Back to EUR-Lex homepage

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search
You are here

Summaries of EU Legislation

Konvencija OSPAR

Date of last review:
29/06/2017
Author:
Ured za publikacije Europske unije
Responsible entity(ies):
Glavna uprava za okoliš
Summarised document(s):

Konvencija OSPAR

 

SAŽETAK DOKUMENATA:

Odluka 98/249/EZ — o sklapanju Konvencije o zaštiti morskog okoliša sjeveroistočnog Atlantika

Konvencija o zaštiti morskog okoliša sjeveroistočnog Atlantika

KOJI JE CILJ OVE ODLUKE I KONVENCIJE?

  • Odlukom je sklopljena Konvencija OSPAR u ime Europske unije (EU) – koja je u to vrijeme bila poznata pod nazivom Europska zajednica.
  • Cilj je Konvencije OSPAR spriječiti i otkloniti onečišćenje mora te tako zaštititi područje sjeveroistočnog Atlantika od štetnih učinaka ljudskih aktivnosti.

KLJUČNE TOČKE

  • Europska zajednica je ugovorna stranka Konvencije o zaštiti morskoga okoliša sjeveroistočnog Atlantika koja je potpisana u Parizu 22. rujna 1992.
  • Konvencijom se utvrđuju različite definicije poput:
    • morsko područje*,
    • unutarnje vode*,
    • onečišćenje*.
  • Stranke Konvencije obvezale su se poduzeti sve moguće mjere za:
    • sprečavanje i uklanjanje onečišćenja,
    • provedbu potrebnih mjera za zaštitu sjeveroistočnog Atlantika od štetnih učinaka ljudskih aktivnosti.
  • Te mjere nastoje zaštititi ljudsko zdravlje, očuvati morske ekosustave i, kada je to izvedivo, obnoviti morska područja kojima je nanesena šteta. U tu svrhu stranke će (pojedinačno i zajednički):
    • donijeti programe i mjere,
    • uskladiti svoje politike i strategije.
  • Kako bi ispunile svoje obveze, stranke moraju poštovati dva načela.
    • Načelo predostrožnosti: preventivne mjere treba poduzeti kada postoje opravdani razlozi za zabrinutost da tvari ili energija koji su izravno ili neizravno uvedeni u morski okoliš mogu prouzročiti bilo koje od sljedećeg, čak i ako ne postoje uvjerljivi dokazi o uzročno-posljedičnoj vezi između unosa i učinaka,
      • Prouzročiti opasnosti za ljudsko zdravlje.
      • Nanijeti štetu živim resursima i morskim ekosustavima.
      • Nanijeti štetu vrijednosti okoliša.
      • Ometati ostale legitimne načine korištenja mora.
    • Načelo „onečišćivač plaća”: troškove mjera za sprečavanje, kontrolu i smanjenje onečišćenja plaća onečišćivač.
  • Programi koje su stranke uspostavile moraju uzeti u obzir najnovije tehnološke napretke i najbolju praksu zaštite okoliša.
  • Poduzete mjere ne smiju povećati onečišćenje mora izvan morskog područja ili u drugim dijelovima okoliša.
  • Stranke su suglasne, pojedinačno ili zajednički, poduzeti sve moguće mjere za sprečavanje i uklanjanje:
    • onečišćenja morskog područja iz izvora i aktivnosti s kopna,
    • onečišćenja potapanjem ili spaljivanjem otpada ili drugih tvari u ocean,
    • onečišćenja iz odobalnih izvora (odobalne instalacije i cjevovodi iz kojih tvari ili energija dospijevaju u morsko područje).
  • Za rješavanje prekograničnog onečišćenja stranke mogu pregovarati o sporazumu o suradnji.

Komisija Ospar

  • Konvencija osniva Komisiju koja je tijelo za donošenje odluka i sastoji se od predstavnika stranaka. Komisija razmatra i donosi različite odluke i preporuke. Odluke postaju obvezujuće za ugovorne stranke nakon razdoblja od 200 dana, dok preporuke nisu obvezujuće.
  • Njezine su dužnosti:
    • nadzirati provedbu Konvencije,
    • pregledavati stanje morskog područja,
    • provjeravati učinkovitost mjera koje se donose,
    • sastavljati programe i mjere za sprečavanje i uklanjanje onečišćenja mora,
    • utvrđivanje svojeg programa rada,
    • stvaranje instrumenata potrebnih za provedbu tog programa.

Rad Konvencije OSPAR

  • Ocjena napretka u pogledu OSPAR-ove Strategije o radioaktivnim tvarima pokazuje da su stranke postigle znatna smanjenja u ispuštanjima iz nuklearnog sektora.
  • Stranke su usvojile i mjere za zaštitu i očuvanje dodatnih vrsta (atlantski losos) i staništa (međuplimna muljevita dna) koje je OSPAR prepoznao kao izrazito ugrožene u sjeveroistočnom Atlantiku.
  • OSPAR je objavio da je 2016. dodano 10 novih zaštićenih morskih područja u njegovu mrežu koja sada ukupno ima 423 područja.
  • OSPAR je pojačao međunarodne napore za smanjenje morskog otpada stvaranjem mreže za hvatanje otpada diljem sjevernoistočnog Atlantika koja će omogućiti plovilima odlaganje otpada u bilo kojoj od više od 40 luka uključenih u mrežu. Stranke OSPAR-a također su odlučile pozabaviti se izvorima onečišćenja morskog okoliša mikroplastikom.
  • OSPAR služi i kao forum za koordiniranu provedbu Okvirne direktive o pomorskoj strategiji EU-a (MSFD) koju provode zemlje EU-a te za međuregionalnu suradnju koja se temelji na konceptima i metodama MSFD-a.

Istraživanje

  • Konvencija zahtijeva uspostavljanje dopunskih ili zajedničkih programa znanstvenog ili tehničkog istraživanja koji će se prenositi komisiji.

Arbitražni postupak

  • Arbitražni postupak utvrđuje se za rješavanje sporova između ugovornih stranaka.

Prilozi

Konvencija OSPAR sadržava Priloge koji se bave sljedećim specifičnim područjima

  • Prilog I.: Sprečavanje i uklanjanje onečišćenja iz izvora na kopnu
  • Prilog II.: Sprečavanje i uklanjanje onečišćenja potapanjem ili spaljivanjem
  • Prilog III.: Sprečavanje i uklanjanje onečišćenja iz odobalnih izvora
  • Prilog IV.: Ocjenjivanje kvalitete morskog okoliša
  • Prilog V.: O zaštiti i očuvanju ekosustava i biološke raznolikosti morskog područja.

Strategija EU-a za Arktik

Zajednička komunikacija iz 2016. preporučuje

  • stalni angažman EU-a u multilateralnim sporazumima u području okoliša koji su također posebno važni za Arktik, poput OSPAR-a,
  • određivanje zaštićenih morskih područja na Arktiku s ciljem zaštite bioraznolikosti,
  • suradnju s državama Arktika i drugim međunarodnim partnerima kako bi se razvio instrument u okviru Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora o očuvanju i održivom korištenju morske bioraznolikosti područja koja se nalaze izvan nacionalne jurisdikcije.

OTKAD SE ODLUKA I KONVENCIJA PRIMJENJUJU?

  • Odluka se primjenjuje od 7. listopada 1997.
  • Konvencija je stupila na snagu 25. ožujka 1998. Zamjenjuje Konvencije iz Osla (1972.) i Pariza (1974.).
  • Konvenciju su potpisale i ratificirale Belgija, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Island, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Portugal, Španjolska, Švedska, Švicarska i Ujedinjena Kraljevina ( 1 ) koje, zajedno s EU-om, surađuju kako bi se zaštitio morski okoliš sjeveroistočnog Atlantika.

POZADINA

Za više informacija vidjeti:

KLJUČNI POJMOVI

Morsko područje:

sve od sljedećeg:

Unutarnje vode i teritorijalna mora ugovornih stranaka.

More izvan teritorijalnog mora i uz njega u nadležnosti obalne države u mjeri u kojoj je to priznato međunarodnim pravom.

Otvoreno more, uključujući dna svih tih voda i njihova podzemlja, koje se nalazi unutar sljedećih granica:

  • Dijelovi Atlantika i Arktičkog oceana i s njima povezana mora koja se nalaze sjeverno od 36° sjeverne zemljopisne širine i između 42° zapadne zemljopisne dužine i 51° istočne zemljopisne dužine, ali isključujući
    • Baltičko more i Mali i Veliki Belt koji se nalaze južno i istočno od linija koje se protežu od Hasenore Heada do Gniben Pointa, od Korshagea do Spodsbierga i od Gilbierg Heada do Kullena, te
    • Sredozemno more i s njim povezana mora sve do sjecišta paralele 36° sjeverne zemljopisne širine i meridijana 5° 36’ zapadne zemljopisne dužine.
  • Dio Atlantskog oceana sjeverno od 59° sjeverne zemljopisne širine i između 44° zapadne zemljopisne dužine i 42° zapadne zemljopisne dužine.

Unutarnje vode: Vode na kopnenoj strani osnovnih linija od kojih se mjeri širina teritorijalnog mora (koje se u slučaju vodotokova proširuju do granice slatke vode (mjesto u vodotoku na kojem, tijekom oseke i u razdoblju niskog protoka slatke vode, postoji znatan porast saliniteta zbog prisutnosti morske vode)).
Onečišćenje:

čovjekovo izravno ili neizravno unošenje tvari ili energije u morsko područje koje uzrokuje, ili može prouzročiti, bilo koje od sljedećeg:

  • ugrožavanje ljudskog zdravlja,
  • šteta živim resursima i morskim ekosustavima,
  • šteta vrijednosti okoliša,
  • ometanje ostalih legitimnih načina korištenja mora.

GLAVNI DOKUMENTI

Odluka Vijeća 98/249/EZ od 7. listopada 1997. o sklapanju Konvencije o zaštiti morskog okoliša sjeveroistočnog Atlantika (SL L 104, 3.4.1998., str. 1)

Konvencija o zaštiti morskog okoliša sjeveroistočnog Atlantika (SL L 104, 3.4.1998., str. 2.— 21.)

VEZANI DOKUMENTI

Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji) (SL L 164, 25.6.2008., str. 19.–40.)

Sukcesivne izmjene Direktive 2008/56/EZ uključene su u izvorni dokument. Ovaj pročišćeni tekst namijenjen je isključivo dokumentiranju.

Zajednička komunikacija Europskom parlamentu i Vijeću – Integrirana politika Europske unije za Arktik (JOIN(2016) 21 final, 27.4.2016.)

Posljednje ažuriranje 26.11.2017


( 1 ) Ujedinjena Kraljevina povlači se iz Europske unije i postaje treća zemlja (država koja nije članica EU-a) od 1. veljače 2020.

Top