Plan puta u jedinstveni europski prometni prostor: prema konkurentnijem i učinkovitijem prometnom sustavu

Promet je od temeljne važnosti za naše gospodarstvo i društvo. Omogućava ljudima uživanje u slobodi putovanja, omogućava kretanje robe po kontinentu i stvara rast i radna mjesta. Istovremeno mora biti održiv s obzirom na sve veća ograničenja resursa i okoliša.

DOKUMENT

Bijela knjiga: Plan puta u jedinstveni europski prometni prostor: Prema konkurentnijem i učinkovitijem prometnom sustavu (COM(2011) 144 završna verzija od 28. ožujka 2011.).

SAŽETAK

Promet je od temeljne važnosti za naše gospodarstvo i društvo. Omogućava ljudima uživanje u slobodi putovanja, omogućava kretanje robe po kontinentu i stvara rast i radna mjesta. Istovremeno mora biti održiv s obzirom na sve veća ograničenja resursa i okoliša.

ČEMU SLUŽI OVAJ PLAN PUTA?

Navodi 40 posebnih akcijskih točaka i 131 konkretnu inicijativu za sljedeće desetljeće za izgradnju konkurentnog prometnog sustava koji će ukloniti glavna uska grla i omogućiti učinkovito i sigurno kretanje ljudi i robe diljem Europske unije (EU). Prijedlozi bi trebali smanjiti ovisnost EU-a o uvezenoj nafti, u konačnici ostvariti gradsku mobilnost bez CO₂ u velikim urbanim središtima do 2030. i smanjiti emisije ugljika iz prometa za 60 % do 2050.

KLJUČNE TOČKE

Plan puta identificira sljedeće ciljeve za vođenje akcijskih politika:

• smanjiti uporabu benzinskih i dizelskih automobila u gradovima za pola do 2030. godine, a postupno ih potpuno prestati koristiti do 2050. i postići gradsku mobilnost bez CO₂ do 2030.;
• povećati korištenje održivih goriva s niskim udjelom ugljika u zračnom prijevozu na 40 % do 2050.;
• smanjiti emisije CO₂ EU-a iz brodskih goriva za 40 % do 2050.;
• prebaciti 30 % cestovnog teretnog prometa iznad 300 km na željeznički i vodeni prijevoz do 2030. godine, a iznad 50 % do 2050. godine;
• utrostručiti postojeću mrežu brzih vlakova do 2030. Većina putničkog prijevoza na srednje dugim udaljenostima trebala bi se prebaciti na željeznički prijevoz do 2050.;
• uspostaviti potpuno funkcionalnu, osnovnu mrežu TEN-T u cijelom EU-u koja integrira sve oblike prijevoza do 2030.;
• povezati sve veće zračne luke sa željeznicom i najvažnije morske luke sa željeznicom i riječnim plovnim putovima do 2050.;
• uvesti sustave upravljanja prometom za razne vrste prometa, poput željezničkog i cestovnog;
• razviti višemodalni prometni sustav za obavještavanje, upravljanje i plaćanje do 2020.;
• prepoloviti broj žrtava na cestama do 2020. i smanjiti ga gotovo na nulu do 2050.;
• u potpunosti primijeniti načela „plaćanja korisnika” (tj. tko koristi infrastrukturu plaća za nju) i „plaćanja onečišćivača” (tj. tko onečišćuje plaća za to).

Ova sveobuhvatna strategija za promet nastoji stvoriti konkurentan prometni sustav koji će povećati mobilnost, ukloniti glavne prepreke u ključnim područjima te potaknuti rast i zaposlenost do 2050. godine. Nadopunjuju je inicijative poput:

• Program Obzor 2020. sa svojom potporom za istraživanje i inovacije za pametan, zeleni i integrirani promet;
• Instrument za povezivanje Europe koji osigurava financije za 10 transnacionalnih projekata prometne infrastrukture;
• Plan puta za prijelaz na gospodarstvo s niskim udjelom ugljika do 2020. u kojemu je promet ključan sektor za ostvarivanje tog cilja;
• razne mjere energetske učinkovitosti za smanjivanje korištenja primarne energije Europe za 20 % do 2020.

Za više informacija pogledajte teme o prometu Europske komisije: internetsku stranicu o europskim strategijama.

Posljednje ažuriranje 08.05.2015