Cilj je Konvencije pomoći u borbi protiv kriminalnih djela koja se mogu počiniti samo s pomoću tehnologije, pri čemu su uređaji istovremeno i alat za počinjenje kriminalnih djela i cilj kriminalnog djela, te protiv kriminalnih djela u kojima se tehnologija upotrijebila kako bi se pojačalo drugo kazneno djelo, kao što je prijevara. Pruža smjernice svim zemljama koje razvijaju nacionalne zakone o kibernetičkom kriminalu i služi kao temelj međunarodne suradnje između stranaka konvencije.
Prvi dodatni protokol usmjeren je na kriminalizaciju širenja rasističkog i ksenofobnog materijala preko računalnih sustava, uz prijetnje i uvrede motivirane rasizmom i ksenofobijom.
Drugim dodatnim protokolom žele se pružiti zajednička pravila na međunarodnoj razini kako bi se poboljšala suradnja na kibernetičkom kriminalu te prikupljanje dokaza u elektroničkom obliku za kaznene istrage ili postupke.
Odlukom se ovlašćuju države članice Europske unije (EU) da ratificiraju drugi dodatni protokol u interesu EU-a.

KLJUČNE TOČKE

Konvencija o kibernetičkom kriminalu

Konvencija obuhvaća:
- inkriminiranje ponašanja u rasponu od nezakonita pristupa, ometanja podataka i sustava do računalnih prijevara i diseminacije materijala koji prikazuju zlostavljanje djece
- postupovne ovlasti da se istražuje kibernetički kriminal i osiguraju elektronički dokazi u vezi s bilo kakvim kriminalom
- učinkovitu međunarodnu suradnju između stranaka.
Stranke su članice Odbora za Konvenciju o kibernetičkom kriminalu te dijele informacije i iskustva, procjenjuju provedbu konvencije i tumače konvenciju na temelju sažetka smjernica.
Od 27 država članica, Konvenciju je ratificiralo njih 26 – Irska ju je potpisala, ali je nije ratificirala.

Prvi dodatni protokol

Ovim protokolom proširuje se područje primjene Konvencije kako bi se obuhvatila ksenofobna i rasistička propaganda koja se diseminira računalnim sustavima te kako bi se time žrtvama omogućila veća zaštita. Njime se nadalje:
- ojačava pravni okvir kroz skup smjernica za inkriminaciju ksenofobične i rasističke propagande u kiberprostoru
- unapređuju načini i sredstva međunarodne suradnje u istraživanju i izvršavanju rasističkih i ksenofobičnih kaznenih djela na internetu.

Drugi dodatni protokol

Ovim protokolom želi se dodatno pojačati međunarodna suradnja.
Protokol uzima u obzir poseban izazov povezan s elektroničkim dokazima koji se odnose na kibernetički kriminal i druga kaznena djela te koji su u posjedu pružatelja usluga u inozemnim nadležnostima, ali s zakonodavnim ovlastima ograničenima na nacionalne granice.
Njegove su glavne značajke:
- nova pravna osnova koja dopušta izravne zahtjeve subjektima koji pružaju registracijske usluge za ishođenje informacija o registraciji naziva domene
- nova pravna osnova koja dopušta izravne naloge pružateljima usluga u drugim nadležnostima kako bi se dobile informacije o pretplatniku
- unaprijeđena sredstva dobivanja informacija o pretplatniku i podataka o prometu suradnjom među vladama
- ubrzanu suradnju u hitnim situacijama, što uključuje zajedničke istražne timove i zajedničke istrage.

Odluka (EU) 2023/436

Konvenciji mogu pristupiti samo države članice, a ne sam EU, jer samo države mogu biti stranke.
Odlukom se utvrđuju brojne rezerve, izjave, obavijesti i priopćenja koje države članice moraju usvojiti prije dovršetka svojih procesa ratifikacije. Njima se osigurava da je protokol kompatibilan s pravom i politikom EU-a te se osigurava da države članice ujednačeno primjenjuju protokol u svojim odnosima sa zemljama koje nisu članice EU-a.
Danska i Irska nisu sudjelovale u donošenju Odluke (EU) 2023/436 te ih ona ne obvezuje niti one podliježu njezinoj primjeni.

EU podržava konvenciju i njezine protokole i u okviru svoje strategije EU-a za sigurnosnu uniju (vidjeti sažetak) i svoje strategije za kibersigurnost.

DATUM STUPANJA NA SNAGU

Konvencija je stupila na snagu 01. srpnja 2004.
Prvi dodatni protokol stupio je na snagu 1. ožujka 2006.
Drugi dodatni protokol još uvijek nije stupio na snagu.
Odluka (EU) 2023/436 primjenjuje se od 14. veljače 2023.

POZADINA

Za više informacija vidjeti:

Kibernetički kriminal (Europol)

GLAVNI DOKUMENTI

Budimpeštanska konvencija o kibernetičkom kriminalu, Vijeće Europe, Budimpešta, 23.11.2001.

Dodatni protokol Konvenciji o kibernetičkom kriminalu o inkriminiranju djela rasističke i ksenofobne naravi počinjenih pomoću računalnih sustava, Vijeće Europe, 28.1.2003.

Drugi dodatni protokol uz Konvenciju o kibernetičkom kriminalu o pojačanoj suradnji i otkrivanju elektroničkih dokaza (SL L 63, 28.2.2023., str. 28.–47.)

Odluka Vijeća (EU) 2023/436 od 14. veljače 2023. o ovlašćivanju država članica da u interesu Europske unije ratificiraju Drugi dodatni protokol uz Konvenciju o kibernetičkom kriminalu o pojačanoj suradnji i otkrivanju elektroničkih dokaza (SL L 63, 28.2.2023., str. 48.–53.)

VEZANI DOKUMENTI

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija o strategiji EU-a za sigurnosnu uniju (COM(2020) 605 final, 24.7.2020.)

Zajednička komunikacija Europskom parlamentu i Vijeću: Strategija EU-a za kibersigurnost za digitalno desetljeće (JOIN(2020) 18 final, 16.12.2020.)

Posljednje ažuriranje 28.11.2023

Top