17/Sv. 001

HR

Službeni list Europske unije

197

L 157/87

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

17.05.2006.

(1)

Četvrtom direktivom Vijeća 78/660/EEZ od 25. srpnja 1978. o godišnjim financijskim izvještajima za određene vrste trgovačkih društava (3), Sedmom direktivom Vijeća 83/349/EEZ od 13. lipnja 1983. o konsolidiranim financijskim izvještajima (4), Direktivom Vijeća 86/635/EEZ od 8. prosinca 1986. o godišnjim financijskim izvještajima i konsolidiranim izvještajima banaka i drugih financijskih institucija (5) i Direktivom Vijeća 91/674/EEZ od 19. prosinca 1991. o godišnjim financijskim izvještajima i konsolidiranim izvještajima osiguravajućih društava (6) trenutačno se propisuje revizija godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja putem jedne ili više osoba ovlaštenih za obavljanje revizije.

(2)

Uvjeti za davanje odobrenja osobama odgovornima za obavljanje zakonske revizije propisuju se Osmom direktivom Vijeća 84/253/EEZ od 10. travnja 1984. o potvrđivanju osoba odgovornih za provođenje zakonskih revizija računovodstvenih dokumenata (7).

(3)

Vijeće je zbog nedostatka usklađenog pristupa zakonskim revizijama u Zajednici u svom priopćenju iz 1998. godine „Zakonska revizija u Europskoj uniji: put naprijed” (8), predložilo osnivanje revizorskog odbora koji bi u uskoj suradnji s računovodstvenom strukom i državama članicama trebao razraditi daljnje aktivnosti.

(4)

Temeljem rada tog Odbora, Komisija je 15. studenoga 2000. izdala Preporuku o osiguranju kvalitete zakonske revizije u EU: Minimalni zahtjevi (9) te 16. svibnja 2002. Preporuku o neovisnosti ovlaštenih revizora u EU: Zbirka osnovnih načela (10).

(5)

Cilj je ove Direktive postići visoku, iako ne i potpunu usklađenost uvjeta za zakonsku reviziju. Osim ako nije drukčije propisano ovom Direktivom, država članica koja zahtijeva zakonsku reviziju može postaviti i strože uvjete.

(6)

Kvalifikacije za obavljanje revizije koje zakonski revizori steknu na temelju ove Direktive smatraju se ekvivalentnima. Države članice stoga više ne bi trebale moći zahtijevati da većinsko pravo glasa u revizorskoj firmi moraju imati revizori koje je ovlastila država članica ili da većinu članova administrativnog ili upravnog tijela revizorskog društva mora odobriti država članica.

(7)

Zakonska revizija zahtijeva odgovarajuće poznavanje područja kao što su pravo društava, porezno pravo i socijalno pravo. Prije nego što se ovlaštenom revizoru iz druge države članice izda odobrenje za rad, to je znanje potrebno provjeriti.

(8)

Radi zaštite trećih osoba svi bi se ovlašteni revizori i revizorska društva trebala upisati u javni registar koji sadrži osnovne podatke o ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima.

(9)

Ovlašteni revizori trebali bi se pridržavati najviših etičkih standarda. Oni bi, stoga, trebali djelovati u skladu s profesionalnom etikom koja pokriva barem njihovu funkciju zastupanja javnog interesa, njihovo poštenje i objektivnost te stručnu osposobljenost i dužnu pažnju. Funkcija zastupanja javnog interesa ovlaštenih revizora znači da se šira zajednica osoba i ustanova oslanja na kvalitetu rada ovlaštenog revizora. Visoka kvaliteta revizije pridonosi urednom funkcioniranju tržišta unapređivanjem cjelovitosti i učinkovitosti financijskih izvještaja. Komisija kao minimalne standarde može donijeti provedbene mjere o profesionalnoj etici. Pritom u obzir može uzeti načela iz Kodeksa etike Međunarodnog saveza računovođa (IFAC).

(10)

Važno je da ovlašteni revizori i revizorska društva poštuju privatnost svojih klijenata. Stoga bi ih se trebalo obvezati strogim pravilima o povjerljivosti i čuvanju poslovne tajne, što s druge strane ne bi trebalo spriječiti pravilnu primjenu ove Direktive. Navedeni bi propisi o povjerljivosti također trebali vrijediti i za sve ovlaštene revizore i revizorska društva koja su se prestala baviti određenim revizijskim nalogom.

(11)

Pri obavljanju zakonske revizije ovlašteni revizori i revizorska društva trebali bi biti neovisni. Oni revidirani subjekt smiju izvještavati o rezultatima revizije, ali bi se trebali suzdržati od sudjelovanja u unutarnjim postupcima odlučivanja subjekta koji je predmet revizije. Ako se nađu u situaciji u kojoj je prijetnja po njihovu neovisnost prevelika, čak i nakon primjene zaštitnih mjera za ublažavanje te prijetnje, isti bi trebali odstupiti od revizije ili se pak suzdržati od sudjelovanja u istoj. Zaključak da postoji odnos koji kompromitira neovisnost revizora može se razlikovati u slučaju postojanja odnosa između revizora i subjekta nad kojim se izvršava revizija te povezanosti mreže i revidiranog subjekta. Kada se nacionalnim odredbama propisuje ili dopušta da udruga u smislu članka 2. stavka 14. ili sličan subjekt iz članka 45. Direktive 86/635/EEZ mora ili može biti član neprofitnog subjekta za reviziju, objektivna, razumna i informirana strana ne bi zaključila da odnos utemeljen na članstvu kompromitira neovisnost ovlaštenog revizora ako se, kada takav subjekt za reviziju izvodi zakonsku reviziju jednog od svojih članova, na revizore koji obavljaju reviziju i te osobe koje mogu utjecati na reviziju primjenjuju načela neovisnosti. Primjeri prijetnji po neovisnost ovlaštenog revizora ili revizorskog društva su izravni ili neizravni financijski interes u subjektu nad kojim se revizija obavlja te pružanje dodatnih usluga koje nisu obuhvaćene revizijom. Također, neovisnost ovlaštenog revizora ili revizorskog društva može kompromitirati i razina pristojbi primljenih od subjekta nad kojim se obavlja revizija i/ili struktura tih pristojbi. Vrste zaštitnih mjera koje se primjenjuju za ublažavanje ili uklanjanje tih prijetnji obuhvaćaju zabrane, ograničenja, druge politike i postupke te objavu podataka. Ovlašteni revizori i revizorska društva trebali bi odbiti obavljanje bilo kakvih dodatnih usluga izvan okvira revizije koje kompromitiraju njihovu neovisnost. Komisija kao minimalne standarde može usvojiti provedbene mjere o neovisnosti. Pritom bi Komisija u obzir mogla uzeti načela iz prethodno spomenute Preporuke od 16. svibnja 2002. Radi utvrđivanja neovisnosti revizora, potrebno je pojasniti pojam „mreže” unutar koje revizori djeluju. U tom pogledu u obzir se trebaju uzeti različite okolnosti, primjerice slučajevi u kojima bi se struktura mogla nazvati mrežom jer je usmjerena ka dijeljenju dobiti ili troškova. Kriteriji za dokazivanje da mreža postoji trebali bi se prosuđivati i procjenjivati na temelju svih dostupnih činjenica, npr. postoje li uobičajeni zajednički klijenti.

(12)

U slučaju vlastite revizije ili vlastitog interesa, kada je to potrebno radi zaštite neovisnosti ovlaštenog revizora ili revizorskog društva, država članica, a ne ovlašteni revizor ili revizorsko društvo, odlučuje treba li se ovlašteni revizor ili revizorsko društvo povući ili suzdržati od sudjelovanja u reviziji s obzirom na klijente kojima se pruža usluga revizije. Ovo međutim ne bi trebalo rezultirati situacijom da se državama članicama nametne opća dužnost sprečavanja ovlaštenih revizora i revizorskih društava da svojim klijentima pružaju i usluge izvan okvira revizije. U svrhu utvrđivanja je li u slučaju vlastitog interesa ili vlastite revizije uputno da se ovlaštenim revizorima ili revizorskim društvima zabrani obavljanje zakonske revizije s ciljem osiguranja neovisnosti ovlaštenog revizora ili revizorskog društva, čimbenici koji se uzimaju u obzir trebali bi obuhvatiti i pitanje je li subjekt od javnog interesa nad kojim se obavlja revizija izdao prenosive vrijednosnice kojima se trguje na reguliranom tržištu u smislu članka 4 stavka 1. točke (14) Direktive 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o tržištima financijskih instrumenata (11).

(13)

Važno je osigurati dosljedno visoku kvalitetu svih revizija propisanih pravom Zajednice. Stoga bi se sve zakonske revizije trebale obavljati u skladu s međunarodnim standardima o reviziji. Mjere za provedbu tih standarda u Zajednici trebale bi se donijeti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (12). Pri procjeni tehničke valjanosti međunarodnih revizijskih standarda Komisiji bi trebao pomoći tehnički odbor ili skupina za reviziju te bi se u isto trebao uključiti i sustav tijela javnog nadzora u državama članicama. Radi postizanja maksimalne usklađenosti, državama članicama trebalo bi se omogućiti da uvedu dodatne nacionalne revizijske postupke i uvjete isključivo onda kada oni proizlaze iz specifičnih nacionalnih zakonskih propisa vezanih uz opseg zakonske revizije godišnjih i konsolidiranih financijskih izvještaja odnosno kada spomenuti propisi nisu obuhvaćeni usvojenim međunarodnim revizorskim standardima. Države članice te dodatne revizijske postupke mogu zadržati dok se revizijski postupci ili propisi ne definiraju naknadno donesenim međunarodnim revizijskim standardima. Međutim, ako usvojeni međunarodni revizijski standardi obuhvaćaju revizijske postupke čija bi provedba rezultirala specifičnim pravnim sukobom s nacionalnim pravom koji proizlazi iz specifičnih nacionalnih uvjeta vezanih uz opseg zakonske revizije, države članice mogu izbaciti sporni dio međunarodnog revizijskog standarda na onoliko dugo koliko taj sukob postoji, pod uvjetom da se primjenjuju mjere iz članka 26. stavka 3. Sva dodavanja ili brisanja koje obavi država članica trebala bi pridonijeti visokoj razini vjerodostojnosti godišnjih financijskih izvještaja te biti u javnom interesu. Prethodno navedeno znači da države članice primjerice mogu zahtijevati dodatno revizorsko izvješće za nadzorni odbor ili propisati druge zahtjeve glede izvješćivanja i revizije utemeljene na nacionalnim propisima o korporativnom upravljanju.

(14)

Da bi Komisija usvojila primjenu međunarodnog revizijskog standarda u Zajednici, on mora biti međunarodno općeprihvaćen te osmišljen uz puno sudjelovanje svih zainteresiranih strana nakon otvorenog i transparentnog postupka, pridonositi vjerodostojnosti i kvaliteti godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja te koristiti Europskom javnom dobru. Potrebu za donošenjem Izjave o međunarodnoj revizorskoj praksi kao dijela standarda u skladu s Odlukom 1999/468/EZ trebalo bi procijeniti zasebno za svaki pojedini slučaj. Komisija bi trebala osigurati da se prije početka postupka usvajanja provede kontrola radi utvrđivanja jesu li navedeni uvjeti ispunjeni te o istome izvijestiti članove Odbora osnovanog u skladu s ovom Direktivom.

(15)

Kod konsolidiranih financijskih izvještaja važno je postojanje jasne definicije odgovornosti ovlaštenih revizora koji obavljaju reviziju sastavnih dijelova grupe. U ovom bi smislu revizor grupe trebao snositi punu odgovornost za revizorsko izvješće.

(16)

Radi povećanja mogućnosti usporedbe između društava koja primjenjuju iste računovodstvene standarde i jačanja povjerenja javnosti u funkciju revizije, Komisija za potrebe revizije godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja pripremljenih na temelju odobrenih međunarodnih računovodstvenih standarda može usvojiti zajedničko revizorsko izvješće, osim ako odgovarajući standard za takvo izvješće nije donesen na razini Zajednice.

(17)

Redovite kontrole dobar su način postizanja stalne visoke kvalitete zakonskih revizija. Stoga bi se na ovlaštene revizore i revizorska društva trebao primjenjivati sustav osiguranja kvalitete koji je neovisan o ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima koji se kontroliraju. Radi primjene odredbi članka 29. o sustavima osiguranja kvalitete, države članice mogu odlučiti da se, ako pojedinačni revizori imaju zajedničku politiku osiguranja kvalitete, trebaju razmatrati isključivo uvjeti za revizorska društva. Države članice sustav osiguranja kvalitete mogu organizirati tako da se kontrola osiguranja kvalitete za svakog pojedinačnog revizora izvršava najmanje svakih šest godina. U ovom se smislu financiranje sustava osiguranja kvalitete mora odvijati bez nedopuštenih utjecaja. U slučajevima u kojima je povjerenje u sustav osiguranja kvalitete ozbiljno narušeno, ovlasti za donošenje provedbenih mjera u vezi s organizacijom sustava osiguranja kvalitete te za financiranje trebala bi imati Komisija. Da bi se izbjeglo nametanje nepotrebnih opterećenja odnosnim strankama, sustave javnog nadzora država članica trebalo bi potaknuti na pronalaženje usklađenog pristupa izvođenju kontrola za osiguranje kvalitete.

(18)

Istraživanja i primjerene sankcije pomažu spriječiti i ispraviti neprikladno izvršavanje zakonske revizije.

(19)

Ovlašteni revizori i revizorska društva odgovorni su za obavljanje svojih zadataka uz primjenu dužne pažnje te bi stoga trebali odgovarati za financijsku štetu koja proizađe iz pomanjkanja dužne pažnje. Međutim, mogućnost revizora i revizorskog društva da dobije pokriće osiguranja odgovornosti iz djelatnosti može ovisiti o tome vrijedi li za njih neograničena financijska odgovornost. Komisija namjerava ispitati ova pitanja uzimajući u obzir činjenicu da se režimi odgovornosti u državama članicama mogu znatno razlikovati.

(20)

Države članice trebale bi organizirati učinkovit sustav javnog nadzora za ovlaštene revizore i revizorska društva na temelju nadzora u matičnoj državi. Regulatorno uređenje javnog nadzora trebalo bi omogućiti učinkovitu suradnju na razini Zajednice u pogledu aktivnosti država članica vezanih uz nadzor. Sustavom javnog nadzora trebale bi upravljati osobe koje nisu aktivni revizori, ali raspolažu potrebnim znanjem o područjima relevantnima za zakonsku reviziju. Te osobe mogu biti stručnjaci koji nikada nisu bili povezani s revizorskom strukom ili pak bivši revizori koji su napustili struku. Međutim, države članice manjem broju osoba koje se bave revizijom mogu dopustiti da sudjeluju u upravljanju sustavom javnog nadzora. Nadležna tijela država članica trebala bi međusobno surađivati kad god je to potrebno radi obavljanja nadzora nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima kojima su dali odobrenja. Takva suradnja može znatno doprinijeti osiguravanju stalne visoke kvalitete zakonske revizije u Zajednici. Budući da je na europskoj razini potrebno osigurati učinkovitu suradnju i usklađenost nadležnih tijela koja su odredile države članice, imenovanje jednog subjekta odgovornog za uspostavu suradnje ne bi smjelo dovoditi u pitanje mogućnost svakog pojedinačnog tijela da izravno surađuje s drugim nadležnim tijelima država članica.

(21)

Kako bi se osigurala sukladnost s odredbama članka 32. stavka 3. o načelima javnog nadzora, smatra se da neaktivni revizor posjeduje potrebno znanje o područjima vezanima uz zakonsku reviziju na temelju njegovih prethodnih stručnih vještina ili, alternativno, zato što poznaje bar jedno od područja iz članka 8.

(22)

Ovlaštenog revizora i revizorsko društvo trebala bi odrediti glavna skupština dioničara ili članova društva nad kojim se revizija obavlja. Radi zaštite neovisnosti revizora, važno je osigurati da je otpust revizora moguć isključivo onda kada za to postoje opravdani razlozi i kada se ti razlozi priopće tijelu ili tijelima odgovornima za javni nadzor.

(23)

Budući da su, gledano s gospodarskog aspekta, subjekti od javnog interesa vidljiviji i važniji, pri reviziji njihovih godišnjih ili konsolidiranih izvješća trebali bi se primjenjivati stroži uvjeti.

(24)

Revizorski odbori i učinkovit sustav unutarnje kontrole pridonose smanjenju financijskog i operativnog rizika te rizika koji proizlaze iz nepoštovanja propisa, ali i unapređuju kvalitetu financijskih izvještaja. Države članice mogle bi u obzir uzeti Preporuku Komisije od 15. veljače 2005. o ulozi neizvršnih i nadzornih direktora trgovačkih društava čije dionice kotiraju na burzi te o odborima (nadzornog) odbora (13) koja propisuje način ustrojavanja i funkciju revizorskog odbora. Države članice mogu utvrditi da funkcije koje se pripisuju revizorskom odboru ili tijelu koje obavlja iste funkcije mogu obavljati upravno ili nadzorno tijelo kao cjelina. Uzimajući u obzir dužnosti revizorskog odbora iz članka 41., ovlašteni revizor ili revizorsko društvo nikako ne bi trebali biti podređeni odboru.

(25)

Države članice također mogu odlučiti da od zahtjeva za potrebom postojanja revizorskog odbora izuzmu subjekte od javnog interesa koji predstavljaju društva za zajednička ulaganja čijim se prenosivim vrijednosnicama trguje na reguliranom tržištu. Kod ove se mogućnosti u obzir uzima činjenica da, u slučajevima gdje društvo za zajednička ulaganja isključivo služi svrsi udruživanja sredstava, uspostavljanje revizorskog odbora nije uvijek primjereno. Financijsko izvješćivanje i povezani rizici ne mogu se usporediti s onima u drugih subjekata od javnog interesa. Nadalje, društva za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosnice (UCITS) i njihova upravljačka društva djeluju u strogo definiranom regulatornom okruženju i podliježu specifičnim upravljačkim mehanizmima, primjerice kontrolama koje provodi njihov skrbnik. Za ona društva za zajednička ulaganja koja nisu usklađena s Direktivom 85/611/EEZ (14), ali podliježu zaštitnim mjerama iz te Direktive, u ovom bi se konkretnom slučaju državama članicama trebalo omogućiti da takvim društvima osiguraju jednak tretman kao što ga imaju društva za zajednička ulaganja koja su usklađena sa Zajednicom.

(26)

Radi jačanja neovisnosti revizora subjekata od javnog interesa, glavni bi se revizijski partner(i) koji obavlja(ju) reviziju tih subjekata trebao/trebali izmjenjivati. Da bi se organizirala takva izmjena, države članice trebaju zahtijevati izmjenu glavnog revizijskog partnera/glavnih revizijskih partnera koji obavljaju reviziju subjekta pri čemu se revizorskoj tvrtci s kojom je/su glavni revizijski partner(i) povezan(i) omogućuje da nastavi biti ovlašteni revizor tog subjekta. Kada država članica procijeni da je to primjereno za ostvarivanje postavljenih ciljeva, ona kao alternativu može zahtijevati promjenu revizorskog društva ne dovodeći u pitanje članak 42. stavak 2.

(27)

Međusobna povezanost tržišta kapitala također naglašava potrebu za osiguravanjem visoke kvalitete posla koji obavljaju revizori iz trećih zemalja u vezi s tržištem kapitala Zajednice. Odnosni revizori bi se stoga trebali registrirati kako bi ih se obuhvatilo kontrolama za osiguranje kvalitete te sustavom istraga i sankcija. Odstupanja na temelju uzajamnosti trebala bi biti moguća ovisno o testiranju istovrijednosti koje provodi Komisija u suradnji s državama članicama. U svakom slučaju, reviziju subjekta koji je na reguliranom tržištu izdao prenosive vrijednosnice u smislu točke 14. članka 4. stavka 1. Direktive 2004/39/EZ uvijek bi trebao obavljati revizor koji je registriran u državi članici ili je pod nadzorom nadležnih tijela treće zemlje iz koje dolazi, pod uvjetom da Komisija ili država članica potvrdi da dotična treća zemlja u području načela nadzora, sustava osiguranja kvalitete i sustava istraživanja i sankcija udovoljava svim zahtjevima koji su jednaki zahtjevima Zajednice te da se dogovor zasniva na načelu uzajamnosti. Ako jedna država članica sustav osiguranja kvalitete u drugoj državi ocijeni ekvivalentnim njezinom sustavu osiguranja kvalitete, druge države članice ne moraju prihvatiti tu procjenu, niti bi to trebalo utjecati na odluku Komisije.

(28)

Složenost revizije međunarodnih grupa zahtijeva dobru suradnju između nadležnih tijela država članica i nadležnih tijela trećih zemalja. Države bi članice, stoga, trebale nadležnim tijelima trećih zemalja preko nacionalnih nadležnih tijela osigurati pristup radnim papirima i drugim dokumentima. Radi zaštite prava odnosnih stranaka i istovremenog olakšavanja pristupa navedenim papirima i dokumentima, državama članicama trebalo bi se dopustiti da nadležnim tijelima trećih zemalja koja su primila suglasnost nacionalnih nadležnih tijela odobre izravan pristup navedenoj dokumentaciji. Jedan od važnih kriterija za odobravanje pristupa je činjenica udovoljavaju li nadležna tijela trećih zemalja uvjetima koje je Komisija proglasila primjerenima. U očekivanju takve odluke Komisije, i ne dovodeći istu u pitanje, procjenu o tome jesu li zahtjevi primjereni donose države članice.

(29)

Objava podataka iz članaka 36. i 47. trebala bi se odvijati u skladu s pravilima o prijenosu osobnih podataka u treće zemlje kako je propisano Direktivom 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca s obzirom na obradu osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka (15).

(30)

Mjere potrebne za provedbu ove Direktive trebale bi se donijeti u skladu s Odlukom 1999/468/EZ te uzimajući u obzir deklaraciju Komisije u Europskom parlamentu o provedbi zakonodavstva o financijskim uslugama od 5. veljače 2002.

(31)

Europskom parlamentu trebao bi se dati rok od tri mjeseca od prvog prijenosa izmjena zakonskog nacrta do provedbe mjera te mu na taj način omogućiti da iste razmotri i o njima da svoje mišljenje. Međutim, u hitnim i opravdanim slučajevima trebala bi postojati mogućnost da se navedeno razdoblje skrati. Ako unutar tog razdoblja Europski parlament donese rezoluciju, Komisija bi iznova trebala razmotriti izmjene ili mjere iz zakonskog nacrta.

(32)

Budući da ciljeve ove Direktive – tj. propisivanje primjene jedinstvenog skupa međunarodnih revizijskih standarda, ažuriranje zahtjeva o izobrazbi, definiranje profesionalne etike i tehničke provedbe suradnje između nadležnih tijela država članica te između tih tijela i tijela trećih zemalja čiji je cilj daljnje unapređivanje i usklađivanje kvalitete zakonske revizije u Zajednici te olakšavanje suradnje između država članica i suradnje s trećim zemljama radi jačanja povjerenja u zakonsku reviziju – države članice ne mogu ostvariti u dovoljnoj mjeri te se stoga zbog opsega i učinaka ove Direktive mogu bolje ostvariti na razini Zajednice, Zajednica može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti iz tog članka, ova Direktiva ne prelazi nužne okvire koji su potrebni za postizanje navedenih ciljeva.

(33)

Radi osiguravanja veće transparentnosti odnosa između ovlaštenog revizora ili revizorskog društva i subjekta nad kojim se revizija obavlja, potrebno je izmijeniti direktive 78/660/EEZ i 83/349/EEZ tako da se propiše objavljivanje naknade za obavljenu reviziju te naknade za nerevizijske usluge u bilješkama uz godišnje i konsolidirane financijske izvještaje.

(34)

Direktivu 84/253/EEZ trebalo bi staviti izvan snage jer ne sadrži cjeloviti skup pravila za osiguravanje primjerene revizijske infrastrukture, primjerice javni nadzor, disciplinske sustave i sustave za osiguranje kvalitete, te zbog toga što izričito ne propisuje regulatornu suradnju između država članica i trećih zemalja. Radi pravne sigurnosti, potrebno je izričito navesti da se ovlašteni revizori i revizorska društva koji su odobrenje dobili u skladu s Direktivom 84/253/EEZ smatraju nositeljima odobrenja u skladu s ovom Direktivom,

1.

„zakonska revizija” znači revizija godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja u onoj mjeri u kojoj je to propisano pravom Zajednice;

2.

„ovlašteni revizor” fizička znači osoba kojoj je u skladu s ovom Direktivom izdano odobrenje nadležnih tijela za obavljanje zakonske revizije;

3.

„revizorsko društvo” znači pravna osoba ili neki drugi subjekt bez obzira na njegov pravni oblik kojemu je u skladu s ovom Direktivom izdano odobrenje nadležnih tijela za obavljanje zakonske revizije;

4.

„subjekt za obavljanje revizije u trećim zemljama” znači subjekt bez obzira na njegov pravni oblik koji obavlja revizije godišnjih i konsolidiranih financijskih izvještaja društva osnovanog u trećoj zemlji;

5.

„revizor iz treće zemlje” znači fizička osoba koja obavlja revizije godišnjih i konsolidiranih financijskih izvještaja društva osnovanog u trećoj zemlji;

6.

„revizor grupe” znači ovlašteni revizor(i) ili revizorsko društvo (revizorska društva) koji ili koje (koja) obavlja(ju) zakonsku reviziju konsolidiranih financijskih izvještaja;

7.

„mreža” znači šira struktura:

8.

„povezano društvo revizorskog društva” znači poduzeće bez obzira na njegov pravni oblik koje je povezano s revizorskim društvom putem zajedničkog vlasništva, nadzora ili uprave;

9.

„revizorsko izvješće” znači izvješće iz članka 51.a Direktive 78/660/EEZ i članka 37. Direktive 83/349/EEZ, a izdaje ga ovlašteni revizor ili revizorsko društvo;

10.

„nadležna tijela” znače zakonom određena tijela ili organi koji su nadležni za reguliranje i/ili nadzor ovlaštenih revizora ili revizorskih društava ili posebne vidove njihovog reguliranja i/ili nadzora; izraz „nadležno tijelo” u konkretnom članku znači tijelo (tijela) ili organ(e) koji su odgovorni za funkcije iz tog članka.

11.

„međunarodni revizijski standardi” odnose se na Međunarodne revizijske standarde (MRevS) i povezane Izjave i Standarde u mjeri u kojoj je to relevantno za zakonsku reviziju;

12.

„međunarodni računovodstveni standardi” znače Međunarodni računovodstveni standardi (MRS), Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja (MSFI) i povezana Tumačenja (Odbor za tumačenje standarda i Odbor za tumačenje međunarodnog računovodstvenog izvješćivanja), naknadne izmjene tih standarda i povezana tumačenja te buduće standarde i povezana tumačenja koje izda ili usvoji Međunarodni odbor za računovodstvene standarde (IASB);

13.

„subjekti od javnog interesa” znače subjekti koje regulira zakonodavstvo države članice i čijim se prenosivim vrijednosnicama trguje na reguliranom tržištu bilo koje države članice u smislu točke 14. članka 4. stavka 1. Direktive 2004/39/EZ, kreditne ustanove kako je određeno točkom 1. članka 1. Direktive 2000/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. ožujka 2000. o početku obavljanja i obavljanju djelatnosti kreditnih ustanova (16) i osiguravajuća društva u smislu članka 2. stavka 1. Direktive 91/674/EEZ. Države članice subjektima od javnog interesa također mogu imenovati druge subjekte, primjerice subjekte koji su zbog prirode svojeg poslovanja, svoje veličine ili broja djelatnika od velikog javnog značaja;

14.

„zadruga” znači Europska zadruga kako je određeno člankom 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1435/2003 od 22. srpnja 2003. o Statutu Europske zadruge (SCE) (17) ili neka druga zadruga za koju zakonodavstvo Zajednice predviđa zakonsku reviziju, primjerice kreditne ustanove kako je određeno točkom 1. članka 1. Direktive 2000/12/EZ i osiguravajuća društva u smislu članka 2. stavka 1. Direktive 91/674/EEZ;

15.

„neaktivni revizor” znači fizička osoba koja najmanje tri godine prije uključivanja u upravljanje sustavom javnog nadzora nije obavljala zakonske revizije, nije imala pravo glasa u revizorskoj tvrtci, nije bila član upravnih ili nadzornih tijela revizorskog društva te nije bila djelatnik revizorskog društva niti je na neki drugi način bila povezana s revizorskim društvom;

16.

„glavni revizijski partner(i)” znači (znače):

(a)

fizičke osobe koje obavljaju zakonske revizije u ime revizorskog društva moraju ispunjavati barem uvjete propisane člankom 4. te člancima od 6. do 12. te ih kao ovlaštene revizore mora odobriti odnosna država članica;

(b)

većinsko pravo glasa u subjektu moraju imati revizorska društva s odobrenjem bilo koje od država članica ili fizičke osobe koje ispunjavaju barem uvjete propisane člankom 4. te člancima od 6. do 12. Države članice mogu propisati da takve fizičke osobe moraju imati odobrenje i u nekoj drugoj državi članici. U smislu zakonske revizije zadruga i sličnih subjekata iz članka 45. Direktive 86/635/EEZ, države članice mogu propisati druge konkretne odredbe vezane uz pravo glasa;

(c)

većina – a najviše 75 % – članova upravnog ili rukovodećeg tijela subjekta moraju biti revizorska društva s odobrenjem u nekoj od država članica ili fizičke osobe koje ispunjavaju barem uvjete propisane člankom 4. te člancima od 6. do 12. Države članice mogu propisati da takve fizičke osobe također moraju imati odobrenje i u nekoj drugoj državi članici. Kada navedena tijela nemaju više od dva člana, jedan član mora ispunjavati bar uvjete propisane ovom točkom;

(d)

društvo mora ispunjavati uvjet propisan člankom 4.

(a)

opću računovodstvenu teoriju i načela;

(b)

pravne propise i standarde vezane uz pripremu godišnjih i konsolidiranih financijskih izvještaja;

(c)

međunarodne računovodstvene standarde;

(d)

financijsku analizu;

(e)

računovodstvo troškova i upravljačko računovodstvo;

(f)

upravljanje rizikom i unutarnju kontrolu;

(g)

reviziju i stručne vještine;

(h)

pravne propise i profesionalne standarde vezane uz zakonsku reviziju i ovlaštene revizore;

(i)

međunarodne revizijske standarde;

(j)

profesionalnu etiku i neovisnost.

(a)

pravo društava i upravljanje društvima;

(b)

stečajno pravo i slične postupke;

(c)

porezno pravo;

(d)

građansko i trgovačko pravo;

(e)

socijalno pravo i pravo zapošljavanja;

(f)

informatiku i računalne sustave;

(g)

poslovnu, opću i financijsku ekonomiju;

(h)

matematiku i statistiku;

(i)

osnovna načela financijskog upravljanja društvima.

(a)

da je 15 godina radila u struci, što joj je omogućilo da prikupi dovoljno iskustva na području financija, prava i računovodstva te da je položila stručni ispit iz članka 7.; ili

(b)

da je sedam godina radila u struci u navedenim područjima te je uz to završila praktično osposobljavanje iz članka 10. i položila stručni ispit iz članka 7.

(a)

ime, adresu i broj registracije;

(b)

ako je primjenjivo, ime, adresu, adresu internetske stranice i broj registracije revizorskog društva (društava) kod koje (kojih) je zaposlen ovlašteni revizor ili s kojim (kojima) je povezan partnerskim odnosom ili na neki drugi način;

(c)

sve ostale registracije kao ovlašteni revizor kod nadležnih tijela ostalih država članica i kao revizor u trećim zemljama, uključujući naziv nadležnog tijela za registraciju (nazive nadležnih tijela za registraciju), te, ako je primjenjivo, broj (brojeve) registracije.

(a)

ime, adresu i broj registracije;

(b)

pravni oblik;

(c)

kontaktne informacije, glavnu osobu za kontakt i, ako je potrebno, adresu internetske stranice;

(d)

adresu svakog ureda u državi članici;

(e)

ime i broj registracije svih ovlaštenih revizora koji su zaposleni u revizorskom društvu ili povezani partnerskim odnosom ili na neki drugi način s revizorskim društvom;

(f)

imena i poslovne adrese svih vlasnika i dioničara;

(g)

imena i poslovne adrese svih članova upravnog ili poslovodnog tijela;

(h)

ako je potrebno, članstvo u mreži i popis imena i adresa društava članova i povezanih društava ili naznaku mjesta gdje su takve informacije dostupne javnosti;

(i)

svaku ostalu registraciju (registracije) u svojstvu revizorskog društva kod nadležnih tijela drugih država članica i u svojstvu revizorskog subjekta u trećim zemljama, uključujući naziv nadležnog tijela za registraciju (nazive nadležnih tijela za registraciju) i, prema potrebi, broj(eve) registracije.

(a)

prijetnje i zaštitne mehanizme iz stavka 2.;

(b)

situacije u kojima je značaj prijetnji iz stavka 2. takav da dovodi u pitanje neovisnost ovlaštenog revizora ili revizorskog društva;

(c)

slučajeve samopregleda i koristoljublja iz drugog podstavka stavka 2., u kojima se može ili ne može provesti zakonsku reviziju.

(a)

ne ovise o ili ih ne određuje pružanje dodatnih usluga tijelu nad kojim se obavlja revizija;

(b)

ne mogu se temeljiti na bilo kojem obliku uvjetovanosti.

(a)

izrađeni u skladu s propisanim postupcima, pod javnim nadzorom i zadovoljavaju uvjet transparentnosti te su općenito međunarodno prihvaćeni;

(b)

pridonose visokoj razini vjerodostojnosti i kvalitete godišnjih i konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu s načelima iz članka 2. stavka 3. Direktive 78/660/EEZ i članka 16. stavka 3. Direktive 83/349/EEZ; i

(c)

doprinose europskom javnom dobru.

(a)

revizor grupe snosi cjelokupnu odgovornost za revizorsko izvješće vezano uz konsolidirane financijske izvještaje;

(b)

revizor grupe obavlja pregled i vodi dokumentaciju pregleda koji je izvršio nad revizorskim radom revizora trećih zemalja, ovlaštenog (ovlaštenih) revizora, revizorskog (revizorskih) tijela trećih zemalja ili revizorskog društva (revizorskih društava) i u svrhu revizije grupe. Dokumentacija koju zadržava revizor grupe mora biti takve prirode da omogućuje relevantnom nadležnom tijelu da izvrši dobar pregled rada revizora grupe;

(c)

kada reviziju određenog dijela grupe poduzeća obavlja revizor(i) ili revizorsko tijelo (revizorska tijela) iz treće zemlje koji (koje) nema(ju) radni aranžman iz članka 47., revizor grupe odgovoran je za osiguranje primjerene isporuke, na zahtjev, nadležnim tijelima za javni nadzor, dokumentacije o revizorskom radu koji je izvršio revizor(i) iz treće zemlje ili revizorsko tijelo (revizorska tijela) iz treće zemlje, uključujući radne materijale koji su važni za reviziju grupe. Kako bi se osigurala takva isporuka, revizor grupe dužan je zadržati primjerak takve dokumentacije, ili dogovoriti s revizorom (revizorima) treće zemlje ili revizorskim tijelom (revizorskim tijelima) treće zemlje primjeren i neometan pristup na zahtjev ili poduzeti bilo koju drugu primjereniju mjeru. Ako zakonska ili neka druga ograničenja sprečavaju da se radni materijali revizije prenose iz određene treće zemlje revizoru grupe, dokumentacija koju zadržava revizor grupe mora sadržavati dokaz da je on poduzeo primjerene postupke za dobivanje pristupa revizorskoj dokumentaciji, i, u slučaju ograničenja koja nisu zakonske prirode koja proizlaze iz zakonodavstva dotične države, dokaze o postojanju takvih ograničenja.

(a)

sustav osiguranja kvalitete organiziran je na takav način da se osigura njegova neovisnost o ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima koji se ispituju i da podliježe javnom nadzoru u skladu s poglavljem VIII.;

(b)

financiranje sustava osiguranja kvalitete je sigurno i ne smije biti ni pod kakvim neprimjerenim utjecajem ovlaštenih revizora ili revizorskih društava;

(c)

sustav osiguranja kvalitete ima primjerena sredstva;

(d)

osobe koje provode ispitivanje osiguranja kvalitete posjeduju odgovarajuću stručnu naobrazbu i relevantno iskustvo u provođenju zakonske revizije i financijskog izvješćivanja kao i specifično obrazovanje u ispitivanju osiguranja kvalitete;

(e)

odabir ispitivača za specifične zadatke ispitivanja osiguranja kvalitete provodi se u skladu s objektivnim postupkom koji je oblikovan tako da osigurava nepostojanje sukoba interesa između ispitivača i ovlaštenog revizora ili revizorskog društva koji se ispituju;

(f)

opseg ispitivanja osiguranja kvalitete, uz podršku koju mu pruža primjereno provjeravanje odabranih revizorskih spisa, uključuje ocjenu pridržavanja važećih revizorskih standarda i zahtjeva neovisnosti, kvantitete i kvalitete utrošenih sredstava, zaračunatih revizorskih naknada i unutarnjeg sustava kontrole kvalitete revizorskog društva;

(g)

ispitivanje osiguranja kvalitete predmetom je izvješća koje sadrži glavne zaključke ispitivanja osiguranja kvalitete;

(h)

ispitivanje osiguranja kvalitete provodi se najmanje jednom u svakih šest godina;

(i)

ukupni rezultati sustava osiguranja kvalitete objavljuju se jednom godišnje;

(j)

preporuke ispitivanja kvalitete ovlašteni revizor ili revizorsko društvo primjenjuju u prihvatljivom roku.

(a)

dozvola i registracije ovlaštenih revizora i revizorskih društava;

(b)

donošenja standarda o pitanjima profesionalne etike, unutarnje kontrole kvalitete revizorskih društava i revizije; i

(c)

stalnog obrazovanja, osiguranja kvalitete i istražnih i disciplinskih sustava.

(a)

dostava informacija može negativno utjecati na suverenitet, sigurnost ili javni red države članice od koje se traže informacije ili dostava informacija krši propise kojima se regulira nacionalna sigurnost; ili

(b)

su već započeli sudski postupci vezano uz ista djelovanja i protiv istih ovlaštenih revizora ili revizorskih društava pred nadležnim tijelima države članice od koje se traže informacije; ili

(c)

nadležna tijela države članice od koje se traže informacije već su donijela pravomoćnu presudu vezano uz ista djelovanja i iste ovlaštene revizore ili revizorska društva.

(a)

bi takva istraga mogla negativno utjecati na suverenitet, sigurnost ili javni red države članice od koje se traže informacije; ili

(b)

su već započeli sudski postupci vezano uz ista djelovanja i protiv istih osoba pred nadležnim tijelima države članice od koje se traže informacije; ili

(c)

su nadležna tijela države članice od koje se traže informacije već donijela pravomoćnu presudu vezano uz ista djelovanja tih osoba.

(a)

opis pravne strukture i vlasništva;

(b)

kad revizorsko društvo pripada određenoj mreži, opis te mreže te pravne i strukturne aranžmane u mreži;

(c)

opis upravljačke strukture revizorskog društva;

(d)

opis unutarnjeg sustava kontrole kvalitete revizorskog društva te izjavu upravnog ili poslovodnog tijela o djelotvornosti njegova rada;

(e)

naznaku kad je provedeno posljednje ispitivanje kontrole kvalitete iz članka 29.;

(f)

popis subjekata od javnog interesa za koje je revizorsko društvo provelo zakonsku reviziju tijekom prethodne financijske godine;

(g)

izjavu koja se odnosi na neovisnost rada revizorskog društva kojom se također potvrđuje da je provedeno unutarnje ispitivanje pridržavanja zahtjeva o neovisnosti;

(h)

izjavu o politici revizorskog društva vezano uz stalno obrazovanje ovlaštenih revizora iz članka 13.;

(i)

financijske informacije koje pokazuju značaj revizorskog društva, poput ukupnog prometa podijeljenog u naknade iz zakonske revizije godišnjih i konsolidiranih financijskih izvještaja i naknada zaračunatih za ostale usluge kontrole, usluge poreznog savjetovanja i ostalih nerevizorskih usluga;

(j)

informacije koje se tiču osnove za nagrađivanje partnera.

(a)

prati postupak financijskog izvješćivanja;

(b)

prati djelotvornost unutarnje kontrole društva, unutarnje revizije, gdje postoji, i sustava za upravljanje rizicima;

(c)

prati zakonsku reviziju godišnjih i konsolidiranih financijskih izvještaja;

(d)

ispituje i prati neovisnost ovlaštenog revizora ili revizorskog društva, a posebno pružanje dodatnih usluga subjektu nad kojim se provodi revizija.

(a)

svaki subjekt od javnog interesa koji je ovisno društvo u smislu članka 1. Direktive 83/349/EEZ ako se taj subjekt pridržava zahtjeva iz stavaka 1. do 4. ovog članka na razini grupe;

(b)

svaki subjekt od javnog interesa koji je društvo za kolektivno ulaganje iz članka 1. stavka 2. Direktive 85/611/EEZ. Države članice mogu također izuzeti subjekte od javnog interesa čija je jedina zadaća kolektivno ulaganje javnog kapitala, a koji djeluju na načelu podjele rizika i ne teže preuzimanju zakonske ili upravljačke kontrole nad bilo kojim od izdavatelja temeljnih ulaganja, pod uvjetom da su ta društva za kolektivno ulaganje ovlaštena i podliježu nadzoru nadležnih institucija te da obavljaju funkciju depozitara jednaku onima iz Direktive 85/611/EEZ;

(c)

svaki subjekt javnog interesa čiji se jedini posao sastoji od izdavanja vrijednosnica koji su osigurani imovinom u skladu s definicijom iz članka 2. stavka 5. Uredbe Komisije (EZ) br. 809/2004 (21). U takvim su slučajevima države članice dužne zahtijevati od subjekta da javnosti objasni razloge zbog kojih smatra da nije primjereno imati odbor za reviziju ili upravno ili nadzorno tijelo sa zadaćom obavljanja funkcija odbora za reviziju;

(d)

svaku kreditnu instituciju u smislu članka 1. stavka 1. Direktive 2000/12/EZ, čije dionice nisu uvrštene za trgovanje na uređenom tržištu bilo koje države članice u smislu točke 14. članka 4. stavka 1. Direktive 2004/39/EZ i koja je, kontinuirano i opetovano, izdavala samo dužničke vrijednosnice, pod uvjetom da ukupni nominalni iznos tih vrijednosnica ne prelazi iznos od 100 000 000 EUR i da ona nije izdala prospekt u smislu Direktive 2003/71/EZ.

(a)

godišnje pismenim putem potvrđuju odboru za reviziju svoju neovisnost o subjektu od javnog interesa nad kojim se provodi revizija;

(b)

jednom godišnje obavješćuju odbor za reviziju o mogućim dodatnim uslugama koje su pružili subjektu nad kojim se provodi revizija; i

(c)

rasprave s odborom za reviziju prijetnje svojoj neovisnosti i zaštitnim mehanizmima koji su korišteni za ublažavanje tih prijetnji koje su dokumentirali slijedom članka 22. stavka 3.

(a)

on udovoljava zahtjevima koji su ekvivalentni onima utvrđenima u članku 3. stavku 3. ove Direktive;

(b)

većina članova upravnog ili upravljačkog tijela revizorskog subjekta iz treće zemlje udovoljava zahtjevima koji su ekvivalentni onima utvrđenim u člancima 4. do 10. ove Direktive;

(c)

samostalni revizor iz treće zemlje koji obavlja usluge revizije u ime revizorskog subjekta iz treće zemlje udovoljava zahtjevima koji su ekvivalentni onima utvrđenim u člancima 4. do 10. ove Direktive;

(d)

revizije godišnjih ili konsolidiranih financijskih izvještaja iz stavka 1. ovog članka obavljaju se sukladno međunarodnim revizorskim standardima, koji su navedeni u članku 26. ove Direktive, te zahtjevima utvrđenima u člancima 22., 24. i 25., odnosno sukladno ekvivalentnim standardima i zahtjevima;

(e)

revizor na svojoj internetskoj stranici objavljuje godišnje izvješće o transparentnosti koje obuhvaća informacije iz članka 40. ove Direktive, odnosno udovoljava ekvivalentnim zahtjevima za objavljivanje.

(a)

o svojim ocjenama ekvivalentnosti iz stavka 2.; te

(b)

o osnovnim elementima svojih dogovora o suradnji s tijelima javnog nadzora, provjere kvalitete rada te tijelima za provođenje istražnih i kaznenih postupaka u trećim zemljama, na temelju stavka 1.

(a)

ta radna dokumentacija ili druge isprave odnose se na revizije u društvima koja su izdala vrijednosnice u dotičnoj trećoj zemlji ili su dio grupacije koja je obvezna objavljivati konsolidirane financijske izvještaje u toj trećoj zemlji;

(b)

dostava dokumentacije provodi se preko domaćih nadležnih tijela nadležnim tijelima te treće zemlje na njihov zahtjev;

(c)

nadležna tijela dotične treće zemlje udovoljavaju zahtjevima koji su ocijenjeni primjerenima sukladno stavku 3. ovog članka;

(d)

na temelju uzajamnog reciprociteta, postignuti su praktični dogovori među dotičnim nadležnim tijelima;

(e)

prijenos osobnih podataka u treću zemlju obavlja se sukladno Poglavlju IV. Direktive 95/46/EZ.

(a)

nadležna tijela dokazala su opravdanost zahtjeva za revizorskom radnom dokumentacijom i drugim ispravama;

(b)

osobe koje su trenutačno u radnom odnosu, ili su ranije bile u radnom odnosu, pri nadležnim tijelima treće zemlje, a koje primaju predmetne informacije podliježu obvezi čuvanja profesionalne tajne;

(c)

nadležna tijela treće zemlje smiju koristiti radnu dokumentaciju i druge isprave samo s ciljem obavljanja svojih zadaća javnog nadzora, kontrole kvalitete rada te istražnih i kaznenih postupaka koji udovoljavaju zahtjevima koji su ekvivalentni onima iz članaka 29., 30. i 32. ove Direktive;

(d)

zahtjev nadležnog tijela treće zemlje za radnom dokumentacijom ili drugim ispravama u posjedu samostalnog revizora ili revizorskog društva može biti odbijen:

(a)

nadležna tijela u toj trećoj zemlji pokrenula su istragu;

(b)

dostava nije u suprotnosti s obvezama koje su samostalni revizori i revizorska društva dužni ispuniti, a odnose se na dostavu radne dokumentacije i drugih isprava nadležnim tijelima u njihovoj matičnoj državi;

(c)

s nadležnim tijelima u toj trećoj zemlji postignuti su praktični dogovori koji nadležnim tijelima u državama članicama omogućuju izravan pristup, po načelu uzajamnog reciprociteta, radnoj dokumentaciji i drugim ispravama koje posjeduju revizori iz dotične treće zemlje;

(d)

nadležno tijelo treće zemlje koje upućuje zahtjev unaprijed obavještava nadležno tijelo matične države samostalnog revizora ili revizorskog društva o svakom izravnom zahtjevu za informacijama, uključujući i razloge za takav zahtjev;

(e)

poštuju se uvjeti iz stavka 2.

(a)

u članku 43. stavku 1. dodaje se sljedeća točka:

(15)   „posebno, ukupan iznos naknada koji za određenu financijsku godinu naplaćuje samostalni revizor ili revizorsko društvo za zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja, ukupan iznos naknada za druge usluge provjere, ukupan iznos naknada za usluge poreznog savjetovanja te ukupan iznos naknada za druge usluge osim revizorskih.

Države članice mogu propisati da se ovaj zahtjev ne primjenjuje u slučaju kada je određeno društvo obuhvaćeno konsolidiranim financijskim izvještajima koji se moraju sastaviti na temelju članka 1. Direktive 83/349/EEZ, pod uvjetom da je ta informacija sadržana u bilješkama uz konsolidiran izvještaj”;

(b)

stavak 1. članka 44. zamjenjuje se sljedećim:

1.   „Države članice mogu dopustiti društvima navedenima u članku 11. sastavljanje skraćenih bilježaka uz njihove financijske izvještaje koje ne sadrže informacije propisane u članku 43. stavku 1. točkama 5. do 12., 14(a) i 15. Međutim, bilješke moraju sadržavati informacije navedene u članku 43. stavku 1. točki (6) u ukupnom iznosu za sve stavke na koje se to odnosi.”

(c)

stavak 2. članka 45. zamjenjuje se sljedećim:

2.   „Stavak 1. točka (b) primjenjuje se također na informacije navedene u članku 43. stavku 1. točki (8).

Države članice mogu dopustiti društvima iz članka 27. da izostave objavljivanje informacija navedenih u članku 43. stavku 1. točki (8). Također, države članice mogu dopustiti društvima iz članka 27. da izostave objavljivanje informacija navedenih u članku 43. stavku 1. točki (15) pod uvjetom da su te informacije dostavljene tijelima javnog nadzora iz članka 32. Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja (23) ako tako zahtijeva odgovarajuće tijelo javnog nadzora.”