Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Sustav povlastica od 2006. do 2015. godine - Smjernice

Legal status of the document This summary has been archived and will not be updated, because the summarised document is no longer in force or does not reflect the current situation.

Sustav povlastica od 2006. do 2015. godine - Smjernice

Cilj općeg sustava povlastica (OSP) je pomoći zemljama u razvoju u suzbijanju siromaštva putem carinskih povlastica koje će im pomoći u ostvarivanju prihoda iz međunarodne trgovine. Komisija ovom Komunikacijom određuje načela koja bi trebala poduprijeti uredbe između 2006. i 2015. godine u svrhu ostvarivanja ovog cilja.

DOKUMENT

Komunikacija od 7. srpnja 2004. Komisije Vijeću, Europskom parlamentu i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru o Zemljama u razvoju, međunarodnoj trgovini i održivom razvoju: uloga općeg sustava povlastica (OSP) za desetogodišnje razdoblje od 2006. do 2015. godine [KOM(2004) 461 konačna verzija - Službeni list C 242 od 29.9.2004.]

SAŽETAK

Europska komisija ovom Komunikacijom predlaže smjernice za opći sustav povlastica za razdoblje 2006.-2015., a na temelju iskustva u ranijim sustavima. Komisija zagovara:

Zadržavanje velikodušnih carinski stopa

Nekoliko je načina zadržavanja, ili čak poboljšavanja, carinskih povlastica. Među drugim pitanjima koja Komisija predlaže je i proširenje OSP-a na neke proizvode koje trenutni sustav ne obuhvaća, a u kojem se ne nalazi gotovo jedna desetina oporezivih proizvoda u Carinskoj tarifi.

Neki proizvodi koji su klasificirani kao osjetljivi mogli bi se također prebaciti u kategoriju neosjetljivih proizvoda.

Zadržat će se granice za povlastice (trenutno 3,5 % za osjetljive proizvode i 100 % za neosjetljive proizvode), a povećat će se gdje bude moguće.

Proširenje Europske unije (EU) na novih deset članica 2004. godine i ulazak Bugarske, Rumunjske i Hrvatske pomoglo je u poboljšavanju ponude Zajednice jer je proširila tržište na 100 milijuna potencijalnih potrošača.

Usmjeravanje OSP-a na zemlje kojima je najviše potreban

Komisija predlaže usmjeravanje OSP-a na zemlje kojima je najviše potreban poput najnerazvijenijih zemalja (LDC-ovi) i najosjetljivijih među drugim zemljama u razvoju (mala gospodarstva, države koje nemaju izlaz na more i države s niskih prihodom) kako bi mogle imati veću ulogu na međunarodnom tržištu.

OSP bi također trebao imati mehanizam za stupnjevito povlačenje određene zemlje iz posebnog OSP-a, inicijativu sve osim oružja koja osigurava bescarinski i beskvotni pristup svim proizvodima (osim oružja i streljiva) iz pedeset najsiromašnijih zemalja.

Jednostavan OSP s lakšim pristupom

Potrebno je ojačati postupak pojednostavljenja koji je već započet u aktivnom OSP-u. Komisija je predložila zamjenu pet sporazuma OSP-a na tri: opći sporazum, posebni sporazum za najnerazvijenije zemlje i novi posebni sporazum (OSP+) za poticanje održivog razvoja i dobrog upravljanja.

Transparentnije stupnjevanje i usmjeravanje stupnjevanja na glavne korisnike

Komisija predlaže transparentnije stupnjevanje (povlačenje iz OSP-a) i to povlačenjem iz OSP-a najkonkurentnijih skupina proizvoda određenih zemalja korisnica.

To znači da korisnicima više ne treba OSP za povećanje izvoza tih proizvoda u EU. Manji korisnici neće se stupnjevati stoga mogu uživati veći dio povlastica iz OSP-a.

Trenutne kriterije za stupnjevanje (udio u preferencijalnom uvozu, razvojni indeks i indeks specijalizacije izvoza) zamijenit će jedinstveni izravni kriterij: udio tržišta Zajednice izražen kao udio preferencijalnog uvoza.

Osmišljavanje nove inicijative za poticanje održivog razvoja i upravljanja

Kako je već navedeno, Komisija predlaže uvođenje nove inicijative za održivi razvoj i upravljanje javnih poslova, a kojom će odvojene posebne sporazume vezane uz droge, socijalna pitanja i okoliš zamijeniti jedinstvena nova kategorija: OSP+.

OSP+ će omogućiti posebne inicijative za zemlje koje su potpisale glavne međunarodne sporazume o socijalnim pravima, zaštiti okoliša, upravljanju i borbi protiv proizvodnje i trgovine nezakonitih droga.

Komisija će uzeti u obzir evaluacije međunarodnih organizacija odgovornih za svaki međunarodnih sporazum u pitanju prije donošenja odluke o tome koje su zemlje podnositeljice izabrane za povlastice iz sustava OSP+. Ovaj sustav obuhvaća i vjerodostojnu klauzulu o suspenziji koja se brzo može aktivirati u slučaju kada država ne ispunjava svoje obveze temeljem ovih sporazuma.

Poboljšavanje pravila o podrijetlu

Komisija predlaže poboljšavanje pravila o podrijetlu izmjenom njihovog oblika (pojednostavljivanjem), njihove srži (prilagodbom kriterija o podrijetlu i kumulacijskih pravila) i njihovih procedura (formalnosti i kontrole).

Kako bi potakla razvoj, nova pravila također trebaju biti i fleksibilna. Jedan od ciljeva treba biti olakšavanje postupka prikupljanja podataka o podrijetlu kako bi se optimizirale prednosti povlastica.

Sustav bi se, primjerice, mogao poboljšati kumulacijom na regionalnoj razini, promicanjem regionalne suradnje među zemljama korisnicama. Komisija daje posebnu važnost regionalnoj integraciji za južne zemlje čime bi se omogućilo bolje uključivanje južnih zemalja u međunarodnu trgovinu.

Vraćanje privremeno povučenih instrumenata, zaštitne mjere i mjere protiv prijevara

Komisija predlaže ponovno definiranje privremenih sporazuma o povlačenju iz sustava OSP i klauzulu o zaštiti koja će uzeti u obzir novo stupnjevanje koje je usmjereno na najkonkurentnije zemlje korisnice.

Iako će se i dalje koristiti u iznimnim slučajevima, ovi sporazumi moraju biti vjerodostojniji, a to će obuhvatiti pojednostavljivanje i fleksibilniji način njihova korištenja, posebice u slučajevima nepoštenih trgovinskih praksi. Također je ključno da Komisija i države članice odgovorne za primjenu OSP-a čvrsto primjenjuju ova pravila u slučaju prijevare.

Kako zemlje korisnice također imaju odgovornosti upravljanja OSP-om, Komisija ih poziva na uspostavljanje učinkovitih i odgovarajućih struktura kako bi se mogla jamčiti valjanost potvrda o podrijetlu.

Pozadina

Opći sustav povlastica dozvoljava proizvodima i nekim poljoprivrednim proizvodima koje države u razvoju izvoze pristup tržištu Zajednice uz potpuno ili djelomično oslobođenje od plaćanja carine.

Stoga je to instrument kako za trgovinsku politiku Europske zajednice tako i za njezinu razvojnu politiku. Kako se radi o instrumentu suradnje, ovo je privremeni mehanizam, a njegove povlastice će se povući iz zemalja kojima više nije potreban.

EU prima jednu petinu izvoza zemalja u razvoju. 40 % uvoza EU-a dolazi iz zemalja u razvoju. EU je također najveći svjetski uvoznik poljoprivrednih proizvoda iz zemalja u razvoju, a uvozi više od Sjedinjenih Američkih Država, Kanade i Japana zajedno.

VEZANI DOKUMENTI

Komunikacija Komisije Vijeću, Europskom parlamentu i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru - Pravila o podrijetlu u preferencijalnim trgovinskim sporazumima - Smjerovi za budućnost [ KOM(2005) 100 konačna verzija - Nije objavljena u službenom listu]

Ova je komunikacija uslijedila nakon savjetovanja objavljenoga u Zelenoj knjizi Komisije o budućnosti pravila o podrijetlu u preferencijalnim trgovinskim sporazumima. Ukazuje na činjenicu da se preferencijalna pravila o podrijetlu trebaju revidirati. Revizija je također važna zbog cilja integriranja zemalja u razvoju u svjetsko gospodarstvo. Uz reviziju je potrebno napraviti i prilagodbu procedura za njihovo upravljanje i kontrolu.

Komisija predlaže djelovanje na trima područjima:

  • revizija uvjeta prema kojima se razmatra država podrijetla proizvoda;
  • promjena u carinskim procedurama potrebnima za odgovarajuću provedbu kontrole o uporabi povlastica od gospodarskih činitelja;
  • razvoj instrumenata koji će osigurati poštivanje obveza od strane zemalja korisnica.

Uredba Vijeća (EZ) br. 732/2008 od 22. srpnja 2008. o primjeni sustava općih carinskih povlastica za razdoblje od 1. siječnja 2009. do 31. prosinca 2011. i izmjeni Uredbi (EZ) br. 552/97, (EZ) br. 1933/2006 i Uredbi Komisije (EZ) br. 1100/2006 i (EZ) br. 964/2007 [Službeni list L 211, 6.8.2008.]

Ovom se Uredbom određuje sustav općih carinskih povlastica koje se primjenjuju od 1. siječnja 2009. do 31. prosinca 2011. godine.

OSP za razdoblje 2009.-2011. uglavnom je usmjereno na poticanje održivog razvoja i dobrog upravljanja u zemljama gdje je najviše potreban. Ažurirana je po pitanju okvira smjernica koje je Komisija usvojila 2004. godine, a kojima su utvrđena glavna načela OSP-a za razdoblje 2006.-2015.

Uredba (EU) br. 512/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2011. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 732/2008 o primjeni sustava općih carinskih povlastica za razdoblje od 1. siječnja 2009. do 31. prosinca 2011. [Službeni list L 145, 31.5.2011.]

Ovom se Uredbom mijenjaju aspekti Uredbe (EZ) br. 732/2008 potrebni za produljenje razdoblja njene primjene do 31. prosinca 2013.

Uredba (EU) br. 978/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o primjeni sustava općih tarifnih povlastica i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 732/2008 [Službeni list L 303 od 31.10.2012.]

Nakon srednjoročne revizije instrumenta, EU je 2012. godine usvojio nova pravila o usmjeravanju OSP-a. Time se željela osigurati usredotočenost na države kojima je to najviše potrebno, a posebice u kontekstu promijenjenih struktura globalne trgovine u prošlom desetljeću. Reformirani OSP je ujedno i transparentniji i ima veću predvidljivost za zemlje korisnice i gospodarske činitelje. Uredba se primjenjuje do 31. prosinca 2023.

19.06.2014

Top