This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52020AR2917
Opinion of the European Committee of the Regions – EU4Health Programme
Mišljenje Europskog odbora regija – program „EU za zdravlje”
Mišljenje Europskog odbora regija – program „EU za zdravlje”
COR 2020/02917
SL C 440, 18.12.2020, p. 131–149
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
18.12.2020 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 440/131 |
Mišljenje Europskog odbora regija – program „EU za zdravlje”
(2020/C 440/22)
|
I. PREPORUKE ZA IZMJENE
Amandman 1.
Uvodna izjava 6.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
Iako su države članice odgovorne za svoje zdravstvene politike, od njih se očekuje da štite javno zdravlje u duhu europske solidarnosti. Iskustvo iz sadašnje krize uzrokovane bolešću COVID-19 pokazalo je da postoji potreba za daljnjim odlučnim djelovanjem na razini Unije kako bi se poduprla suradnja i koordinacija među državama članicama radi poboljšanja sprečavanja i kontrole širenja ozbiljnih bolesti ljudi preko granica, borbe protiv drugih ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju te zaštite zdravlja i dobrobiti ljudi u Uniji. |
Iako su države članice odgovorne za svoje zdravstvene politike, od njih se očekuje da štite javno zdravlje u duhu europske solidarnosti , kao što je navedeno i u članku 222. UFEU-a, u kojem je utvrđeno da Unija i njezine države članice djeluju u duhu solidarnosti . Iskustvo iz sadašnje krize uzrokovane bolešću COVID-19 pokazalo je da postoji potreba za daljnjim odlučnim djelovanjem na razini Unije kako bi se poduprla suradnja i koordinacija među državama članicama i lokalnim i regionalnim vlastima, kao i, ovisno o okolnostima, javnim ustanovama, radi poboljšanja sprečavanja i kontrole širenja ozbiljnih bolesti ljudi preko granica, potpore razvoju i stavljanju na raspolaganje proizvoda potrebnih za prevenciju i liječenje bolesti, borbe protiv drugih ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju te zaštite zdravlja i dobrobiti ljudi u Uniji. |
Obrazloženje
Važno je podsjetiti na duh solidarnosti država članica u području zdravstva.
Amandman 2.
Uvodna izjava 10.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
S obzirom na ozbiljnost prekograničnih prijetnji zdravlju, Programom bi se trebale podupirati koordinirane javnozdravstvene mjere na razini Unije za nošenje s različitim aspektima takvih prijetnji. U cilju jačanja sposobnosti Unije za pripremu i odgovor na zdravstvene krize te upravljanje njima, Programom bi se trebale podupirati mjere poduzete u okviru mehanizama i struktura uspostavljenih Odlukom br. 1082/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća te drugih relevantnih mehanizama i struktura uspostavljenih na razini Unije. To bi moglo uključivati strateško stvaranje zaliha osnovnih medicinskih proizvoda ili izgradnju kapaciteta za odgovor na krizu, preventivne mjere povezane s cijepljenjem i imunizacijom te programe pojačanog nadzora. U tom kontekstu Programom bi se trebali poticati europski i međusektorski kapaciteti za pripravnost, praćenje, upravljanje i odgovor dionika u slučaju krize, i to na razini Unije te nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, uključujući planiranje djelovanja u nepredvidivim situacijama i vježbe pripravnosti, u skladu s pristupom „Jedno zdravlje”. Njime bi se trebala olakšati uspostava okvira za integrirano i međusektorsko obavješćivanje o rizicima koji bi funkcionirao u svim fazama zdravstvene krize, odnosno u fazama prevencije, pripravnosti i odgovora. |
S obzirom na ozbiljnost prekograničnih prijetnji zdravlju, Programom bi se trebale podupirati koordinirane javnozdravstvene mjere na razini Unije za nošenje s različitim aspektima takvih prijetnji. U cilju jačanja sposobnosti Unije za pripremu i odgovor na zdravstvene krize te upravljanje njima, Programom bi se trebale podupirati mjere poduzete u okviru mehanizama i struktura uspostavljenih Odlukom br. 1082/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća te drugih relevantnih mehanizama i struktura uspostavljenih na razini Unije. To bi moglo uključivati strateško stvaranje zaliha osnovnih medicinskih proizvoda , znatno ulaganje u proizvodnju uređaja i farmaceutskih proizvoda za borbu protiv pandemija i drugih pošasti javnog zdravlja radi osiguravanja europske suverenosti , izgradnju kapaciteta za odgovor na krizu ili potporu državama članicama u izradi statističkog protokola koji omogućuje usporedbu podataka o posljedicama pandemija na razini NUTS 2 , preventivne mjere povezane s cijepljenjem i imunizacijom te programe pojačanog nadzora. U tom kontekstu Programom bi se trebali poticati europski i međusektorski kapaciteti za pripravnost, praćenje, upravljanje i odgovor dionika u slučaju krize, i to na razini Unije te nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, uključujući planiranje djelovanja u nepredvidivim situacijama i vježbe pripravnosti, u skladu s pristupom „Jedno zdravlje”. Njime bi se trebala olakšati uspostava okvira za integrirano i međusektorsko obavješćivanje o rizicima koji bi funkcionirao u svim fazama zdravstvene krize, odnosno u fazama prevencije, pripravnosti i odgovora. |
Obrazloženje
Neophodna su golema ulaganja u području proizvodnje uređaja i farmaceutskih proizvoda za borbu protiv pandemija.
Osim toga, postoji potreba za većom razmjenom statističkih podataka među državama članicama.
Amandman 3.
Uvodna izjava 12.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
Kako bi se zaštitile osobe u osjetljivim situacijama, uključujući osobe koje pate od mentalnih i kroničnih bolesti, Programom bi se trebale promicati i mjere usmjerene na kolateralne učinke zdravstvene krize na osobe koje pripadaju takvim ranjivim skupinama. |
Kako bi se zaštitile osobe u osjetljivim situacijama, uključujući osobe koje pate od mentalnih i kroničnih bolesti (uključujući pretilost) , Programom bi se trebale promicati i mjere usmjerene na kolateralne učinke zdravstvene krize na osobe koje pripadaju takvim ranjivim skupinama. Kako bi se zajamčili visoki standardi za ključne zdravstvene usluge, potrebno je da se Programom, osobito u doba krize i pandemije, potiče upotreba telemedicine. |
Obrazloženje
Potrebno je razviti telemedicinu kao učinkovit instrument u doba krize i pandemije.
Amandman 4.
Uvodna izjava 15.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
Iskustvo iz krize uzrokovane bolešću COVID-19 pokazalo je da postoji opća potreba za potporom strukturnim transformacijama i sustavnim reformama zdravstvenih sustava u cijeloj Uniji kako bi se poboljšala njihova učinkovitost, dostupnost i otpornost. U kontekstu takve transformacije i reformi, Program bi u sinergiji s programom Digitalna Europa trebao promicati mjere kojima se unapređuje digitalna transformacija zdravstvenih usluga i povećava njihova interoperabilnost, doprinosi većem kapacitetu zdravstvenih sustava za poticanje sprečavanja bolesti i promicanja zdravlja te za pružanje novih modela skrbi i integriranih usluga, utemeljenih na potrebama ljudi, od lokalne i primarne zdravstvene skrbi do visokospecijaliziranih usluga, te osigurava učinkovita radna snaga u javnom zdravstvu koja raspolaže odgovarajućim vještinama, uključujući digitalne vještine. Razvoj europskog prostora za zdravstvene podatke pružio bi zdravstvenim sustavima, istraživačima i javnim tijelima sredstva za poboljšanje dostupnosti i kvalitete zdravstvene skrbi. S obzirom na temeljno pravo na pristup preventivnoj zdravstvenoj zaštiti i pravo na liječenje sadržane u članku 35. Povelje Europske unije o temeljnim pravima te s obzirom na zajedničke vrijednosti i načela zdravstvenih sustava Europske unije, kako su utvrđeni u zaključcima Vijeća od 2. lipnja 2006. (12), Programom bi se trebale podupirati mjere kojima se osigurava univerzalnost i uključivost zdravstvene skrbi, što znači da nikome ne bude onemogućen pristup zdravstvenoj skrbi, te mjere kojima se osigurava da se prava pacijenata, među ostalim i privatnost njihovih podataka, propisno poštuju. |
Iskustvo iz krize uzrokovane bolešću COVID-19 pokazalo je da postoji opća potreba za potporom strukturnim transformacijama i sustavnim reformama zdravstvenih sustava u cijeloj Uniji kako bi se poboljšala njihova učinkovitost, dostupnost i otpornost. Tim reformama, u okviru obnovljenog europskog semestra, potrebno je ojačati posebnost europskih zdravstvenih sustava utemeljenih na snažnim javnim uslugama i znatnim javnim ulaganjima. Zdravstvene usluge su usluge od općeg interesa čiji je cilj ojačati europski stup socijalnih prava i na koje se ne može primjenjivati logika privatnog sektora. U kontekstu takve transformacije i reformi, u okviru Programa bi, uzimajući pritom u obzir kako države članice organiziraju vlastite zdravstvene sustave, trebalo organizirati koordinaciju i financiranje testiranja otpornosti na stres u državama članicama kako bi se utvrdile slabosti i provjerili kapaciteti reagiranja na pandemije . Osim toga, Program bi u sinergiji s programom Digitalna Europa trebao promicati mjere kojima se unapređuje digitalna transformacija zdravstvenih usluga i povećava njihova interoperabilnost, doprinosi većem kapacitetu zdravstvenih sustava za poticanje sprečavanja bolesti i promicanja zdravlja te za pružanje novih modela skrbi i integriranih usluga, utemeljenih na potrebama ljudi, od lokalne i primarne zdravstvene skrbi do visokospecijaliziranih usluga, te osigurava učinkovita radna snaga u javnom zdravstvu koja raspolaže odgovarajućim vještinama, uključujući digitalne vještine. Razvoj europskog prostora za zdravstvene podatke pružio bi zdravstvenim sustavima, istraživačima i javnim tijelima sredstva za poboljšanje dostupnosti i kvalitete zdravstvene skrbi. S obzirom na temeljno pravo na pristup preventivnoj zdravstvenoj zaštiti i pravo na liječenje sadržane u članku 35. Povelje Europske unije o temeljnim pravima te s obzirom na zajedničke vrijednosti i načela zdravstvenih sustava Europske unije, kako su utvrđeni u zaključcima Vijeća od 2. lipnja 2006. (12), Programom bi se trebale podupirati mjere kojima se osigurava univerzalnost i uključivost zdravstvene skrbi, što znači da nikome ne bude onemogućen pristup zdravstvenoj skrbi, te mjere kojima se osigurava da se prava pacijenata, među ostalim i privatnost njihovih podataka, propisno poštuju. |
Obrazloženje
Kao što je izneseno u amandmanu.
Amandman 5.
Uvodna izjava 18.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
Programom bi se stoga trebalo doprinijeti sprečavanju bolesti tijekom životnog vijeka pojedinca i promicanju zdravlja rješavanjem faktora rizika za zdravlje, kao što su konzumacija duhana i povezanih proizvoda i izloženost njihovim emisijama, štetno uživanje alkohola i konzumacija nedopuštenih droga. Programom bi se trebalo pridonijeti i smanjenju zdravstvenih posljedica konzumacije droge, nezdravih prehrambenih navika, fizičke neaktivnosti i izloženosti onečišćenju okoliša te poticati okruženjâ koja omogućuju zdrav način života kako bi se dopunile mjere država članica u tim područjima. Stoga bi se Programom trebalo pridonijeti i europskom zelenom planu, strategiji „od polja do stola” i strategiji za bioraznolikost. |
Programom bi se stoga trebalo doprinijeti sprečavanju bolesti tijekom životnog vijeka pojedinca i promicanju zdravlja rješavanjem faktora rizika za zdravlje, kao što su konzumacija duhana i povezanih proizvoda i izloženost njihovim emisijama, štetno uživanje alkohola i konzumacija nedopuštenih droga. Programom bi se trebalo pridonijeti i smanjenju zdravstvenih posljedica konzumacije droge, nezdravih prehrambenih navika, fizičke neaktivnosti i izloženosti onečišćenju okoliša te poticati okruženjâ koja omogućuju zdrav način života kako bi se dopunile mjere država članica i lokalnih i regionalnih vlasti u tim područjima. Stoga bi se Programom trebalo pridonijeti i europskom zelenom planu, strategiji „od polja do stola” i strategiji za bioraznolikost. |
Obrazloženje
Podsjeća se na ulogu lokalnih i regionalnih vlasti.
Amandman 6.
Uvodna izjava 20.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
Program će biti u sinergiji i komplementarnosti s drugim politikama i fondovima EU-a, kao što su mjere koje se provode u okviru programa Digitalna Europa, programa Obzor Europa, pričuve sustava rescEU u sklopu Mehanizma Unije za civilnu zaštitu, Instrumenta za hitnu potporu, Europskog socijalnog fonda plus (ESF+, među ostalim i u pogledu sinergija za jačanje zaštite zdravlja i sigurnosti milijuna radnika u EU-u), uključujući tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI), fonda InvestEU, Programa jedinstvenog tržišta, Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Instrumenta za oporavak i otpornost, uključujući Instrument za provedbu reformi, programa Erasmus, Europskih snaga solidarnosti, Instrumenta za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE) i instrumenata vanjskog djelovanja EU-a, kao što su Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju i Instrument pretpristupne pomoći III. Prema potrebi će se utvrditi zajednička pravila kako bi se postigla usklađenost i komplementarnost fondova i pritom poštovale specifičnosti navedenih politika te u cilju usklađivanja sa strateškim zahtjevima tih politika, programa i fondova, kao što su uvjeti koji omogućuju provedbu u okviru fondova EFRR i ESF+. |
Program će biti u sinergiji i komplementarnosti s drugim politikama i fondovima EU-a, kao što su mjere koje se provode u okviru programa Digitalna Europa, programa Obzor Europa, pričuve sustava rescEU u sklopu Mehanizma Unije za civilnu zaštitu, Instrumenta za hitnu potporu, Europskog socijalnog fonda plus (ESF+, među ostalim i u pogledu sinergija za jačanje zaštite zdravlja i sigurnosti milijuna radnika u EU-u), uključujući tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI), fonda InvestEU, Programa jedinstvenog tržišta, Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Instrumenta za oporavak i otpornost, uključujući Instrument za provedbu reformi, programa Erasmus, Europskih snaga solidarnosti, Instrumenta za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE) i instrumenata vanjskog djelovanja EU-a, kao što su Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju i Instrument pretpristupne pomoći III. Prema potrebi i, ovisno o okolnostima, u koordinaciji s tijelima za upravljanje europskim strukturnim i investicijskim fondovima utvrdit će se zajednička pravila kako bi se postigla usklađenost i komplementarnost fondova i pritom poštovale specifičnosti navedenih politika te u cilju usklađivanja sa strateškim zahtjevima tih politika, programa i fondova, kao što su uvjeti koji omogućuju provedbu u okviru fondova EFRR i ESF+. |
Obrazloženje
Podsjeća se na povezanost s tijelima za upravljanje europskim strukturnim i investicijskim fondovima.
Amandman 7.
Uvodna izjava 25.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
Zakonodavstvo Unije u području zdravlja ima izravan utjecaj na javno zdravlje, živote građana, učinkovitost i otpornost zdravstvenih sustava te dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Regulatorni okvir za medicinske proizvode i tehnologije (lijekovi, medicinski proizvodi i tvari ljudskog podrijetla), zakonodavstvo o duhanskim proizvodima, pravima pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi i ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju, ključan je za zaštitu zdravlja u Uniji. Programom bi se stoga trebali podupirati razvoj, provedba i primjena zakonodavstva Unije u području zdravlja te pružati visokokvalitetni, usporedivi i pouzdani podaci na kojima će se temeljiti donošenje politika i praćenje. |
Zakonodavstvo Unije u području zdravlja ima izravan utjecaj na javno zdravlje, živote građana, učinkovitost i otpornost zdravstvenih sustava te dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Regulatorni okvir za medicinske proizvode i tehnologije (lijekovi, medicinski proizvodi i tvari ljudskog podrijetla), zakonodavstvo o duhanskim proizvodima, pravima pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi i ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju, ključan je za zaštitu zdravlja u Uniji. Programom bi se stoga trebali podupirati razvoj, provedba i primjena zakonodavstva Unije u području zdravlja te pružati visokokvalitetni, usporedivi i pouzdani podaci na razini regija NUTS 2 na kojima će se temeljiti donošenje politika i praćenje. |
Obrazloženje
Navodi se razina regija NUTS 2.
Amandman 8.
Uvodna izjava 26.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
Prekogranična suradnja u pružanju zdravstvene skrbi pacijentima koji se kreću među državama članicama, suradnja u procjeni zdravstvenih tehnologija (HTA) i europske referentne mreže primjeri su područjâ u kojima se pokazalo da suradnja među državama članicama ima znatnu dodanu vrijednost i velik potencijal za povećanje učinkovitosti zdravstvenih sustava a time i zdravlja općenito. Zato bi u okviru Programa trebalo podupirati mjere kojima se omogućuje takav integrirani i koordinirani rad, koji služi i za poticanje provedbe praksi znatnog učinka usmjerenih na najefektivnije moguće raspoređivanje raspoloživih resursa na predmetnu populaciju i područja kako bi se postigao njihov najveći mogući učinak. |
Prekogranična suradnja u pružanju zdravstvene skrbi pacijentima koji se kreću među državama članicama ili među europskim grupacijama za teritorijalnu suradnju (EGTS) , suradnja u procjeni zdravstvenih tehnologija (HTA) i europske referentne mreže primjeri su područjâ u kojima se pokazalo da suradnja među državama članicama i lokalnim i regionalnim vlastima ima znatnu dodanu vrijednost i velik potencijal za povećanje učinkovitosti zdravstvenih sustava a time i zdravlja općenito. Zato bi u okviru Programa trebalo podupirati mjere kojima se omogućuje takav integrirani i koordinirani rad, koji služi i za poticanje provedbe praksi znatnog učinka usmjerenih na najefektivnije moguće raspoređivanje raspoloživih resursa na predmetnu populaciju i područja kako bi se postigao njihov najveći mogući učinak. Na primjer, kao što je Europski odbor regija preporučio u svojem mišljenju o prekograničnoj zdravstvenoj skrbi, u okviru Programa trebalo bi među pograničnim regijama uspostaviti „zdravstvene koridore” kojima bi pacijenti i zdravstveni djelatnici tijekom mjera ograničenja kretanja mogli slobodno prelaziti granice kako bi se zajamčilo da skrb ostane dostupna i osigurana. |
Obrazloženje
U ovom bi se kontekstu mogli spomenuti EGTS-ovi jer oni doprinose boljem pristupu uslugama, uključujući zdravstvene usluge, u pograničnim regijama i primjer su prekogranične suradnje koju uvode lokalne i regionalne vlasti.
Amandman 9.
Uvodna izjava 30.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
|
Kako bi se osiguralo da se svi ti ciljevi provode na razini Unije, Europska komisija trebala bi ojačati proračun i ovlasti raznih europskih agencija nadležnih za zdravlje, kao što su Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti, Europska agencija za lijekove, Europska agencija za sigurnost hrane, Europska agencija za kemikalije i Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu. Osim toga, rad tih agencija trebalo bi bolje koordinirati kako bi se bolje doprinijelo postizanju ciljeva programa „EU za zdravlje” te bi trebalo ojačati njihovu ulogu u upravljanju Programom. |
Obrazloženje
Europska unija već ima brojne instrumente. Potrebno ih je ojačati i bolje koordinirati kako bi se povećala sposobnost EU-a da reagira u zdravstvenim krizama i poboljšala razina zdravlja Europljana.
Amandman 10.
Uvodna izjava 31.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
S obzirom na specifičnu prirodu ciljeva i mjera obuhvaćenih Programom, nadležna tijela država članica u nekim su slučajevima u najboljem položaju za provedbu povezanih aktivnosti. Ta tijela, koja imenuju same države članice, trebala bi se stoga smatrati utvrđenim korisnicima za potrebe članka 195. Financijske uredbe i trebala bi im se dodijeliti bespovratna sredstva bez prethodne objave poziva na podnošenje prijedloga. |
S obzirom na specifičnu prirodu ciljeva i mjera obuhvaćenih Programom, nadležna tijela država članica i lokalnih i regionalnih vlasti koje imaju nadležnost u području javnog zdravstva u nekim su slučajevima u najboljem položaju za provedbu povezanih aktivnosti. Ta tijela, koja imenuju same države članice, trebala bi se stoga smatrati utvrđenim korisnicima za potrebe članka 195. Financijske uredbe i trebala bi im se dodijeliti bespovratna sredstva bez prethodne objave poziva na podnošenje prijedloga. |
Obrazloženje
Podsjeća se na ulogu lokalnih i regionalnih vlasti koje imaju nadležnost u području zdravstva.
Amandman 11.
Uvodna izjava 40.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
Uzimajući u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i UN-ovih ciljeva održivog razvoja, Programom će se pridonijeti uključivanju klimatske politike u politike Unije i postizanju općeg cilja da se 25 % rashoda proračuna EU-a namijeni klimatskim ciljevima. Relevantne će se aktivnosti utvrditi tijekom pripreme i provedbe Programa te će se ponovno procijeniti u kontekstu njegove evaluacije sredinom provedbenog razdoblja. |
Uzimajući u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i UN-ovih ciljeva održivog razvoja, Programom će se pridonijeti uključivanju klimatske politike u politike Unije i postizanju općeg cilja da se 30 % rashoda proračuna EU-a namijeni klimatskim ciljevima. Relevantne će se aktivnosti utvrditi tijekom pripreme i provedbe Programa te će se ponovno procijeniti u kontekstu njegove evaluacije sredinom provedbenog razdoblja. |
Obrazloženje
Mijenja se postotak kako bi se osiguralo više sredstava za klimatske ciljeve.
Amandman 12.
Uvodna izjava 42.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
Provedba Programa trebala bi biti takva da se poštuju odgovornosti država članica za utvrđivanje svoje zdravstvene politike te za organizaciju i pružanje zdravstvenih usluga i zdravstvene zaštite. |
Provedba Programa trebala bi biti takva da se poštuju odgovornosti država članica i, eventualno, regija ili drugih razina vlasti uključenih u osmišljavanje zdravstvenih politika za utvrđivanje svoje zdravstvene politike te za organizaciju i pružanje zdravstvenih usluga i zdravstvene zaštite. |
Obrazloženje
Potrebno je navesti razne instance koje su uključene u osmišljavanje zdravstvenih politika.
Amandman 13.
Članak 3. stavak 3.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
jačanje zdravstvenih sustava i radne snage u zdravstvu, među ostalim putem digitalne transformacije i pojačanim integriranim i koordiniranim radom među državama članicama, kontinuiranom provedbom najboljih praksi i razmjene podataka u cilju povećanja opće razine javnog zdravlja. |
jačanje zdravstvenih sustava i radne snage u zdravstvu, među ostalim putem digitalne transformacije i pojačanim integriranim i koordiniranim radom među državama članicama i lokalnim i regionalnim vlastima koje imaju nadležnost u području javnog zdravstva, koordinacijom dionika u zdravstvu i medicinsko-socijalnim uslugama na područjima demografskih cjelina , kontinuiranom provedbom najboljih praksi i razmjene podataka u cilju povećanja opće razine javnog zdravlja. |
Obrazloženje
Podsjeća se na značaj lokalnih dionika koji imaju nadležnost u području zdravstva.
Amandman 14.
Članak 4.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
||||
Kako bi se ostvarili opći ciljevi iz članka 3., u skladu s pristupom „Jedno zdravlje”, gdje je relevantan, radi se na ostvarenju sljedećih posebnih ciljeva: |
Kako bi se ostvarili opći ciljevi iz članka 3., u skladu s pristupom „Jedno zdravlje”, gdje je relevantan, radi se na ostvarenju sljedećih posebnih ciljeva: |
||||
|
|
||||
|
|
||||
|
|
||||
|
|
||||
|
|
||||
|
|
||||
|
|
||||
|
|
||||
|
|
||||
|
|
Obrazloženje
Kao što je izneseno u amandmanu.
Amandman 15.
Članak 5.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
1. Financijska omotnica za provedbu Programa za razdoblje 2021.–2027. iznosi 1 946 614 000 EUR u tekućim cijenama. |
1. Financijska omotnica za provedbu Programa za razdoblje 2021.–2027. iznosi 10 398 000 000 EUR u tekućim cijenama (9 370 000 000 EUR u stalnim cijenama) . |
Obrazloženje
Razumljivo samo po sebi.
Amandman 16.
Članak 16.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
Komisija će se savjetovati sa zdravstvenim tijelima država članica u Upravljačkoj skupini za promicanje zdravlja, prevenciju bolesti i upravljanje nezaraznim bolestima o planovima rada utvrđenima za Program i njegovim prioritetima te strateškoj orijentaciji i provedbi. |
Komisija će se na nacionalnoj razini ili, u slučaju podijeljenih nadležnosti, na lokalnoj i regionalnoj razini savjetovati sa zdravstvenim tijelima država članica u Upravljačkoj skupini za promicanje zdravlja, prevenciju bolesti i upravljanje nezaraznim bolestima o planovima rada utvrđenima za Program i njegovim prioritetima te strateškoj orijentaciji i provedbi. U taj postupak uključit će lokalne i regionalne vlasti koje imaju nadležnosti u području zdravstvenih politika. |
Obrazloženje
Podsjeća se na ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u području zdravstva.
Amandman 17.
Prilog I. – točka (g) podtočka i.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
podupiranje aktivnosti prijenosa znanja i suradnje na razini Unije kako bi se poduprli nacionalni procesi reformi u cilju poboljšanja učinkovitosti, dostupnosti, održivosti i otpornosti, posebno u cilju suočavanja s izazovima utvrđenima u okviru europskog semestra, jačanja primarne skrbi i integracije skrbi te uspostave univerzalnog zdravstvenog osiguranja i jednakosti u pogledu dostupnosti zdravstvene zaštite; |
podupiranje aktivnosti prijenosa znanja i suradnje na razini Unije uz savjetovanje s lokalnim i regionalnim vlastima koje imaju nadležnosti u području javnog zdravstva kako bi se poduprli nacionalni procesi reformi u cilju poboljšanja učinkovitosti, dostupnosti, održivosti i otpornosti, posebno u cilju suočavanja s izazovima utvrđenima u okviru europskog semestra, jačanja primarne skrbi i integracije , koordinacije i gradacije skrbi te uspostave univerzalnog zdravstvenog osiguranja i jednakosti u pogledu dostupnosti zdravstvene zaštite; |
Obrazloženje
Važno je ojačati sudjelovanje lokalnih i regionalnih vlasti u nacionalnim postupcima reformi i u mjerama koje se provode u okviru europskog semestra.
Amandman 18.
Prilog I. – točka (g) podtočka v.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
revizija mehanizama pripravnosti i odgovora država članica (kao što su upravljanje krizom, antimikrobna otpornost i cijepljenje); |
revizija mehanizama pripravnosti i odgovora država članica i, ovisno o okolnostima, lokalnih i regionalnih vlasti (kao što su upravljanje krizom, antimikrobna otpornost i cijepljenje); |
Obrazloženje
Podsjeća se na ulogu lokalnih i regionalnih vlasti.
Amandman 19.
Prilog I. – točka (g) podtočka vi.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
podupiranje uzlazne konvergencije uspješnosti nacionalnih sustava razvojem pokazateljâ, analizom te prikupljanjem znanja i organizacijom testiranja otpornosti nacionalnih zdravstvenih sustava; |
podupiranje uzlazne konvergencije uspješnosti nacionalnih sustava razvojem pokazateljâ, analizom te prikupljanjem znanja i organizacijom testiranja otpornosti nacionalnih zdravstvenih sustava , uključivanjem lokalnih i regionalnih vlasti koje imaju nadležnosti u području javnog zdravstva ; |
Obrazloženje
Podsjeća se na ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u području zdravstva.
Amandman 20.
Prilog I. – točka (g) podtočka ix.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
podupiranje uspostave i provedbe programâ kojima se podupiru države članice i njihovo djelovanje u cilju poboljšavanja promicanja zdravlja i sprečavanja bolesti (zaraznih i nezaraznih); |
podupiranje uspostave i provedbe programâ kojima se podupiru države članice , lokalne i regionalne vlasti i njihovo djelovanje u cilju poboljšavanja promicanja zdravlja i sprečavanja bolesti (zaraznih i nezaraznih) , čime se omogućuje promicanje njihova djelovanja u određivanju i provedbi mjera prilagođenih njihovim značajkama u smislu javnog zdravstva ; |
Obrazloženje
Lokalne i regionalne vlasti odgovorne su za te mjere u brojnim državama članicama i trebalo bi ih podupirati tim programima.
Amandman 21.
Prilog I. – točka (g) podtočka x.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
podupiranje mjera država članica za uspostavu zdravog i sigurnog gradskog, radnog i školskog okruženja kako bi se omogućilo donošenje zdravih životnih odluka i promicala zdrava prehrana, uzimajući u obzir potrebe ranjivih skupina; |
podupiranje mjera država članica i lokalnih i regionalnih vlasti za uspostavu zdravog i sigurnog gradskog, radnog i školskog okruženja kako bi se omogućilo donošenje zdravih životnih odluka i promicala zdrava prehrana, uzimajući u obzir potrebe ranjivih skupina; |
Obrazloženje
Lokalne i regionalne vlasti odgovorne su za te mjere u brojnim državama članicama.
Amandman 22.
Prilog I. – točka (g) podtočka xii.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
podupiranje država članica u jačanju administrativnih kapaciteta svojih zdravstvenih sustava provedbom komparativnih analiza, suradnjom i razmjenom najboljih praksi; |
podupiranje država članica i, ovisno o okolnostima, lokalnih i regionalnih vlasti u jačanju administrativnih kapaciteta svojih zdravstvenih sustava provedbom komparativnih analiza, suradnjom i razmjenom najboljih praksi; |
Obrazloženje
Podsjeća se na ulogu lokalnih i regionalnih vlasti.
Amandman 23.
Prilog I. – točka (k) podtočka iii.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
komunikacija za promicanje sprečavanja bolesti i zdravog načina života, u suradnji sa svim dionicima na međunarodnoj razini, razini Unije i nacionalnoj razini. |
komunikacija za promicanje sprečavanja bolesti i zdravog načina života, u suradnji sa svim dionicima, prilagođena međunarodnoj razini, razini Unije, nacionalnoj , regionalnoj i lokalnoj razini. |
Obrazloženje
Podsjeća se na uključivanje raznih lokalnih razina.
Amandman 24.
Prilog I. – točka (l) (nova)
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
||||||||
|
|
Obrazloženje
Te bi mjere trebale biti navedene na popisu mjera uspostavljenih Programom.
Amandman 25.
Prilog II. – dio A – točka I.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
Kvaliteta i potpunost pripravnosti (na razini EU-a i na razini država članica) i izrade planova za situacije ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju. |
Kvaliteta i potpunost pripravnosti (na razini EU-a, država članica i, ovisno o okolnostima, na razini lokalnih i regionalnih vlasti ) i izrade planova za situacije ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju. |
Obrazloženje
Podsjeća se na ulogu lokalnih i regionalnih vlasti.
Amandman 26.
Prilog II. – dio A – točka III.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
Broj mjera i najboljih praksi koje izravno pridonose ostvarivanju ciljeva globalnog razvoja br. 3 i 4 po državi članici. |
Broj mjera i najboljih praksi koje izravno pridonose ostvarivanju ciljeva globalnog razvoja br. 3 i 4 po državi članici , među kojima su i najbolje prakse na lokalnoj i regionalnoj razini, ovisno o okolnostima . |
Obrazloženje
Kao što je izneseno u amandmanu.
Amandman 27.
Prilog II. – dio A – točka IV.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
Primjena najboljih praksi u državama članicama EU-a. |
Primjena najboljih praksi u državama članicama EU-a i u lokalnim i regionalnim vlastima koje imaju nadležnosti u području zdravstva . |
Obrazloženje
Podsjeća na ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u području zdravstva.
Amandman 28.
Prilog II. – dio B – točka I.
Prijedlog Komisije |
Amandman OR-a |
broj država članica koje su poboljšale planiranje pripravnosti i odgovora; |
broj država članica i, ovisno o okolnostima, lokalnih i regionalnih vlasti koje su poboljšale planiranje pripravnosti i odgovora; |
Obrazloženje
Podsjeća se na ulogu lokalnih i regionalnih vlasti.
II. PREPORUKE O POLITIKAMA
EUROPSKI ODBOR REGIJA
1. |
ističe svoju predanost tome da se zdravlje postavi kao prioritet na europskoj razini i da se regionalne i lokalne vlasti podupiru u modernizaciji zdravstvenih sustava i borbi protiv raka i epidemija putem prekogranične suradnje na području zdravstva; |
2. |
potvrđuje da je prijedlog Europske komisije u skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti; |
3. |
žali zbog ozbiljnih posljedica pandemije COVID-a 19, koje nije bilo moguće predvidjeti, ali koje se mogu prevladati bliskom suradnjom i usklađenim mehanizmima; |
4. |
ističe da su općine, gradovi, lokalne i regionalne vlasti i javne ustanove na prvoj liniji borbe protiv pandemije COVID-a 19 jer poduzimaju zdravstvene mjere (nabava medicinske opreme, zapošljavanje zdravstvenog osoblja itd.) i izvanredne mjere kao odgovor na razne aspekte pandemije, socijalne, gospodarske i logističke; |
5. |
poziva europske institucije da u okviru svojih nadležnosti poduzmu snažne mjere i usvoje inicijative za ciljan odgovor na krizu izazvanu COVID-om 19 te da potaknu razmjenu iskustava kako bi se spremno dočekala neka buduća zdravstvena kriza; podsjeća na to da te mjere treba pripremati i provoditi u suradnji s nacionalnim te lokalnim i regionalnim vlastima koje imaju nadležnosti u području javnog zdravstva; |
6. |
navodi rezultate dobivene istraživanjem Eurobarometra 2017., prema kojem više od 70 % Europljana traži da se Europska unija više bavi područjem zdravstva; |
7. |
naglašava da bi tim velikim programom financiranja zdravstva za razdoblje 2021.–2027. trebalo podupirati mjere za rješavanje zajedničkih i dugoročnih izazova politika javnog zdravstva u EU-u i državama članicama, uključujući, prije svega, predviđanje drugih sličnih kriza, nejednakosti u zdravstvu, pristup skrbi, migracije, starenje stanovništva, sigurnost pacijenata i visokokvalitetnu zdravstvenu skrb na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te na razini EU-a; |
8. |
naglašava da program „EU za zdravlje” ne bi smio biti usredotočen samo na nošenje s krizom, već bi u sklopu oporavka nakon COVID-a 19 trebao doprinijeti znatnom poboljšanju zdravlja stanovništva Unije jačanjem otpornosti zdravstvenih sustava promicanjem inovacija u zdravstvenom sektoru i integriranjem prevencije i promicanja zdravlja kao instrumenta održivog razvoja; |
Zdravlje građanki i građana Unije kao temeljno pravo
9. |
uzima u obzir krizu s kojom se suočava Europska unija od kad je 10. ožujka 2020. započela pandemija COVID-a 19, čija je ljudska dimenzija iznimno važna, kao i negativne posljedice za zdravlje građanki i građana; |
10. |
poziva na to da zdravstvo doprinese europskom socijalnom modelu, a posebno europskom stupu socijalnih prava; |
11. |
podsjeća na to da se zdravlje ubraja u temeljna prava, da je riječ o usluzi od općeg interesa i da se zdravlje ne može smatrati pukom uslugom na tržištu; |
12. |
podsjeća na to da je borba protiv nejednakosti u zdravstvu, koje proizlaze iz društvenih nejednakosti koje se mogu izbjeći, važan cilj i djelotvoran način poticanja zdravstvene sigurnosti i sigurnosti zdravstvenih sustava; |
Ciljevi i uloga programa „EU za zdravlje”
13. |
naglašava da je cilj programa „EU za zdravlje” jačanje zdravstvene sigurnosti i prevencije, poboljšanje koordinacije kapaciteta u području zdravstvene skrbi i priprema EU-a za buduće zdravstvene krize, ali da proračun od 1,7 milijardi EUR koji je Europsko vijeće predvidjelo na sastanku 20. srpnja 2020. neće biti dostatan za ostvarenje tog cilja; |
14. |
naglašava važnost načela „zdravlje u svim politikama”, a samim time i potrebu da se Program uskladi i strukturira zajedno s drugim programima Unije, posebno s Europskim fondom za regionalni razvoj i Kohezijskim fondom kada je riječ o medicinskoj infrastrukturi, programom Obzor Europa u pogledu istraživanja i inovacija u području zdravlja te fondom ESF+ za osposobljavanje i potporu ranjivim skupinama u pristupu zdravstvenoj skrbi; traži i da se pri korištenju tih fondova potiču sinergije; |
15. |
pozdravlja prijedlog Europske komisije da se i u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021.–2027. uspostavi zaseban program za zdravlje, ali izražava žaljenje zbog toga što je Vijeće EU-a, suprotno ambicijama programa „EU za zdravlje”, smanjilo dodatno financiranje od 7,7 milijardi EUR, čije je izdvajanje za Program Komisija predložila u okviru plana oporavka za Europu pod nazivom „Izvlačenje pouka iz krize i suočavanje s europskim strateškim izazovima”; |
16. |
smatra da bi zahvaljujući programu „EU za zdravlje” EU mogao imati na raspolaganju brojnije i učinkovitije alate za brzo, odlučno i koordinirano djelovanje u suradnji s državama članicama, uz sudjelovanje lokalnih i regionalnih tijela nadležnih za javno zdravstvo, u cilju pripreme za krize i njihovo svladavanje, ali i kako bi se općenito poboljšalo funkcioniranje i učinkovitost zdravstvenih sustava Unije; |
17. |
smatra da je neophodno da Unija izdvoji sredstva za zadanu ambiciju tako da podupre programe ulaganja u području istraživanja i proizvodnje farmaceutskih proizvoda kao sustava za zaštitu stanovništva; |
18. |
ističe da je Program namijenjen i stvaranju rezervi lijekova, medicinske opreme, osoblja i zdravstvenih stručnjaka te pružanju tehničke pomoći; |
19. |
smatra važnim da EU s obzirom na iskustva s pandemijom COVID-a 19 dodijeli znatna sredstva za poboljšanje kapaciteta Unije za sprečavanje, pripremu i odgovor na prijetnje zdravlju odnosno zdravstvene krize te za jačanje suradnje među državama članicama u tom području. Međutim, istodobno se ne smije zanemariti djelovanje EU-a u području promicanja zdravlja i prevencije bolesti; |
20. |
smatra da je, kao i dosad, te uz poštovanje autonomije država članica u osmišljavanju, organizaciji i financiranju zdravstvenih usluga, potrebno osigurati financijska sredstva za različite oblike suradnje u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi, kao što su europske referentne mreže za visokospecijalizirano liječenje i liječenje rijetkih bolesti, ocjenjivanje zdravstvenih tehnologija i razvoj koncepata digitalnog zdravstva. Osim toga je potrebno uložiti velike napore u borbu protiv antimikrobne rezistencije kao prijetnje zdravlju koja iziskuje i europsku i globalnu suradnju; |
21. |
podsjeća na to da je jedan od ciljeva programa „EU za zdravlje” smanjenje preuranjene smrtnosti za trećinu do 2030. i da će se taj cilj ispuniti borbom protiv nezaraznih bolesti zahvaljujući poboljšanju dijagnostike, prevencije i liječenja, osobito kad je riječ o raku, kardiovaskularnim bolestima, dijabetesu i mentalnim poremećajima; |
Poziv na suradnju
22. |
ističe da bi program „EU za zdravlje” trebao biti osmišljen tako da se njime jačaju regionalni sustavi financiranjem inicijativa kao što su: potpora i savjeti prilagođeni pojedinim zemljama za poboljšanje zdravstvene skrbi, osposobljavanje zdravstvenih djelatnika koji će biti raspoređeni u cijeloj Uniji, procjena pripravnosti i mehanizama za odgovor država članica, provođenje kliničkih ispitivanja kako bi se ubrzao razvoj lijekova i cjepiva, suradnja s prekograničnim partnerima te studije, prikupljanje podataka i komparativne analize; |
23. |
pozdravlja mjere koje je Europska komisija već poduzela kako bi Unija mogla pružiti veću potporu, neophodnu za rasterećenje država članica u naporima koje poduzimaju radi suočavanja s trenutačnom krizom koju je izazvao COVID-19; |
24. |
poziva na to da se u osmišljavanju i analizi mjera u okviru programa „EU za zdravlje” uzmu u obzir pitanja rodne ravnopravnosti; |
25. |
smatra da mjere u okviru novog programa „EU za zdravlje” moraju biti osmišljene tako da doprinose razvoju ekološki i socijalno održivog društva; |
26. |
poziva regije Europske unije i druge njezine dionike na suradnju kako bi se zajamčila bolja provedba raznih elemenata programa „EU za zdravlje” i mjera navedenih u Komunikaciji Europske komisije o pripravnosti sustava zdravstva EU-a za brzo djelovanje u slučaju novog širenja bolesti COVID-19; |
27. |
ustraje na tome da je neophodno ojačati kapacitete institucija Unije u području zdravstvenog djelovanja i upravljanja krizama, osobito izravnim sudjelovanjem u lokalnim i regionalnim zdravstvenim tijelima; |
28. |
smatra da je potrebno povećati djelotvornost i otpornost nacionalnih zdravstvenih sustava na sljedeće načine: poticanjem ulaganja u programe prevencije bolesti, podupiranjem razmjene dobrih praksi, promicanjem međunarodne suradnje i poboljšanjem pristupa zdravstvenoj skrbi; |
29. |
uzima u obzir činjenicu da je cilj Programa popuniti nedostatke utvrđene u pandemiji i da, stoga, dok su države članice ponajprije nadležne za zdravstvenu politiku, Europska unija može nadopuniti i podržati nacionalne mjere i donositi zakonodavstvo u određenim sektorima; |
30. |
naglašava da je na razini EU-a potrebna suradnja u razvoju, proizvodnji i distribuciji cjepiva u okviru programa Obzor Europa; |
31. |
ustraje na potrebi za jačim uključivanjem lokalnih i regionalnih vlasti u upravljanje zdravstvenim sustavima, kao i u određivanje prioriteta i u provedbu Programa, jer one imaju ključnu ulogu u području zdravstva, prevencije i potpore, te smatra da učinkovitost sustava za poboljšanje zdravlja stanovništva, od prevencije do gradacije liječenja, iziskuje prilagodbu podacima o javnom zdravlju svojstvenima svakoj regiji. |
Bruxelles, 14. listopada 2020.
Predsjednik Europskog odbora regija
Apostolos TZITZIKOSTAS
(12) Zaključci Vijeća o zajedničkim vrijednostima i načelima u zdravstvenim sustavima Europske unije (SL C 146, 22.6.2006., str. 1.).
(12) Zaključci Vijeća o zajedničkim vrijednostima i načelima u zdravstvenim sustavima Europske unije (SL C 146, 22.6.2006., str. 1.).