52021AE3929

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

EUROPA
EUR-Lex home
EUR-Lex - 52021AE3929 - EN

Help

Search tips

Need more search options? Use the Advanced search

Document 52021AE3929

Help

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Sljedeća generacija vlastitih sredstava za proračun EU-a (COM(2021) 566 final) – Prijedlogu uredbe Vijeća o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) 2020/2093 kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027. (COM(2021) 569 final – 2021/0429 (APP)) – Prijedlogu odluke Vijeća o izmjeni Odluke (EU, Euratom) 2020/2053 o sustavu vlastitih sredstava Europske unije (COM(2021) 570 final – 2021/0430 (CNS))

EESC 2021/03929

SL C 323, 26.8.2022, pp. 48–53 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

HTML

PDF

Official Journal

26.8.2022

Službeni list Europske unije

C 323/48

(COM(2021) 566 final)

Prijedlogu uredbe Vijeća o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) 2020/2093 kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027.

(COM(2021) 569 final – 2021/0429 (APP))

Prijedlogu odluke Vijeća o izmjeni Odluke (EU, Euratom) 2020/2053 o sustavu vlastitih sredstava Europske unije

(COM(2021) 570 final – 2021/0430 (CNS))

(2022/C 323/09)

Izvjestitelj:	Philip VON BROCKDORFF
Suizvjestitelj:	Antonio GARCÍA DEL RIEGO

Zahtjev za savjetovanje:	Europska komisija, 1.3.2022.
Pravna osnova:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za ekonomsku i monetarnu uniju te ekonomsku i socijalnu koheziju
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	6.5.2022.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	18.5.2022.
Plenarno zasjedanje br.:	569
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	144/2/7

1. Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO je svjestan konsenzusa koji je potreban za uvođenje novih vlastitih sredstava da bi se otplatio dug nastao zbog zaduživanja u okviru inicijative NextGenerationEU, a da se pritom ne ugroze proračuni drugih programa i instrumenata EU-a i znatno ne poveća doprinos koji se temelji na bruto nacionalnom dohotku. EGSO smatra da su prijedlozi Komisije navedeni u Komunikaciji nužni, ali vjeruje da bi se Komisija trebala pobrinuti za to da se novi sustav temelji na jednakosti i pravednosti, učinkovitosti, transparentnosti, jednostavnosti i stabilnosti, uz naglasak na konkurentnosti i, kad je to potrebno, solidarnosti. Točnije, EGSO smatra da je od presudne važnosti pružiti potporu kućanstvima i poduzećima, gdje je to potrebno, te odlučno preporučuje ciljanije procjene učinka na razini pojedinačnih zemalja određenih gospodarskih grana kako bi se utvrdili mogući negativni učinci na kućanstva i ukupnu konkurentnost gospodarstva EU-a.

1.2.

Iako su vlastita sredstva utemeljena na sustavu za trgovanje emisijama (ETS) neophodan alat u smanjenju emisija stakleničkih plinova, EGSO potiče Komisiju da se pobrine za to da se taj sustav primjenjuje na nedisruptivan i troškovno učinkovit način. Nadalje, EGSO prima na znanje proširenje ETS-a na pomorski sektor, postupno povećanje dražbovne prodaje emisijskih jedinica za zrakoplovstvo te uključivanje cestovnog prometa i zgrada. EGSO smatra da bi se ograničeni dio prihoda od ETS-a mogao slijevati u proračun EU-a s obzirom na to da je to ipak paneuropski klimatski instrument koji doprinosi ciljevima klimatske neutralnosti i jača unutarnje tržište. U tom bi smislu trebalo biti dovoljno prihoda za potporu sektorima koji moraju provesti dodatne mjere za suzbijanje klimatskih promjena. Nadalje, EGSO ponavlja da se načelo „onečišćivač plaća” mora primjenjivati u svim zemljama.

1.3.

Budući da su sustav EU-a za trgovanje emisijama i mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama međusobno povezani, EGSO vjeruje da bi se trebali razmatrati iz iste perspektive. Iako ETS može uzrokovati istjecanje ugljika, mehanizmom za ugljičnu prilagodbu na granicama uspostavila bi se protuteža utvrđivanjem cijena za sadržaj emisija stakleničkih plinova u uvezenoj robi. Međutim, EGSO upozorava da se mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama ne smije osmisliti tako da se europska proizvodnja i druga poduzeća stave u nepovoljan položaj u odnosu na konkurenciju.

1.4.

Budući da bi prihodi od sustava EU-a za trgovanje emisijama i mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama mogli biti nestabilni, EGSO također smatra da je potrebno paziti da se očuvaju kriteriji predvidivosti i transparentnosti.

1.5.

Komisija također predlaže treću kategoriju vlastitih sredstava: države članice uplaćivale bi u proračun EU-a nacionalni doprinos na temelju udjela rezidualne dobiti multinacionalnih poduzeća preraspodijeljene svakoj državi članici. EGSO to smatra odgovarajućom osnovom za vlastita sredstva EU-a koja ispunjava kriterije pravednosti jer bi poduzeća plaćala dio rezidualne dobiti ondje gdje posluju i ostvaruju dobit. Međutim, EGSO smatra da su u međunarodnom poreznom sustavu nužni jednaki uvjeti kojima se poduzeća iz EU-a ne stavljaju u nepovoljan položaj u odnosu na konkurenciju. Nova pravila trebala bi se provoditi u isto vrijeme kad to rade i države koji su glavni trgovinski partneri i konkurenti EU-u. Usto, nova bi se pravila trebala primjenjivati u skladu s usklađenim definicijama i standardima. EGSO također ističe nestabilnost povezanu s prihodima od poreza na dobit i poteškoće u procjeni budućih prihoda iz tog izvora vlastitih sredstava, kao i činjenicu da se o konačnim provedbenim pojedinostima sporazuma i dalje raspravlja. U tom smislu EGSO smatra da je prerano da se na ta nova sredstva računa kao na trajna sredstva EU-a, ponajprije jer valja uzeti u obzir mogućnost da će države članice EU-a morati uplaćivati dio prihoda od poreza trećim jurisdikcijama.

1.6.

EGSO upozorava na to da bi u svrhu neutralizacije mogućih dodatnih poreznih opterećenja za kućanstva i poduzeća moglo biti potrebno na nacionalnoj razini provesti poreznu reformu i/ili uvesti kompenzacijske mehanizme.

1.7.

Naposljetku, EGSO smatra da su za postizanje dobro osmišljenog novog sustava vlastitih sredstava i njegovo neometano uvođenje potrebni snažna politička volja za produbljivanje integracije EU-a i jasan plan za budućnost Europe. To je još važnije s obzirom na rat u Ukrajini, zbog čega će prijedlog Komisije u nekoj fazi možda trebati preispitati. EGSO predano razmatra i prati neizvjestan razvoj ljudskih i materijalnih posljedica te šokantne invazije kako bi se pravodobno procijenio najbolji način djelovanja.

2. Kontekst

2.1.

Europska komisija predlaže uspostavu sljedeće generacije vlastitih sredstava za proračun EU-a uvođenjem triju novih izvora prihoda: prvo, iz prihoda od revidiranog sustava trgovanja emisijama; drugo, korištenjem sredstava ostvarenih u okviru predloženog mehanizma EU-a za ugljičnu prilagodbu na granicama; i, treće, iz dijela rezidualne dobiti multinacionalnih poduzeća koja će se preraspodijeliti državama članicama EU-a na temelju nedavnog preliminarnog sporazuma OECD-a i skupine G20 o preraspodjeli prava oporezivanja („prvi stup”), koji još nije finaliziran. Procjenjuje se da će se ti novi izvori prihoda od 2026. do 2030. proračunu EU-a godišnje donositi do 17 milijardi eura.

2.2.

Nova vlastita sredstva pridonijet će otplati zajmova koje je EU podignuo radi financiranja komponente bespovratnih sredstava u instrumentu NextGenerationEU. Konkretno, novim ETS-om planira se doprinijeti financiranju Socijalnog fonda za klimatsku politiku, što se razmatra u okviru paketa mjera „Spremni za 55 %”. Financiranje Socijalnog fonda za klimatsku politiku važan je cilj ovog prijedloga. Taj bi fond pridonio socijalno pravednoj tranziciji i njime bi se pružila potpora ranjivim kućanstvima, korisnicima prijevoza i mikropoduzećima u financiranju ulaganja u energetsku učinkovitost, nove sustave grijanja i hlađenja i čišću mobilnost te bi, gdje je to primjereno, predstavljao privremenu izravnu potporu dohotku.

2.3.

Svrha je paketa „Spremni za 55 %” iz srpnja 2021. smanjiti neto emisije stakleničkih plinova u EU-u za barem 55 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990., s ciljem ostvarivanja klimatske neutralnosti do 2050. Taj paket obuhvaća reviziju sustava EU-a za trgovanje emisijama, njegovo proširenje na pomorski sektor, povećanje dražbovne prodaje emisijskih jedinica za zrakoplovstvo i uspostavu novog sustava trgovanja emisijama za zgrade i cestovni promet.

2.4.

Novim ETS-om pridonijelo bi se neometanoj tranziciji na dekarbonizirano gospodarstvo, u kojoj se uzimaju u obzir najranjivije skupine društva. Trenutačno se većina prihoda od dražbovne prodaje emisijskih jedinica uplaćuje u nacionalne proračune. U okviru predloženog novog sustava 25 % prihoda ostvarenih trgovanjem emisijama EU-a uplaćivalo bi se u proračun EU-a te se procjenjuje da će prihodi za proračun EU-a u razdoblju od 2026. do 2030. iznositi otprilike 12,5 milijardi eura godišnje.

2.5.

Komisija također predlaže mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama čija je svrha smanjiti rizik od istjecanja ugljika u EU utvrđivanjem cijena ugljika za uvezenu robu koja odgovara cijeni koja bi se plaćala da je roba proizvedena u EU-u. Taj će se mehanizam primjenjivati na ciljane odabrane sektore i Komisija smatra da je on potpuno usklađen s pravilima Svjetske trgovinske organizacije. U skladu s tim prijedlogom, mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama postupno će se uvoditi istodobno s postupnim ukidanjem sustava preraspodjele ETS-a, za koji je svakako bilo predviđeno da će biti privremen. Za robu uvezenu u EU plaćala bi se naknada koja odražava „sadržaj ugljika” te robe, odnosno emisije CO2 nastale tijekom njezine proizvodnje (ukupna cijena tih emisija CO2 jednaka je cijeni ugljika u EU-u). S druge strane, na robu izvezenu u druge zemlje neće se primjenjivati rabat (koji bi odražavao razliku između cijene ugljika plaćene za proizvodnju te robe u Europi i cijene ugljika na tržištu zemlje odredišta). Kako bi se to kompenziralo, sredstvima iz inovacijskog fonda – čiji prihodi potječu iz dražbene prodaje 450 milijuna emisijskih jedinica ETS-a u razdoblju od 2020. do 2030. – europskoj industriji će se pomoći da se prilagodi procesu dekarbonizacije. Ovisno o cijeni ugljika, u razdoblju 2020.–2030. sredstva tog fonda mogla bi se popeti do 10 milijardi eura. Inovacijski fond ključan je instrument za financiranje ispunjavanja obveza EU-a u gospodarstvu u okviru Pariškog sporazuma, kao i za potporu strateškoj viziji Europske komisije o klimatski neutralnoj Europi do 2050., kako je prepoznato i u Planu ulaganja europskog zelenog plana.

2.6.

Komisija predlaže da se 75 % prihoda ostvarenih primjenom mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama dodijeli proračunu EU-a, pri čemu su prosječni prihodi u razdoblju od 2026. do 2030. procijenjeni na otprilike 1 milijardu eura godišnje.

2.7.

Treći predloženi izvor prihoda bilo bi oporezivanje dijela „rezidualne dobiti” najvećih multinacionalnih poduzeća na svijetu, u skladu s dogovorom zemalja članica uključivog okvira OECD-a i skupine G20 za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti postignutim prošle godine, čije pojedinosti još nisu zaključene. Taj se okvir temelji na rješenju s dvama stupovima za suzbijanje poreznih transfera iz jedne zemlje u drugu, za povećanje dosljednosti međunarodnih poreznih pravila i osiguravanje da se dobit oporezuje ondje gdje se odvija gospodarska aktivnost i stvara vrijednost. Komisija predlaže uvođenje vlastitih sredstava u iznosu od 15 % rezidualne dobiti relevantnih poduzeća koja se preraspodjeljuje državama članicama EU-a. Međutim, ne uzima se u obzir preraspodjela poreznih prihoda trećim zemljama.

2.8.

U sljedećem koraku Komisija će, nakon finalizacije pojedinosti prvog stupa iz sporazuma u sklopu uključivog okvira OECD-a i skupine G20, izraditi nacrt direktive EU-a. Tim će se postupkom dopuniti Direktiva o drugom stupu, za koju je Komisija nedavno donijela zaseban prijedlog (1). Do dovršetka sporazuma prihodi namijenjeni proračunu EU-a procjenjuju se na 2,5 do 4 milijarde eura godišnje.

2.9.

Kako bi uključio predložena nova vlastita sredstva u svoj proračun, EU će morati izmijeniti dva važna zakonodavna akta. Prvo, Komisija predlaže da se Odluka o vlastitim sredstvima izmijeni dodavanjem triju predloženih novih izvora sredstava. Drugo, Komisija također predlaže konkretnu izmjenu uredbe o tekućem dugoročnom proračunu EU-a za razdoblje 2021.–2027., koja se također naziva Uredbom o višegodišnjem financijskom okviru (VFO). Tom izmjenom s pravnog se stajališta omogućuje da se zajmovi za instrument NextGenerationEU počnu otplaćivati već tijekom tekućeg VFO-a. Istodobno Komisija predlaže povećanje relevantnih ograničenja potrošnje u okviru VFO-a za razdoblje 2025.–2027. kako bi se dodatna potrošnja uskladila sa Socijalnim fondom za klimatsku politiku.

2.10.

Odluka o vlastitim sredstvima mora biti jednoglasno odobrena u Vijeću, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom. Odluka može stupiti na snagu nakon što je sve države članice EU-a odobre u skladu sa svojim ustavnim odredbama. Vijeće mora jednoglasno donijeti Uredbu o VFO-u nakon odobrenja Europskog parlamenta.

3. Opće napomene

3.1.

Nema sumnje da je za otplatu zajmova koje je EU podigao u svrhu financiranja komponente bespovratnih sredstava u instrumentu NextGenerationEU i Socijalnog fonda za klimatsku politiku potreban financijski model vlastitih sredstava. Međutim, provedba tog financijskog modela i dalje je izazov. EGSO također primjećuje da je predmetnim prijedlogom Komisija stabilizirala skup pravila o uplaćivanju dodatnih nacionalnih doprinosa država članica u proračun EU-a. U slučaju manjka i dalje bi se primjenjivao postojeći sustav dodjeljivanja, koji se temelji na bruto nacionalnom dohotku. Međutim, EGSO napominje da će Komisija 2023. godine predložiti novi skup vlastitih sredstava.

3.2.

U svakom slučaju, EGSO smatra da prijedlog koji se razmatra odražava postojeći sustav prikupljanja prihoda i da će se i dalje u velikoj mjeri oslanjati na doprinose država članica. Međutim, EGSO uviđa da bi se proširenjem modela vlastitih sredstava osigurala sredstva za djelotvorniji odgovor na gospodarske šokove i potporu financiranju inicijativa održivog rasta i gospodarskog oporavka.

3.3.

Sve u svemu, model vlastitih sredstava također bi ojačao fiskalni kapacitet ekonomske i monetarne unije, što bi moglo povećati gospodarsku konvergenciju i pridonijeti ublažavanju asimetričnih makroekonomskih šokova. Korištenjem vlastitih sredstava dodatno bi se ojačala djelotvornost politika jer bi financiranje bilo strogo povezano s ciljevima EU-a, primjerice u području klimatskih promjena i gospodarske održivosti. Povezivanje ciljeva politike EU-a s izvorima financiranja u odabiru oblika vlastitih sredstava važan je čimbenik, koji EGSO podržava.

3.4.

EGSO prima na znanje da je utvrđivanje vlastitih sredstava izazovan zadatak i da opcije koje se razmatraju mogu imati određene nedostatke (osobito u pogledu dostatnosti, stabilnosti ili djelotvornosti). Stoga je, kao što je Komisija predložila, potrebno uspostaviti sustav kojim se kombiniraju različita vlastita sredstva kako bi se, primjerice, fluktuacije u priljevu vlastitih sredstava svele na najmanju razinu. Kombinacija različitih izvora vlastitih sredstava također pridonosi pravednijoj raspodjeli financijskog tereta među državama članicama.

3.5.

EGSO također smatra da je učinkovitost u upravljanju vlastitim sredstvima od ključne važnosti. Međutim, to mora biti popraćeno djelotvornošću i učinkovitošću na rashodovnoj strani u svim fazama. To se osobito odnosi na potrošnju u okviru Socijalnog fonda za klimatsku politiku (2), čija je svrha ublažiti negativne socijalne učinke većih cijena ugljika u prometu i sustavima grijanja zgrada. EGSO je već izrazio zabrinutost u tom pogledu, osobito u vezi s troškovima sustava trgovanja emisijama za zgrade i promet, koji bi mogli biti veći od željene koristi i dovesti do nekontroliranog povećanja cijena. EGSO se osvrnuo i na golem izazov osmišljavanja djelotvornog i pravednog kompenzacijskog mehanizma u EU-u koji čini 27 država članica, u kojima često vladaju vrlo različiti socioekonomski i klimatski uvjeti.

3.6.

EGSO primjećuje da su, kako stvari stoje, države članice dosad koristile prihode od dražbovne prodaje u okviru ETS-a za djelovanje u području klime i poticanje ulaganja u sektore u kojima se trguje emisijama, što je dovelo do bržeg smanjenja emisija. Budući da se dio prihoda od ETS-a koristi za otplatu komponente bespovratnih sredstava u instrumentu NextGenerationEU, EGSO upozorava na moguća financijska ograničenja koja bi ograničila daljnju potporu europskom gospodarstvu i stanovništvu tijekom tranzicije na ugljičnu neutralnost.

3.7.

EGSO pozdravlja investicijski fond i njegov cilj da se poduzećima pomogne da ulažu u čistu energiju i čistu industriju. Međutim, EGSO je izrazio sumnju u to hoće li taj fond omogućiti zadržavanje i jačanje konkurentnog položaja industrije EU-a.

3.8.

EGSO se u općim crtama slaže s trima novim izvorima prihoda koje je predložila Komisija, ali ipak upozorava na učinak koji bi dodatni prihodi mogli imati na kućanstva i poduzeća. Stoga će možda biti potrebno popratiti moguća dodatna porezna opterećenja poreznom reformom ili kompenzacijskim mehanizmima na nacionalnoj razini. Osim toga, EGSO upozorava na posljedice koje na kućanstva i poduzeća imaju više cijene energije uzrokovane ratom u Ukrajini. Ti dodatni troškovi i njihovi socioekonomski učinci mogli bi biti prepreka za prijedlog Komisije. To je još važnije s obzirom na rat u Ukrajini, zbog čega će prijedlog Komisije u nekoj fazi možda trebati preispitati. Stoga EGSO predano razmatra i prati neizvjestan razvoj ljudskih i materijalnih posljedica te šokantne invazije kako bi se pravodobno procijenio najbolji način djelovanja.

4. Posebne napomene

4.1.

Iako se EGSO slaže da su za djelotvornu otplatu instrumenta NextGenerationEU potrebni izvori financiranja, ti izvori financiranja moraju biti stabilni i socijalno pravedni te povoljni za poslovanje. Stabilnost, jednostavnost i sigurnost apsolutno su neophodni. Konkretno, valja zajamčiti da će uvedeni sustavi, osobito sustav trgovanja emisijama i mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama, biti otporni na gospodarske šokove. Također je potrebno izbjeći dodatna opterećenja za kućanstva i poduzeća, a EGSO će se kasnije izjasniti o tome kako bi izvori financiranja mogli utjecati na te kategorije. U tom kontekstu EGSO preporučuje provedbu ciljanijih procjena učinka, na razini pojedinačnih zemalja, kao i za određene sektore, u svrhu utvrđivanja negativnih učinaka na kućanstva i cjelokupnu konkurentnost poduzećâ iz EU-a. Također bi bilo relevantno procijeniti sredstva isplaćena u okviru instrumenta NextGenerationEU.

4.2.

Iako se EGSO slaže s prijedlogom da države članice nakon porezne reforme OECD-a dio prihoda od rezidualnog poreza koji će prikupiti preraspodjele Komisiji kao vlastita sredstva, takav prijenos ne bi smio dovesti do novih opterećenja za kućanstva i poduzeća. Ako je to potrebno, EGSO preporučuje da taj prijenos bude popraćen poreznom reformom na drugim razinama, pri čemu cilj treba biti da se ne uvode dodatni nameti za kućanstva i poduzeća.

4.3.

EGSO smatra da početni sporazum OECD-a o međunarodnom porezu na dobit predstavlja golem napredak u nastojanjima da se svjetske korporacije oporezuju ondje gdje provode gospodarsku aktivnost i stvaraju vrijednost. EGSO također vjeruje da se novim pravilima mogu uspostaviti stabilnost i dosljednost međunarodnog poreznog sustava. Međutim, smatramo da bi u međunarodnom poreznom sustavu u svakom trenutku trebalo zadržati jednake uvjete. Nova pravila trebala bi se provoditi u isto vrijeme kad to rade i države koji su glavni trgovinski partneri i konkurenti EU-u. Usto, nova bi se pravila trebala primjenjivati u skladu s usklađenim definicijama i standardima. EGSO također ističe nestabilnost povezanu s prihodima od poreza na dobit i poteškoće u pogledu procjene budućih prihoda iz tog izvora vlastitih sredstava, kao i činjenicu da se o konačnim provedbenim pojedinostima sporazuma i dalje raspravlja. U tom smislu EGSO smatra da je prerano da se na ta nova sredstva računa kao na trajna sredstva EU-a, ponajprije jer valja uzeti u obzir mogućnost da će države članice EU-a morati uplaćivati dio prihoda od poreza trećim jurisdikcijama.

4.4.

EGSO smatra da je prijedlog da se prihodi od ETS-a pretvore iz isključivo nacionalnog sredstva u vlastito sredstvo odvažan. Međutim, zabrinut je da taj prijedlog neće potaknuti drastično smanjenje onečišćenja prisiljavanjem onečišćivača da plaćaju. Nadalje, smatra da se načelo „onečišćivač plaća” treba primjenjivati na jednak način u svim državama članicama. U tom kontekstu izazov ostaje pitanje kako ponovno uložiti te prihode na način da zajednice od toga imaju koristi. Nadalje, učinak tog prijedloga na sektore kao što je tržište nekretnina treba biti zasebno procijenjen za svaku pojedinačnu zemlju ili regiju jer se urbanistička pravila često razlikuju, a troškovi energetske učinkovitosti mogli bi dovesti do većih cijena nekretnina. EGSO pozdravlja privremeni mehanizam za solidarnu prilagodbu, kojim se pridonosi osiguravanju pravednog doprinosa svih država članica vlastitim sredstvima, pri čemu će se primjenjivati gornja i donja granica u odnosu na bruto nacionalni dohodak. Time će se izbjeći da u prijelazu na održivije gospodarstvo neke države članice nerazmjerno pridonose proračunu EU-a u usporedbi s veličinom svojeg gospodarstva. S druge strane, EGSO je zabrinut da bi djelomična provedba sustava trgovanja emisijama mogla ugroziti Socijalni fond za klimatsku politiku i predviđa rizik da bi države članice to mogle iskoristiti kao izliku za okrivljavanje Europe za nepopularne mjere.

4.5.

EGSO također smatra da se predloženim novim vlastitim sredstvima trebaju podupirati ciljevi politike EU-a, osobito u pogledu jedinstvenog tržišta, konkurentnosti i održivog rasta, dok bi ta sredstva istodobno trebala dovesti do poboljšanja dobrobiti građana i građanki EU-a.

4.6.

Također je potrebno imati na umu da financijski teret prijedlogâ mora biti pravedno raspodijeljen među državama članicama. EGSO ističe strukturne razlike među državama članicama, što znači da svaki prijedlog različito utječe na razne države članice. Ujedno pozdravlja činjenicu da će se sredstva iz Socijalnog fonda za klimatsku politiku dodjeljivati na nacionalnoj osnovi s obzirom na relativno bogatstvo svake pojedinačne zemlje odnosno regije. Međutim, apsolutno je nužna pravednost u načinu provedbe prijedlogâ u cijelom EU-u. Jednako je važno da izračun i prijenos novih vlastitih sredstava, kao i nadzor nad njima, ne dovedu do pretjeranog administrativnog opterećenja za Europsku komisiju, institucije EU-a ili nacionalne uprave.

Bruxelles, 18. svibnja 2022.

Predsjednica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Christa SCHWENG

(1) Prijedlog direktive Vijeća o osiguravanju globalne minimalne razine oporezivanja za multinacionalne skupine u Uniji (COM (2021) 823 final)..

(2) SL C 152, 6.4.2022., str. 158.

Top

Choose the experimental features you want to try