Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52023XC0801(01)

    Objava zahtjeva za izmjenu specifikacije proizvoda na razini Unije za naziv u sektoru vina na temelju članka 97. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća. 2023/C 272/06

    C/2023/5178

    SL C 272, 1.8.2023, p. 9–14 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

    1.8.2023   

    HR

    Službeni list Europske unije

    C 272/9


    Objava zahtjeva za izmjenu specifikacije proizvoda na razini Unije za naziv u sektoru vina na temelju članka 97. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća.

    (2023/C 272/06)

    Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 98. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od dva mjeseca od datuma ove objave.

    ZAHTJEV ZA IZMJENU SPECIFIKACIJE PROIZVODA NA RAZINI UNIJE

    „Мелник”

    PDO-BG-A1472-AM01

    Datum podnošenja zahtjeva: 24.3.2021.

    1.   Podnositelj zahtjeva i legitiman interes

    Regionalna komora za vinovu lozu i vino „Pirin” (RLVK)

    RLVK „Pirin” registriran je u skladu sa Zakonom o vinu i jakim alkoholnim pićima, a njegovi su članovi proizvođači koji imaju legitiman interes u izmjeni specifikacije za ZOI „Мелник”.

    2.   Rubrika specifikacije proizvoda na koju se primjenjuje izmjena

    Naziv proizvoda

    Kategorija proizvoda od vinove loze

    Povezanost

    Ograničenja u pogledu stavljanja na tržište

    3.   Opis i razlozi za izmjenu

    3.1.   Proširenje zemljopisnog područja

    Razgraničeno područje proizvodnje vina sa ZOI-jem „Мелник” trenutačno obuhvaća samo selo Drangovo u općini Petrič, regija Blagoevgrad. Na području se nalazi tek mali broj vinograda s ograničenom proizvodnjom i malim udjelom na tržištu. Postojeće razgraničenje onemogućuje odgovarajuće pozicioniranje tog područja na tržištu i iskorištavanje dodane vrijednosti za vina koja nose ZOI „Мелник”. Područje treba pregledati radi točnog definiranja uzimajući u obzir činjenicu da su karakteristike tla i klime jednake na širem području na kojem su dostupne sorte za proizvodnju vina s posebnim organoleptičkim svojstvima. Na taj način područje može obnoviti svoj tržišni ugled i steći tržišni udio koji odgovara kvaliteti vina. Za pripremu ovog zahtjeva provedeno je opsežno istraživanje o tom području, osobito iz povijesne perspektive. Proučene su karakteristike tla, izrađena je klimatska karta i priložen je dokument u kojem su prikazane parcele zasađene navedenim sortama koje su raširene na tom području. Proširenje područja utječe na povezanost, ali je ne poništava jer ne utječe na posebne pedoklimatske značajke, kao ni na ljudski čimbenik u proizvodnji ZOI-ja „Мелник”. Dodaju se sljedeće lokacije u regiji Blagoevgrad:

    u općini Sandanski sela Lehovo, Novo Hodžovo, Piperica, Petrovo, Janovo, Vranja, Katunci, Kalimaci, Harsovo, Zlatolist, Zornica, Vinogradi, Hotovo, Lozenica, Levunovo, Novo Delčevo, Damjanica, Spatovo, Sklave, Lešnica, Polenica, Ploski, Debrene, Džigurovo, Laskarevo, Ladarevo, Ljubovka, Gorna Sušica, Rožen, Kovačevo, Čerešnica, Gorno Spančevo i Belevehčevo te grad Sandanski,

    u općini Petrič sela Kulata, Čučuligovo, Dolno Spančevo, Marino Pole, Topolnica, Drangovo, Kapatovo, Mitino, Marikostinovo, Kromidovo, Novo Konomladi, General Todorov, Rupite, Starčevo, Karnalovo, Mihnevo i Belasica te grad Petrič,

    u općini Strumjani sela Ilindenci, Drakata, Mikrevo i Kamenica,

    u općini Kresna grad Kresna i selo Dolna Gradešnica.

    Ta izmjena odnosi se na točku 3. „Područje proizvodnje vina sa ZOI-jem ‚Мелник’” u specifikaciji proizvoda i točku 6. „Razgraničeno zemljopisno područje” u jedinstvenom dokumentu.

    3.2.   Uvrštenje novih sorti grožđa

    Posljednjih 20 godina znatno je izmijenjena teritorijalna raširenost vinograda na predloženom širem području Melnika. Promijenila se i struktura sorti. Vidljiv je velik i postojan interes za uzgoj i vinifikaciju lokalnih sorti vinove loze, kao i drugih sorti koje su nove u Bugarskoj. Utvrđeno je da su sorte savršeno prilagođene uvjetima na tom području i da postoji sve veći interes na tržištu za vinima koja se od njih proizvode. Ta će izmjena omogućiti proširenje ponude vina i odgovoriti na potražnju potrošača. Predlaže se uvrštenje sljedećih sorti:

    za bijela vina: Misket Sandanski, Keracuda, Tamyanka, Muscat Ottonel, Chardonnay, Sauvignon Blanc, Viognier i Pinot Gris,

    za crna i ružičasta vina: Shiroka Melnishka Loza, Ranna Melnishka Loza (Melnik 55), Melnik 82, Melnik 1300, Rubin, Ruen, Melnishki Rubin, Cabernet Sauvignon, Syrah, Mourvèdre, Cabernet Franc, Pinot Noir i Grenache.

    Ta se izmjena odnosi na točku 5. „Sorte vinove loze dopuštene za proizvodnju vina sa ZOI-jem ‚Мелник’” u specifikaciji proizvoda i točku 7. „Glavne sorte vinove loze” u jedinstvenom dokumentu.

    3.3.   Dodavanje proizvodnje bijelog vina

    S obzirom na proširenu strukturu sorti i povećanu tržišnu potražnju, dopušta se proizvodnja bijelih vina na tom području. Bijela vina su prepoznatljiva i visoke kvalitete jer su bijele sorte dobro prilagođene teroaru. Zahvaljujući karakteristikama tla i klime te ljudskih čimbenika, bijela vina prepoznatljiva su i nadopunjuju posebnost tog područja. Ta izmjena odnosi se na točku 2. „Svojstva proizvedenih vina” i točku 6. „Povezanost sa zemljopisnim područjem” u specifikaciji proizvoda te točke 4. „Opis vina”, 5. „Postupci proizvodnje vina” i 8. „Opis povezanosti” u jedinstvenom dokumentu.

    3.4.   Izmjena postupaka uzgoja

    Zbog novih vinograda i restrukturiranja postojećih te kako bi se uzela u obzir posebna klima i poboljšali rezultati dobivenog vina, mogu se koristiti sljedeći novi oblici uzgoja: Guyot i oblik vaze. Zbog promjene strukture vinograda dopuštena je gustoća vinograda do najviše 500 trsova po dekaru ili 5 000 trsova po hektaru. Ta izmjena odnosi se na točku 6. „Povezanost sa zemljopisnim područjem” u specifikaciji proizvoda i točku 5. „Postupci proizvodnje vina” u jedinstvenom dokumentu.

    3.5.   Najveći prinos vina od 100 kg grožđa (vino dobiveno nakon vinifikacije 100 kg grožđa)

    Budući da je dopuštena proizvodnja bijelih vina, dodaje se prinos od najviše 60 l za bijela vina (vino dobiveno nakon vinifikacije 100 kg grožđa). Ta izmjena odnosi se na točku 6. specifikacije proizvoda i točku 5. „Postupci proizvodnje vina” jedinstvenog dokumenta.

    JEDINSTVENI DOKUMENT

    1.   Naziv proizvoda

    Мелник

    2.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

    ZOI – zaštićena oznaka izvornosti

    3.   Kategorije proizvoda od vinove loze

    Kategorija 1. Vino

    4.   Opis vina

    Bijelo vino

    Bijela vina proizvode se od sorti Misket Sandanski, Keracuda, Tamyanka, Muscat Ottonel, Chardonnay, Sauvignon Blanc, Viognier i Pinot Gris kao jednosortna vina ili cuvée vina proizvedena od više sorti. Zaokruženog su okusa, bistre slamnate do živahne zlatne boje, bogate palete mirisa u rasponu od nota bijelog cvijeća do nježnih agruma te voćnih mirisa džema od dunja, trešnje i breskve. Odredbe iz Dijela II. Priloga VII. Uredbi (EU) br. 1308/2013 odnose se na najveću ukupnu alkoholnu jakost.

    Opća analitička svojstva

    Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)

     

    Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)

    10,5

    Najmanja ukupna kiselost

    4,0 g/l, izraženo kao vinska kiselina

    Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)

    13,3

    Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

    200

    Crno vino

    Crna vina proizvode se od sorti Široka melniška loza, Rana melniška loza (Melnik 55), Melnik 82, Melnik 1 300, Rubin, Ruen, Melniški rubin, Merlot, Cabernet Sauvignon, Syrah, Mourvèdre, Cabernet Franc, Pinot Noir i Grenache kao jednosortna vina ili cuvée vina proizvedena od više sorti. Imaju rubin crvenu do tamnocrvenu boju, intenzivne mirise i širok raspon okusa od šumskog voća do egzotičnih začina kao što su klinčić, cimet i suho bilje. Bogata su taninima i ekstraktom, zaokruženog okusa i imaju znatan potencijal za dugotrajno starenje. Odredbe iz Dijela II. Priloga VII. Uredbi (EU) br. 1308/2013 odnose se na najveću ukupnu alkoholnu jakost.

    Opća analitička svojstva

    Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)

     

    Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)

    11,5

    Najmanja ukupna kiselost

    4,0 g/l, izraženo kao vinska kiselina

    Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)

    15

    Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

    150

    Ružičasto vino

    Ružičasta vina proizvode se od sorti Shiroka Melnishka Loza, Ranna Melnishka Loza (Melnik 55), Melnik 82, Melnik 1 300, Rubin, Ruen, Melnishki Rubin, Merlot, Cabernet Sauvignon, Syrah, Mourvèdre, Cabernet Franc, Pinot Noir i Grenache kao jednosortna vina ili cuvée vina proizvedena od više sorti. Odlikuju se bogatom paletom boja u rasponu od nježnih blijedih nijansi do nijansi boje maline. Arome zrelih jagoda i sočnih malina isprepliću se s mineralnim notama agruma, blagom svježinom, snažnim okusom jagoda i dugotrajnim voćnim završnim okusom. Odredbe iz dijela II. Priloga VII. Uredbi (EU) br. 1308/2013 odnose se na najveću ukupnu alkoholnu jakost.

    Opća analitička svojstva

    Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)

     

    Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)

    10,5

    Najmanja ukupna kiselost

    4,0 g/l, izraženo kao vinska kiselina

    Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)

    13,3

    Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

    200

    5.   Postupci proizvodnje vina

    a.   Posebni enološki postupci

    Prinos (vino dobiveno nakon vinifikacije 100 kg grožđa)

    Relevantna ograničenja u proizvodnji vina

    Vino se proizvodi tradicionalnom metodom proizvodnje crnih, bijelih i ružičastih vina. Dopušteno je starenje u hrastovim bačvama.

    Najveći prinos vina od 100 kg grožđa (vino dobiveno nakon vinifikacije 100 kg grožđa)

    65 l za crna vina (65 %),

    60 l za bijela vina (60 %),

    60 l za ružičasta vina (60 %).

    Uvjeti za uzgoj

    Metoda uzgoja

    Sljedeći su uvjeti za uzgoj vinove loze:

    oblik uzgoja: u obliku kišobrana, Moser, dvostrani kordonac na srednjoj žici, Guyot ili u obliku vaze,

    rezidba: kombinirana i niska rezidba, zadržavaju se do 54 pupa po trsu,

    razmak sadnje: od 2,0 do 3,4 m između redova i razmak od 1,0 do 1,5 m unutar redova, najviše 500 trsova po dekaru ili 5 000 trsova po hektaru.

    b.   Najveći prinosi

    9 000 kg grožđa po hektaru

    6.   Razgraničeno zemljopisno područje

    Razgraničeno područje proizvodnje vina sa ZOI-jem „Мелник” (GKNP – zajamčena i kontrolirana oznaka izvornosti) nalazi se unutar granica sljedećih lokaliteta:

    u općini Sandanski sela Lehovo, Novo Hodžovo, Piperica, Petrovo, Janovo, Vranja, Katunci, Kalimaci, Harsovo, Zlatolist, Zornica, Vinogradi, Hotovo, Lozenica, Levunovo, Novo Delčevo, Damjanica, Spatovo, Sklave, Lešnica, Polenica, Ploski, Debrene, Džigurovo, Laskarevo, Ladarevo, Ljubovka, Gorna Sušica, Rožen, Kovačevo, Čerešnica, Gorno Spančevo i Belevehčevo te grad Sandanski,

    u općini Petrič sela Kulata, Čučuligovo, Dolno Spančevo, Marino Pole, Topolnica, Drangovo, Kapatovo, Mitino, Marikostinovo, Kromidovo, Novo Konomladi, General Todorov, Rupite, Starčevo, Karnalovo, Mihnevo i Belasica te grad Petrič,

    u općini Strumjani sela Ilindenci, Drakata, Mikrevo i Kamenica,

    u općini Kresna grad Kresna i selo Dolna Gradešnica.

    7.   Sorte vinove loze

     

    Viognier

     

    Grenache

     

    Cabernet Sauvignon

     

    Cabernet Franc

     

    Keracuda

     

    Melnik 82

     

    Melnik Yubileen 1300

     

    Melnishki Rubin

     

    Merlot

     

    Misket Sandanski – Muscat Sandanski

     

    Mourvèdre

     

    Muscat Ottonel

     

    Pinot Gris

     

    Pinot Noir

     

    Ranna Melnishka Loza – Melnik 55

     

    Rubin

     

    Ruen

     

    Syrah – Shiraz

     

    Sauvignon Blanc

     

    Tamyanka – Temenuga

     

    Chardonnay

     

    Shiroka Melnishka Loza – Melnik

    8.   Opis povezanosti

    Vinogradi na razgraničenom području nalaze se u jugozapadnoj Bugarskoj u dolini rijeke Strume, duž rijeke Melnik, na južnom dijelu klanca Kresna te u podnožju planina Osogovo i Belasica. Područje ima prijelaznu sredozemnu klimu. Toplina Egejskog mora, koja se prenosi rijekom Strumom, osjeća se tijekom cijele godine. Zime su kratke, blage i bez snijega, ljeta su vruća, a jeseni duge i tople. Prosječna godišnja temperatura iznosi od 12,5 do 14 °C. Razdoblje stalnih temperatura iznad 5 °C na područjima niske nadmorske visine traje 280–290 dana, tijekom kojih suma temperatura doseže 4 800 °C. Razdoblje s temperaturama iznad 10 °C traje 225–230 dana, a suma temperatura iznosi od 4 300 do 4 400 °C. Godišnja količina padalina iznosi od 470 do 670 mm. Prosječna dnevna temperatura u najtoplijem mjesecu iznosi 24,9 °C. Vrste tla su sljedeće: umjereno do izrazito pjeskovito-glinena, rendzina i pararendzina, koluvijalna te aluvijalna livadna i smeđa šumska tla.

    Tipična vina tog područja nastaju pod utjecajem tipične klime na koju utječe Egejsko more prenošeno rijekom Strumom, blizine planina Osogovo i Belasica, povoljnih uvjeta tla te ograničenja ljudske intervencije. Uloga ljudskih čimbenika odražava se u izboru sorti, postupcima uzgoja vinove loze, ograničenju prinosa grožđa i vina te u metodama proizvodnje vina.

    Vina proizvedena na tom području prepoznatljiva su, a na njihova organoleptička svojstva utječu posebna klima i sastav tla. Zahvaljujući uvjetima tla i klime proizvedena vina ističu se bogatim ekstraktom te izvrsnom strukturom i visokim sadržajem mirisa. Prepoznatljiva struktura i organoleptička svojstva vina potječu od odgovarajućeg izbora sorti prilagođenih tipičnim tlima tog područja, to jest smeđim šumskim tlima formiranima na starim kvartarnim naslagama, koluvijalnim tlima formiranima na koluvijumu, rendzini formiranoj na vapnencu, pararendzini formiranoj na temeljnom vapnenačkom materijalu te aluvijalnim tlima formiranima na riječnom aluvijumu. Tla i podtla na tom su području vrlo duboka, imaju srednji do gusti pjeskovito-glineni mehanički sastav te dobro zadržavaju i odvode vodu. To omogućuje dubok prodor korijenja trsova u tlo i opskrbljivanje biljke potrebnim hranjivim tvarima, što izravno utječe na bogat ekstrakt vina. Zahvaljujući visokim prosječnim temperaturama grožđe vrlo dobro dozrijeva, što jamči visoku kvalitetu pri njegovoj preradi. S obzirom na to da temperature prelaze 10 °C više od 220 dana u godini i da oko 209 dana u godini nema mraza, čak i najkasnije sorte savršeno dozrijevaju na potrebnoj temperaturi. Te značajke određuju tipična organoleptička svojstva vina proizvedenih na tom području.

    9.   Posebni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

    Pravni okvir:

    nacionalno zakonodavstvo

    Vrsta dodatnog uvjeta:

    odstupanje u pogledu proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području

    Opis uvjeta:

    proizvodnja i prerada odvijaju se na razgraničenom području te na području u neposrednoj blizini predmetnog razgraničenog područja. Za potrebe razgraničenja područja proizvodnje vina sa ZOI-jem „Мелник” područje u neposrednoj blizini obuhvaća teritorij administrativne regije Blagoevgrad.

    Poveznica na specifikaciju proizvoda

    https://eavw.com/updocs/2323031679562021_PDO_Melnik_Specification-NEW.pdf


    (1)  SL L 347, 20.12.2013., str. 671.


    Top