2	ODLUKA VIJEĆA 2009/426/PUP od 16. prosinca 2008.	L 138	14	4.6.2009

---

▼B

ODLUKA VIJEĆA

od 28. veljače 2002.

kojom se osniva Eurojust s ciljem jačanja borbe protiv teških kaznenih djela

(2002/187/PUP)

Članak 1.

Osnivanje i pravna osobnost

Ovom se Odlukom osniva jedinica, nazvana „Eurojust”, kao tijelo Unije.

Eurojust ima pravnu osobnost.

▼M2

Članak 2.

Sastav Eurojusta

1.  Svaka država članica upućuje jednog nacionalnog člana u Eurojust u skladu sa svojim pravnim sustavom, a koji je tužitelj, sudac ili policijski službenik s ekvivalentnim nadležnostima.

2.  Države članice osiguravaju neprekinut i učinkovit doprinos postizanju ciljeva Eurojusta prema članku 3. Radi ispunjavanja tih ciljeva:

3.  Nacionalni član ima položaj koji mu dodjeljuje ovlasti iz ove Odluke kako bi mogao izvršavati svoje zadaće.

4.  Nacionalni članovi, zamjenici i pomoćnici u pogledu svog statusa podliježu nacionalnom pravu svoje države članice.

5.  Zamjenik ispunjava kriterije previđene u stavku 1. i može postupati u ime nacionalnog člana ili ga može zamjenjivati. Pomoćnik također može postupati u ime nacionalnog člana ili ga zamjenjivati, ako ispunjava kriterije predviđene u stavku 1.

6.  Eurojust je povezan s nacionalnim sustavom za koordinaciju s Eurojustom u skladu s člankom 12.

7.  U skladu s ovom odlukom Eurojust može upućivati suce za vezu u treće države.

8.  U skladu s ovom Odlukom Eurojust ima tajništvo koje vodi izvršni direktor.

▼B

Članak 3.

Ciljevi

1.  U kontekstu istraga i kaznenih progona, koji se tiču dvije ili više država članica, u vezi s kaznenim djelovanjem navedenim u članku 4. u vezi s teškim oblicima kriminala, posebno kada je organiziran, ciljevi Eurojusta su:

2.  U skladu s pravilima utvrđenim u ovoj Odluci i na zahtjev nadležnog tijela pojedine države članice, Eurojust također može pomagati u istragama i kaznenim progonima koji se tiču samo te države članice i države nečlanice tamo gdje je sa spomenutom državom sklopljen sporazum kojime se uspostavlja suradnja sukladno ►M2  članku 26.a stavku 2. ◄ ili tamo gdje u određenom slučaju postoje bitni interesi u pružanju takve pomoći.

3.  U skladu s pravilima utvrđenim u ovoj Odluci i na zahtjev bilo nadležnog tijela pojedine države članice ili Komisije, Eurojust može također pomagati u istragama i kaznenim progonima koji se tiču samo te države članice i Zajednice.

Članak 4.

Nadležnosti

1.  Opća nadležnost Eurojusta obuhvaća:

▼M2

▼M2 —————

▼B

2.  Na zahtjev nadležnog tijela neke države članice Eurojust može dodatno, u skladu sa svojim ciljevima, pomagati u istragama i kaznenim progonima u vezi s drugim kaznenim djelima osim onih navedenih u stavku 1.

Članak 5.

Zadaće Eurojusta

1.  Kako bi postigao svoje ciljeve, Eurojust obavlja svoje zadaće:

2.  Prilikom izvršavanja svojih zadaća Eurojust navodi djeluje li preko jednog ili više nacionalnih članova u smislu članka 6. ili kao Kolegij u smislu članka 7.

▼M2

Članak 5.a

Stalna koordinacijska jedinica

1.  Radi ispunjavanja svojih zadaća u hitnim slučajevima, Eurojust uspostavlja Stalnu koordinacijsku jedinicu (SKJ) koja je u stanju u svako doba primati i obrađivati zahtjeve koji su joj dostavljeni. SKJ je dostupna preko jedinstvene kontaktne točke SKJ-a u Eurojustu 24 sata na dan, 7 dana u tjednu.

2.  SKJ se oslanja na jednog predstavnika (predstavnik SKJ-a) iz svake države članice koji može biti nacionalni član, njegov zamjenik ili pomoćnik koji ima pravo zamjenjivati nacionalnog člana. Predstavnik SKJ-a mora moći raditi 24 sata na dan, 7 dana u tjednu.

3.  Ako je potrebno u hitnim slučajevima izvršiti zahtjev ili odluku o pravosudnoj suradnji, uključujući instrumente kojima se provodi načelo uzajamnog priznavanja, u jednoj ili više država članica, nadležno tijelo koje je zahtjev podnijelo ili izdalo može ga dostaviti SKJ-u. Kontaktna točka SKJ-a odmah ga dostavlja predstavniku SKJ-a države članice iz koje je zahtjev upućen, ako to izričito zahtijeva tijelo koje je zahtjev poslalo ili izdalo, predstavnicima SKJ-a država članica na čijem se državnom području treba izvršiti. Predstavnici SKJ-a postupaju bez odgode u vezi s izvršenjem zahtjeva u svojim državama članicama, izvršavanjem zadaća ili ovlasti koje su im na raspolaganju i koje su navedene u članku 6. i člancima 6.a do 9.f.

▼B

Članak 6.

Zadaće Eurojusta kada djeluje preko svojih nacionalnih članova

►M2  1. ◄   Kada Eurojust djeluje preko svojih određenih nacionalnih članova, on:

▼M2

▼B

▼M2 —————

▼M2

2.  Države članice osiguravaju da nadležna državna tijela odgovaraju bez odgode na zahtjeve postavljene na temelju ovog članka.

▼B

Članak 7.

Zadaće Eurojusta kada djeluje kao Kolegij

►M2  1. ◄   Kada Eurojust djeluje kao Kolegij, on:

▼M2

2.  Ako se dva nacionalna člana ili više njih ne mogu usuglasiti kako riješiti sukob nadležnosti u pogledu pokretanja istraga ili kaznenog progona na temelju članka 6., a posebno članka 6. stavka 1. točke (c), od Kolegija se traži da izda pisano neobvezujuće mišljenje o predmetu, pod uvjetom da se pitanje ne može riješiti međusobnom suglasnošću dotičnih nadležnih državnih tijela. Mišljenje Kolegija odmah se dostavlja dotičnim državama članicama. Ovaj stavak ne dovodi u pitanje stavak 1. točku (a) podtočku ii.

3.  Neovisno o odredbama bilo kakvog instrumenta koji je donijela Europska unija u vezi s pravosudnom suradnjom, nadležno tijelo može izvijestiti Eurojust o svim ponovljenim odbijanjima ili poteškoćama u pogledu izvršenja zahtjeva za pravosudnu suradnju ili odluke o njoj, uključujući instrumente kojima se provodi načelo uzajamnog priznavanja, i uputiti zahtjev Kolegiju za izdavanje neobvezujućeg mišljenja o tom pitanju, pod uvjetom da se pitanje ne može riješiti međusobnom suglasnošću dotičnih nadležnih državnih tijela ili uključivanjem dotičnih nacionalnih članova. Mišljenje Kolegija odmah se dostavlja dotičnim državama članicama.

▼M2

Članak 8.

Postupanje po zahtjevu i mišljenju Eurojusta

Ako nadležna tijela dotičnih država članica odluče ne postupiti u skladu sa zahtjevom iz članka 6. stavka 1. točke (a) ili članka 7. stavka 1. točke (a) ili odluče ne postupiti po pisanom mišljenju iz članka 7. stavaka 2. i 3., obavješćuju Eurojust bez odgode o svojoj odluci i njezinim razlozima. Ako nije moguće navesti razloge za odbijanje postupanja u skladu sa zahtjevom jer bi takvo postupanje nanijelo štetu bitnim nacionalnim sigurnosnim interesima ili ugrozilo sigurnost pojedinaca, nadležna tijela država članica mogu se pozvati na operativne razloge.

Članak 9.

Nacionalni članovi

1.  Mandat nacionalnog člana traje najmanje četiri godine. Država članica podrijetla može produljiti mandat. Nacionalni član ne može biti smijenjen prije kraja mandata, bez prethodnog obavješćivanja Vijeća i navođenja razloga. Ako je nacionalni član predsjednik ili potpredsjednik Eurojusta, njegov mandat kao člana traje najmanje toliko da može izvršavati svoju funkciju kao predsjednik ili potpredsjednik za cijelo vrijeme na koje je izabran.

2.  Svi podaci koji se razmjenjuju između Eurojusta i država članica upućuju se preko nacionalnog člana.

3.  Kako bi ispunio ciljeve Eurojusta, nacionalni član ima najmanje jednak pristup podacima ili barem mora moći dobiti podatke sadržane u sljedećim vrstama evidencija svoje države članice koje bi mu bile dostupne u ulozi tužitelja, suca ili policijskog službenika na nacionalnoj razini:

4.  Nacionalni član može izravno kontaktirati nadležna tijela svoje države članice.

▼M2

Članak 9.a

Ovlasti nacionalnog člana dodijeljena na nacionalnoj razini

1.  Kada nacionalni član izvršava ovlasti iz članaka 9.b, 9.c i 9.d, on ih izvršava kao nadležno državno tijelo koje postupa u skladu s nacionalnim pravom i u skladu s uvjetima iz ovog članka i članaka 9.b i 9.e. U obavljanju svojih zadataka nacionalni član, ako je potrebno, obznanjuje kad god postupa u skladu sa svojim ovlastima koje su mu dodijeljene u skladu s ovim člankom i člancima 9.b, 9.c i 9.d.

2.  Svaka država članica utvrđuje prirodu i opseg ovlasti koje dodjeljuje svom nacionalnom članu u pogledu pravosudne suradnje u vezi s tom državom članicom. Međutim, svaka država članica dodjeljuje svom nacionalnom članu najmanje ovlasti opisane u članku 9. b i podložno članku 9.e, ovlasti opisane u člancima 9.c i 9.d koje bi mu bila dostupne u ulozi suca, tužitelja, ili policijskog službenika na nacionalnoj razini.

3.  Prilikom imenovanja svog nacionalnog člana i u bilo kojem drugom trenutku ako je primjereno, država članica o svojoj odluci o provedbi stavka 2. obavješćuje Eurojust i Glavno tajništvo Vijeća tako da potonji mogu obavijestiti ostale države članice. Države članice obvezuju se prihvatiti i priznaju tako dodijeljene ovlasti u mjeri u kojoj su u skladu s međunarodnim obvezama.

4.  Svaka država članica utvrđuje prava za svog nacionalnog člana da u skladu s njezinim međunarodnim obvezama surađuje sa stranim pravosudnim tijelima.

Članak 9.b

Redovite ovlasti

1.  Nacionalni članovi, u svojstvu nadležnih državnih tijela, imaju pravo primati, prenositi, olakšavati, pratiti i pružati dodatne informacije u pogledu izvršenja zahtjeva za i odluka o pravosudnoj suradnji, uključujući instrumente kojima se provodi načelo uzajamnog priznavanja. Ako se izvršavaju ovlasti iz ovog stavka, o tome se bez odgode obavješćuje nadležno državno tijelo.

2.  U slučaju djelomičnog ili neodgovarajućeg izvršenja zahtjeva za pravosudnu suradnju, nacionalni članovi, u svojstvu nadležnih državnih tijela, imaju pravo zatražiti od nadležnog državnog tijela svoje države članice dodatne mjere kako bi se zahtjev u cijelosti izvršio.

Članak 9.c

Ovlasti koje se izvršavaju uz suglasnost nadležnog državnog tijela

1.  Nacionalni član, u svojstvu nadležnog državnog tijela, a uz suglasnost nadležnog državnog tijela ili na njegov zahtjev i od slučaja do slučaja, može izvršavati sljedeće ovlasti:

2.  Ovlasti iz ovog članka, u načelu, izvršava nadležno državno tijelo.

Članak 9.d

Ovlasti koje se izvršavaju u hitnim slučajevima

Nacionalni članovi, u svojstvu nadležnih državnih tijela, imaju pravo u hitnim slučajevima te u mjeri u kojoj nije moguće pravovremeno identificirati ili kontaktirati nadležno državno tijelo:

Čim se nadležno državno tijelo identificira ili kontaktira, ono se obavješćuje o izvršavanju ovlasti iz ovog članka.

Članak 9.e

Zahtjevi nacionalnih članova, ako se ovlasti ne mogu izvršavati

1.  Nacionalni član, u svojstvu nadležnog državnog tijela, najmanje je nadležan dostaviti prijedlog nadležnom tijelu za izvršavanje ovlasti iz članaka 9.c i 9.d kada je dodjeljivanje tih ovlasti nacionalnom članu protivno:

2.  Države članice osiguravaju da, u slučajevima iz stavka 1., zahtjev koji je izdao nacionalni član bude obrađen bez nepotrebnog odlaganja od strane nadležnog državnog tijela.

Članak 9.f

Sudjelovanje nacionalnih članova u zajedničkim istražnim timovima

Nacionalni članovi imaju pravo sudjelovati u zajedničkim istražnim timovima, kao i u njihovom osnivanju, u skladu s člankom 13. Konvencije o uzajamnoj pomoći u kaznenim stvarima između država članica Europske unije ili Okvirnom odlukom Vijeća 2002/465/PUP od 13. lipnja 2002. ( 9 ) u pogledu njihove države članice. Međutim, države članice mogu sudjelovanje nacionalnog člana učiniti podložnim suglasnosti nadležnog državnog tijela. Nacionalni članovi, njihovi zamjenici i pomoćnici pozivaju se sudjelovati u svim zajedničkim istražnim timovima koji se odnose na njihovu državu članicu i za koje Zajednica osigurava financiranje u skladu s primjenljivim financijskim instrumentima. Svaka država članica utvrđuje sudjeluje li nacionalni član u zajedničkom istražnom timu kao nacionalno nadležno tijelo ili u ime Eurojusta.

▼B

Članak 10.

Kolegij

1.  Kolegij se sastoji od svih nacionalnih članova. Svaki nacionalni član ima jedan glas.

►M2  2.  Vijeće kvalificiranom većinom na prijedlog Kolegija odobrava poslovnik Eurojusta. Kolegij usvaja svoj prijedlog dvotrećinskom većinom nakon savjetovanja sa Zajedničkim nadzornim odborom predviđenim u članku 23., u pogledu odredaba o obradi osobnih podataka. ◄ Odredbe poslovnika koja se tiču obrade osobnih podataka mogu biti predmet posebnog odobrenja od strane Vijeća.

3.  Kada djeluje ►M2  u skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (a) te člankom 7. stavcima 2. i 3. ◄ , Kolegij donosi odluke dvotrećinskom većinom. Druge odluke Kolegija donose se u skladu s poslovnikom.

Članak 11.

Uloga Komisije

1.  Komisija je u potpunosti upoznata s radom Eurojusta, u skladu s člankom 36. stavkom 2. Ugovora. Ona sudjeluje u tom radu u područjima koja su u njezinoj nadležnosti.

2.  Komisija može biti pozvana da pruži svoju ekspertizu u vezi s radom koji Eurojust obavlja na koordinaciji istraga i kaznenih progona.

3.  Eurojust može s Komisijom dogovoriti potrebna praktična rješenja radi jačanja suradnje između Eurojusta i Komisije.

▼M2

Članak 12.

Nacionalni sustav za koordinaciju s Eurojustom

1.  Svaka država članica određuje jednog ili više nacionalnih dopisnika za Eurojust.

2.  Svaka država članica prije 4. lipnja 2011. uspostavlja nacionalni sustav za koordinaciju s Eurojustom kojim se osigurava koordinacija rada:

3.  Osobe iz stavaka 1. i 2. zadržavaju svoj položaj i status prema nacionalnom zakonodavstvu.

4.  Nacionalni dopisnici za Eurojust odgovorni su za funkcioniranje nacionalnog sustava za koordinaciju s Eurojustom. Ako je određeno više dopisnika za Eurojust, jedan od njih odgovoran je za funkcioniranje nacionalnog sustava za koordinaciju s Eurojustom.

5.  Nacionalni sustav za koordinaciju s Eurojustom olakšava u državama članicama izvršavanje zadaća Eurojusta, a posebno:

6.  Kako bi se ispunili ciljevi iz stavka 5., osobe iz stavka 1. i stavka 1. točaka (a), (b) i (c) moraju, a osobe iz stavka 2. točke (d) mogu, biti povezane sa sustavom upravljanja predmetima u skladu s ovim člankom i člancima 16., 16.a, 16.b i 18. kao i s poslovnikom Eurojusta. Povezanost sa sustavom upravljanja predmetima financira se iz općeg proračuna Europske unije.

7.  Nijedna odredba ovog članka ne tumači se tako da utječe na izravne kontakte između nadležnih pravosudnih tijela, kako je predviđeno u instrumentima o pravosudnoj suradnji, kao što je članak 6. Konvencije o uzajamnoj pomoći u kaznenim stvarima između država članica Europske unije. Odnosi između nacionalnih članova i nacionalnih dopisnika ne isključuju izravne kontakte između nacionalnog člana i njegovih nadležnih tijela.

Članak 13.

Razmjena informacija s državama članicama i između nacionalnih članova

1.  Nadležna tijela država članica s Eurojustom razmjenjuju sve informacije potrebne za obavljanje njegovih zadaća u skladu s člancima 4. i 5., kao i pravilima o zaštiti podataka određenima u ovoj Odluci. To najmanje uključuje podatke iz stavaka 5., 6. i 7.

2.  Prijenos informacija Eurojustu u konkretnom se slučaju tumači kao zahtjev za pomoć Eurojusta samo ako tako navede nadležno tijelo.

3.  Nacionalni članovi Eurojusta ovlašteni su razmjenjivati sve informacije potrebne za obavljanje zadaća Eurojusta, bez prethodnog odobrenja, između sebe ili s nadležnim tijelima svojih država članica. Nacionalne članove posebno treba brzo obavijestiti o predmetima koji se njih tiču.

4.  Ovaj članak ne dovodi u pitanje druge obveze u pogledu prijenosa informacija Eurojustu, uključujući Odluku Vijeća 2005/671/PUP od 20. rujna 2005. o razmjeni informacija i suradnji u vezi s kaznenim djelima terorizma ( 13 ).

5.  Države članice osiguravaju da nacionalni članovi budu obaviješteni o osnivanju zajedničkih istražnih timova., bez obzira na to jesu li osnovani na temelju članka 13. Konvencije o uzajamnoj pomoći u kaznenim stvarima između država članica Europske unije ili na temelju Okvirne odluke 2002/465, te o rezultatima rada tih timova.

6.  Države članice osiguravaju da njihovi nacionalni članovi budu bez odgode obaviješteni o svakom predmetu u koji su izravno uključene najmanje tri države članice i za koje su dostavljeni zahtjevi za ili odluke o pravosudnoj suradnji, uključujući instrumente kojima se provodi načelo uzajamnog priznavanja, a koji je dostavljen najmanje dvjema državama članicama i

7.  Države članice osiguravaju da njihovi nacionalni članovi budu obaviješteni o:

8.  Državna tijela nisu obvezna u konkretnom slučaju dostavljati informacije, ako bi to predstavljalo:

9.  Ovaj članak ne dovodi u pitanje uvjete iz bilateralnih ili multilateralnih sporazuma ili aranžmana između država članica i trećih zemalja, uključujući sve uvjete koje su treće zemlje postavile u pogledu korištenja dostavljenih informacija.

10.  Informacije dostavljene Eurojustu u skladu sa stavcima 5., 6. i 7. svakako uključuju, ako je moguće, vrste informacija sadržanih u popisu iz Priloga.

11.  Informacije iz ovog članka šalju se Eurojustu na strukturiran način.

12.  Komisija do 4. lipnja 2014. (13)  na temelju informacija koje pošalje Eurojust, izrađuje izvješće o provedbi ovog članka, u koji uključuje sve prijedloge koje eventualno smatra prikladnima, uključujući s ciljem razmatranja izmjene stavaka 5., 6. i 7. Priloga.

▼M2

Članak 13.a

Informacije koje Eurojust dostavlja nadležnim državnim tijelima

1.  Eurojust nadležnim državnim tijelima dostavlja informacije i povratne informacije o rezultatima obrade informacija, uključujući postojanje poveznica s predmetima već pohranjenima u sustav upravljanja predmetima.

2.  Nadalje, ako nadležno državno tijelo zatraži od Eurojusta da dostavi informacije, Eurojust ih šalje u roku koji je odredilo to tijelo.

▼B

Članak 14.

Obrada osobnih podataka

1.  Ako je to nužno za postizanje njegovih ciljeva, Eurojust može, u okviru svoje nadležnosti i s ciljem obavljanja svojih zadaća, obrađivati podatke automatski ili u ručno strukturiranim dosjeima.

2.  Eurojust poduzima potrebne mjere kako bi zajamčio razinu zaštite osobnih podataka barem jednaku onoj koja proizlazi iz primjene načela Konvencije Vijeća Europe od 28. siječnja 1981. te njezinih kasnijih izmjena tamo gdje su u državama članicama na snazi.

3.  Osobni podaci koje obrađuje Eurojust prikladni su, relevantni te nisu preopsežni u odnosu na svrhu obrade, te, uzimajući u obzir podatke dostavljene od nadležnih tijela država članica ili drugih partnera ►M2  u skladu s člancima 13., 16. i 26.a ◄ , točni i ažurni. Osobni podaci koje obrađuje Eurojust obrađuju se potpuno i u skladu sa zakonom.

▼M2 —————

▼B

Članak 15.

Ograničenja u vezi s obradom osobnih podataka

1.  Prilikom obrade podataka u skladu s člankom 14. stavkom 1. Eurojust može obrađivati samo sljedeće osobne podatke o osobama koje su, prema nacionalnom pravu države članice u pitanju, ►M2  osumnjičene da su počinile ili sudjelovale u kaznenom djelu za koje je Eurojust nadležan ili koje su osuđene za takvo kazneno djelo ◄ :

▼M2

▼B

2.  Prilikom obrade podataka u skladu s člankom 14. stavkom 1. Eurojust može obrađivati samo sljedeće osobne podatke o osobama koje se, prema nacionalnom pravu države članice u pitanju, smatraju svjedocima ili žrtvama u kaznenim istragama ili kaznenim progonima u vezi s jednom ili više vrsta kaznenih djela i prijestupa definiranih u članku 4.:

3.  Međutim, u iznimnim slučajevima, Eurojust može također, tijekom ograničenog vremenskog razdoblja, obrađivati i druge osobne podatke koji se tiču okolnosti prijestupa tamo gdje su izravno relevantni i uključeni u istragu koja je u tijeku i koju Eurojust pomaže koordinirati, pod uvjetom da je obrada takvih specifičnih podataka u skladu s člancima 14. i 21.

Službenika za zaštitu podataka navedenog u članku 17. bez odlaganja se obavješćuje o postupanju u skladu s ovim stavkom.

Tamo gdje se drugi takvi podaci odnose na svjedoke ili žrtve u smislu stavka 2., odluku o njihovoj obradi donose zajednički najmanje dva nacionalna člana.

4.  Osobne podatke, obrađene automatski ili na neki drugi način, koji otkrivaju rasno ili etničko podrijetlo, politička stajališta, religijska ili filozofijska vjerovanja, članstvo u sindikatu, te podatke koji se tiču zdravlja ili seksualnog života Eurojust može obrađivati samo kad su takvi podaci nužni za određene nacionalne istrage kao i za koordinaciju u okviru Eurojusta.

Službenika za zaštitu podataka bez odlaganja se obavješćuje o postupanju u skladu s ovim stavkom.

Takvi podaci ne smiju biti obrađeni u indeksu navedenom u članku 16. stavku 1.

Tamo gdje se takvi podaci tiču svjedoka ili žrtava u smislu stavka 2., odluku o njihovoj obradi donosi Kolegij.

▼M2

Članak 16.

Sustav upravljanja predmetima, indeks i privremene radne datoteke

1.  U skladu s ovom Odlukom Eurojust uspostavlja sustav upravljanja predmetima sastavljen od privremenih radnih datoteka i indeksa koji sadrže osobne i druge podatke.

2.  Sustav upravljanja predmetima ima za svrhu:

3.  Sustav upravljanja predmetima, u mjeri u kojoj je to u skladu s pravilima o zaštiti podataka koja su sadržana u ovoj Odluci, može se povezati sa sigurnosnom telekomunikacijskom vezom iz članka 9. Odluke Vijeća 2008/976/PUP od 16. prosinca 2008. o Europskoj pravosudnoj mreži ( 15 ).

4.  Indeks sadrži upućivanja na privremene radne datoteke obrađene u okviru Eurojusta i osim osobnih podataka iz članka 15. stavka 1. točaka (a) do (i) i točki (k) i (m) te članka 15. stavka 2., ne smije sadržavati druge osobne podatke.

5.  Tijekom obavljanja svojih dužnosti u skladu s ovom Odlukom, nacionalni članovi Eurojusta mogu obrađivati podatke o pojedinim predmetima na kojima rade u privremenim radnim datotekama. Oni omogućuju službeniku za zaštitu podataka pristup radnoj datoteci. Službenika za zaštitu podataka obavješćuje se o svakoj novoj radnoj datoteci koja sadrži osobne podatke.

6.  Za obradu osobnih podataka koji su povezani s predmetom, Eurojust ne smije otvoriti nikakvu novu automatsku datoteku, osim sustava upravljanja predmetima.

▼M2

Članak 16.a

Funkcioniranje privremenih radnih datoteka i indeksa

1.  Dotični nacionalni član otvara privremenu radnu datoteku za svaki predmet u vezi kojeg zaprimi informacije, u mjeri u kojoj je njihovo slanje u skladu s ovom Odlukom ili instrumentima iz članka 13. stavka 4. Nacionalni član odgovoran je za vođenje privremenih radnih datoteka koje on otvori.

2.  Nacionalni član koji je otvorio privremenu radnu datoteku, ovisno o konkretnom slučaju odlučuje hoće li pristup njoj biti ograničen ili će se odobriti cjeloviti ili djelomični pristup, prema potrebi kako bi se Eurojust omogućilo da izvrši svoje zadaće, drugim nacionalnim članovima ili ovlaštenom osoblju Eurojusta.

3.  Nacionalni član koji je otvorio privremenu radnu datoteku odlučuje koje se informacije povezane s tom privremenom radnom datotekom uvrštavaju u indeks.

Članak 16.b

Pristup sustavu upravljanja predmetima na nacionalnoj razini

1.  Osobe iz članka 12. stavka 2. u mjeri u kojoj su povezane sa sustavom upravljanja predmetima u skladu s člankom 12. stavkom 6. imaju pristup samo:

2.  Nacionalni član, u okviru ograničenja predviđenih u stavku 1., odlučuje o opsegu u kojem je u njegovoj državi članici odobren pristup privremenim radnim datotekama osobama iz članka 12. stavka 2. u mjeri u kojoj su povezane sa sustavom upravljanja predmetima u skladu s člankom 12. stavkom 6.

3.  Svaka država članica, nakon savjetovanja sa svojim nacionalnim članom, odlučuje o opsegu u kojem u toj državi članici pristup indeksu odobren osobama iz članka 12. stavka 2., u mjeri u kojoj su povezane sa sustavom upravljanja predmetima u skladu s člankom 12. stavkom 6. Države članice obavješćuju Eurojust i Glavno tajništvo Vijeća o svojoj odluci u pogledu provedbe ovog stavka, tako da potonje obavješćuje druge države članice.

Međutim, osobe iz članka 12. stavka 2., u mjeri u kojoj su povezane sa sustavom upravljanja predmetima u skladu s člankom 12. stavkom 6., imaju najmanje pristup indeksu u opsegu koji je potreban za pristup privremenim radnim datotekama za koje im je odobren pristup u skladu sa stavkom 2. ovog članka.

4.  Eurojust do 4. lipnja 2013. izvješćuje Vijeće i Komisiju o provedbi stavka 3. Svaka država članica na temelju tog izvješća razmatra mogućnost promjene opsega pristupa u skladu sa stavkom 3.

▼B

Članak 17.

Službenik za zaštitu podataka

1.  Eurojust ima posebno imenovanog službenika za zaštitu podataka koji je član osoblja. Unutar tog okvira, on odgovara izravno Kolegiju. Prilikom obavljanja zadaća navedenih u ovom članku, on ►M2  postupa neovisno ◄ .

2.  Službenik za zaštitu podataka obavlja poglavito sljedeće zadaće:

3.  Prilikom obavljanja svojih dužnosti, ►M2  službenik za sigurnost podataka ◄ ima pristup svim podacima obrađenim od strane Eurojusta te svim prostorijama Eurojusta.

4.  Kada ustanovi da po njegovom mišljenju obrada nije bila u skladu s ovom Odlukom, ►M2  službenik za sigurnost podataka ◄ :

▼M2

Članak 18.

Ovlašteni pristup osobnim podacima

Samo nacionalni članovi, njihovi zamjenici i njihovi pomoćnici iz članka 2. stavka 2., osobe iz članka 12. stavka 2., u mjeri u kojoj su povezane sa sustavom upravljanja predmetima u skladu s člankom 12. stavkom 6. te ovlašteno osoblje Eurojusta mogu, u svrhu postizanja ciljeva Eurojusta i u okviru ograničenja koja su predviđena u člancima 16., 16.a i 16.b imati pristup osobnim podacima koje obrađuje Eurojust.

▼B

Članak 19.

Pravo pristupa osobnim podacima

1.  Svaka osoba ima pravo pristupa osobnim podacima koji je se tiču i koje obrađuje Eurojust pod uvjetima utvrđenim u ovom članku.

2.  Svaka osoba koja želi ostvariti svoje pravo pristupa podacima koji je se tiču, a pohranjeni su u Eurojustu, ili ih želi provjeriti u skladu s člankom 20., može u tu svrhu besplatno podnijeti zahtjev, u državi članici po izboru, tijelu imenovanom u tu svrhu u toj državi članici, a to ga tijelo bez odlaganja upućuje Eurojustu.

3.  Pravo bilo koje osobe na pristup osobnim podacima koji je se tiču ili na provjeru takvih podataka ostvaruje se u skladu sa zakonima i postupcima države članice u kojoj je osoba podnijela zahtjev. Ako, međutim, Eurojust može utvrditi koje je tijelo u nekoj državi odaslalo predmetne podatke, to tijelo može zahtijevati da se pravo pristupa ostvaruje u skladu sa zakonima te države članice.

4.  Pravo pristupa osobnim podacima uskraćuje se ako:

5.  Odluka da se odobri pristup uzima u obzir status osoba koje podnose zahtjev u smislu podataka pohranjenih od strane Eurojusta.

6.  Nacionalni članovi na koje se zahtjev odnosi obrađuju ga i donose odluku u ime Eurojusta. Zahtjev se u potpunosti obrađuje u roku od tri mjeseca nakon primitka. Tamo gdje članovi nisu u suglasju, predmet upućuju Kolegiju koji odluku o zahtjevu donosi dvotrećinskom većinom.

7.  Ako je pristup uskraćen ili ako Eurojust nije obrađivao osobne podatke o podnositelju zahtjeva, Eurojust obavješćuje podnositelja zahtjeva da je obavio provjere i ne navodi podatke koji bi mogli otkriti je li podnositelj zahtjeva poznat.

8.  Ako podnositelj zahtjeva nije zadovoljan odgovorom na njegov zahtjev, protiv te odluke se može žaliti zajedničkom nadzornom tijelu. Zajedničko nadzorno tijelo utvrđuje je li odluka koju je donio Eurojust u skladu s ovom Odlukom ili ne.

9.  Prije nego se odluka donese Eurojust se savjetuje s tijelima zaduženim za izvršavanje zakona država članica. Kasnije ih se obavješćuje o njezinom sadržaju preko nacionalnih članova u pitanju.

Članak 20.

Ispravljanje i brisanje osobnih podataka

1.  U skladu s člankom 19. stavkom 3., svaka osoba ima pravo zatražiti od Eurojusta da ispravi, blokira ili izbriše podatke koji je se tiču ako su netočni ili nepotpuni ili ako se njihovim unošenjem ili pohranjivanjem krši ova Odluka.

2.  Eurojust obavješćuje podnositelja zahtjeva ako ispravi, blokira ili izbriše podatke koji ga se tiču. Ako podnositelj molbe nije zadovoljan odgovorom Eurojusta, predmet može uputiti zajedničkom nadzornom tijelu u roku od trideset dana nakon primitka odluke Eurojusta.

3.  Na zahtjev nadležnih tijela neke države članice, nacionalnog člana ili nacionalnog dopisnika, ako je imenovan, i pod njihovom odgovornosti, Eurojust, u skladu sa svojim pravilima postupanja, ispravlja ili briše osobne podatke koje je obradio Eurojust, a odaslala ih je ili unijela ta država članica, njezin nacionalni član ili njezin nacionalni dopisnik. Nadležna tijela država članica i Eurojust, uključujući i nacionalnog člana ili nacionalnog dopisnika, ako je imenovan, u ovom kontekstu osiguravaju poštovanje načela utvrđenih u članku 14. stavku 2. i stavku 3. te u članku 15. stavku 4.

4.  Ako se ispostavi da su osobni podaci obrađivani od strane Eurojusta netočni ili nepotpuni ili da njihovo unošenje i pohranjivanje krši odredbe ove Odluke, Eurojust blokira, ispravlja ili briše takve podatke.

5.  U slučajevima navedenim u stavcima 3. i 4., bez odlaganja se obavješćuju svi dostavljači i primatelji takvih podataka. U skladu s pravilima primjenjivim na njih, primatelji zatim u svojim vlastitim sustavima ispravljaju, blokiraju ili brišu te podatke.

Članak 21.

Vremenska ograničenja za pohranu osobnih podataka

1.  Osobne podatke koje obrađuje, Eurojust pohranjuje samo onoliko dugo koliko je potrebno za postizanje njegovih ciljeva.

2.  Osobni podaci navedeni u članku 14. stavku 1. koje je obradio Eurojust ne mogu biti pohranjeni dulje od ►M2  prvog primjenjivog datuma između sljedećih datuma ◄ :

▼M2

▼M2

▼B

▼M2

▼B

3.  

4.  Tamo gdje postoji dosje koji sadrži podatke koji nisu obrađeni računalno i koji nisu strukturirani, nakon isteka krajnjeg roka za pohranu posljednjeg računalno obrađenog podatka iz tog dosjea svi dokumenti iz dosjea vraćaju se tijelu koje ih je dostavilo, a kopije se uništavaju.

5.  Tamo gdje je Eurojust koordinirao istragu ili kaznene progone, određeni nacionalni članovi obavješćuju Eurojust i druge države članice kojih se to tiče o svim pravomoćnim sudskim odlukama koje se odnose na slučaj kako bi se, između ostalog, mogao primijeniti stavak 2. točka (b).

Članak 22.

Sigurnost podataka

1.  Eurojust i svaka država članica, ako se je tiču podaci koje odašilje Eurojust, štite, kada je u pitanju obrada osobnih podataka unutar okvira ove Odluke, osobne podatke od slučajnog ili nezakonitog uništavanja, slučajnog gubitka ili neovlaštenog razotkrivanja, izmjene i pristupa ili bilo kojeg drugog neovlaštenog oblika obrade.

2.  Pravila postupka sadržavaju tehničke mjere i organizacijska rješenja potrebna za provedbu ove Odluke u vezi sa sigurnošću podataka te posebno mjere donesene kako bi se:

Članak 23.

Zajedničko nadzorno tijelo

1.  Osniva se neovisno zajedničko nadzorno tijelo za zajedničko nadziranje aktivnosti Eurojusta navedenih ►M2  u člancima 14. do 22., 26., 26.a i 27. ◄ kako bi se osiguralo da se obrada osobnih podataka odvija u skladu s ovom Odlukom. Kako bi ispunilo ove zadaće, Zajedničko nadzorno tijelo ima pravo punog pristupa svim dosjeima u kojima se takvi podaci obrađuju. Eurojust Zajedničkom nadzornom tijelu dostavlja sve podatke koje ono zatraži iz takvih dosjea te na sve druge načine pomaže tom tijelu u obavljanju njegovih zadaća.

▼M2

Zajedničko nadzorno tijelo sastaje se najmanje jednom u svakom polugodištu. Također se sastaje u roku od tri mjeseca od podnošenja žalbe iz članka 19. stavka 8. ili u roku od tri mjeseca od datuma kada mu je predmet upućen u skladu s člankom 20. stavkom 2. Zajedničko nadzorno tijelo također može sazvati njegov predsjednik kada to zatraže najmanje dvije države članice.

▼B

Kako bi se ustanovilo Zajedničko nadzorno tijelo, svaka država članica, djelujući u skladu sa svojim pravnim sustavom, imenuje jednog suca koji nije član Eurojusta ili, ako njezin ustavni ili nacionalni sustav tako zahtijeva, osobu na takvom položaju koji joj omogućuje dovoljnu neovisnost, za uključenje na listu sudaca koji mogu sudjelovati u radu Zajedničkog nadzornog tijela kao članovi ili ad hoc suci. Mandati imenovanih sudaca ne traju kraće od ►M2  tri godine ◄ . Opozive imenovanja uređuju načela za smjene primjenjiva u skladu s nacionalnim zakonom države članice iz koje član dolazi. Imenovanje i smjena priopćuju se i Glavnom tajništvu Vijeća i Eurojustu.

2.  Zajedničko nadzorno tijelo sastoji se od tri stalna člana i, kako je predviđeno u stavku 4., ad hoc sudaca.

▼M2

3.  Sudac kojeg imenuje država članica postaje stalni član nakon što je izabran na plenarnom sastanku od strane osoba koje imenuju države članice u skladu s člankom 1., te ostaje stalni član tri godine. Izbori se održavaju godišnje za stalne članove Zajedničkog nadzornog tijela tajnim glasovanjem. Zajedničkom nadzornom tijelu predsjeda član koji je u trećoj godini mandata nakon izbora. Stalni članovi mogu biti ponovno izabrani. Imenovane osobe koje se žele kandidirati trebaju predstaviti kandidaturu u pisanom obliku tajništvu Zajedničkog nadzornog tijela deset dana prije sastanka na kojem će se provoditi izbor.

▼B

4.  Jedan ili više ad hoc sudaca također sudjeluju u radu, ali samo za vrijeme trajanja razmatranja pravnog lijeka u vezi s osobnim podacima iz države članice koja ih je imenovala.

▼M2

4.a  Zajedničko nadzorno tijelo donosi u svom poslovniku mjere potrebne za provedbu stavaka 3. i 4.

▼B

5.  Sastav Zajedničkog nadzornog tijela ostaje isti za vrijeme trajanja postupka povodom uloženog pravnog lijeka čak i ako je stalnim članovima istekao mandat sukladno stavku 3.

6.  Svaki član i ad hoc sudac imaju pravo na jedan glas. U slučaju neodlučenog glasovanja, predsjednik ima odlučujući glas.

7.  Zajedničko nadzorno tijelo razmatra pravni lijek podnesen u skladu s člankom 19. stavkom 8. i člankom 20. stavkom 2. te izvršava nadzore u skladu s prvim podstavkom stavka 1. ovoga članka. Ako Zajednički nadzorni odbor smatra da odluka donesena od strane Eurojusta ili obrada podataka u skladu s njom nije sukladna ovoj Odluci, predmet se upućuje Eurojustu koji prihvaća odluku Zajedničkog nadzornog tijela.

8.  Odluke Zajedničkog nadzornog tijela konačne su i obvezujuće za Eurojust.

9.  Osobe imenovane od strane država članica u skladu sa stavkom 1. trećim podstavkom, kojima predsjedava predsjednik Zajedničkog nadzornog tijela, usvajaju unutarnja pravila postupanja koja, u svrhe razmatranja pravnih lijekova, utvrđuju objektivne kriterije za imenovanje članova Tijela.

10.  Troškovi tajništva podmiruju se iz proračuna Eurojusta. Tajništvo Zajedničkog nadzornog tijela samostalno je u obavljanju svojih dužnosti unutar okvira tajništva Eurojusta. ►M2  Tajništvo Zajedničkog nadzornog tijela može koristiti stručna znanja tajništva osnovanog Odlukom 2000/641/PUP ( 16 ) ◄

11.  Članovi Zajedničkog nadzornog tijela podliježu obvezi čuvanja povjerljivih podataka utvrđenoj u članku 25.

12.  Zajedničko nadzorno tijelo Vijeću podnosi godišnje izvješće.

Članak 24.

Odgovornost za neovlaštenu ili netočnu obradu podataka

1.  Eurojust je odgovoran, u skladu s nacionalnim pravom države članice u kojoj je smješten njegov stožer, za bilo kakvu štetu nanesenu pojedincu koja je nastala kao posljedica neovlaštene ili netočne obrade podataka koju je on obavio.

2.  Pritužbe protiv Eurojusta sukladno odgovornosti navedenoj u stavku 1. saslušavaju sudovi države članice u kojoj je smješten njegov stožer.

3.  Svaka država članica odgovorna je, u skladu sa svojim nacionalnim pravom, za bilo kakvu štetu nanesenu pojedincu koja je nastala kao posljedica neovlaštene ili netočne obrade, koju je ona obavila, podataka koji su proslijeđeni Eurojustu.

Članak 25.

Povjerljivost

▼M2

1.  Nacionalni članovi, njihovi zamjenici i njihovi pomoćnici iz članka 2. stavka 2., osoblje Eurojusta, nacionalni dopisnici i službenik za zaštitu podataka, obvezni su čuvati povjerljive podatke ne dovodeći u pitanje članak 2. stavak 4.

▼B

2.  Obveza čuvanja povjerljivih podataka odnosi se na sve osobe i na sva tijela pozvana da surađuju s Eurojustom.

3.  Obveza čuvanja povjerljivih podataka također se primjenjuje i nakon odlaska s položaja ili zaposlenja ili nakon prestanka aktivnosti osoba navedenih u stavcima 1. i 2.

4.  Ne dovodeći u pitanje ►M2  članak 2. stavak 4. ◄ , obveza čuvanja povjerljivih podataka odnosi se na sve podatke primljene od strane Eurojusta.

▼M2

Članak 25.a

Suradnja s Europskom pravosudnom mrežom i drugim mrežama Europske unije uključenima u suradnju u kaznenim stvarima

1.  Eurojust i Europska pravosudna mreža zadržavaju međusobne povlaštene odnose koji se temelje na savjetovanju i komplementarnosti, posebno između nacionalnih članova, kontaktnih točaka Europske pravosudne mreže u istoj državi članici i nacionalnim dopisnicima Eurojusta i Europske pravosudne mreže. S ciljem osiguranja učinkovite suradnje poduzimaju se sljedeće mjere:

2.  Ne dovodeći u pitanje članak 4. stavak 1., tajništvo Mreže zajedničkih istražnih timova i mreže osnovane Odlukom 2002/494/PUP dio su osoblja Eurojusta. Ta tajništva djeluju kao zasebne jedinice. Ona mogu koristiti administrativna sredstva Eurojusta koja su potrebna za obavljanje njihovih zadaća. Koordinaciju između tajništava osigurava Eurojust.

Ovaj stavak se primjenjuje na tajništvo bilo kakve nove mreže osnovane odlukom Vijeća, ako ta odluka predviđa da tajništvo osigurava Eurojust.

3.  Mreža osnovana ovom Odlukom 2008/852/PUP može zatražiti da Eurojust toj mreži osigura tajništvo. Ako je takav zahtjev postavljen, primjenjuje se stavak 2.

▼M2

Članak 26.

Odnosi sa institucijama, tijelima ili agencijama Zajednice ili Unije

1.  U mjeri u kojoj je važno za obavljanje njegovih zadaća, Eurojust može uspostavljati i održavati suradnju s institucijama, tijelima i agencijama osnovanima Ugovorima o osnivanju Europskih zajednica ili Ugovorom o osnivanju Europske unije ili na temelju tih ugovora. Eurojust uspostavlja i održava suradnju najmanje sa:

Eurojust također uspostavlja i održava suradnju s Europskom mrežom za osposobljavanje sudaca.

2.  Eurojust može sklapati sporazume ili radne aranžmane sa subjektima iz stavka 1. Takvi sporazumi ili radni aranžmani mogu posebno uređivati razmjenu informacija, uključujući osobne podatke i upućivanje časnika za vezu Eurojustu. Takvi sporazumi ili radni aranžmani mogu se sklapati tek nakon savjetovanja Eurojusta sa Zajedničkim nadzornim tijelom u vezi odredaba o zaštiti podataka te nakon odobrenja Vijeća koje djeluje kvalificiranom većinom. Eurojust obavješćuje Vijeće o svim planovima koje ima u vezi započinjanja takvih pregovora i Vijeće može donijeti svaki zaključak koji smatra odgovarajućim.

3.  Prije stupanja na snagu sporazuma ili aranžmana iz stavka 2., Eurojust može izravno primati i koristiti informacije, uključujući osobne podatke od subjekata iz stavka 1., u mjeri u kojoj je potrebno za zakonito obavljanje njegovih zadaća, te može izravno prosljeđivati informacije, uključujući osobne podatke tim subjektima, u mjeri u kojoj je potrebno za zakonito obavljanje zadaća primatelja te u skladu s pravilima o zaštiti osobnih podataka iz ove Odluke.

4.  OLAF može doprinositi radu Eurojusta u koordinaciji istraga i postupaka kaznenog progona u vezi sa zaštitom financijskih interesa Europskih zajednica, na inicijativu Eurojusta ili na zahtjev OLAF-a, ako se dotična nadležna državna tijela ne protive takvom sudjelovanju.

5.  Za potrebe primanja i prijenosa informacija između Eurojusta i OLAF-a, te ne dovodeći u pitanje članak 9., države članice osiguravaju da se nacionalni članovi Eurojusta smatraju nadležnim tijelima država članica samo za potrebe Uredbe (EZ) br. 1073/1999 i Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 od 25. svibnja 1999. o istragama koje provodi Europski ured za suzbijanje prijevara (OLAF) ( 17 ). Razmjena informacija između OLAF-a i nacionalnih članova ne dovodi u pitanje informacije koje se moraju davati drugim nadležnim tijelima prema navedenim Uredbama.

▼M2

Članak 26.a

Odnosi s trećim državama i organizacijama

1.  U mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanja njegovih zadaća, Eurojust može uspostavljati i održavati suradnju sa sljedećim subjektima:

2.  Eurojust može sklapati sporazume sa subjektima iz stavka 1. Takvi sporazumi mogu posebno uređivati razmjenu informacija, uključujući osobne podatke i upućivanje časnika za vezu ili sudaca za vezu Eurojustu. Takvi sporazumi mogu se sklapati tek nakon savjetovanja Eurojusta sa Zajedničkim nadzornim tijelom u vezi odredaba o zaštiti podataka te nakon odobrenja Vijeća koje djeluje kvalificiranom većinom. Eurojust obavješćuje Vijeće o svim planovima koje ima u vezi započinjanja takvih pregovora i Vijeće može donijeti svaki zaključak koji smatra odgovarajućim.

3.  Sporazumi iz stavka 2. koji sadrže odredbe o razmjeni osobnih podataka mogu se sklapati samo ako dotični subjekt podliježe Konvenciji Vijeća Europe od. 28. siječnja 1981. ili nakon ocjene kojom se potvrđuje da taj subjekt osigurava odgovarajuću razinu zaštite podataka.

4.  Sporazumi iz stavka 2. uključuju odredbe o nadzoru njihove provedbe, uključujući provedbu pravila o sigurnosti podataka.

5.  Prije stupanja na snagu sporazuma iz stavka 2., Eurojust može izravno primati informacije, uključujući osobne podatke, u mjeri u kojoj je potrebno za zakonito obavljanje njegovih zadaća.

6.  Prije stupanja na snagu sporazuma iz stavka 2., Eurojust može u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 27. stavku 1., izravno prenositi informacije, osim osobnih podataka, tim subjektima, u mjeri u kojoj je potrebno za zakonito obavljanje zadaća primatelja.

7.  Eurojust može u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 27. stavku 1., prenositi osobne podatke subjektima iz stavka 1., ako:

8.  Eurojust svako naknadno neispunjavanje ili znatnu vjerojatnost neispunjavanja uvjeta iz stavka 3. od strane subjekata iz stavka 1., odmah priopćuje Zajedničkom nadzornom tijelu i dotičnim državama članicama. Zajedničko nadzorno tijelo može spriječiti daljnju razmjenu osobnih podataka sa odgovarajućim subjektima, dok ne bude dokazano da su korištena odgovarajuća pravna sredstva.

9.  Međutim, čak i ako uvjeti iz stavka 7. nisu ispunjeni, nacionalni član može, djelujući u svojstvu nadležnog državnog tijela te u skladu s odredbama njegovog nacionalnog prava, iznimno i samo zbog poduzimanja hitnih mjera za suzbijanje neposredne ozbiljne opasnosti za osobu ili javnu sigurnost, razmijeniti informacije koje sadrže osobne podatke. Nacionalni član odgovoran je za zakonitost odobrenja takvog prijenosa. Nacionalni član vodi evidenciju o prijenosu podataka i o razlozima prijenosa. Prijenos podataka odobrava se samo ako se primatelj obveže da će se podaci koristiti samo za potrebe za koji su poslani.

▼M2

Članak 27.

Prijenos podataka

1.  Prije nego Eurojust razmijeni bilo kakve informacije sa subjektima iz članka 26.a, nacionalni član države članice koja je dostavila informacije daje svoju suglasnost za prijenos tih informacija. U odgovarajućim slučajevima nacionalni se član savjetuje s nadležnim tijelima država članica.

2.  Eurojust je odgovoran za zakonitost prijenosa podataka. Eurojust vodi evidenciju o svakom prijenosu podataka u skladu s člancima 26. i 26.a i o razlozima za takav prijenos. Podaci se prenose samo ako se primatelj obveže da će se podaci koristiti samo za potrebe za koje su poslani.

▼M2

Članak 27.a

Suci za vezu raspoređeni u treće države

1.  Kako bi se olakšala pravosudna suradnja sa trećim državama u predmetima u kojima Eurojust pruža pomoć u skladu s ovom Odlukom, Kolegij može rasporediti suce za vezu u treće države, podložno sporazumu iz članka 26.a sa tom trećom državom. Prije početka pregovora s tom trećom državom, Vijeće kvalificiranom većinom daje odobrenje. Eurojust obavješćuje Vijeće o svim planovima koje ima u pogledu započinjanja takvih pregovora i Vijeće može donijeti svaki zaključak koji smatra odgovarajućim.

2.  Sudac za vezu iz stavka 1. mora imati iskustvo rada s Eurojustom i odgovarajuće znanje o pravosudnoj suradnji i načinu rada Eurojusta. Raspoređivanje sudaca za vezu u ime Eurojusta podliježe prethodnoj suglasnosti suca i njegove države članice.

3.  Ako je sudac za vezu kojeg je rasporedio Eurojust odabran među nacionalnim članovima, zamjenicima ili pomoćnicima:

4.  Ne dovodeći u pitanje članak 110. Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica utvrđenog Uredbom (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 ( 18 ), Kolegij donosi pravila o raspoređivanju sudaca za vezu i u tom pogledu donosi potrebne provedbene aranžmane u savjetovanju s Komisijom.

5.  Aktivnosti sudaca za vezu koje je rasporedio Eurojust podliježu nadzoru Zajedničkog nadzornog tijela. Suci za vezu izvješćuju Kolegij koji obavješćuje Europski parlament i Vijeće u godišnjem izvješću te na odgovarajući način o njihovim aktivnostima. Suci za vezu obavješćuju nacionalne članove i nadležna državna tijela o svim predmetima koji se odnose na njihovu državu članicu.

6.  Nadležna tijela država članica i suci za vezu iz stavka 1. mogu izravno kontaktirati jedni druge. U tim slučajevima suci za vezu obavješćuju dotičnog nacionalnog člana o takvim kontaktima.

7.  Suci za vezu iz stavka 1. povezani su sa sustavom upravljanja predmetima.

Članak 27.b

Zahtjevi za pravosudnu suradnju upućeni trećim državama i podneseni od strane trećih država

1.  Eurojust može, uz suglasnost dotičnih država članica, koordinirati izvršavanje zahtjeva za pravosudnu suradnju koje je izdala treća država, ako su ti zahtjevi dio iste istrage i zahtijevaju izvršavanje u najmanje dvije države članice. Zahtjeve iz ovog stavka Eurojustu također može poslati nadležno državno tijelo.

2.  U slučaju hitnosti i u skladu s člankom 5.a, SKJ može primiti i obraditi zahtjeve iz stavka 1. ovog članka koje je izdala treća država koja je s Eurojustom sklopila sporazum o suradnji.

3.  Ne dovodeći u pitanje članak 3. stavak 2., Eurojust može u slučajevima kada se zahtjevi za pravosudnu suradnju koji se odnose na istu istragu i zahtijevaju izvršenje u trećoj državi, olakšati pravosudnu suradnju s trećom državom, uz suglasnost dotičnih država članica.

4.  Zahtjevi iz stavaka 1., 2. i 3. mogu biti poslani preko Eurojusta ako je to u skladu s instrumentima koji se primjenjuju na odnos između te treće države i Europske unije ili dotičnih država članica.

Članak 27.c

Odgovornost, osim odgovornosti za neovlaštenu ili nepravilnu obradu podataka

1.  Ugovorna odgovornost Eurojusta uređena je pravom koje se primjenjuje na dotični ugovor.

2.  U slučaju izvanugovorne odgovornosti, Eurojust neovisno od svake odgovornosti na temelju članka 24., popravlja štetu koja je nastala krivnjom Kolegija ili osoblja Eurojusta u obavljanju njihovih zadaća u mjeri u kojoj im se ta šteta moje pripisati, neovisno o različitim postupcima za naknadu štete koji postoje prema pravu država članica.

3.  Stavak 2. također se primjenjuje na štetu nastalu krivnjom nacionalnog člana, zamjenika ili pomoćnika prilikom obavljanja njegovih zadaća. Međutim, kada on postupa na temelju ovlasti koje su mu dodijeljene u skladu s člancima 9.a do 9.e, njegova država članica podrijetla naknađuje Eurojustu iznose koje je Eurojust platio za naknadu štete.

4.  Oštećena stranka ima pravo zahtijevati da se Eurojust suzdrži od podnošenja tužbe ili da je povuče.

5.  Nacionalni sudovi država članica nadležni za rješavanje sporova koji uključuju odgovornost Eurojusta, kako je navedeno u ovom članku, određuju se upućivanjem na Uredbu Vijeća (EZ) br. 44/2001 od 22. prosinca 2000. o nadležnosti, priznavanju i izvršavanju presuda u građanskim i trgovačkim stvarima ( 19 ).

▼B

Članak 28.

Organizacija i djelovanje

1.  Kolegij je odgovoran za organizaciju i djelovanje Eurojusta.

2.  Kolegij izabire predsjednika iz redova nacionalnih članova i može, ako to smatra nužnim, izabrati najviše dva potpredsjednika. Rezultati izbora podnose se Vijeću na odobrenje ►M2  kvalificiranom većinom ◄ .

3.  Predsjednik izvršava svoje dužnosti u ime Kolegija i pod njegovom upravom usmjerava njegov rad te nadzire svakodnevno upravljanje koje osigurava izvršni direktor. U poslovniku navode se slučajevi u kojima njegove odluke ili djelovanja zahtijevaju prethodno odobrenje ili izvješće Kolegiju.

4.  Mandat predsjednika traje tri godine. On može biti jednom ponovno izabran. Mandat potpredsjednika, ako je izabran ili ako su izabrani, uređuje poslovnik.

5.  Eurojustu pomaže tajništvo na čelu s izvršnim direktorom.

6.  Eurojust u odnosu na svoje osoblje izvršava ovlasti dodijeljene Tijelu za imenovanja. Kolegij usvaja odgovarajuća pravila za provedbu ovog stavka u skladu s poslovnikom.

Članak 29.

Izvršni direktor

1.  Izvršnog direktora Eurojusta imenuje Kolegij ►M2  dvotrećinskom većinom ◄ donesenom odlukom. Kolegij uspostavlja izborni odbor koji nakon poziva na predaju prijava sastavlja listu kandidata između kojih Kolegij bira izvršnog direktora. ►M2  Komisija ima pravo sudjelovati u postupku odabira i u odboru za odabir. ◄

2.  Mandat izvršnog direktora traje pet godina i može se obnoviti.

▼M2

Mandat se može obnoviti jednom bez natječaja, ako tako tročetvrtinskom većinom odluči Kolegij i imenuje izvršnog direktora istom većinom.

▼B

3.  Izvršni direktor podliježe pravilima i propisima koji se primjenjuju na dužnosnike i druge službenike Europskih zajednica.

4.  Izvršni direktor u svom radu odgovara Kolegiju i njegovom predsjedniku, koji djeluje u skladu s člankom 28. stavkom 3. Može biti razriješen dužnosti odlukom Kolegija usvojenom dvotrećinskom većinom.

5.  Izvršni direktor odgovoran je, pod nadzorom predsjednika, za svakodnevne administrativne poslove Eurojusta te vođenje osoblja. ►M2  S tim ciljem, odgovoran je za uvođenje i provođenje, u suradnji s Kolegijem, učinkovitog postupka nadzora i ocjene u vezi s radom uprave Eurojusta u postizanju njegovih ciljeva. Izvršni direktor redovito izvješćuje Kolegij o rezultatima tog nadzora. ◄

Članak 30.

Osoblje

1.  Osoblje Eurojusta podliježe pravilima i propisima koji se primjenjuju na dužnosnike i druge službenike Europskih zajednica, poglavito glede njihovog zapošljavanja i statusa.

2.  Osoblje Eurojusta sastoji se od osoba zaposlenih u skladu s pravilima i propisima navedenim u stavku 1. uzimajući u obzir sve kriterije navedene u stavku 27. Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica utvrđenih Uredbom (EEZ-a, Euratoma, EZUČ-a) br. 259/68 ( 20 ), uključujući i njihovu zemljopisnu raspodjelu. Imaju status stalnog, privremenog ili lokalnog osoblja. Na zahtjev izvršnog direktora te u suglasju s predsjednikom, u ime Kolegija, institucije Zajednice mogu upućivati dužnosnike Zajednice u Eurojust kao privremeno osoblje. Države članice mogu u Eurojust upućivati nacionalne stručnjake ►M2  koji mogu pomagati nacionalnom članu ◄ . ►M2  Kolegij usvaja potrebne provedbene aranžmane za upućene nacionalne stručnjake. ◄

3.  Pod vodstvom Kolegija, osoblje obavlja svoje zadaće imajući u vidu ciljeve i mandat Eurojusta, ne tražeći niti ne prihvaćajući upute niti od jedne vlade, tijela, organizacije ili osobe izvan Eurojusta ►M2  ne dovodeći u pitanje članak 25.a stavak 1. točku (c) i članak 25.a stavak 2. ◄ .

Članak 31.

Pomoć s tumačenjem i prevođenjem

1.  Dogovori o službenim jezicima Unije važe i za postupke Eurojusta.

2.  Godišnje izvješće Vijeću, navedeno u članku 32. stavku 1. drugom podstavku, sastavlja se na službenim jezicima institucija Unije.

Članak 32.

►M2  Obavješćivanje Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije ◄

1.  Predsjednik, u ime Kolegija, svake godine pisanim putem izvješćuje Vijeće o aktivnostima i upravljanju Eurojustom, uključujući i upravljanje proračunom.

S tim ciljem, Kolegij priprema godišnje izvješće o aktivnostima Eurojusta te o bilo kakvim problemima u vezi s kaznenom politikom unutar Unije koji su došli do izražaja uslijed Eurojustovih aktivnosti. U tom izvješću, Eurojust također može predlagati poboljšanja pravosudne suradnje u kaznenim stvarima.

Predsjednik također podnosi sva druga izvješća ili dostavlja sve druge podatke o djelovanju Eurojusta koje od njega može zatražiti Vijeće.

2.  Svake godine Predsjedništvo Vijeća prosljeđuje Europskom parlamentu izvješće o radu Eurojusta te o aktivnostima Zajedničkog nadzornog tijela.

▼M2

3.  Komisija ili Vijeće mogu zatražiti mišljenje Eurojusta o svim nacrtima instrumenata sastavljenima na temelju glavi VI. Ugovora.

▼M2

Članak 33.

Financije

1.  Plaće i primitke nacionalnih članova, zamjenika i pomoćnika iz članka 2. stavka 2. snosi država članica njihovog podrijetla.

2.  Ako nacionalni članovi, zamjenici i pomoćnici djeluju u okviru zadaća Eurojusta, odgovarajući troškovi povezani s tim djelovanjem smatraju se operativnim troškovima u smislu članka 41. stavka 3. Ugovora.

▼B

Članak 34.

Proračun

1.  Rade se prognoze svih Eurojustovih prihoda i rashoda za svaku financijsku godinu, koja odgovara kalendarskoj godini. Prihodi i rashodi unose se u proračun koji uključuje i plan radnih mjesta, koji se podnosi proračunskom tijelu nadležnom za opći proračun Europske unije. Plan radnih mjesta sadrži radna mjesta stalne ili privremene prirode i upute na upućene nacionalne stručnjake, te navodi broj, razred i kategoriju osoblja zaposlenog u Eurojustu za financijsku godinu u pitanju.

2.  Prihodi i rashodi bilanciraju se u proračunu Eurojusta.

3.  Ne dovodeći u pitanje druge izvore, prihodi Eurojusta mogu uključivati subvenciju uknjiženu u opći proračun Europske unije.

4.  Rashodi Eurojusta sadrže, između ostaloga, rashode u vezi s tumačima i prevoditeljima, rashode osiguranja, administrativne i infrastrukturne troškove, operativne te troškove najma, putne troškove članova i osoblja Eurojusta te troškove nastale iz ugovora s trećim strankama.

▼M1

Članak 35.

Sastavljanje proračuna

1.  Svake godine Kolegij na temelju nacrta izvršnog direktora priprema procjenu prihoda i rashoda Eurojusta za sljedeću financijsku godinu. Ovu procjenu, koja uključuje nacrt plana zapošljavanja, Kolegij proslijeđuje Komisiji najkasnije do ►M2  10. veljače ◄ . ►M2  Europska pravosudna mreža i mreže iz članka 25.a stavka 2. obavješćuju se o onim dijelovima koji se odnose na aktivnosti njihovih tajništava, pravovremeno prije slanja procjene Komisiji. ◄

2.  Na temelju procjene, u nacrtu prijedloga općeg proračuna Europske unije Komisija predlaže visinu godišnje subvencije, kao i stalna i privremena radna mjesta, te taj prijedlog šalje tijelu nadležnom za proračun u skladu s člankom 272. Ugovora.

3.  Tijelo nadležno za proračun odobrava proračunska sredstva za subvenciju Eurojustu i odlučuje o stalnim i privremenim radnim mjestima u okviru Pravilnika o osoblju za dužnosnike i druge službenike Europskih zajednica.

4.  Kolegij Eurojusta prije početka financijske godine usvaja proračun, zajedno s planom zapošljavanja iz članka 34. stavka 1. treće rečenice, na temelju godišnje subvencije i radnih mjesta koje je odobrilo tijelo nadležno za proračun u skladu sa stavkom 3. ovog članka, prilagođavajući ga različitim doprinosima koji se dodjeljuju Eurojustu i sredstvima iz drugih izvora.

Članak 36.

Provedba proračuna i razrješnica

1.  Izvršni direktor, kao službenik za ovjeravanje, provodi proračun Eurojusta. On o provedbi proračuna izvještava Kolegij.

►M2  2.  Najkasnije do 1. ožujka sljedeće financijske godine, računovođa Eurojusta dostavlja privremene račune zajedno s izvještajem o izvršavanju proračuna i financijskom poslovanju za tu financijsku godinu računovođi Komisije i Revizorskom sudu. ◄ Računovodstveni službenik Komisije objedinjuje privremene račune institucija i decentraliziranih tijela u skladu s člankom 128. Opće financijske uredbe.

▼M2

3.  Eurojust šalje izvještaj o izvršavanju proračuna i financijskom poslovanju za tu financijsku godinu Europskom parlamentu i Vijeću do 31. ožujka sljedeće godine.

▼M1

4.  Po primitku očitovanja Revizorskog suda o privremenim računima Eurojusta u skladu s člankom 129. Opće financijske uredbe, izvršni direktor na vlastitu odgovornost sastavlja završne račune Eurojusta i šalje ih Eurojustovom kolegiju na mišljenje.

5.  Kolegij Eurojusta daje mišljenje o završnom računu Eurojusta.

6.  Izvršni direktor najkasnije do 1. srpnja nakon svake financijske godine šalje završni račun Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu, zajedno s mišljenjem Kolegija Eurojusta.

7.  Završni račun se objavljuje.

8.  Izvršni direktor šalje Revizorskom sudu odgovor na njegove primjedbe najkasnije do 30. rujna. Isti taj odgovor šalje i Kolegiju Eurojusta.

9.  Upravni direktor, na temelju ovlasti Kolegija Eurojusta i njegovog predsjednika, podnosi Europskom parlamentu na njegov zahtjev sve podatke tražene radi nesmetane primjene postupka prihvaćanja izvješća o utrošku proračuna za dotičnu financijsku godinu, kao što je određeno u članku 146. stavku 3. Opće financijske uredbe.

10.  Temeljem preporuke Vijeća koje odlučuje kvalificiranom većinom, Europski parlament daje razrješnicu izvršnom direktoru do ►M2  15. svibnja ◄ godine N + 2 obzirom na provođenje proračuna za godinu N.

Članak 37.

Financijska uredba koja se primjenjuje na proračun

1.  Nakon savjetovanja s Komisijom, Kolegij jednoglasno usvaja financijska pravila koja se primjenjuju na proračun Eurojusta. Ona ne smiju odstupati od Uredbe Komisije (EZ, Euratom) br. 2343/2002 od 19. studenoga 2002. o okvirnoj Financijskoj uredbi za tijela iz članka 185. Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje za opći proračun Europskih zajednica ( 21 ), osim ako se to posebno ne traži radi rada Eurojusta i to uz predhodnu suglasnost Komisije.

▼B

Članak 38.

Revizija

▼M1

1.  Službenik za ovjeravanje odgovoran je za uvođenje unutarnjih nadzornih sustava i postupaka za provedbu njegovih zadataka.

▼B

2.  Kolegij imenuje internog revizora koji je poglavito odgovoran za pružanje, u skladu s relevantnim međunarodnim standardima, jamstava u vezi s pravilnim funkcioniranjem sustava i postupaka za provedbu proračuna. Interni revizor ne može biti službenik za ovjeravanje, niti računovođa. Kolegij može zatražiti od internog revizora Komisije da obavlja te dužnosti.

3.  Revizor o svojim zaključcima i preporukama izvješćuje Eurojust te podnosi primjerak izvješća Komisiji. U svjetlu izvješća revizora Eurojust poduzima potrebne mjere kao odgovor na te preporuke.

4.  Pravila utvrđena Uredbom (EZ-a) br. 1073/1999 primjenjuju se na Eurojust. Kolegij usvaja potrebne provedbene mjere.

Članak 39.

Pristup dokumentima

Na temelju prijedloga izvršnog direktora, Kolegij usvaja pravila za pristup dokumentima Eurojusta, uzimajući u obzir načela i ograničenja navedena u Uredbi (EZ-a) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnoj dostupnosti dokumenata Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije ( 22 ).

▼M2

Članak 39.a

Klasificirani podaci EU-a

Eurojust u upravljanju klasificiranim podacima EU-a primjenjuje sigurnosna načela i minimalne standarde utvrđene u Odluci Vijeća 2001/264/EZ od 19. ožujka 2001. o donošenju sigurnosnih propisa Vijeća ( 23 ).

▼B

Članak 40.

Teritorijalna primjena

Ova se Odluka primjenjuje na Gibraltar, kojeg predstavlja nacionalni član Ujedinjene Kraljevine.

▼M2

Članak 41.

Izvještavanje

1.  Države članice obavješćuju Eurojust i Glavno tajništvo Vijeća o određivanju nacionalnih članova, zamjenika i pomoćnika, kao i osoba iz članka 12. stavaka 1. i 2. i o svakoj promjeni tog određivanja. Glavno tajništvo Vijeća vodi ažurirani popis tih osoba i njihova imena i podatke za kontakt daje na raspolaganje svim državama članicama i Komisiji.

2.  Konačno imenovanje nacionalnog člana ne može stupiti na snagu prije dana kada Glavno tajništvo Vijeća primi službene obavijesti iz stavka 1. i članka 9.a stavka 3.

▼M2

Članak 41.a

Ocjena

1.  Prije 4. lipnja 2014. i svakih pet godina nakon toga, Kolegij naručuje nezavisnu vanjsku ocjenu provedbe ove Odluke, kao i aktivnosti koje je provodio Eurojust.

2.  Svaka ocjena procjenjuje učinak ove Odluke, uspješnost Eurojusta u postizanju ciljeva iz ove Odluke, kao i učinkovitost i uspješnost Eurojusta. Kolegij u savjetovanju s Komisijom izdaje opis poslova ocjene.

3.  Izvještaj o ocjeni uključuje nalaze ocjene i preporuke. Taj izvještaj prosljeđuje se Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji i objavljuje.

▼B

Članak 42.

Prijenos u nacionalne propise

Ako je to potrebno, države članice usklađuju svoje nacionalno pravo s ovom Odlukom što je ranije moguće, a u svakom slučaju najkasnije do 6. rujna 2003.

Članak 43.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu na dan njezine objave u Službenom listu Europskih zajednica ne dovodeći u pitanje članak 41. Toga dana Privremena jedinica za pravosudnu suradnju prestaje postojati.

▼M2

---

PRILOG

Popis iz članka 13. stavka 10. o određivanju minimalnih informacija koje se na temelju članka 15. stavaka 5., 6 i 7. šalju Eurojustu, ako su dostupne

---

( 1 ) SL C 206, 19.7.2000., str. 1. i SL C 243, 24.8.2000., str. 15.

( 2 ) SL C 34 E, 7.2.2002., str. 347. i mišljenje doneseno 29. studenoga 2001. (još nije objavljeno u Službenom listu).

( 3 ) SL L 136, 31.5.1999., str. 1.

( 4 ) SL C 197, 12.7.2000., str. 3.

( 5 ) SL C 326, 26.11.2001., str. 2.

( 6 ) SL C 316, 27.11.1995., str. 1.

( 7 ) SL L 191, 7.7.1998., str. 4.

( 8 ) U vrijeme donošenja ove Odluke, nadležnost Europola određena je člankom 2. stavkom 1. Konvencije od 26. srpnja 1995. o osnivanju Europskog policijskog ureda (Konvencija Europol) (SL C 316, 27.11.1995., str. 2.), kako je izmijenjena Protokolom iz 2003. (SL C 2, 6.1.2004., str. 1.) i njegovim Prilogom. Međutim, kada Odluka Vijeća o osnivanju Europskog policijskog ureda (Europol) stupi na snagu, nadležnost Eurojusta bit će kako je određeno člankom 4. stavkom 1. te Odluke i njezinog Priloga.

( 9 ) SL L 162, 20.6.2002., str. 1.

( 10 ) SL L 167, 26.6.2002., str. 1.

( 11 ) SL L 332, 18.12.2007., str. 103.

( 12 ) SL L 301, 12.11.2008., str. 38.

( 13 ) SL L 253, 29.9.2005., str. 22.

( 14 ) SL L 105, 13.4.2006., str. 54.

( 15 ) SL L 348, 24.12.2008., str. 130.

( 16 ) Odluka Vijeća 2000/641/PUP od 17. listopada 2000. o osnivanju tajništva za zajednička nadzorna tijela za sigurnost podataka, osnovana Konvencijom o osnivanju Europskog policijskog ureda (Konvencija o Europolu), Konvencijom o korištenju informacijske tehnologije za potrebe carine i Konvencijom o provedbi Schengenskog sporazuma o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama (Schengenska konvencija) (SL L 271, 24.10.2000., str. 1.).

( 17 ) SL L 136, 31.5.1999., str. 8.

( 18 ) SL L 56, 4.3.1968., str. 1.

( 19 ) SL L 12, 16.1.2001., str. 1.

( 20 ) SL L 56, 4.3.1968. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ, EZUČ, Euratom) br. 2581/2001 (SL L 345, 29.12.2001., str. 1.).

( 21 ) SL L 357, 21.12.2002., str. 72. s ispravkom u SL L 2, 7.1.2003., str. 39.

( 22 ) SL L 145, 31.5.2001., str. 43.

( 23 ) SL L 101, 11.4.2001., str. 1.