Prema rezonantnom Europskom istraživačkom prostoru

Komunikacija o Europskom istraživačkom prostoru (EIP) iz rujna 2014. drugo je Izvješće o napretku EIP-a. Naglašava dobar napredak partnerstva EIP-a - država EU-a, istraživačkih organizacija i Europske komisije - u osnivanju jedinstvenog tržišta istraživanja. Također navodi izazove koji nas čekaju prije završetka EIP-a.

DOKUMENT

Komunikacija Komisije Vijeću i Europskom parlamentu: Europski istraživački prostor - Izvješće o napretku 2014. (COM(2014) 575 završna verzija od 15. rujna 2014.).

SAŽETAK

Komunikacija o Europskom istraživačkom prostoru (EIP) iz rujna 2014. drugo je Izvješće o napretku EIP-a. Naglašava dobar napredak partnerstva EIP-a - država EU-a, istraživačkih organizacija i Europske komisije - u osnivanju jedinstvenog tržišta istraživanja. Također navodi izazove koji nas čekaju prije završetka EIP-a.

ČEMU SLUŽI OVA KOMUNIKACIJA?

Njezin je glavni zaključak da se uvjeti za postizanje EIP-a, u kojemu se istraživači i specifična znanja mogu slobodno kretati, uspostavljeni na razini EU-a. No, postizanje EIP-a postupan je proces pa se stoga moraju osmisliti određene reforme na razini države kako bi EIP mogao funkcionirati.

Ovo izvješće potvrđuje da su dolje navedeni uvjeti za postizanje EIP-a, objavljeni u Komunikaciji o EIP-u iz 2012., čvrsto utemeljeni:

• Države EU-a u velikoj mjeri usvajaju mjere podrške EIP-u, što se odražava u njihovim nacionalnim programima reformi.
• EU je uvrstio EIP u europski semestar (koordinaciju gospodarske politike na godišnjoj razini). Ona također nudi značajno financiranje mjera EIP-a, npr. promicanje otvorenog zapošljavanja, otvoreni pristup publikacijama i podacima kao i ravnopravnost spolova kroz Obzor 2020.
• Istraživačke organizacije, kao što su organizacije koje financiraju istraživanja i institucije koje provode istraživanja, pokazale su veliku podršku programu EIP-a.
• Uspostavljen je mehanizam za praćenje EIP-a koji dostavlja sve važnije podatke za potrebe evaluacije izvedbe na nacionalnoj i institucionalnoj razini.

Slabosti istraživanja koje se moraju rješavati

• Iako su skoro sve države EU-a usvojile nacionalne strategije za istraživanje, još uvijek postoje razlike u načinu dodjele financijskih sredstava za istraživanja. Također, diljem Europe postoji nedostatak dogovorenih normi za izvršavanje međunarodne stručne revizije.
• Potrebne su veće mogućnosti osposobljavanja za studente doktorskih studija u EU-u kako bi mogli steći odgovarajuće vještine za rad izvan akademske zajednice.
• Dok većina država EU-a primjenjuje mjere otvorenog zapošljavanja za radna mjesta u državnim istraživačkim institucijama, postoje razlike u praksama otvorenog zapošljavanja među državama, istraživačkim institucijama i stupnjevima.
• Više od polovice država EU-a u istraživanjima koristi inicijative za ravnopravnost spolova, no promjene se događaju presporo.
• Države EU-a sve su bolje u osiguravanju otvorenog pristupa rezultatima istraživanja (publikacije i podaci) i razvijanju nacionalnih strategija prijenosa znanja, no moraju učiniti više na oba područja.

U Izvješću o napretku navodi se da države EU-a moraju razviti planove EIP-a do sredine 2015. godine, što bi trebalo rezultirati inicijativama koje su usmjerene na posebne vlastite potrebe država.

Budući izazovi

Kako bi se maksimalno uvećao potencijal europskih otvorenih istraživačkih sustava i kako bi se potaknule inovacije, EIP mora prihvatiti nove prioritete politika i razvoj istraživanja te pronaći održiva rješenja za društvene izazove. Sve veća potreba za integritetom i odgovornosti u istraživanju, kao i za nastojanjima da se istraživanja vode i dijele na nov način (tzv. otvorena znanost), znači da bi novi dionici bili ključni za njegov napredak.

Posljednje ažuriranje 13.05.2015