1.UVOD

Raznolikost je temelj Europske unije. U članku 2. Ugovora o Europskoj uniji navedeno je da se Unija temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina. U članku 3. nadalje se navodi da Unija poštuje svoju bogatu kulturnu i jezičnu raznolikost te osigurava očuvanje i unapređenje kulturnog nasljeđa Europe. Ta je raznolikost srž europskog identiteta.

1 Uspostavljen je pravni okvir kako bi se osiguralo da se poštuju prava pripadnika manjina. U članku 21. Povelje o temeljnim pravima zabranjuje se diskriminacija na temelju rase, etničkog podrijetla, vjere, pripadnosti nacionalnoj manjini i jezika. U članku 22. predviđa se poštovanje kulturne, vjerske i jezične raznolikosti Unije. To je podržano posebnim inicijativama kojima se zabranjuje diskriminacija, kao što je Okvirna odluka Vijeća o suzbijanju rasizma i ksenofobije.

2 3 4 5 6 7 Taj opći okvir dodatno je podržan posebnim okvirima politike, a ova Komisija se obvezala da će ga dalje razvijati u kontekstu Unije ravnopravnosti. To primjerice uključuje Akcijski plan EU-a za antirasizam, Strategiju za rodnu ravnopravnost 2020.–2025., Strategiju za ravnopravnost LGBTIQ osoba 2020.–2025. i Strateški okvir EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma,,.

Istodobno, EU nema opću zakonodavnu nadležnost u pogledu zaštite nacionalnih manjina. U članku 2. UEU-a govori se o „pravima pripadnika manjina” kao jednoj od vrijednosti na kojima se temelji Unija i koju bi stoga trebalo uzeti u obzir pri provođenju njezinih politika. U člancima 21. i 22. Povelje o temeljnim pravima nisu predviđene ovlasti za donošenje zakonodavstva u pogledu zaštite nacionalnih manjina, osim onih koje su Uniji dodijeljene pravnim osnovama primjenjivima na određena područja politike.

U članku 11. stavku 4. Ugovora o Europskoj uniji predviđena je europska građanska inicijativa. U skladu s tim člankom najmanje milijun građana, državljana znatnog broja država članica EU-a, može na svoju inicijativu pozvati Europsku komisiju da u okviru svojih ovlasti podnese odgovarajući prijedlog o pitanjima za koja građani smatraju da je potreban pravni akt Unije u svrhu provedbe Ugovorâ. Detaljna pravila za djelovanje europske građanske inicijative navedena su u Uredbi revidiranoj 2019. kako bi se u potpunosti iskoristio njezin potencijal za poticanje rasprave 8 .

Minority SafePack – milijun potpisa za raznolikost u Europi) („inicijativa Minority SafePack”) peta je europska građanska inicijativa koja je ispunila zahtjeve utvrđene u Uredbi o europskoj građanskoj inicijativi. Njome se nastoji poboljšati zaštita pripadnika nacionalnih i jezičnih manjina te ojačati kulturna i jezična raznolikost u Uniji. Njome se poziva EU da donese paket pravnih akata kako bi se poboljšala zaštita pripadnika nacionalnih i jezičnih manjina te ojačala kulturna i jezična raznolikost u Uniji.

Uredbom o europskoj građanskoj inicijativi utvrđuje se okvir za registraciju građanskih inicijativa koju provodi Komisija kada su ispunjeni uvjeti za registraciju. Nakon što se građanska inicijativa registrira, Komisija dopušta organizatorima prikupljanje potpisa. U odluci Komisije definira se i područje primjene inicijative. Jedan je od uvjeta za registraciju da se inicijativom ili njezinim dijelovima ne izlazi izvan okvira ovlasti Komisije da predloži pravni akt Unije u svrhu provedbe Ugovorâ.

Odlukom Komisije organizatorima je omogućeno prikupljanje izjava o potpori inicijativi. Organizatori su službeno podnijeli inicijativu Komisiji 10. siječnja 2020. Do tad su nacionalna tijela provjerila i potvrdila 1 128 422 izjave o potpori, koje su dosegle pragove u 11 država članica. Komisija se 5. veljače 2020. sastala s organizatorima.

Organizatori su 15. listopada 2020. predstavili svoju inicijativu i njezine prijedloge na javnom saslušanju organiziranom u Europskom parlamentu. Uredbom o europskoj građanskoj inicijativi propisuje se da od tog trenutka Komisija ima tri mjeseca za donošenje komunikacije u kojoj navodi svoje pravne i političke zaključke o inicijativi 9 .

O europskoj građanskoj inicijativi Minority SafePack raspravljalo se na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta 14. prosinca 2020. na temelju prijedloga rezolucije podnesenog u skladu s člankom 222. stavkom 8. Poslovnika. U rezoluciji donesenoj 17. prosinca 2020. izražava se potpora europskoj građanskoj inicijativi Minority SafePack, Komisija se poziva da u skladu s njom predloži pravne akte, ističe se da se u inicijativi koju je Komisija registrirala predlažu zakonodavni akti u devet različitih područja te se naglašava da bi svaki pojedinačni prijedlog trebalo zasebno provjeriti i ocijeniti, uzimajući u obzir načela supsidijarnosti i proporcionalnosti.

Tijekom rasprave Komisija je naglasila da je uključenost i poštovanje bogate kulturne raznolikosti Europe jedan od njezinih glavnih prioriteta i ciljeva. Naglasila je da je na temelju članka 21. Povelje Europske unije o temeljnim pravima izričito zabranjena svaka diskriminacija na temelju pripadnosti nacionalnoj manjini. Komisija se usto obvezala nastaviti pružati potporu na razini politika i financiranjem.

U Komunikaciji se pitanja istaknuta u rezoluciji razmatraju u odgovorima na svaki od devet prijedloga inicijative Minority SafePack.

2.EVALUACIJA PRIJEDLOGA

Predviđeni cilj

Organizatori europske inicijative Minority SafePack predlažu preporuku u kojoj EU utvrđuje načine zaštite i promicanja kulturne i jezične raznolikosti, posebno za zaštitu upotrebe regionalnih i manjinskih jezika u područjima javne uprave, javnih službi, obrazovanja, kulture, kao i u pravosuđu, medijima, zdravstvenoj skrbi, trgovini i zaštiti potrošača (uključujući označivanje).

Analiza

U skladu s člankom 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) poštovanje prava pripadnika manjina jedna je od temeljnih vrijednosti EU-a. Osim toga, člancima 21. i 22. Povelje o temeljnim pravima zabranjuje se diskriminacija na bilo kojoj osnovi, uključujući pripadnost nacionalnoj manjini, te se zahtijeva da Unija poštuje kulturnu, vjersku i jezičnu raznolikost.

Unija nema zakonodavnu nadležnost nad pitanjima kao što su upotreba regionalnih ili manjinskih jezika u javnom obrazovanju ili drugdje. Ona su u nadležnosti država članica.

Postojeći instrumenti i tekuće inicijative

Pitanja utvrđena za preporuku Vijeća već su predmet dvaju važnih međunarodnih instrumenata:

•Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima Vijeća Europe (1992.). Europska unija, koja potiče države članice da potpišu Povelju, redovito upućuje na nju kao na pravni instrument kojim se definiraju smjernice za promicanje i zaštitu regionalnih i manjinskih jezika,

•Konvencije UNESCO-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja (2005.), čije su stranke i sama Unija i sve njezine države članice. U članku 7. Konvencije navodi se: „Stranke će nastojati na svom teritoriju stvoriti ozračje koje potiče pojedince i socijalne skupine: na stvaranje, proizvodnju, širenje, distribuiranje te pristup vlastitim kulturnim izričajima (...) uključujući pripadnike manjina”. Konvencijom se podsjeća i na to da je jezična raznolikost temeljni element kulturne raznolikosti te se ponovno potvrđuje temeljna uloga koju obrazovanje ima u zaštiti i promicanju kulturnih izričaja.

Komisija je aktivno provodila članak 7. Konvencije iz 2005. tako što je pozivala države članice i kulturni sektor da vode dijaloge na teme iz područja kulture radi socijalnog uključivanja i međukulturnog dijaloga. U okviru tih foruma 10 posebno se razmatrala uloga kulture u pitanjima koja obuhvaćaju uključivanje nacionalnih/jezičnih manjina, Roma, izbjeglica i migranata.

Prema planu rada za kulturu Vijeća 11 nova stručna skupina za višejezičnost i prevođenje trebala bi preporučiti konkretne mjere u okviru programa Kreativna Europa radi promicanja jezične raznolikosti i optjecaja europskih djela u kulturnom i kreativnom sektoru.

U okviru svojih nadležnosti Komisija trenutačno surađuje s državama članicama u provedbi nekoliko preporuka Vijeća i drugih dokumenata o politikama koji uključuju aspekte navedene u građanskoj inicijativi, a to su:

•    Preporuka Vijeća (2018/C 195/01) o promicanju zajedničkih vrijednosti, uključivog obrazovanja i europske dimenzije poučavanja (donesena u svibnju 2018.), čiji je cilj jačanje socijalne kohezije i doprinos borbi protiv porasta populizma, ksenofobije, razdornog nacionalizma i širenja lažnih vijesti. U Preporuci se države članice pozivaju na poticanje razumijevanja europskog konteksta i zajedničke baštine i vrijednosti te razvoja osviještenosti o jedinstvu i raznolikosti (društvenoj, kulturnoj i povijesnoj) Unije i njezinih država članica. Preporukom bi se trebalo pomoći u promicanju dubljeg osjećaja pripadnosti na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini,

•    Preporuka Vijeća (2019/C 189/03) o sveobuhvatnom pristupu poučavanju i učenju jezikâ (donesena u svibnju 2019.), kojom se prepoznaje velika jezična raznolikost u Europi i izričito upućuje na regionalne i manjinske jezike u uvodnoj izjavi 14.,

•    Komunikacija Komisije o stvaranju europskog prostora za obrazovanje do 2025. (donesena u rujnu 2020.) 12 . Države članice pozivaju se da preispitaju svoje jezične politike za škole u skladu s Preporukom Vijeća o sveobuhvatnom pristupu poučavanju i učenju jezikâ 13 . Konceptom „svijesti o važnosti jezika” razrađen u Prilogu Preporuci obuhvaćene su postojeće prakse u dvojezičnim i višejezičnim regijama, pri čemu se „kućni” jezici, regionalni ili manjinski jezici poučavaju zajedno s drugim jezicima školovanja,

•    Strateški okvir EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma 2020.–2030. te Prijedlog preporuke Vijeća o jednakosti, uključivanju i sudjelovanju Roma (koji Vijeće trenutačno razmatra). Nove inicijative uključuju smjernice za promicanje romske umjetnosti, povijesti i kulture (te osviještenosti o njima) te socijalnih inovacija i eksperimentiranja u području politike. Njome se države članice pozivaju da romski jezik i povijest uključe u školske programe i udžbenike za romske i neromske učenike, kao i da promiču multikulturalne aktivnosti i kampanje za podizanje svijesti u školama. Radi promicanja jednakosti Roma suzbijanjem „antiromizma” Komisija će poduprijeti aktivnosti kojima se promiču pozitivan govor i dobri primjeri iz romske zajednice, bori protiv stereotipa, podiže svijest o romskoj povijesti i kulturi i promiče istina i pomirenje u okviru programa za građane, jednakost, prava i vrijednosti.

Kako je predviđeno u Komisijinoj strategiji o temeljnim pravima, Komisija će od 2021. objavljivati novo godišnje izvješće o primjeni Povelje u EU-u, u kojem će se posvetiti više pozornosti primjeni Povelje u državama članicama. Tako će Komisija imati na raspolaganju više informacija za ocjenjivanje usklađenosti nacionalnog zakonodavstva s pravom EU-a. Primijenit će se tematski pristup i usredotočiti na područja od strateške važnosti uređena pravom EU-a. U tematsko izvješće uključit će se prema potrebi i pitanja prava pripadnika manjina koja su obuhvaćena područjem primjene prava EU-a, posebno u pogledu primjene članaka 21. i 22. Povelje.

Ti instrumenti čine opsežan skup mjera kojima su obuhvaćeni ciljevi utvrđeni u ovom prijedlogu. Budući da je riječ o novijim inicijativama EU-a, učinci i konkretni rezultati bit će vidljivi tek u predstojećim godinama. Komisija će se i dalje snažno angažirati u osiguravanju njihove provedbe.

Predviđeni cilj

Organizatori inicijative Minority SafePack smatraju da su postojeći programi financiranja u području obrazovanja, kulture, medija i mladih, kao i trud koji je potrebno uložiti da se manjinske zajednice uključe u okviru tih programa, previše složeni i preveliko opterećenje za male kulturne i jezične zajednice. Nadalje, u postojećim programima još uvijek postoje kriteriji kojima se isključuju manjinski jezici, na primjer u programu za kulturu.

Postojeći instrumenti i buduće inicijative

Glavni je cilj programa Erasmus+ potpora učenju jezika i jezičnoj raznolikosti. Aktivnosti u području mobilnosti za učenike i nastavnike te strateška partnerstva za organizacije dostupni su regionalnim i manjinskim jezičnim projektima, bez obzira na status tih jezika u predmetnim državama članicama. Kad je riječ o projektima učenja jezika, program Erasmus+ dostupan je za sve jezike, bez razlike u njihovu statusu.

Projekti Erasmus+ mogu se odnositi na manje regionalne i manjinske jezike. Predloženim programom kojim će se zamijeniti program Erasmus+ otvorile bi se mogućnosti za mala partnerstva kojima će se olakšati pristup malim organizacijama, među ostalim onima koje promiču regionalne i manjinske jezike.

Nacionalne agencije osnovane su u svim zemljama koje sudjeluju u programu Erasmus+. Preko njih organizacije koje djeluju u području regionalnih i manjinskih jezika mogu dobiti informacije i tehničku pomoć tijekom prijave za dobivanje sredstava u okviru programa.

Nadalje, program Kreativna Europa dostupan je bez diskriminacije podnositeljima zahtjeva sa sjedištem u zemljama sudionicama. Mala partnerstva za projekte suradnje već su moguća u okviru programa Kreativna Europa i predlaže se da se s njima nastavi u budućem programu, uz daljnje pojednostavnjenje postupaka. Mikroorganizacijama (manje od deset zaposlenika) ili malim organizacijama (manje od 50 zaposlenika) namijenjeno je 70 % sredstava.

Primjeri projekata suradnje kojima se obuhvaćaju manjinski jezici:

· Other Words – Literary Circuit for Small and Minority Languages (Other Words – književni krug za lokalne i manjinske jezike), kojim se teži uspostavi mreže kreativnih razmjena za europske pisce. Mreža je od 2015. do 2019. dobila 200 000 EUR iz programa Kreativna Europa,

·Minority languages – good travelling companions (Manjinski jezici – dobri suputnici) odnosi se na partnerstvo škola usmjereno na regionalne ili manjinske jezike Španjolske, Italije i Belgije. Partnerstvo je od programa Erasmus+ dobilo gotovo 80 000 EUR za aktivnosti u razdoblju od 2015. do 2017.

Ti i mnogi drugi primjeri financiranih projekata kojima se promiču regionalni ili manjinski jezici dodatno se razmatraju u Komisijinoj brošuri „Lingvistička raznolikost u Europskoj uniji – slučaj regionalnih i manjinskih jezika” 14 .

Nadalje, u okviru programa Kreativna Europa, inicijativom za književno prevođenje posebno se podupiru kulturna i jezična raznolikost u EU-u i u zemljama sudionicama jačanjem transnacionalnog optjecaja i raznolikosti književnih djela. Pristup tom programu moguć je za sve jezike koji su priznati u zemljama sudionicama. Njime je dosad financirano više od 2 700 prijevoda, publikacija i promocija knjiga s više od 40 europskih jezika, među ostalim i manjinskih.

Instrumenti financiranja za novi višegodišnji financijski okvir 2021.–2027. ponovno su oblikovani tako da budu dostupniji i jednostavniji za korištenje. To uključuje rad na uspostavi jedinstvenih kontaktnih točaka za podnositelje zahtjeva putem mreže deskova programa Kreativna Europa u svim državama članicama sudionicama. Deskovima i njihovom mrežom svim kulturnim i kreativnim organizacijama omogućio bi se pristup informacijama i tehničkoj pomoći kako bi se mogle prijaviti za sve aktivnosti i inicijative obuhvaćene programom Kreativna Europa, kao i za druge relevantne mogućnosti financiranja sredstvima EU-a. Komisija će u okviru svojih smjernica osigurati dodatne upute i pojašnjenja podnositeljima zahtjeva.

Nakon donošenja novih programa Erasmus+ i Kreativna Europa nacionalne agencije za provedbu programa Erasmus+ i mreža deskova programa Kreativna Europa mogu osigurati dodatne smjernice, uključujući sastanke s nacionalnim predstavnicima malih nacionalnih kulturnih i jezičnih zajednica, kako bi im se dala praktična potpora u prijavi za financiranje, čime bi se osigurala dostupnost programa malim regionalnim i manjinskim jezičnim zajednicama.

Predviđeni cilj

Organizatori inicijative Minority SafePack predlažu otvaranje centara jezične raznolikosti koji se umrežuju i djeluju koordinirano. Financirali bi se sredstvima EU-a i bili bi zaduženi za podizanje svijesti o važnosti jezične raznolikosti i učenja jezika. U odluci Komisije iz 2017. 15 (vidjeti točku 1.) predmet prijedloga navodi se kao „centar jezične raznolikosti”.

Tekuće inicijative: Europski centar za suvremene jezike Vijeća Europe

Trud koji EU ulaže kako bi se skrenula pozornost na važnost jezične raznolikosti, uključujući upotrebu znakovnog jezika i učenje jezika, usmjeren je na blisku suradnju s Vijećem Europe, čijom se Europskom poveljom o regionalnim ili manjinskim jezicima osigurava čvrst okvir za njegovo djelovanje u tom području. Konkretno, Europski centar za suvremene jezike Vijeća Europe (ECML), koji Europska komisija podržava i s kojim surađuje, služi kao stručni centar za poučavanje i učenje jezika, među ostalim i u višejezičnim razredima, te se njime podupire poučavanje učenika na njihovu materinskom jeziku, među ostalim i manjinskim jezicima.

Komisija surađuje s ECML-om u okviru posebnih zajedničkih sporazuma kojima se usmjerava na poboljšanje kvalitete, učinkovitosti i privlačnosti učenja jezika te daljnji razvoj ispitivanja i procjene ishoda učenja, čime se postupno uspostavlja zajednička osnova za nacionalne sustave evaluacije na temelju Zajedničkoga europskog referentnog okvira za jezike (ZEROJ). Komisija je za 2021. namijenila 700 000 EUR za zajednička djelovanja s ECML-om.

ECML planira brojne aktivnosti i u okviru svojega programa 2020.–2023. s posebnim naglaskom na napretku i izazovima u višejezičnom pristupu (kulturno osjetljive pedagoške metode, svjesnost o važnosti jezika, poučavanje prilagođeno jeziku itd.). Regionalni i manjinski jezici u potpunosti su obuhvaćeni tim pristupom, a ECML podupire poučavanje i učenje tih jezika u različitim nacionalnim kontekstima. U sljedećem sporazumu o suradnji između Europske komisije i ECML-a, o kojem se trenutačno pregovara, Komisija će posvetiti pažnju potrebama jezične raznolikosti. Na primjer, možda postoji mogućnost da se rezultati trenutačnog eksperimentiranja Vijeća Europe u području višejezične politike ugrade u pristup za uključivanje romske djece u obrazovni sustav. Time bi se novi strateški okvir EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma povezao s posebnim djelovanjima Vijeća Europe koja se odnose na jezik.

Komisija je podupirala države članica EU-a u provedbi Preporuke Vijeća o sveobuhvatnom pristupu poučavanju i učenju jezikâ iz 2019. 16 , a regionalni ili manjinski jezici često su se isticali kao primjeri dobre prakse u dvojezičnom ili višejezičnom obrazovanju. U zadnje vrijeme vidljivi su znakovi oživljavanja nekih regionalnih jezika 17 .

Komisija smatra da je takav rad u bliskoj koordinaciji s Vijećem Europe i njegovim Europskim centrom za suvremene jezike učinkovit način da se skrene pozornost na važnost jezične raznolikosti i učenja jezika.

Predviđeni cilj

Organizatori inicijative Minority SafePack predlažu da se projekti zakonodavnog okvira fondova kohezijske politike oblikuju tako da se uzme u obzir zaštita manjina i promicanje kulturne i jezične raznolikosti, s općim ciljem jačanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije.

Postojeći instrumenti i tekuće inicijative

Fondovi kohezijske politike jedan su od najvećih investicijskih instrumenata EU-a, a namijenjeni su smanjivanju socijalnih i teritorijalnih nejednakosti u Europi. Potporom su uključene mjere kojima se nastoji pomoći integraciji marginaliziranih zajednica, etničkih manjina, između ostalih i Roma, i osoba migrantskog podrijetla kako bi mogle u potpunosti sudjelovati u svim aspektima društva.

Uzimajući u obzir načelo nediskriminacije, prijedlog se već razmatra u regulatornom okviru kohezijske politike. „Horizontalna načela” uključena su u propise kohezijske politike u tekućem programskom razdoblju i u onom nakon 2020. Njima je predviđeno da se svim ulaganjima EU-a moraju promicati jednake mogućnosti za sve, bez diskriminacije na temelju, među ostalim, rasnog ili etničkog podrijetla. Nadalje, u novoj Uredbi o zajedničkim odredbama za razdoblje 2021.–2027. uvjet o nediskriminaciji dodatno će se pojačati tako što će se poštovanje Povelje o temeljnim pravima uključiti kao horizontalno načelo i horizontalni preduvjet za provedbu („uvjet koji omogućuje provedbu”) koji će se primjenjivati u svim područjima politika. To znači da će države članice morati zajamčiti uspostavu učinkovitih mehanizama kako bi se osigurala usklađenost programa s Poveljom, uključujući mehanizme izvješćivanja i ukidanje potpore u slučajevima neusklađenosti. Komisija je izradila smjernice kako bi se osiguralo da države članice pri provedbi europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI) poštuju Povelju 18 , uključujući njezine odredbe o nediskriminaciji i jezičnoj raznolikosti.

Nadalje, kako bi se osigurala djelotvorna i učinkovita upotreba fondova, postoji ili je predloženo nekoliko drugih uvjeta koji omogućuju provedbu i odgovarajućih kriterija za njihovu procjenu kako bi se očuvao povoljan okvir za ulaganje. Slično prethodnom razdoblju, za programsko razdoblje 2021.–2027. uvodi se poseban tematski uvjet koji omogućuje provedbu, tj. postojanje nacionalnog strateškog okvira politike za uključivanje Roma. To je preduvjet za upotrebu sredstava pri ulaganju u poseban cilj promicanja socioekonomske integracije marginaliziranih zajednica poput Roma. Na primjer, kriteriji za ispunjavanje uvjeta koji omogućuju provedbu odnose se na raznolikost romskog stanovništva, s naglaskom na mlade, djecu i žene, a snažno su usmjereni na borbu protiv diskriminacije i „antiromizma”, kombinaciju između djelotvornog „promicanja” uključivanja Roma na regionalnim i lokalnim razinama te posljedičnu potrebu za suradnjom svih razina uprave, kao i potrebu za dodatnim trudom u području desegregacije.

U programskom razdoblju 2014.–2020. dodijeljeno je 21,5 milijardi EUR iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) za potporu prioritetima uključivog rasta (kao što su zapošljavanje, socijalna uključenost, obrazovanje). To uključuje iznose dodijeljene ulaganjima u razvoj infrastrukture i opremu te pristup uslugama u području zapošljavanja, obrazovanja, zdravstvene skrbi, stanovanja i socijalne skrbi, među ostalim s ciljem potpore socioekonomskoj integraciji etničkih manjina i marginaliziranih zajednica. Nadalje, fondovi su pridonijeli jačanju suradnje i razmjene iskustava u navedenim područjima. Projektima financiranima u programskom razdoblju 2014.–2020. promicala se, među ostalim, kulturna kohezija razvojem novih metoda za poučavanje o višejezičnosti i kulturnu senzibilizaciju. Na primjer, u okviru programa URBACT devet je europskih gradova uspostavilo projekt ROMA-NeT kako bi se pridonijelo poboljšanju socijalne uključenosti i razvoju zajednice romskih četvrti. U okviru transnacionalne mreže za razmjenu i učenje ROMA-NeTom devet je europskih gradova imalo priliku dijeliti iskustva kako bi se bolje razumjele zajedničke europske vrijednosti iz perspektive integracije Roma.

Iznos od 22,3 milijarde EUR u okviru ESF-a namijenjen je mjerama socijalnog uključivanja u programskom razdoblju 2014.–2020., uključujući 1,5 milijardi EUR za integraciju marginaliziranih zajednica poput Roma. U Španjolskoj je, na primjer, više od 600 000 osoba stranog/migrantskog podrijetla i drugih pripadnika manjina (među ostalim marginalizirane zajednice poput Roma) koristilo mjere ESF-a. Te mjere uključuju personalizirano usmjeravanje pri traženju zaposlenja, strukovno obrazovanje radi poboljšanja perspektive za pronalazak zaposlenja, poboljšanje digitalne pismenosti, potpora za obrazovanje itd.

Kao glavni instrument EU-a za ulaganje u ljude i provedbu europskog stupa socijalnih prava, sredstvima iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) poduprijet se će, nadopunjavati i osigurati dodana vrijednost politikama država članica kako bi se osigurale jednake mogućnosti, pristup tržištu rada, pošteni uvjeti rada, socijalna zaštita i uključenost. Uredbom o fondu ESF+ predloženom za novo razdoblje financiranja predviđaju se dodatni zahtjevi i mjere za jednakost i nediskriminaciju: sve države članice obvezne su imati dvostruki pristup, tj. 1. primjenjivati načela nediskriminacije i rodne ravnopravnosti tijekom njihove pripreme, provedbe, praćenja i evaluacije i 2. podržati određene ciljane mjere za promicanje tih načela.

„Načelo partnerstva” i europski kodeks ponašanja za partnerstvo 19 ojačani su pravnim okvirom uredbi za kohezijsku politiku za razdoblje 2021.–2027. Njima se predviđa uključivanje relevantnih partnera u planiranje i provedbu programa kohezijske politike, tj. regionalnih, lokalnih, gradskih i drugih javnih vlasti, gospodarskih i socijalnih partnera, tijela koja predstavljaju civilno društvo, partnera iz područja zaštite okoliša i tijela odgovornih za promicanje socijalne uključenosti, temeljnih prava, prava osoba s invaliditetom, rodne ravnopravnosti i nediskriminacije. Mogu se uključiti i tijela koja predstavljaju manjinske zajednice.

S obzirom na to da se fondovi kohezijske politike provode u okviru podijeljenog upravljanja, države članice, regionalna i lokalna tijela odgovorni su za njihovu provedbu i poštovanje horizontalnih načela.

Novim zakonodavnim okvirom omogućit će se potpora potrebama i interesima manjina. Europski parlament i Vijeće u prosincu 2020. postigli su opći dogovor o ciljevima politike uredbi o kohezijskoj politici za razdoblje 2021.–2027. i o Uredbi o zajedničkim odredbama. Očekuje se da će se potpora iz fondova EU-a nastaviti u razdoblju nakon 2020. u okviru posebnog cilja politike pod nazivom „uključivija Europa s istaknutijom socijalnom komponentom provedbom europskog stupa socijalnih prava”. Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) uključivanje podupire infrastrukturom, opremom i pristupom uslugama u obrazovanju, zapošljavanju, stanovanju, socijalnoj i zdravstvenoj skrbi te skrbi o djeci. Naglasak će se staviti na mjere integracije članova marginaliziranih zajednica, uključujući etničke zajednice, uz usku povezanost s potporom fonda ESF+.

Predviđeni cilj

Organizatori inicijative Minority SafePack predlažu da jedan od prioriteta programa „Obzor 2020.” bude i istraživanje društvenih izazova, uključujući ulogu nacionalnih manjina te kulturne i jezične raznolikosti u odnosu na demografske promjene, prekogranični gospodarski i socijalni razvoj te njihov učinak na regije u Europi.

Postojeći instrumenti i tekuće inicijative

U okviru programa Obzor 2020. postojale su brojne mogućnosti za istraživače i institucije koji rade u području nacionalnih manjina te kulturne i jezične raznolikosti da se prijave za financiranje, kao što su natječaji prema načelu „odozdo prema gore” u okviru aktivnosti Marie Skłodowska-Curie (MSCA) i Europskog istraživačkog vijeća (ERC). Primjeri su financiranih projekata Voices of Belonging (Minority Identities, Language and Education in the Netherlands (Identitet, jezik i obrazovanje manjina u Nizozemskoj), MSCA, 2017.–2021.), COLING (Minority Languages, Major Opportunities. Collaborative Research, Community Engagement and Innovative Educational Tools (Jezici manjina, glavne mogućnosti. Zajedničko istraživanje, uključenost zajednice i inovativni obrazovni alati), MSCA, 2018.–2021.), N-T-AUTONOMY (Non-Territorial Autonomy as Minority Protection in Europe: An Intellectual and Political History of a Travelling Idea, 1850-2000 (Neteritorijalna autonomija kao zaštita manjina u Europi: intelektualna i politička povijest pojma putovanja, 1850.–2020.), ERC, 2018.–2023.), LaFS (Language, Families, and Society (Jezik, obitelj i društvo), MSCA, 2019.–2021.), YEELP (Youth Engagement in European Language Preservation, 1900-2020 (Uključenost mladih u očuvanje europskih jezika, 1900.–2020.), ERC, 2019.–2024.) i Speaking Freely (Linguistic Domination, Republicanism and Federalism (Jezična dominacija, republikanizam i federalizam), MSCA, 2021.–2023.).

Mogućnosti su se nudile i u programima u okviru prioriteta „društveni izazovi” (prema načelu „odozgo prema dolje”), među ostalim i u obliku istraživačkih aktivnosti usmjerenih na manjine kao dio europskog identiteta. Posebno je važan bio program u području društvenih i humanističkih znanosti pod nazivom „Europa u svijetu koji se mijenja: uključiva, inovativna i promišljena društva”. Financirani projekti koji su značajni za manjine uključuju EduMAP (Adult Education as a Means for Active Participatory Citizenship (Obrazovanje odraslih kao sredstvo za aktivno sudjelovanje građana), 2016.–2019.), REACH (Re-designing access to CH for a wider participation in preservation, (re)use and management of European culture (Preoblikovanje pristupa kulturnoj baštini za veće sudjelovanje u očuvanju, (ponovnom) korištenju i upravljanju europskom kulturom), 2017.–2020.), CHIEF (Cultural Heritage and Identities of Europe's Future (Kulturna baština i identiteti europske budućnosti), 2018.–2021.), IMPACTOUR (Improving Sustainable Development Policies and Practices to assess, diversify and foster Cultural Tourism in European regions and areas (Poboljšanje politika i praksi održivog razvoja radi procjene, diverzifikacije i poticanja kulturnog turizma u europskim regijama i područjima), 2020.–2023.). U okviru drugog programa Obzor 2020. financiran je i projekt ENGHIUM (Engaged humanities in Europe: Capacity building for participatory research in linguistic-cultural heritage (Uključene humanističke znanosti u Europi: izgradnja kapaciteta za participativno istraživanje u području jezične i kulturne baštine), 2016.–2018.). Europska komisija pokrenula je u siječnju 2021. u okviru Obzora 2020. projekt stručnog centra za digitalnu zaštitu i očuvanje kulturne baštine, koji će djelovati kao virtualna infrastruktura za razmjenu znanja, savjetovanje i usluge uz primjenu najsuvremenije IKT tehnike, s posebnim naglaskom na 3D tehnologiji 20 .

Sljedećim (2021.–2027.) okvirnim programom za istraživanje i inovacije Obzor Europa obuhvaćen je čitav spektar istraživanja te omogućuje financiranje istraživačima i institucijama radi poticanja izvrsnosti u znanosti, suočavanja s društvenim izazovima i uvođenja inovacija. Temeljni akti nisu preskriptivni jer se u njima utvrđuje samo glavni smjer istraživanja u pojedinim područjima, bez specificiranja posebnih istraživačkih područja. Natječaji i teme za poticanje istraživanja u određenim područjima bit će utvrđeni u programima rada. U okviru klastera „Kultura, kreativno i uključivo društvo” (2. klaster), u sklopu II. stupa „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost” programa Obzor Europa, mogu se ponuditi mogućnosti za istraživanja prema načelu „odozdo prema dolje” u pogledu nacionalnih manjina ili kulturne i jezične raznolikosti povezane s društvenim i gospodarskim razvojem europskih regija i/ili kao dio europskog identiteta. To se može provesti u jednom ili u više od triju „područja intervencije” tog klastera, a to su demokracija i upravljanje, kulturna baština te društvena i gospodarska transformacija. Istraživanja o nacionalnim manjinama ili kulturnoj i jezičnoj raznolikosti mogu se provoditi iz različitih perspektiva i upotrebom metodologija koje pripadaju različitim društvenim i humanističkim znanostima.

U dokumentu Orientations towards the first Strategic Plan for Horizon Europe (Smjernice za prvi strateški plan za program Obzor Europa) jasno je navedeno da će se aktivnostima istraživanja i inovacija u okviru 2. klastera pridonijeti zaštiti jezika kao dijela europske kulturne baštine. Konkretno, navodi se da će se tim aktivnostima „pomoći i u očuvanju ugroženih jezika”. Stoga je vjerojatno da će se u programima rada programa Obzor Europa za ovo područje velika pozornost posvetiti aktivnostima istraživanja usmjerenima na zaštitu manjinskih, regionalnih i lokalnih jezika, na promicanje kulturne i jezične raznolikosti u Europi te poticanje društvenoga i gospodarskog razvoja u različitim europskim regijama. To može podrazumijevati i sudjelovanje regionalnih i lokalnih zajednica, sveučilišta i organizacija koji djeluju u području manjinskih jezika.

U okviru svih klastera programa Obzor Europa promicat će se intersekcionalna dimenzija kojom se u obzir uzimaju potrebe različitih društvenih skupina, među ostalim etničkih i nacionalnih manjina, u područjima kao što su zdravstvena skrb, kultura, sigurnost, digitalna industrija, klima i poljoprivreda. Istraživački projekti i rezultati usmjereni su na stvaranje uključivijeg društvenog učinka i otklanjanje međusobno intersekcionalnih nejednakosti koje se odnose na etničku pripadnost, rod, dob, vjeru, klasnu pripadnost ili neku drugu socijalnu kategoriju.

Istraživači i institucije moći će se osim toga prijaviti za istraživačke projekte prema načelu „odozdo prema gore” koji će se u novom okvirnom programu Obzor Europa nuditi u sklopu aktivnosti Marie Skłodowska-Curie (MSCA) i Europskog istraživačkog vijeća (ERC). Komisija stoga smatra da će se u sljedećem razdoblju financiranja otvoriti znatne mogućnosti za potporu kulturnoj i jezičnoj raznolikosti.

Predviđeni cilj

Organizatori inicijative Minotiry SafePack predlažu izmjenu direktiva kojima bi se omogućilo usklađivanje prava osoba koje su dugotrajno bez državljanstva i njihovih obitelji s pravima građana EU-a. Traže proširenje prava građanstva na osobe bez državljanstva i njihove obitelji koje čitav život žive u zemlji podrijetla.

Postojeći instrumenti i tekuće inicijative

U članku 67. stavku 2. UFEU-a navodi se da će se za potrebe glave V. (područje slobode, sigurnosti i pravde) prema osobama bez državljanstva postupati kao prema državljanima trećih zemalja.

Članak 79. UFEU-a pravna je osnova za razvoj zajedničke politike useljavanja čiji je cilj, među ostalim, osigurati pravedno postupanje prema državljanima trećih zemalja koji zakonito borave u državama članicama.

Od 2003. doneseno je nekoliko direktiva kojima se uređuju prava određenih kategorija državljana trećih zemalja. Tim se direktivama utvrđuje načelo jednakog postupanja prema državljanima trećih zemalja i državljanima EU-a u mnogim važnim područjima života, kao što su rad, socijalna sigurnost, pristup robi i uslugama te obrazovanje. Na temelju članka 67. stavka 2. Ugovora tim su direktivama obuhvaćene i osobe bez državljanstva.

Inicijativom Minority SafePack predlaže se izmjena Direktive 2003/109/EZ o osobama s dugotrajnim boravištem, tako da bi osobe bez državljanstva imale olakšan pristup dobivanju statusa osoba s dugotrajnim boravištem, a povećala bi im se i prava (u usporedbi s državljanima trećih zemalja).

Komisija je u svojem novom paktu o migracijama i azilu donesenom 23. rujna 2020. 21 najavila da će predložiti reviziju Direktive 2003/109/EZ kako bi se stvorio stvarni status dugotrajnog boravišta u EU-u, posebno jačanjem prava osoba s dugotrajnim boravištem na preseljenje i rad u drugim državama članicama.

Analiza

U granicama članka 67. stavka 2. UFEU-a, mogao bi se donijeti pravni akt u području prava državljana trećih zemalja koji zakonito borave u državi članici. Međutim, u ovoj fazi Komisija ne vidi posebne razloge za izmjenu postojećeg zakonodavstva kako bi se prava državljana trećih zemalja dodatno uskladila s pravima građana EU-a.

S druge strane, mogle bi se poduzeti dodatne mjere kako bi se regulirao specifičan položaj osoba bez državljanstva. To bi se moglo postići boljom provedbom postojećeg zakonodavstva ili drugim instrumentima, primjerice instrumentom za financiranje azila, migracija i integracije ili, općenitije, politikom EU-a o integraciji migranata.

Važan alat u ovom području novi je sveobuhvatni akcijski plan za integraciju i uključivanje za razdoblje 2021.–2027. koji je Komisija donijela 24. studenoga 2020. 22 . Njime su obuhvaćeni, među ostalim, svi državljani trećih zemalja koji zakonito borave u EU-u kao i državljani EU-a koji imaju migrantsko podrijetlo preko svoje obitelji i društva domaćina. U provedbi akcijskog plana uzet će se u obzir položaj osoba bez državljanstva i građana EU-a koji su pripadnici nacionalnih manjina, a osobito njihova potreba da se bolje integriraju u društvo poboljšanim mogućnostima zapošljavanja, obrazovanja i socijalnim mogućnostima. Potpora mjerama akcijskog plana osigurat će se iz novog Fonda za azil, migracije i integraciju za programsko razdoblje 2021.–2027. te iz fonda ESF+ i Europskog fonda za ruralni razvoj.

Predviđeni cilj

Organizatori inicijative Minority SafePack predlažu uvođenje ujednačenog europskog autorskog prava na temelju kojeg bi se cijela Unija mogla smatrati jedinstvenim tržištem za autorska prava. Time bi se otklonile prepreke za izdavanje licencija unutar Unije i pripadnicima nacionalnih manjina omogućio bi se pristup sadržajima pod jednakim uvjetima kao građanima iz države članice u kojoj se usluga nudi.

Analiza

Člankom 118. UFEU-a predviđena je posebna pravna osnova za stvaranje europskih prava intelektualnog vlasništva kako bi se osigurala ujednačena zaštita prava intelektualnog vlasništva u cijeloj Uniji.

Već je provedeno znatno usklađivanje zakonodavstva o autorskim pravima, posebno s člankom 53. stavkom 1. i člancima 62. i 114. UFEU-a kao pravnom osnovom. Konkretno, posljednje mjere donesene 2019. važan su korak u rješavanju pitanja koja su istaknuli organizatori inicijative Minority SafePack.

Postojeći instrumenti i tekuće inicijative

Posljednjih godina doneseno je nekoliko zakonodavnih instrumenata za modernizaciju okvira EU-a u području autorskih prava. Među ciljevima bili su i olakšavanje prekograničnog pristupa sadržajima te otklanjanje prepreka za pristup kulturno i jezično raznolikim sadržajima. Njima se nude rješenja za ublažavanje poteškoća pri reguliranju prava licenciranja koja su potrebna za prekograničnu ponudu sadržaja:

·Direktivom (Direktiva (EU) 2017/1564) i Uredbom (Uredba (EU) 2017/1563) o provedbi Marakeškog ugovora u EU-u osobama koje su slijepe, imaju oštećenje vida ili druge poteškoće u korištenju tiskanim materijalima olakšava se pristup većem broju knjiga i dugim tiskanim materijalima u dostupnim formatima iz cijele Europske unije te razmjena s ostatkom svijeta,

·Direktivom o internetskim prijenosima i reemitiranjima televizijskih kuća (Direktiva (EU) 2019/789) europskim se građanima želi dati veći izbor televizijskih i radijskih programa koji potječu iz drugih država članica EU-a, posebno onih koji su značajni za jezične manjine. Direktivom će se doprinijeti povećanju prekogranične dostupnosti televizijskih i radijskih programa pojednostavnjenjem reguliranja prava za internetske usluge i usluge reemitiranja određenih televizijskih kuća. Države članice moraju prenijeti nova pravila Direktive u svoje zakonodavstvo do 7. lipnja 2021.,

·Uredbom o prekograničnoj prenosivosti usluga internetskog sadržaja (Uredba (EU) 2017/1128) potrošačima koji kupuju ili se pretplaćuju na usluge internetskog sadržaja (gledanje filmova ili sportskih prijenosa, slušanje glazbe, preuzimanje e-knjiga i igranje igara) omogućuje se pristup i kada putuju u druge zemlje EU-a. Pokrenuta je studija radi pripreme izvješća o primjeni Uredbe o prenosivosti,

•    Direktiva o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu (Direktiva (EU) 2019/790) uključuje mjere kojima će se pojednostaviti licenciranje i olakšati pristup sadržaju. Njome se posebno uvodi pravni mehanizam kojim će se institucijama kulturne baštine olakšati digitalizacija i stavljanje na raspolaganje djela koja su nedostupna na tržištu 23 u njihovim prekograničnim zbirkama. Uključen je i mehanizam za pregovaranje kako bi se olakšalo licenciranje audiovizualnih djela na platformama za video na zahtjev. Konačno, njome se moderniziraju pravila EU-a koja se primjenjuju na ključne iznimke i ograničenja u području poučavanja, istraživanja i očuvanja kulturne baštine, s posebnim naglaskom na digitalnim i prekograničnima korištenjima. I ta se Direktiva mora prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do 7. lipnja 2021.

Komisija će nastaviti pratiti i osiguravati ispravnu provedbu tih instrumenata. U slučaju Direktive (EU) 2019/789 i Direktive (EU) 2019/790, koje je potrebno prenijeti do lipnja 2021., Komisija pomaže državama članicama u osiguravanju njezina pravodobnog i djelotvornog prenošenja radi učinkovite provedbe. Nakon što je prenesu sve države članice, Komisija će razmotriti moguće daljnje probleme u provedbi. Svaka pogođena osoba moći će joj prijaviti problem radi razmatranja.

Kad je riječ o potencijalnoj jedinstvenoj licenciji za autorska prava i o potpunom usklađivanju zakonodavstva o autorskim pravima u EU-u, s obzirom na nedavnu modernizaciju pravila EU-a o autorskim pravima i posebna pravila donesena kako bi se olakšao pristup sadržaju kako je prethodno opisano, Komisija smatra da su ta područja djelovanja važan odgovor politike na pitanja organizatora inicijative Minority SafePack.

Još je jedan važan instrument Uredba o geografskom blokiranju (Uredba (EU) 2018/302), koja se odnosi na neopravdana ograničenja povezana s geografskim blokiranjem na unutarnjem tržištu na temelju državljanstva, mjesta boravišta ili mjesta poslovnog nastana, a ne primjenjuje se na audiovizualne sadržaje i samo se djelomično primjenjuje na druge vrste sadržaja zaštićenih autorskim pravima (glazba, e-knjige, igre/softver). Komisija je u prosincu 2020. objavila preispitivanje 24 u kojem je procijenila učinak proširenja pravila o geografskom blokiranju na internetske usluge kojima se omogućuje pristup sadržaju zaštićenom autorskim pravima (audiovizualni sadržaj i sadržaj koji nije audiovizualne prirode). U izvješću su istaknute potencijalne koristi za potrošače u Europi u pogledu dostupnosti većeg izbora prekograničnog sadržaja kad bi se Uredba proširila na audiovizualni sadržaj. U izvješću je zaključeno i da je potrebno dodatno ispitati potencijalni učinak takvog proširenja na opću dinamiku audiovizualnog sektora. Zbog toga će Komisija, kao dio akcijskog plana za medijski i audiovizualni sektor 25 , prije razmatranja daljnjih mjera, pokrenuti dijalog sa zainteresiranim dionicima audiovizualnog sektora u svrhu rasprave o konkretnim načinima za poboljšanje pristupa potrošača audiovizualnim sadržajima i poticanja njihova optjecaja diljem EU-a.

Predviđeni cilj

Organizatori inicijative Minority SafePack predlažu izmjenu radi osiguravanja slobode pružanja usluga i slobode prijema audiovizualnih sadržaja (analogno/digitalno emitiranje i usluge na zahtjev, zemaljski i satelitski) u regijama u kojima žive nacionalne manjine.

Analiza

Za društvo je sve važniji optjecaj audiovizualnih medijskih sadržaja, a važan je i za slobodu informiranja, slobodu i pluralizam medija te za promicanje obrazovanja i kulture. Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama 26 temelji se na načelu zemlje podrijetla, čime se osigurava da pružatelji usluga moraju poštovati samo pravila svoje nadležne države članice, a ne više njih. Države članice EU-a stoga ne smiju ograničiti audiovizualne medijske usluge koje potječu iz drugih država članica ako su one u skladu s pravilima Direktive u državi članici podrijetla.

Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama olakšava se prekogranični optjecaj audiovizualnih usluga uz osiguravanje minimalnih usklađenih pravila od interesa za širu javnost (npr. zaštita maloljetnika, promocija europskih djela, oglašavanje itd.). Međutim, njome nisu obuhvaćena pitanja autorskih prava reemitiranja.

Postojeći instrumenti i tekuće inicijative

Kad je riječ o načelu zemlje podrijetla, u revidiranoj Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama pojašnjava se koja se pravila država članica primjenjuju te se usklađuju postupci za odstupanje za televizijske kuće i pružatelje usluga na zahtjev, kao i mogućnosti odstupanja ako se dovede u pitanje javna sigurnost ili postoje ozbiljni rizici za javno zdravlje. Rok za njezino prenošenje bio je do 19. rujna 2020.

Revidiranom direktivom određena pravila o audiovizualnim uslugama (npr. o oglašavanju, zaštiti maloljetnika, zaštiti šire javnosti od poticanja na nasilje ili mržnju, kao i od javnog poticanja na počinjenje kaznenog djela terorizma) proširuju se i na platforme za razmjenu videozapisa. Važno je napomenuti da se revidiranom Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama ojačala i promocija europskih djela jer se njome pružatelji videozapisa na zahtjev (kao što su Netflix, Amazon itd.) obvezuju da u svojim katalozima osiguraju udio europskih djela od najmanje 30 % te da osiguraju isticanje tih djela, čime aktivno doprinose cilju promicanja kulturne raznolikosti u EU-u 27 . U Smjernicama za izračun udjela europskih djela 28 Komisija je ocijenila da se taj cilj kulturne raznolikosti može učinkovito ostvariti samo ako se u svakom nacionalnom katalogu pružatelja videozapisa na zahtjev koji posluju u više zemalja osigura udio europskih djela od 30 %. Time će gledatelji u svakoj državi članici u kojoj pružatelj usluga nudi nacionalne kataloge imati na raspolaganju dovoljnu količinu europskih djela. Tim pristupom vjerojatno će se potaknuti optjecaj i dostupnost europskih djela diljem Unije.

Komisija će na temelju izvješća država članica i neovisne studije redovito pratiti primjenu pravila o promicanju europskih djela.

Stoga, iako se Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama olakšava slobodno kretanje audiovizualnih sadržaja prema načelu zemlje podrijetla i pristupom minimalnog usklađivanja, na prekograničnu dostupnost audiovizualnih sadržaja mogu utjecati razlozi koji su izvan područja primjene Direktive, kao što su prava intelektualnog vlasništva, dostupnost tehničkih resursa ili poslovni/financijski razlozi.

Tim bi se zakonodavnim okvirom trebali znatno poduprijeti ciljevi organizatora. S obzirom na nedavnu reviziju Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama, u neposrednoj se budućnosti ne predviđa nova dodatna zakonodavna inicijativa. Komisija će unatoč tomu pratiti opću primjenu Direktive:

·najkasnije do 19. prosinca 2022. i svake tri godine nakon toga Komisija će podnijeti Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru izvješće o primjeni te direktive,

·najkasnije do 19. prosinca 2026. Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi ex post evaluaciju učinka Direktive i njezine dodane vrijednosti te prema potrebi prilaže prijedloge za preispitivanje Direktive.

Predviđeni cilj

Organizatori inicijative Minority SafePack pozivaju na skupno izuzeće za aktivnosti kojima se podupiru manjinske zajednice i njihova kultura. Pozivaju na izuzeće kojim se uzima u obzir i promicanje jezika i regionalne raznolikosti te poštuju prava pripadnika manjina.

Postojeća pravila

Kada se financiraju pojedinci koji ne obavljaju gospodarsku djelatnost ili kada predmetni projekt ne utječe na trgovinu među državama članicama, financiranje ne čini državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

U skladu s člankom 53. (potpore do 75 milijuna EUR ili 150 milijuna EUR godišnje za kulturu i očuvanje baštine) i člankom 54. (programi potpora do 50 milijuna EUR godišnje za audiovizualna djela), u vezi s člankom 4. stavkom 1. točkama (z) i (aa) Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014 od 17. lipnja 2014., određene kategorije potpore proglašavaju se spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora pod određenim uvjetima.

Odlukom Komisije 2012/21/EU od 20. prosinca 2011. o primjeni članka 106. stavka 2. UFEU-a na državne potpore u obliku naknade za pružanje javnih usluga koje se dodjeljuju određenim poduzetnicima kojima je povjereno obavljanje usluga od općeg gospodarskog interesa nude se dodatne mogućnosti za podupiranje prava pripadnika manjina i njihove kulture, i to člankom 2. stavkom 1. točkom (a) za financiranje do godišnjeg iznosa od 15 milijuna EUR i/ili člankom 2. stavkom 1. točkom (c) za skrb i socijalnu uključenost ranjivih skupina, u kombinaciji s ostalim relevantnim uvjetima utvrđenima u toj odluci.

Financiranje do 200 000 EUR tijekom tri fiskalne godine bilo kojeg projekta smatra se de minimis potporom u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 1407/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore.

Financiranje do 500 000 EUR tijekom tri fiskalne godine poduzetnika koji daje usluge od općega gospodarskog interesa u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 360/2012 od 25. travnja 2012. o primjeni članaka 107. i 108. UFEU-a isto se smatra de minimis potporom koja se dodjeljuje poduzetnicima koji pružaju usluge od općega gospodarskog interesa.

Predmetna država članica nije dužna obavijestiti Komisiju o mjerama kojima su ispunjeni navedeni uvjeti. Komisija smatra da su postojeća pravila o državnim potporama dovoljno fleksibilna za ispunjavanje zahtjeva, posebno izuzeće od obveze prijave Komisiji projekata kojima se promiču nacionalne manjine i njihova kultura, ali uvijek je spremna dati smjernice državama članicama.

Stalne smjernice

Komisija je spremna dati smjernice u slučajevima kada se države članice suočavaju s poteškoćama u usklađivanju predviđenih mjera za promicanje prava pripadnika nacionalnih manjina i njihove kulture s postojećim pravilima o državnim potporama.

3.ZAKLJUČAK

Uključenost i poštovanje bogate kulturne raznolikosti Europe jedan je od prioriteta i ciljeva Europske komisije. Komisija je odlučna nastaviti pružati potporu na razini politika i financiranjem.

S obzirom na ovlasti dodijeljene Komisiji i s obzirom na postojeće i tekuće inicijative poduzete prethodnih godina kojima su obuhvaćeni neki aspekti prijedloga iz ove građanske inicijative, koja je prvotno predstavljena 2013., Komisija smatra da se u nekim područjima mogu poduzeti dodatne mjere.

3.1    Kad je riječ o posebnom prijedlogu (vidjeti prijedlog 2.1.) za preporuku Vijeća o zaštiti i promicanju kulturne i jezične raznolikosti u Uniji:

·Komisija će pomno pratiti provedbu niza inicijativa EU-a donesenih od 2017. 29 , koje uključuju i aspekte iznesene u građanskoj inicijativi. U okviru prioritetnog cilja stvaranja europskog prostora obrazovanja države članice trebalo bi podupirati u ostvarivanju ciljeva povezanih preporuka, među ostalim promicanja zajedničkih vrijednosti, uključivog obrazovanja i škola koje su svjesne važnosti jezika. 

·Komisija napominje i da će se strateškim okvirom EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma 2020.–2030., kao i prijedlogom preporuke Vijeća o jednakosti, uključivanju i sudjelovanju Roma (koji Vijeće trenutačno razmatra) promicati romska umjetnost, povijest i kultura, kao i socijalne inovacije te eksperimentiranje u području romske politike (svijest o njima).

·S obzirom na prethodno navedeno, Komisija smatra da nije potreban dodatni pravni akt.

3.2.    Kad je riječ o prijedlogu (vidjeti prijedlog 2.2.) odluke ili uredbe Europskog parlamenta i Vijeća čiji je predmet „prilagodba programa financiranja kako bi postali dostupni malim regionalnim i manjinskim jezičnim zajednicama”:

·Komisija napominje da bi se nakon nedavnog donošenja novih programa Erasmus+ i Kreativna Europa nacionalne agencije za provedbu programa Erasmus+ i mreža deskova programa Kreativna Europa trebale sastati s nacionalnim predstavnicima malih nacionalnih kulturnih i jezičnih zajednica kako bi im dale praktične smjernice za prijavu za financiranje. Potrebno je uložiti dodatan trud u stvaranju jedinstvene kontaktne točke za podnositelje zahtjeva preko mreže deskova Kreativne Europe, koja je uspostavljena u svim zemljama koje sudjeluju u programima. Deskovima i njihovim mrežama svim bi se kulturnim i kreativnim organizacijama omogućio pristup informacijama i tehničkoj pomoći kako bi se mogle prijaviti za sve aktivnosti i inicijative obuhvaćene programom Kreativna Europa, kao i za druge mogućnosti financiranja sredstvima EU-a koje su za njih relevantne. I Komisija će u okviru svojih smjernica dati dodatne upute i pojašnjenja. Time će programi financiranja postati dostupniji malim regionalnim i manjinskim jezičnim zajednicama,

·Komisija će nastaviti pratiti projekte koji uključuju regionalne ili manjinske jezike i analizirati njihov potencijalni učinak na politike u predmetnim zemljama. Prošli projekti, kao što su oni navedenih u brošuri Komisije „Lingvistička raznolikost u Europskoj uniji – slučaj regionalnih i manjinskih jezika”, mogu poslužiti kao inspiracija podnositeljima zahtjeva za nove projekte na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini, u skladu s ciljevima budućeg programa Erasmus za razdoblje 2021.–2027. o učenju jezika, uključivanju i promicanju vrijednosti EU-a.

·S obzirom na prethodno navedeno, Komisija smatra da nije potreban dodatni pravni akt.

3.3.    Kad je riječ o prijedlogu (vidjeti prijedlog 2.3.) odluke ili uredbe Europskog parlamenta i Vijeća čiji je predmet uspostava centra jezične raznolikosti kojim će se ojačati svijest o važnosti regionalnih i manjinskih jezika te promicati raznolikost na svim razinama, a koji će se uglavnom financirati sredstvima Europske unije:

·Komisija smatra ključnima održavanje i razvoj suradnje preko Europskog centra za suvremene jezike Vijeća Europe, kao i svoju potporu državama članicama u provedbi Preporuke Vijeća iz 2019. Time će se osigurati odgovarajuće usmjeravanje EU-a te izbjeći rizik od udvostručivanja napora i resursa dodatnih centara.

·S obzirom na prethodno navedeno, Komisija smatra da nije potreban dodatni pravni akt.

3.4.    Kad je riječ o prijedlogu (vidjeti prijedlog 2.4.) uredbe o prilagodbi općih pravila koja se primjenjuju na zadatke, prioritetne ciljeve i ustroj strukturnih fondova tako da se u obzir uzme zaštita manjina i promicanje kulturne i jezične raznolikosti pod uvjetom da djelovanja koja se financiraju vode jačanju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije u Uniji:

·Komisija napominje da je u Uredbi o zajedničkim odredbama za razdoblje 2021.–2027. uvjet o nediskriminaciji dodatno ojačan osiguravanjem poštovanja Povelje o temeljnim pravima kao horizontalnog načela i horizontalnog uvjeta kojim se omogućuje provedba u svim područjima politika.

·Naglašava i da će sredstva kohezijske politike i dalje biti dostupna za potporu socioekonomskoj integraciji etničkih manjina i marginaliziranih zajednica u skladu s utvrđenim potrebama država članica na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

·S obzirom na prethodno navedeno, Komisija smatra da nije potrebna dodatna zakonodavna inicijativa ni daljnja prilagodba zakonodavnog okvira fondova kohezijske politike.

3.5.    Kad je riječ o prijedlogu (vidjeti prijedlog 2.5.) uredbe Europskog parlamenta i Vijeća čiji je predmet izmjena propisa koji se odnose na program „Obzor 2020.” radi poboljšanja istraživanja o dodanoj vrijednosti koju nacionalne manjine i kulturna i jezična raznolikost mogu imati za društveni i gospodarski razvoj regija EU-a:

·Komisija skreće pozornost na različite projekte koji se odnose na jezičnu i kulturnu baštinu i manjinske jezike koji se financiraju u okviru programa Obzor 2020. te naglašava da se te mogućnosti zaštite jezika kao dijela europske kulturne baštine i dalje nude i razvijaju u okviru novih istraživačkih i inovacijskih aktivnosti programa Obzor Europa.

·S obzirom na prethodno navedeno, Komisija smatra da nije potrebno dodatno zakonodavno djelovanje.

3.6.    Kad je riječ o prijedlogu (vidjeti prijedlog 2.6.) izmjene zakonodavstva EU-a kako bi se zajamčilo približno jednako postupanje prema osobama bez državljanstva i građanima Unije:

·U provedbi novoga sveobuhvatnog akcijskog plana za integraciju i uključivanje za razdoblje 2021.–2024. može se uzeti u obzir položaj osoba bez državljanstva i građana EU-a koji su pripadnici nacionalnih manjina, a osobito njihova potreba da se bolje integriraju u društvo poboljšanim mogućnostima zapošljavanja, obrazovanja i socijalnim mogućnostima.

·Potpora mjerama akcijskog plana osigurat će se iz novog Fonda za azil, migracije i integraciju za programsko razdoblje 2021.–2027. te iz fonda ESF+ i Europskog fonda za ruralni razvoj.

·S obzirom na prethodno navedeno, Komisija smatra da nije potrebno novo zakonodavno djelovanje.

3.7.    Kad je riječ o prijedlogu (vidjeti prijedlog 2.7.) uredbe Europskog parlamenta i Vijeća radi uvođenja ujednačenog autorskog prava koje bi omogućilo da se cijelu Uniju smatra unutarnjim tržištem u području autorskih prava:

·Komisija primjećuje da su od 2017. do 2019. doneseni razni zakonodavni instrumenti s rokom za prenošenje sve do lipnja 2021. Pomno će pratiti provedbu tih zakonodavnih instrumenata.

·Komisija je u prosincu 2020. objavila preispitivanje u kojem je procijenila učinak proširenja pravila o geografskom blokiranju na internetske usluge kojima se omogućuje pristup sadržaju zaštićenom autorskim pravima (audiovizualni sadržaj i sadržaj koji nije audiovizualne prirode). Komisija će prije razmatranja daljnjih mjera pokrenuti dijalog s dionicima iz audiovizualnog sektora u svrhu rasprave o konkretnim načinima za poboljšanje pristupa potrošača audiovizualnim sadržajima i poticanja njihova optjecaja diljem EU-a.

·S obzirom na prethodno navedeno, Komisija smatra da nije potrebno dodatno zakonodavno djelovanje.

3.8.    Kad je riječ o prijedlogu (vidjeti prijedlog 2.8.) izmjene Direktive 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2010. o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga radi osiguranja slobode pružanja usluga i prijema audiovizualnih sadržaja u regijama u kojima nacionalne manjine borave:

·Komisija smatra da se nedavno revidiranom Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama osigurava da pružatelji videozapisa na zahtjev (kao što su Netflix, Amazon itd.) aktivno doprinose cilju promicanja kulturne raznolikosti u Uniji. U smjernicama za izračun udjela europskih djela Komisija je ocijenila da se taj cilj kulturne raznolikosti može učinkovito ostvariti samo ako se u svakom nacionalnom katalogu pružatelja usluga videozapisa na zahtjev koji posluju u više zemalja osigura udio europskih djela od 30 %. Time će gledatelji u svakoj državi članici u kojoj pružatelj usluga nudi nacionalne kataloge imati na raspolaganju dovoljnu količinu europskih djela. Tim pristupom vjerojatno će se potaknuti optjecaj i dostupnost europskih djela diljem Unije.

·Komisija će redovito pratiti primjenu pravila o promicanju europskih djela na temelju izvješća država članica i neovisne studije te će pratiti opću primjenu Direktive.

·Komisija smatra da su postojeća pravila dovoljna i da nije potrebna dodatna izmjena Direktive.

3.9.    Kad je riječ o prijedlogu (vidjeti prijedlog 2.9.) uredbe ili odluke Vijeća u cilju skupnog izuzeća projekata kojima se promiču nacionalne manjine i njihova kultura iz postupka predviđenog člankom 108. stavkom 2. UFEU-a:

·Komisija smatra da su postojeća pravila dovoljna da države članice podupru projekte kojima se promiču prava pripadnika nacionalnih manjina i njihova kultura.

·Komisija će nastaviti davati smjernice ako se države članice suoče s poteškoćama u usklađivanju predviđenih mjera za promicanje prava pripadnika nacionalnih manjina i njihove kulture s postojećim pravilima o državnim potporama.

·S obzirom na prethodno navedeno, Komisija smatra da nije potreban dodatni pravni akt.

(1)      Okvirna odluka Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenoga 2008. o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima.

(2)      COM(2020) 565

(3)      COM(2020) 152

(4)      COM(2020) 698

(5)      COM(2020) 620

(6)    Komisija će početkom 2021. predstaviti i sveobuhvatnu strategiju o pravima djeteta, kojom će se ojačati potpora djeci i zaštita djece, uključujući prava djece iz manjinskih skupina.

(7)    U 3. načelu europskog stupa socijalnih prava navodi se: „Bez obzira na rod, rasnu ili etničku pripadnost, vjeru ili uvjerenje, invaliditet, dob ili spolnu orijentaciju, svatko ima pravo na jednako postupanje i jednake mogućnosti u pogledu zapošljavanja, socijalne zaštite, obrazovanja te pristupa robi i uslugama dostupnima javnosti. Potiču se jednake mogućnosti nedovoljno zastupljenih skupina.”

(8)      Uredba (EU) 2019/788 od 17. travnja 2019., kojom se zamjenjuje Uredba (EU) 211/2011.

(9) Uredba (EU) 2020/1042 Europskog parlamenta i Vijeća.

(10)   https://ec.europa.eu/policies/cultural-policy-cooperation-eu-level www.voicesofculture.eu

(11) https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:52018XG1221(01)

(12) COM(2020) 625 final

(13) (2019/C 189/03)

(14)       Linguistic diversity in the European Union – the case of regional and minority languages (Lingvistička raznolikost u Europskoj uniji – slučaj regionalnih i manjinskih jezika). Ured za publikacije Europske unije, 2018.

(15)      Odluka Komisije (EU) 2017/652 od 29. ožujka 2017. o predloženoj građanskoj inicijativi pod nazivom „Minority SafePack – one million signatures for diversity in Europe” (C(2017) 2200)

(16)    Preporuka Vijeća od 22. svibnja 2019. o sveobuhvatnom pristupu poučavanju i učenju jezikâ (2019/C 189/03).

(17)      https://nesetweb.eu/wp-content/uploads/2020/05/NESET_AR_2020_Future-of-language-education_Full-report.pdf

(18)      Obavijest Komisije – Smjernice o osiguravanju poštovanja Povelje Europske unije o temeljnim pravima pri provedbi europskih strukturnih i investicijskih fondova („ESI fondova”), C/2016/4384, SL C 269, 23.7.2016., str. 1.–19.

(19) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 240/2014, koja se nastavlja u razdoblju 2021.–2027., u skladu s člankom 6. stavkom 3.

(20) https://cordis.europa.eu/project/id/101004468

(21)      COM(2020) 758 final

(22)      Djela nedostupna na tržištu odnose se na knjige, filmove i ostala djela koja su još uvijek zaštićena autorskim pravom, no više se ne mogu pronaći u komercijalnoj ponudi.

(23)      Prvo kratkoročno preispitivanje Uredbe o geografskom blokiranju. COM(2020) 766.

(24)      COM(2020) 784 final

(25)      Direktiva 2010/13/EU kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2018/1808 od 14. studenoga 2018.

(26)      To ne utječe na obvezu televizijskih kuća da za europska djela rezerviraju većinu udjela svojeg vremena emitiranja.

(27)

     Komunikacija Komisije: Smjernice u skladu s člankom 13. stavkom 7. Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama o izračunu udjela europskih djela u katalozima videa na zahtjev te o definiciji male publike i niskog prometa (2020/C 223/03).

(28)      Preporuka Vijeća (2018/C 195/01) o promicanju zajedničkih vrijednosti, uključivog obrazovanja i europske dimenzije poučavanja; Preporuka Vijeća (2019/C 189/03) o sveobuhvatnom pristupu poučavanju i učenju jezikâ; COM(2020) 625 Komunikacija Komisije o uspostavi europskog prostora obrazovanja do 2025.