EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Antisubvencijske mjere

Antisubvencijske mjere

 

SAŽETAK DOKUMENTA:

Uredba (EU) 2016/1037 o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice EU-a

KOJI JE CILJ OVE UREDBE?

Uredbom (EU) 2016/1037 utvrđuju se pravila o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice EU-a te uvjeti za primjenu kompenzacijskih mjera.

Mijenjana je tri puta, Uredbom (EU) 2017/2321, Uredbom (EU) 2018/825 i Delegiranom uredbom (EU) 2020/1173.

KLJUČNE TOČKE

Uredba (EU) 2016/1037

Kompenzacijska pristojba primjenjuje se radi kompenziranja štetnih učinaka subvencioniranih uvoza proizvoda proizvođača EU-a na isto tržište proizvoda i ponovnog uspostavljanja poštenog tržišnog natjecanja. Pristojbu plaća uvoznik, a naplaćuje ih carinsko tijelo dotične zemlje EU-a.

Potrebno je ispuniti četiri uvjeta prije nego što se antisubvencijske mjere mogu izreći na uvoz proizvoda:

  • uvoz uživa korist od specifične subvencije;
  • mora doći do materijalne štete* industriji EU-a koja proizvodi istovjetan proizvod*;
  • mora postojati uzročno-posljedična veza između dampinških uvoza i materijalne štete; i
  • antisubvencijska mjera ne smije biti protiv interesa EU-a: mjere ne bi trebale prouzročiti veću štetu cjelokupnom gospodarstvu od olakšica donesenih industriji koja je pretrpjela štetu od uvoza.

Podnošenje pritužbe

  • Pritužbu protiv subvencija podnose Europskoj komisiji proizvođači iz EU-a predmetnog proizvoda ili se ona podnosi u njihovo ime izravno ili putem tijela vlasti zemlje EU-a. Ostale stranke, primjerice sindikati, također mogu podnijeti pritužbe zajedno s industrijom EU-a i postati zainteresirane strane u postupku. U posebnim okolnostima, Komisija također može pokrenuti istragu o subvencijama na vlastitu inicijativu.
  • Svaka pritužba mora sadržavati dokaze o subvencijama, šteti i uzročno-posljedičnoj vezi između navodno subvencioniranog uvoza i navodne štete.
  • Da bi se zaštitili povjerljivi poslovni podaci, potrebno je podnijeti dvije verzije pritužbi: povjerljivu verziju i verziju koja nije povjerljiva. Prva će biti dostupna samo osoblju Komisije koje izravno radi na slučaju. Verzija koja nije povjerljiva bit će dostupna svim zainteresiranim stranama nakon otvaranja istrage, na zahtjev.
  • Komisija mora ispitati točnost i primjerenost dokaza dostavljenih u pritužbi kako bi utvrdila postoji li dovoljna osnova za opravdanje pokretanja istrage. To se mora učiniti u roku od 45 dana od podnošenja pritužbe.
  • Prije pokretanja antisubvencijske istrage, Komisija je dužna omogućiti savjetovanje vladi zemlje izvoznice.

Antisubvencijska istraga

  • Nakon što Komisija odluči pokrenuti istragu, mora objaviti obavijest u Službenom listu Europske unije. Obraća se svim poznatim proizvođačima i drugim zainteresiranim stranama tražeći da popune upitnike u strogom roku.
  • Ako postoji mnogo potencijalno zainteresiranih strana, Komisija može odlučiti provesti svoju istragu na temelju uzorka subjekata (proizvođači izvoznici, proizvođači iz EU-a, uvoznici, korisnici).
  • Kad na temelju provedene istrage Komisija smatra da je došlo do subvencioniranja koje je prouzročilo štetu, mogu se izreći antisubvencijske mjere za uvoz predmetnog proizvoda u EU. Te mjere obično imaju oblik:
    • pristojbe ad valorem – postotak uvozne vrijednosti predmetnog proizvoda;
    • posebne pristojbe – fiksna vrijednost za određenu količinu robe, npr. 100 EUR po toni proizvoda; ili
    • preuzimanja obveze u vezi s cijenama: obveza izvoznika da će poštovati minimalne uvozne cijene.
  • Tijela zemlje izvoznice mogu se također obvezati da će ukinuti subvenciju ili poduzeti mjere u vezi s učincima subvencije.
  • Privremene mjere, ako postoje, moraju se izreći najkasnije 9 mjeseci nakon početka istrage i mora biti na snazi najdulje 4 mjeseca. Nakon toga može uslijediti izricanje konačnih mjera, koje ostaju na snazi pet godina.
  • Pristojbe plaća uvoznik u EU, a naplaćuje ih nacionalno carinsko tijelo dotične zemlje EU-a.
  • Mjere koje su na snazi mogu se revidirati (privremena revizija) pod određenim uvjetima. Raspon te revizije obično je ograničen na jedan ili više elemenata početnih mjera, npr. na razinu subvencioniranja i/ili štete, raspon proizvoda, oblik mjere.
  • Nakon pet godina mjere ističu osim ako se revizijom nakon isteka roka zaključi da će se, isteknu li mjere, subvencioniranje i materijalna šteta vjerojatno nastaviti ili ponoviti.
  • Uvoznici mogu zatražiti potpun ili djelomičan povrat plaćenih pristojbi ako mogu dokazati da je subvencijska marža, na temelju koje su platili pristojbe, uklonjena ili smanjena.
  • Antisubvencijska pravila EU-a temelje se na globalnim standardima koje je uspostavila Svjetska trgovinska organizacija (WTO).

Uredba (EU) 2017/2321 kojom se donose izmjene

Kako je iskustvo pokazalo da se neke subvencije otkrivaju samo tijekom relevantne istrage, u Uredbu o izmjeni (EU) 2017/2321 dodan je podstavak koji zahtijeva da Komisija, u tim situacijama, ponudi dodatne konzultacije predmetnoj zemlji podrijetla i/ili izvoza u pogledu takvih subvencija utvrđenih tijekom istrage.

Uredba (EU) 2018/825 kojom se donose izmjene

Između ostalog, Uredbom se izvršava sljedeće:

  • Pojednostavljuje se postupak istrage i olakšava manjim poduzećima sudjelovanje u ispitnim postupcima trgovinske zaštite (uključujući stvaranje službe trgovinske zaštite za mala i srednja poduzeća (MSP-ovi).
  • Njome se mijenja način na koji se pravilo poznato kao pravilo „niže pristojbe” primjenjuje u antisubvencijskim slučajevima. EU je prethodno uveo mjere na razini nižoj od punog opsega subvencioniranja, pri čemu je niža razina („marža štete”) bila dovoljna za uklanjanje štete koju je pretrpjela industrija EU-a. Prema novim pravilima, antisubvencijske mjere mogu u potpunosti nadoknaditi subvencije koje je izvoznik primio, pod uvjetom da je to u interesu EU-a kao cjeline.
  • Uvode se nove mjere o izračunu „neštetne cijene” (cijena koju je industrija trebala naplatiti u normalnim okolnostima). Izračun sada može uzeti u obzir troškove potrebnih ulaganja, na primjer u infrastrukturu ili istraživanje i razvoj, ali i buduće troškove povezane sa socijalnim i ekološkim standardima, na primjer u okviru EU-ova sustava trgovanja emisijama. Neštetna cijena sada pretpostavlja minimalnu dobit od 6 % koja će biti uključena u izračun, s mogućom većom profitnom maržom, od slučaja do slučaja.
  • Uvela je razdoblje prije objavljivanja, tijekom kojeg su zainteresirane strane dobivale informacije o eventualnom izricanju privremenih mjera tri tjedna unaprijed. U pregledu koji je proveden u skladu s izmjenama Uredbe (EU) 2018/825, Komisija je zaključila da, u cjelini, uvozom tijekom razdoblja prije objave nije nanesena nikakva dodatna šteta industriji EU-a. Stoga je donijela delegirani akt kojim se izmjenjuje trajanje razdoblja prije objavljivanja na četiri tjedna (Delegirana uredba (EU) 2020/1173).

OD KADA SE OVA UREDBA PRIMJENJUJE?

  • Uredba (EU) 2016/1037 primjenjuje se od 20. srpnja 2016. Njome se kodificirala i zamijenila Uredba (EZ) br. 597/2009 i njezine sukcesivne izmjene.
  • Uredba (EU) 2017/2321 primjenjuje se od 20. prosinca 2017.
  • Uredba (EU) 2018/825 primjenjuje se od 8. lipnja 2018.
  • Delegirana uredba (EU) 2020/1173 primjenjuje se od 11. kolovoza 2020.

POZADINA

  • Subvencija je financijski doprinos, kao što su bespovratna sredstva ili zajmovi, koji obično plaća vlada države koja nije članica EU-a. Donosi korist poduzeću ili industriji koja izvozi svoje proizvode u EU, čime narušava tržišno natjecanje na tržištu EU-a. Kako bi kompenzirao taj poremećaj i obnovio pošteno tržišno natjecanje, EU na takve uvoze može nametnuti kompenzacijske pristojbe.
  • Antisubvencijska pravila EU-a temelje se na globalnim standardima koje je uspostavila Svjetska trgovinska organizacija.
  • Više informacija možete pronaći ovdje:

KLJUČNI POJMOVI

Materijalna šteta: značajna šteta proizvodnji EU-a, npr. gubitak tržišnog udjela, smanjene cjenovne razine i/ili smanjena profitabilnost.
Istovjetan proizvod: proizvod koji je identičan ili vrlo sličan uvezenom proizvodu koji se razmatra.

GLAVNI DOKUMENT

Uredba (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (kodificirani tekst) (SL L 176, 30.6.2016., str. 55.–91.)

Sukcesivne izmjene Uredbe (EU) 2016/1037 uključene su u izvorni tekst. Ovaj pročišćeni tekst namijenjen je isključivo dokumentiranju.

Posljednje ažuriranje 16.10.2020

Top