EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52019JC0009

ZAJEDNIČKA KOMUNIKACIJA EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU EU i srednja Azija: nove prilike za snažnije partnerstvo

JOIN/2019/9 final

Bruxelles, 15.5.2019.

JOIN(2019) 9 final

ZAJEDNIČKA KOMUNIKACIJA EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

EU i srednja Azija: nove prilike za snažnije partnerstvo


Zajednička komunikacija Europskom parlamentu i Vijeću

EU i srednja Azija: nove prilike za snažnije partnerstvo

UVOD

Europska unija (EU) i pet zemalja srednje Azije (Kazahstan, Kirgiska Republika, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan) imaju dugotrajne odnose koji se temelje na snažnim zajedničkim interesima. 

Strategija EU-a za srednju Aziju iz 2007. 1 pomogla je EU-u i srednjoj Aziji da dosegnu nezabilježenu razinu suradnje. Zbog svojeg strateškog zemljopisnog položaja na raskrižju Europe i Azije, svojeg udjela u uvozu energenata u EU i tržišnog potencijala 70 milijuna stanovnika, kao i interesa EU-a za regionalnu sigurnost, srednja Azija sve je važniji partner EU-a.

Neka od aktualnih zbivanja u srednjoj Aziji otvorila su još više novih prilika za produbljivanje partnerstva EU-a i srednje Azije. Reformski procesi u regiji potaknuli su pozive EU-u da im pruži političko priznanje i da podupre modernizaciju. Novi zamah regionalne suradnje, koji je iskazan na prvom neformalnom sastanku srednjoazijskih čelnika u ožujku 2018. u Astani, naglasio je relevantnost iskustva EU-a u stvaranju zajedničkih rješenja za zajedničke izazove. Pojačana nastojanja u promicanju euroazijske povezanosti povećala su interes za EU-ov pristup održivoj povezanosti. Jača suradnja srednje Azije i Afganistana stvorila je novo okružje za EU-ova nastojanja u promicanju mira u toj zemlji. Nove ambicije pojedinih srednjoazijskih država za aktivnijom ulogom u globalnim i regionalnim pitanjima povećavaju potencijal za suradnju s EU-om na zajedničkim ciljevima.

Angažman EU-a u regiji može se razvijati na snažnim temeljima. Zemlje srednje Azije mogu imati povjerenje u EU kao vodećeg donatora i predanog partnera u njihovim procesima reformi i gospodarske tranzicije, istaknutog zagovaratelja njihove integracije u svjetski trgovinski sustav, izvora kvalitetnih ulaganja i najmodernije tehnologije te prirodnog poticatelja njihove regionalne suradnje.

Cilj je ove Zajedničke komunikacije stvaranje snažnijeg, modernog i neisključivog partnerstva sa zemljama srednje Azije kako bi se ta regija razvila u održiv, otporniji, prosperitetniji i čvrsto međupovezan gospodarski i politički prostor. Temeljit će se na poukama iz EU-ova angažmana u toj regiji, uzimajući u obzir druge relevantne strategije, uključujući Globalnu strategiju EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku 2 , Novi europski konsenzus o razvoju 3 , Strategiju EU-a o povezivanju Europe i Azije 4 i Strategiju EU-a o Afganistanu 5 , a vodit će se Programom održivog razvoja do 2030. 6 Ujedinjenih naroda.

Strategija EU-a usredotočit će se na tri povezana i međusobno nadopunjavajuća prioriteta:

ØPartnerstvo za otpornost

EU će surađivati sa zemljama srednje Azije u predviđanju izazova koji utječu na njihove socioekonomske ciljeve i sigurnost i u suočavanju s njima te u jačanju njihove sposobnosti za predanost reformama i modernizaciji. Promicat će demokraciju, ljudska prava i vladavinu prava, produbiti suradnju u provedbi pariških klimatskih obveza i rješavanju transregionalnih problema u području okoliša, kako bi ih se pretvorilo u prilike. Pojačat će suradnju u području migracija.

ØPartnerstvo za blagostanje

EU će biti partner zemalja srednje Azije u iskorištavanju njihova znatnog potencijala rasta poticanjem razvoja konkurentnog privatnog sektora te promicanjem stabilnog i otvorenog ulagačkog okruženja. Surađivat će u razvoju vještina, istraživanja i inovacija, posebno u korist mladih. Radit će se na uklanjanju strukturnih prepreka trgovini i ulaganjima unutar regije, potpori pristupu preostalih država srednje Azije Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) i promicanju održive povezanosti.

ØBolja suradnja

EU će surađivati sa zemljama srednje Azije u jačanju strukture partnerstva, produbljivanju političkog dijaloga i otvaranju prostora za sudjelovanje civilnog društva. Ostat će vodeći razvojni partner u regiji. Ojačat će javnu diplomaciju kako bi se naglasile prednosti partnerstva s tom regijom i njezinim građanima.

Poštujući težnje i interese svih svojih srednjoazijskih partnera, uz zadržavanje potrebe za razlikovanjem između pojedinih zemalja, EU će nastojati produbiti svoje odnose sa zemljama srednje Azije koje to žele i mogu. Nastojat će i surađivati s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama u slučajevima kad bi takva šira suradnja doprinijela općim ciljevima EU-a i ove strategije. Bilateralni pojačani sporazumi o partnerstvu i suradnji nove generacije, koje je EU sklopio i koje bi mogao sklopiti s pojedinačnim zemljama srednje Azije 7 , bit će temelj angažmana EU-a. Ovom se Zajedničkom komunikacijom želi mobilizirati širok skup politika i instrumenata EU-a, koji će se iskoristiti za dovođenje partnerstva između EU-a i srednje Azije na višu razinu, a na njoj će se temeljiti i programiranje razvojne suradnje i pomoći EU-a.

***

Međusektorski prioritet: ulaganje u regionalnu suradnju u srednjoj Aziji

Razvoj suradnje sa srednjom Azijom kao regijom u kojoj se suradnja temelji na pravilima i povezanosti, a ne na natjecanju i suparništvu, od velikog je interesa za EU. EU je predan ulaganjima u nove prilike i u sve veći potencijal za suradnju unutar regije i s regijom kao cjelinom.

Regionalna suradnja trebala bi omogućiti državama srednje Azije bolje upravljanje njihovom međuovisnošću, prevladavanje slabosti i zajedničkih problema, oslobađanje potencijala za gospodarski rast, povećanje utjecaja u međunarodnim pitanjima te očuvanje neovisnosti i identitetâ. Iako će stanovnici srednje Azije nastaviti određivati načine promicanja dobrovoljnih oblika regionalne suradnje brzinom koju će sami odrediti, EU će podupirati te procese na temelju vlastitog iskustva o svim mogućim koristima od mehanizama integracije i bolje povezanosti.

Dijalozi EU-a i srednje Azije i regionalni programi koje financira EU doprinijet će promicanju zajedničkih rješenja na regionalnoj razini u područjima kao što su okoliš, vode, klimatske promjene i održiva energija; obrazovanje; vladavina prava, održiva povezanost; politika suzbijanja droga; sigurnost i sprečavanje radikalizacije; upravljanje granicama i olakšavanje trgovine unutar regije.

Kad god je to korisno za EU i srednju Aziju, ovisno o predmetnom pitanju, programi za dijalog i suradnju sa srednjoazijskim državama mogli bi se proširiti i na susjedne države kao što su zemlje Istočnog partnerstva, Afganistan i druge. Zbog zajedničkih interesa kao što su sigurnost i stabilnost, upravljanje vodama i izgradnja učinkovitih veza srednja Azija i Afganistan postaju sve važniji jedno drugome. Stoga će uključivanje Afganistana u primjerenim slučajevima u relevantne dijaloge i regionalne programe EU-a i srednje Azije te pružanje potpore većem broju trilateralnih projekata suradnje s afganistanskim i srednjoazijskim partnerima ostati prioritet.

1.    PARTNERSTVO ZA OTPORNOST

Jačanje otpornosti srednje Azije, njezinih država i društava od strateškog je interesa za EU. Za to je potrebno ojačati njihovu sposobnost predviđanja i podnošenja vanjskih i unutarnjih pritisaka, prihvatiti reforme i rješavati izazove koji proizlaze iz globalizacije, brzog rasta stanovništva, klimatskih promjena i uništavanja okoliša, pritiska na vodne i energetske resurse, migracija radne snage i novih sigurnosnih prijetnji. S obzirom na znatne razlike među fazama i modelima socioekonomskog razvoja država srednje Azije, EU će se usredotočiti na najozbiljnije nedostatke, jačajući postojeće prednosti i usmjeravajući nastojanja na ona područja u kojima može ostvariti poboljšanja. Promicanje relevantnih mogućnosti za mlade srednje Azije koji su sve povezaniji i ambiciozniji te jačanje položaja žena i djevojčica ostat će među ključnim prioritetima EU-a.

1.1.    Promicanje demokracije, ljudskih prava i vladavine prava

Učvršćivanje demokratskih institucija, jačanje položaja građana i uspostavljanje uključivijih političkih i gospodarskih upravljačkih struktura, promicanje vladavine prava, jačanje odgovornosti javnih institucija i jamčenje poštovanja ljudskih prava ključni su uvjeti za uspjeh održivog razvoja srednje Azije. Stoga će poštovanje ljudskih prava ostati ključan element bilateralnih odnosa EU-a sa zemljama u regiji.

EU će nastaviti promicati poštovanje ljudskih prava u skladu s međunarodnim standardima, s naglaskom na slobodu izražavanja (uključujući medijski pluralizam), slobodu udruživanja, prava žena, prava djece, prava manjina i borbu protiv diskriminacije te sprečavanje i iskorjenjivanje mučenja. Nastojat će i izgraditi partnerstva, primjerice u kontekstu inicijative Dobre priče o ljudskim pravima.

EU će poticati države srednje Azije na daljnju suradnju s UN-ovim tijelima za praćenje primjene sporazumâ, agencijama i mehanizmima za posebne postupke. Promicat će suradnju na multilateralnim forumima za ljudska prava kao što su Vijeće UN-a za ljudska prava i Treći odbor Opće skupštine UN-a. Surađivat će na ratifikaciji i provedbi ključnih međunarodnih konvencija i rezolucija u području ljudskih prava i temeljnih standarda na tržištu rada, koristeći se u tu svrhu posebnim dogovorom o poticajima za održivi razvoj i dobro upravljanje (OSP +) za prihvatljive zemlje u regiji. Iskustvo država članica EU-a u pravnim prilagodbama koje su potrebne za pristupanje Rimskom statutu Međunarodnog kaznenog suda moglo bi biti korisno za zemlje srednje Azije.

Sudjelovanje civilnog društva u javnom donošenju odluka ima ključnu ulogu u osiguravanju održivosti procesa modernizacije u srednjoj Aziji. EU će promicati poticajno pravno i političko okružje za civilno društvo koje omogućuje slobodno i sigurno djelovanje organizacija branitelja ljudskih prava, novinara te neovisnih sindikalista i organizacija poslodavaca. Poticat će dijalog i suradnju civilnog društva i uprave na svim razinama.

EU će pojačati napore u promicanju demokracije, vladavine prava i dobrog upravljanja, koji su potrebni kako bi javne institucije bile odgovornije svojim građanima i bolje odgovarale na njihove potrebe te kako bi se privukla strana ulaganja. EU će ostati uključen u promicanje pravednih i transparentnih izbornih procesa. Njime će se poboljšati pravna i pravosudna suradnja, uključujući suradnju s Vijećem Europe, radi promicanja neovisnosti i učinkovitosti pravosudnih sustava. Budući da je korupcija i dalje vrlo raširena pojava u regiji, EU će podijeliti stručno znanje s državama koje žele uvesti potrebne promjene u svoje zakonodavstvo i administrativne sustave i ojačati svoje neovisne nadzorne institucije.

EU će promicati ravnopravnost spolova i jačanje položaja žena i djevojčica zbog njihova pozitivnog učinka koji se prelijeva u brojna područja, od borbe protiv radikalizacije do razvoja privatnog sektora, među ostalim uključivanjem Programa UN-a za žene, mir i sigurnost u relevantne aspekte suradnje s jer je potencijal žena i djevojčica za uključivanje u društveni, gospodarski i politički život u regiji i dalje u velikoj mjeri neiskorišten. Inicijativa Spotlight 8 mogla bi imati važnu ulogu u tom pogledu.

Promicanje dostojanstvenog rada i poštovanje međunarodnih standarda na tržištu rada ostat će prioritet. EU će pomoći u učvršćivanju napretka ostvarenog posljednjih godina u skladu s temeljnim konvencijama Međunarodne organizacije rada (ILO) te poticati ratifikaciju i provedbu konvencija ILO-a o inspekcijama rada, zdravlju i sigurnosti na radu te radnim uvjetima. EU će promicati poštovanje Vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima.

U tom će pogledu od ključne važnosti biti suradnja s Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OESS) 9 , uključujući i na lokalnoj razini. EU će promicati poštovanje i provedbu načela i obveza OESS-a; jačati suradnju s autonomnim institucijama, OESS-ovim Uredom za demokratske institucije i ljudska prava, Visokim povjerenikom za nacionalne manjine i predstavnikom za slobodu medija; te poticati države srednje Azije da pojačaju svoju suradnju s OESS-om i podupru njegove misije na terenu u regiji.

Naposljetku, EU će ojačati suradnju s Organizacijom za gospodarsku suradnju i razvoj te s Međunarodnom organizacijom rada u promicanju zdravog poslovnog okruženja i programa za dostojanstven rad.

Posebne inicijative u tom području obuhvatit će:

Økorištenje regionalnih programa za podupiranje razmjene iskustava između EU-a i srednje Azije, među samim zemljama srednje Azije te sa zemljama Istočnog partnerstva u području pravne i pravosudne reforme, ljudskih prava, međunarodnih standarda rada, dobrog upravljanja, izborne reforme i jačanja položaja žena

Østvaranje mogućnosti za osposobljavanje u području ljudskih prava i vještina zagovaranja za aktiviste civilnog društva i borce za ljudska prava te promicanje prekograničnih kontakata među njima u regiji te s njihovim partnerima u EU-u i zemljama Istočnog partnerstva

Øuspostavljanje posebnog dijaloga o standardima rada te poslovanju i ljudskim pravima

1.2.    Jačanje suradnje u području upravljanja granicama, migracija i mobilnosti i prevladavanje zajedničkih sigurnosnih izazova

EU i srednja Azija dugogodišnji su partneri u području sigurnosti. Redoviti sastanci Političkog i sigurnosnog dijaloga na visokoj razini između EU-a i srednje Azije otvaraju mogućnosti za razmjenu mišljenja o širim sigurnosnim izazovima i djelotvornim politikama za suočavanje s njima. EU će promicati integrirani pristup suradnji u području sigurnosti s regijom i pojačati suradnju u cilju rješavanja glavnih uzroka nesigurnosti, kao što su siromaštvo, društvena isključenost i marginalizacija, ograničeno političko sudjelovanje, institucijski nedostaci, korupcija i loše upravljanje prirodnim resursima. Kako bi pridonio održivoj ljudskoj sigurnosti, EU namjerava surađivati sa zemljama srednje Azije u sigurnosnom sektoru i razmotriti suradnju s ciljem promicanja njegove odgovornosti i učinkovitosti njegove reforme.

Klimatske promjene i uništavanje okoliša mogući su multiplikatori opasnosti. Stoga će EU dodatno integrirati poveznicu između okoliša, klime i sigurnosti u politički dijalog, mjere za sprečavanje sukoba, razvojno i humanitarno djelovanje te strategije za smanjenje rizika od katastrofa u srednjoj Aziji.

Terorizam i nasilni ekstremizam i dalje su problem i za EU i srednju Aziju. Suradnja u sprječavanju nasilnog ekstremizma, radikalizacije i financiranja terorizma te rješavanju pitanja vraćanja terorističkih boraca bit će i dalje prioritet partnerstva te će se razvijati u suradnji s dužnosnikom na novouspostavljenoj funkciji stručnjaka EU-a za sigurnost i borbu protiv terorizma s regionalnom nadležnošću za srednju Aziju te u suradnji s civilnim društvom i uz neprestano poštovanje ljudskih prava. EU će promicati razmjenu dobre prakse u sprečavanju nasilnog ekstremizma, uključujući istraživanja o pokretačima nasilnog ekstremizma, preventivnim mjerama i pobijanju ekstremističke propagande. Nastojat će ojačati otpornost lokalnih zajednica na nasilni ekstremizam uz poštovanje ljudskih prava i vladavine prava te rodnu osjetljivost, u skladu s UN-ovim Akcijskim planom za sprečavanje nasilnog ekstremizma.

Oslanjajući se na iskustva iz prethodnih programa u regiji, EU će pojačati suradnju sa srednjom Azijom u području modernog integriranog upravljanja granicama i proširiti regionalnu suradnju na Afganistan. EU će tražiti dodatne načine jačanja suradnje s regijom u borbi protiv organiziranog kriminala, krijumčarenja migranata, trgovanja ljudima i trgovine nedopuštenim drogama. EU će nastaviti sa suradnjom u razvoju integriranih i uravnoteženih politika borbe protiv droga.

Kako bi se poboljšalo upravljanje migracijama i mobilnošću unutar srednjoazijske regije te stvorili uvjeti za pojačane međuljudske kontakte između građana srednjoazijskih država i građana EU-a i drugih partnerskih zemalja, više će se raditi na suradnji u rješavanju pitanja nezakonite migracije uz potpuno poštovanje ljudskih prava. To će podrazumijevati suradnju u upravljanju granicama, ponovnom prihvatu nezakonitih migranata i reintegraciji povratnika, rješavanju temeljnih uzroka nezakonite migracije promicanjem strukovnog osposobljavanja, dostojanstvenih radnih uvjeta i kvalitetnih radnih mjesta u domovini, podupiranjem zakonite migracije i uspostavom učinkovitog zakonodavstva i sustava za pomoć žrtvama trgovanja ljudima i osobama kojima je potrebna međunarodna zaštita.

U tu će svrhu EU poticati zemlje srednje Azije na razvoj nacionalnih migracijskih politika, suradnju na regionalnoj razini i suradnju u multilateralnom upravljanju mobilnošću i migracijama u skladu s vodećim načelima Ujedinjenih naroda. Usporedno s time EU će pojačati bilateralni dijalog i suradnju u području migracija i mobilnosti sa zemljama srednje Azije, posebno u okviru pojačanih sporazuma o partnerstvu i suradnji.

EU će surađivati sa srednjoazijskim državama u cilju promicanja otvorenog, slobodnog i sigurnog kiberprostora te poboljšanja kibersigurnosti.

EU će nastaviti surađivati s regijom u području neširenja oružja za masovno uništenje, kontrole izvoza robe s dvojnom namjenom te nuklearne sigurnosti i zaštite, uz iskorištavanje svih prednosti Centra za izvrsnost u području kemijske, biološke, radiološke i nuklearne sigurnosti u srednjoj Aziji. Pokrenut će se uži dijalog sa srednjoazijskim državama o upravljanju kriznim situacijama i održavanju mira. 

U interesu je EU-a i da nastavi pratiti razvoj događaja u regionalnim sigurnosnim strukturama, kao što su Šangajska organizacija za suradnju i Organizacija ugovora o zajedničkoj sigurnosti. 

Posebne inicijative u tom području obuhvatit će:

Øupotrebu Političkog i sigurnosnog dijaloga na visokoj razini između EU-a i srednje Azije te nedavno uspostavljene funkcije stručnjaka EU-a za sigurnost i borbu protiv terorizma s regionalnom nadležnošću za srednju Aziju u cilju jačanja praktične suradnje u okviru šire sigurnosne agende, uključujući reformu sigurnosnog sektora i upravljanje njime, hibridne prijetnje te vezu između vode i sigurnosti

Øodržavanje ad hoc sastanaka stručnjaka iz EU-a i srednje Azije o sprečavanju nasilnog ekstremizma i borbi protiv terorizma radi promicanja razmjene najbolje prakse i jačanja prekogranične suradnje u skladu s relevantnim međunarodnim obvezama

Øintenziviranje suradnje i sinergija s OESS-om za sprečavanje i suzbijanje transnacionalnih prijetnji u srednjoj Aziji

Ønastavak suradnje u području politike borbe protiv droga kako bi se dodatno ojačale nacionalne politike za smanjenje potražnje za drogama i riješio problem nezakonite opskrbe drogama i povezanog organiziranog kriminala

Ørazmjenu stručnog znanja o kibersigurnosti i hibridnim prijetnjama, uključujući priliku za srednju Aziju da sudjeluje u zajedničkom utvrđivanju hibridnih prijetnji u okviru EU-ova istraživanja o riziku hibridnih prijetnji

Øjačanje suradnje u području modernog integriranog upravljanja granicama, koje se temelji na dugoročnoj suradnji EU-a i srednje Azije te EU-a i Afganistana

Øjačanje dijaloga i suradnje u području migracija i mobilnosti u okviru pojačanih sporazuma o partnerstvu i suradnji i Ujedinjenih naroda

1.3.    Jačanje otpornosti u području okoliša, klime i vodoopskrbe

Srednja Azija suočava se sa sve ozbiljnijim problemima u pogledu okoliša. Kombinirani učinak klimatskih promjena, zbog kojeg se počeo smanjivati dotok vode kao posljedica smanjenja ledenjaka iz kojih se napajaju srednjoazijske rijeke, i brzi rast stanovništva pogoršat će neke aspekte okoliša u regiji, što će se potencijalno odraziti na gospodarski razvoj, sigurnost i migracije.

EU može pomoći regiji da te poteškoće pretvori u prilike. Budući da su ti problemi prekogranične prirode i da su za njihovo rješavanje potrebni uzajamno povjerenje i suradnja, EU će nastaviti primjenjivati regionalni pristup suradnji u području okoliša, vode i klimatskih promjena.

EU će surađivati sa svojim partnerima u srednjoj Aziji u provedbi Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama 10 i nacionalno utvrđenih doprinosa s pomoću konkretnih mjera usmjerenih na ublažavanje klimatskih promjena, prilagodbu klimatskim promjenama i smanjenje rizika od katastrofa.

EU će podupirati zemlje srednje Azije u uvođenju visokih ekoloških standarda i potaknut će ih da se odmaknu od linearnih proizvodnih modela prema kružnom gospodarstvu u kojem se vrijednost proizvoda zadržava što dulje, energetska učinkovitost i učinkovitost resursa povećavaju, a emisije ugljika i onečišćujućih tvari smanjuju. Takav prelazak na održivu potrošnju i proizvodnju može donijeti znatne koristi za ljudsko zdravlje i kvalitetu života te istodobno pomoći u promicanju gospodarske diversifikacije, otvaranju novih poslovnih prilika i poticanju gospodarskog rasta.

S obzirom na potencijal regije u pogledu solarne energije, energije vjetra i hidroenergije, EU će u srednjoj Aziji poticati reforme u sektoru energetike i prelazak na niskougljično gospodarstvo. Stavljanje na raspolaganje tehnologije i stručnosti EU-a u području obnovljive energije i energetske učinkovitosti te savjeta o regulatornim reformama trebalo bi doprinijeti jačanju energetske otpornosti u regiji, postizanju klimatskih ciljeva i otvaranju radnih mjesta i poslovnih prilika na objema stranama.

EU će promicati i bolje upravljanje okolišem i podupirati izgradnju kapaciteta država srednje Azije kako bi se pitanja okoliša uključila u druge politike i javno donošenje odluka, posebno izradom primjerenih procjena utjecaja na okoliš. Promicat će i ekološku održivost ulaganja u infrastrukturu za povezivanje i pristupanje svih zemalja srednje Azije regionalnim i globalnim multilateralnim sporazumima o okolišu.

Razmjena iskustava u održivom upravljanju prirodnim resursima, zaštiti biološke raznolikosti i ekološkom turizmu može pomoći u postizanju širokog raspona ciljeva kao što su ruralni razvoj, očuvanje ekosustava i podizanje razine osviještenosti o okolišu.

U skladu sa Zaključcima Vijeća EU-a o diplomaciji u području voda 11 , promicanje regionalne agende za vodu, mir i blagostanje ostat će ključni prioritet u regiji. EU će nastaviti poticati uzajamno prihvatljiva rješenja za poboljšanje regionalne suradnje u pravičnom upravljanju prekograničnim vodnim resursima, u dogovoru s relevantnim agencijama UN-a i drugim partnerima. Poticat će pristupanje Konvenciji o vodama Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu 12 i njezinu provedbu te suradnju oko Aralskog mora i provedbu Sporazuma o pravnom statusu Kaspijskog jezera 13 .

EU će nastaviti poticati suradnju s regijom, u što je uključeno osposobljavanje stručnjaka, radi poticanja integriranog upravljanja vodnim resursima, smanjenja rasipanja vode, poboljšanja kvalitete vode i modernizacije infrastrukture te promicanja modernih poljoprivrednih sustava navodnjavanja.

Budući da je regija posebno izložena prirodnim opasnostima i opasnostima koje uzrokuje čovjek, EU će poduprijeti nacionalne i regionalne korake prema novim politikama i zakonodavstvu za smanjenje rizika od katastrofa. Podijelit će i svoje stručno znanje u području civilne zaštite i odgovora na hitne situacije kako bi potaknuo strukturiraniji, regionalni pristup otpornosti i pripravnosti.

EU će nastaviti surađivati u podupiranju sanacije okoliša kako bi se riješilo pitanje preostalog otrovnog kemijskog i radioaktivnog otpada iz nekadašnjih rudnika urana u regiji.

EU će upotrijebiti svoje financijske instrumente, bespovratna sredstva i jamstva, posebno ona koja pruža Europska investicijska banka (EIB) te će u suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i drugim multilateralnim razvojnim bankama mobilizirati javni te posebice privatni kapital za projekte u području okoliša i okolišno održive gospodarske djelatnosti. Promicanje zdravog regulatornog okvira bit će iznimno važno za privlačenje privatnih ulaganja.

Posebne inicijative u tom području obuhvatit će:

Øjačanje foruma i mehanizama za međuregionalnu i unutarregionalnu suradnju u području okoliša, vode i klimatskih promjena

Ørazvoj razmjene iskustava i inovativnog financiranja za promicanje energije iz obnovljivih izvora

Øpoticanje znanstvene suradnje i istraživanja u području upravljanja vodama te raspoloživih pouzdanih podataka o klimi i vodi koji mogu poslužiti kao temelj za djelotvornu politiku

Øjačanje suradnje s Regionalnim centrom Ujedinjenih naroda za preventivnu diplomaciju za srednju Aziju u području povezanosti vodoopskrbe i sigurnosti

Øpotporu održivom upravljanju prirodnim resursima i ekosustavima te nastavak provedbe Strateškog plana za biološku raznolikost za razdoblje nakon 2020.

Øpoticanje razmjene iskustava i suradnje u području kružnoga gospodarstva, posebno u pogledu održivih sustava gospodarenja otpadom i borbe protiv onečišćenja zraka

2.    PARTNERSTVO ZA BLAGOSTANJE

Smještena na strateški sve bitnijem raskrižju Europe i Azije, sa svojim mladim stanovništvom 14 , visokom stopom pismenosti i golemim prirodnim resursima, srednja Azija ima znatan potencijal rasta i razvoja. Istodobno, u regiji se sve više uviđa da je potrebno uvesti nove modele gospodarskog razvoja i diversificirati gospodarstvo radi suočavanja s izazovima i mogućnostima globalizacije. EU će surađivati sa zemljama srednje Azije radi postizanja trajnih rezultata, što će obuhvatiti razvoj privatnog tržišta, poboljšanje ulagačke klime, ubrzanje prelaska na zeleno i kružno gospodarstvo, smanjenje socioekonomskih nejednakosti, ulaganje u ljudski kapital i promicanje dostojanstvenog rada za sve, oslobađanje potencijala unutarregionalne i međuregionalne trgovine te promicanje održive povezanosti.

2.1.    Jačanje partnerstva za gospodarsku reformu

EU-u je itekako u interesu podupirati transformaciju gospodarstava srednje Azije, koja trenutačno pretjerano ovise o robi ili izvozu s niskom dodanom vrijednošću 15 , kao i o doznakama migranata, u diversificirana i konkurentna gospodarstva utemeljena na privatnom sektoru, koja mogu stvoriti radna mjesta, integrirati se u regionalne i globalne lance vrijednosti te osigurati jednake uvjete i mogućnosti svim gospodarskim subjektima.

EU će nastojati poticati održivije i uključivije modele rasta u regiji. Gospodarska reforma i modernizacija trebale bi donijeti koristi svim društvima i pridonijeti smanjenju nejednakosti, kao i razlika među regijama te između ruralnih i urbanih područja. Iskustvo EU-a u području ruralnog razvoja, regionalne politike i kohezije bit će stoga posebno važno.

Razvoj konkurentnog privatnog sektora, posebno malih i srednjih poduzeća (MSP-ova), bit će prioritet u djelovanju EU-a s obzirom na ključnu ulogu koju privatni sektor može imati u podupiranju gospodarskog rasta, jačanju položaja žena, promicanju dostojanstvenog rada i borbi protiv siromaštva. EU će promicati razvoj tržišta kapitala i širenje pristupa financiranju za MSP-ove, kvalitetne regulatorne okvire i fiskalne politike te učinkovite politike za borbu protiv korupcije. Razvoj privatnog sektora i dalje će biti ključni prioritet investicijskog instrumenta EU-a za srednju Aziju.

Kao vodeći izvor privatnih ulaganja diljem svijeta, EU je u posebno povoljnom položaju da pojača dijalog na strateškoj razini s vladama i predstavnicima poslovnih subjekata regije, kao i s međunarodnim financijskim institucijama radi promicanja kvalitetnog, transparentnog, otvorenog, nediskriminirajućeg i predvidljivog regulatornog i političkog okruženja za europske gospodarske subjekte koji posluju u srednjoj Aziji ili u nju ulažu.

Potpora razvoju privatnog sektora i ulaganja trebala bi biti prioritet u sektorima rasta i zapošljavanja u kojima EU posebice ima stručno znanje i komparativne prednosti, kao što su poljoprivredni sektor i poljoprivredna djelatnost, okoliš i voda, energija, promet i održivi turizam. 

EU će poticati dijalog i suradnju među poduzećima u srednjoj Aziji, među ostalim i među novoosnovanim poduzećima i poslovnim inkubatorima. Time će se pridonijeti stvaranju bilateralnih i regionalnih foruma za dijalog i suradnju među poduzećima, kao što su europske gospodarske komore u zemljama srednje Azije. EU će nastojati uključiti srednjoazijske udruge poslodavaca i radnika u dijalog o temama od investicijske klime do obrazovanja, zapošljivosti (uključujući žene i djevojčice) i reformi tržišta rada.

Budući da je dostupnost visokokvalitetnih statističkih podataka preduvjet za razvoj učinkovitih javnih politika, EU će nastaviti raditi na razvoju statističkih sustava zemalja srednje Azije.

U okviru redovitih bilateralnih savjetovanja s državama srednje Azije EU će intenzivirati razmjene mišljenja i suradnju u pogledu makroekonomskih reformi, financijske, monetarne i fiskalne politike te upravljanja javnim financijama. Promicat će strategije upravljanja dugom i tržišta domaćih obveznica te olakšati reforme okvira monetarne politike i nadzora financijskog sustava.

Posebne inicijative u tom području obuhvatit će:

Øpoticanje poboljšanja u poslovnom i ulagačkom okruženju i podupiranje razvoja privatnog sektora, posebno malih i srednjih poduzeća, putem dijaloga i suradnje među poduzećima srednje Azije, sektorskog dijaloga i tehničke pomoći

Øpoticanje twinninga za razmjenu znanja i vještina te izgradnju kapaciteta srednjoazijskih uprava u ključnim aspektima gospodarskih reformi

Ørazmjenu znanja i iskustva o razvoju statističkih sustava

2.2.    Olakšavanje unutarregionalne i međuregionalne trgovine i ulaganja

Treba više surađivati u prevladavanju strukturnih ograničenja koja i dalje ograničavaju potencijal za trgovinu i ulaganja između EU-a i srednje Azije 16 , poticanju trgovine i ulaganja unutar regije 17 te osiguravanju dublje integracije srednje Azije u globalno gospodarstvo.

EU će nastaviti poticati i podupirati pristupanje svih država srednje Azije WTO-u. Provedba obveza WTO-a omogućit će državama srednje Azije da otvore svoja gospodarstva, ojačaju svoju međunarodnu konkurentnost, integriraju se u globalne lance vrijednosti i sudjeluju u oblikovanju globalnoga gospodarskog upravljanja. U stvaranje ravnopravnih uvjeta i povećanje povjerenja u poslovanju u regiji bit će uključeno poticanje pristupanja Sporazumu WTO-a o javnoj nabavi (GPA).

Na temelju svojeg iskustva u regionalnim integracijskim mehanizmima EU će poduprijeti napore za olakšavanje trgovine i ulaganja unutar regije u srednjoj Aziji, među ostalim razmjenom iskustava i najboljih praksi o uklanjanju necarinskih prepreka trgovini i promicanju konvergencije i usklađivanja propisa, čije su ključne sastavnice integracija u međunarodni sustav normizacije pod vodstvom Međunarodne organizacije za normizaciju i Međunarodne elektrotehničke komisije te čvrst sustav kvalitete.

EU će se služiti pojačanim sporazumima o partnerstvu i suradnji te programima tehničke suradnje za poticanje konvergencije ili usklađenosti s pravilima EU-a i međunarodnim i europskim tehničkim normama te uklanjanje tehničkih prepreka trgovini. To će omogućiti recipročan pristup tržištu i stvoriti mogućnosti pristupa globalnom tržištu za srednjoazijske gospodarske subjekte jer se pravila i norme EU-a priznaju diljem svijeta. Jačanje dijaloga o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama za jačanje sustava za sigurnost hrane u zemljama srednje Azije bilo bi korisno za lokalne potrošače i poduzeća te bi olakšalo trgovinu s EU-om.

EU će nastaviti surađivati sa srednjoazijskim državama kako bi se poboljšao recipročni pristup tržištu za robu i usluge. Pojačano će raditi kako bi pomogao zemljama korisnicama iz srednje Azije da bolje iskoriste jednostrani povlašteni pristup tržištu EU-a, koji im se osigurava OSP-om i OSP-om + i koji može potaknuti izvoz i gospodarsku diversifikaciju te bolje standarde i uvjete rada te na odgovarajući način nadopuniti pojačane sporazume o partnerstvu i suradnji.

EU će pojačati suradnju sa srednjom Azijom kako bi se promicala usklađenost s međunarodnim carinskim standardima EU-a, Svjetske carinske organizacije i WTO-a radi pojednostavnjenja i usklađivanja carinskih postupaka. Pojačat će i suradnju s tom regijom u borbi protiv nezakonite trgovine, porezne prijevare, utaje poreza i povreda prava intelektualnog vlasništva. Poticat će dodatnu razmjenu informacija radi jačanja borbe protiv pranja novca, korupcije i financiranja terorizma.

Na temelju svojeg iskustva EU će i dalje promicati upotrebu i razvoj oznaka zemljopisnog podrijetla u zemljama srednje Azije, što im može pomoći da diversificiraju svoju poljoprivrednu proizvodnju prema većoj dodanoj vrijednosti.

Posebne inicijative u tom području obuhvatit će:

Øintenziviranje razmjene iskustava i najbolje prakse s EU-om u prevladavanju necarinskih prepreka trgovini i promicanju konvergencije i usklađivanja propisa

Øpružanje potpore pristupanju WTO-u i GPA-u, uključujući putem tehničke pomoći

Øintenziviranje dijaloga o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama za jačanje sustava za sigurnost hrane

Ørazmjenu iskustava u vezi s normizacijom i infrastrukturom kvalitete kako bi se olakšala trgovina unutar regije i trgovina s EU-om

Øpoticanje pojednostavnjenja i usklađivanja carinskih postupaka i potporu razvoju prekogranične e-trgovine

Øjačanje tehničke suradnje radi boljeg iskorištavanja jednostranog povlaštenog pristupa tržištu EU-a, koji je omogućen OSP-om i OSP-om +

Ørazmjenu iskustava o oznakama zemljopisnog podrijetla kako bi se olakšala diversifikacija poljoprivredne proizvodnje

2.3.    Poticanje održive povezanosti

Razvoj euroazijske povezanosti može znatno koristiti srednjoj Aziji zahvaljujući boljoj infrastrukturi, gospodarskoj diversifikaciji i integraciji u regionalne i globalne lance vrijednosti. Razvoj funkcionalnih trgovinskih koridora između Europe i Azije te osiguranje razvoja povezanosti na održiv, otvoren i uključiv način koji se temelji na pravilima od velikog je interesa za EU jer se time stvaraju pogodno okruženje za održiva ulaganja i jednaki uvjeti za poslovanje u srednjoj Aziji.

U skladu sa svojom strategijom za povezivanje Europe i Azije 18 te upotrebom postojećih okvira suradnje EU će gdje god je potrebno uspostaviti partnerstva za održivu povezanost sa zemljama srednje Azije na temelju tržišnih načela koje će zajamčiti transparentnost i temeljiti se na međunarodnim standardima. Suradnja u tom području trebala bi biti uglavnom usmjerena na promet, energetiku i digitalne veze, kao i na međuljudske kontakte. To će srednjoj Aziji donijeti održive koristi koje će nadilaziti prednosti povezane s njihovim statusom tranzitnih zemalja te će zemljama srednje Azije pomoći da ostvare ciljeve održivog razvoja i klimatske ciljeve.

Kombinacija europskih privatnih ulaganja i programa regionalne suradnje EU-a koji su od ranih devedesetih godina doprinosili povezivanju Europe s njezinim susjedstvom i srednjom Azijom dali su EU-u ključnu ulogu u promicanju euroazijske povezanosti. Obnovljeni međunarodni napori u tom području, uključujući proširenje transeuropske prometne mreže (TEN-T) na zemlje susjedstva EU-a, kinesku inicijativu Jedan pojas, jedan put i druge inicijative, mogu otvoriti znatne mogućnosti za ispunjavanje glavnih potreba srednje Azije.

Zemlje EU-a i srednje Azije pojačat će suradnju i osigurati sinergije u planiranju prometne povezanosti i u utvrđivanju potrebnih regulatornih okvira, uključujući povezivanje dobro razvijenog okvira transeuropske prometne mreže s mrežama u srednjoj Aziji, primjerice i preko Južnog Kavkaza i drugih regionalnih mreža 19 . Cilj je postići uravnotežene i održive prometne veze između istoka i zapada te sjevera i juga, posebno na temelju rezultata srednjoazijske regionalne gospodarske suradnje. Za postizanje tog cilja EU bi mogao ponuditi tehničku pomoć i doprinijeti održivom razvoju infrastrukture kako bi njegovi partneri mogli planirati svoje prometne sustave i osigurati međupovezanost tih sustava. EU će pridonijeti dekarbonizaciji sektora prijevoza promicanjem električne mobilnosti, cestovne i željezničke, te će obratiti pozornost na razvoj zračnog prijevoza i civilnog zrakoplovstva, uključujući pitanja sigurnosti.

Daljnja suradnja između EU-a i srednje Azije u upravljanju granicama, uključujući pojačanu suradnju u području modernog integriranog upravljanja granicama, kao i poticanje kompatibilnih sustava carinskog provoza poduprijet će rad na razvoju prometne povezanosti.

EU će i dalje najviše pažnje posvećivati jačanju uloge srednje Azije u doprinosu sigurnosti i diversifikaciji dobavljača, izvora i pravaca opskrbe EU-a energijom, uključujući procjenjivanje mogućnosti izgradnje Transkaspijskog plinovoda. Surađivat će sa srednjom Azijom u promicanju regulatornih okvira, tehnologija i vještina potrebnih za smanjenje troškova i razvoj obnovljivih izvora energije i tehnologija uštede energije te u pokretanju ulaganja putem mješovitog financiranja i drugih financijskih poticaja. EU će pomoći u modernizaciji distribucije električne energije u okviru pametnih i otpornih decentraliziranih mreža i razvoju interkonekcija među zemljama, kako bi se potaknula regionalna i unutarregionalna trgovina električnom energijom.

EU i srednja Azija ojačat će suradnju u području digitalnoga gospodarstva, s naglaskom na promicanju pristupa cjenovno pristupačnoj, otvorenoj i sigurnoj širokopojasnoj povezanosti i digitalnoj infrastrukturi, uključujući donošenje potrebnih regulatornih reformi; podupiranje razvoja i održavanja mreža visokog kapaciteta za istraživanje i obrazovanje; promicanje digitalne pismenosti i vještina; poticanje digitalnog poduzetništva i otvaranje radnih mjesta; te razvoj područja kao što su e-uprava i e-obrazovanje. S obzirom na njezinu međusektorsku prirodu, digitalizacija će biti ključan aspekt suradnje EU-a i srednje Azije u područjima kao što su integrirano upravljanje granicama, reforma javne uprave, trgovina, prometna i energetska infrastruktura te potpora MSP-ovima. EU će intenzivirati razmjenu iskustava na odgovarajućim forumima o slobodi interneta i borbi protiv dezinformiranja.

Suradnjom u upotrebi sustava Galileo za satelitsku navigaciju, pozicioniranje i određivanje vremena mogla bi se olakšati prometna povezanost i omogućiti njegova primjena za energetske i telekomunikacijske mreže.

EU će usko surađivati s trećim zemljama, regionalnim organizacijama i međunarodnim financijskim institucijama u promicanju održivosti i jednakih uvjeta u pogledu povezanosti radi ostvarivanja zajedničkih interesa srednje Azije i EU-a. EU će nastojati ostvariti sinergiju s drugim ključnim partnerima uključenima u promicanje euroazijske povezanosti, uključujući u okviru procesa Azijsko-europskog sastanka (ASEM). Predanost EU-a u podupiranju projekata održive povezanosti trebala bi doprinijeti jačanju cjelokupne kvalitete projekata ulaganja drugih aktera u regiji.

EU će iskoristiti svoje financijske instrumente, bespovratna sredstva i jamstva te zajmove EIB-a i surađivati s međunarodnim financijskim institucijama i multilateralnim razvojnim bankama radi mobilizacije javnog te posebice privatnog kapitala za projekte održive povezanosti u srednjoj Aziji.

Posebne inicijative u tom području obuhvatit će:

Øjačanje bilateralne i međuregionalne suradnje kako bi se osigurala učinkovita održiva povezanost

Ødoprinos razvoju prometnih koridora između EU-a i srednje Azije na temelju proširenja mreže TEN-T

Øjačanje bilateralnih dijaloga na temelju postojećih memoranduma o razumijevanju o energetskoj suradnji i organiziranje ad hoc regionalnih konferencija o energiji prema potrebi

Øupotrebu inovativnog i mješovitog financiranja kako bi se dodatno poticala zelena ulaganja, posebno u području obnovljive energije i energetske učinkovitosti

Øupotrebu instrumenata EU-a (kao što su bespovratna sredstva, mješovito financiranje i jamstva) i pojačano savjetovanje s međunarodnim financijskim organizacijama i drugim relevantnim akterima radi podupiranja projekata održive povezanosti

2.4.    Ulaganje u mlade, obrazovanje, inovacije i kulturu

Razvoj vještina bit će od ključne važnosti za konkurentnost i socijalnu koheziju srednje Azije. Promicanje kvalitetnog obrazovanja, zapošljivosti i dostojnih radnih mjesta za mlado stanovništvo i žene srednje Azije trebalo bi pomoći regiji u ispunjavanju zahtjeva koje pred njih postavljaju tehnologije koje se brzo mijenjaju i stvaranju kvalificirane radne snage potrebne za gospodarsku diversifikaciju i privlačenje stranih ulagača. Osiguravanje kvalitetnog obrazovanja i radnih mjesta, među ostalim i u ruralnim područjima, uključujući za djevojčice i žene, i dalje će biti ključni uvjet za sprečavanje iseljavanja kvalificirane radne snage te radikalizacije i nasilnog ekstremizma.

EU će podupirati suradnju između regija i unutar regije kako bi se izgradili kapaciteti i povećala kvaliteta obrazovanja, visokog obrazovanja te strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Promicat će se sinergije između obrazovnih sustava i tržišta rada te digitalno obrazovanje.

EU se može poslužiti programom Erasmus+ kako bi pomogao sveučilištima srednje Azije u modernizaciji i ispunjavanju ciljeva Bolonjskog procesa u visokom obrazovanju i Torinskih načela u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. EU bi trebao nastojati razviti europske studije na sveučilištima srednje Azije. Sveučilišta država članica EU-a trebalo bi poticati da uspostave više partnerstava i podružnica sa sveučilištima u srednjoj Aziji te da razviju jezičnu izobrazbu u regiji.

EU će istražiti mogućnost da se srednjoj Aziji pomogne u razvoju regionalnog visokog obrazovnog područja, na temelju primjera Europskog prostora visokog obrazovanja. Time bi se zemljama u regiji omogućilo da moderniziraju i međusobno usklade svoje sustave visokog obrazovanja te da istodobno ojačaju svoje mehanizme za osiguranje kvalitete i priznavanje.

EU će pojačati suradnju u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, u suradnji s Europskom zakladom za osposobljavanje, radi promicanja zapošljivosti mladih i odraslih u perspektivi cjeloživotnog učenja, kako bi se odgovorilo na potrebe transformacije gospodarstava srednje Azije i europskih ulagača u regiji.

Suradnja EU-a sa srednjom Azijom u području istraživanja i inovacija može pomoći u učinkovitijoj borbi protiv izazova regije, uz istovremeno jačanje međuljudskih kontakata. Razmjena stručnog znanja i inovativnih tehnologija radi prevladavanja izazova u području klime, vode i okoliša, kao i sigurnosti hrane te čiste i obnovljive energije, pomogla bi u unapređenju regionalne suradnje utemeljivanjem politika na čvrstim, pouzdanim i pristupačnim dokazima. Jačanje istraživačke suradnje u poljoprivredi, zdravstvu, zelenom prometu i održivom urbanom razvoju također bi bilo uzajamno korisno. EU i srednjoazijska sveučilišta i istraživačke organizacije trebali bi dodatno poticati mobilnost istraživača i razmjenu osoblja, među ostalim u okviru aktivnosti Marie Skłodowska-Curie.

U skladu sa strategijom o kulturi u vanjskim odnosima EU-a 20 te na temelju kulturne baštine srednje Azije s koridora „Puta svile” EU će razviti kulturnu suradnju s regijom kako bi promicala partnerstva, koprodukcije i razmjene u područjima kulturnih i kreativnih industrija, međukulturnog dijaloga i očuvanja kulturne baštine. EU će u tu svrhu produbiti suradnju s Organizacijom UN-a za obrazovanje, znanost i kulturu i vodećim europskim kulturnim institucijama. Promicat će mobilnost umjetnika i profesionalaca u kulturi primjenom razmjena, osposobljavanja i boravaka umjetnika, a mogli bi se poticati i mobilnost i razmjena u sportu.

EU će podupirati istraživanja o srednjoj Aziji i odnosima EU-a i srednje Azije te promicati otvaranje više prilika za interakciju istraživača i mislilaca iz EU-a i srednje Azije.

Posebne inicijative u tom području obuhvatit će:

Øpovećanje broja i diversifikaciju profila srednjoazijskih korisnika programa Erasmus+ i programa Marie Skłodowska-Curie

Øpovećanje suradnje među regijama i unutar regije u području vode, hrane i okoliša

Øpoticanje unutarregionalne i međunarodne mobilnosti studenata, osoblja i istraživača, kao i učenika i voditelja osposobljavanja u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju

Øpomoć srednjoj Aziji u razvoju programa regionalne suradnje nadahnutog Europskim prostorom visokog obrazovanja

Øuspostavljanje dijaloga i promicanje razmjene najbolje prakse u području zapošljivosti mladih, jačanja položaja žena i politika zapošljavanja

Øpoticanje intenzivnijeg dijaloga između EU-a, srednjoazijskih tijela, poslovnih organizacija i socijalnih partnera o nedostacima u području vještina i modernizaciji tržišta rada

3.    BOLJA SURADNJA

EU će nastojati promicati dosljedan pristup srednjoj Aziji pri čemu će osigurati da sektorske politike pomažu u rješavanju problema koji su međusobno sve povezaniji. Novu strategiju EU-a trebale bi zajednički provoditi institucije EU-a i države članice, a pritom bi trebalo uspostaviti više sinergije između njihovih odgovarajućih prednosti i resursa.

3.1.    Jačanje arhitekture partnerstva i uključivanje civilnog društva i parlamenata

Aktualni institucijski okvir međuregionalnog dijaloga sastoji se od godišnjeg sastanka ministara vanjskih poslova EU-a i srednje Azije na kojem EU predstavlja Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku/potpredsjednik Komisije, te s godišnjim političkim i sigurnosnim dijalogom EU-a i srednje Azije na visokoj razini koji se odvija na razini zamjenika ministara.

Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku/potpredsjednik Komisije i srednjoazijski ministri vanjskih poslova trebali bi se također neformalno sastajati na marginama godišnjih sjednica Opće skupštine Ujedinjenih naroda, sastancima Vijeća ministara OESS-a i drugim međunarodnim sastancima i konferencijama.

Kako bi se to nadopunilo, mogli bi se razmotriti ad hoc sastanci visokih dužnosnika EU-a i srednje Azije.

Institucijski okvir za bilateralne odnose sa zemljama srednje Azije bit će ojačan kad se sklope i stupe na snagu pojačani sporazumi o partnerstvu i suradnji, s redovitim dijalozima o ljudskim pravima kojima se nadopunjuju redoviti sastanci na ministarskoj razini i na razini visokih dužnosnika.

Budući da EU i srednja Azija dijele istu predanost međunarodnom pravu i globalnom poretku utemeljenom na pravilima s UN-om u središtu, EU će pojačati suradnju u multilateralnim i regionalnim forumima.

S obzirom na konstruktivnu ulogu Europskog parlamenta u obogaćivanju zajedničkog programa partnerstva između EU-a i srednje Azije, trebalo bi poticati daljnji međuparlamentarni dijalog, među ostalim i redovitim posjetima. EU će nastojati organizirati više posjeta regiji na visokoj razini.

EU će također pojačati napore u promicanju uže suradnje s civilnim društvom, skupinama za strateško promišljanje, lokalnim vladama, poslovnim sektorom, socijalnim partnerima, kulturnim organizacijama, akademskom zajednicom i mladima. Savjetovanje s civilnim društvom bit će važan aspekt programiranja razvojne suradnje EU-a, kojom će se nastojati ojačati sposobnost civilnog društva da potiče odgovornost i transparentnost vlade.

Godišnji ministarski sastanak EU-a i srednje Azije mogao bi se dopuniti sastancima neslužbenog Foruma EU-a i srednje Azije koji bi okupio predstavnike civilnog društva, akademske zajednice i skupina za strateško promišljanje te dužnosnike iz EU-a i srednje Azije. Ti sastanci omogućili bi civilnom društvu da doprinese razvoju partnerstva između EU-a i srednje Azije i poveća njegovu vidljivost.

EU će intenzivirati savjetovanja o srednjoazijskim pitanjima s partnerima sličnih stavova i drugim relevantnim partnerima radi razvoja uzajamnog razumijevanja i suradnje u područjima u kojima se interesi približavaju.

Posebne inicijative u tom području obuhvatit će:

Øodržavanje ad hoc sastanaka viših dužnosnika između redovitih sastanaka Političkog i sigurnosnog dijaloga na visokoj razini između EU-a i srednje Azije i ministarskih sastanaka

Øorganiziranje neformalnih ministarskih savjetovanja na marginama Opće skupštine Ujedinjenih naroda i postizanje zajedničkog razumijevanja i konvergencije stajališta u UN-u i drugim multilateralnim forumima

Øjačanje savjetovanja o pitanjima srednje Azije, prema potrebi, s trećim partnerima

Ødodatno uključivanje civilnog društva u razvoj partnerstva EU-a i srednje Azije, uključujući uspostavu neformalnog Foruma EU-a i srednje Azije

Øpoticanje češćih međuparlamentarnih kontakata i posjeta

3.2.    Suradnja radi postizanja snažnog učinka

EU i države članice bili su vodeći partner u razvojnoj suradnji sa srednjom Azijom u proteklom desetljeću 21 . EU će nastaviti koristiti dostupne financijske instrumente za potporu regiji i pomoć u suočavanju s izazovima te maksimalno povećanje mogućnosti partnerstva EU-a i srednje Azije. Nova strategija EU-a za srednju Aziju bit će temelj suradnje EU-a s tom regijom u nadolazećim godinama. Ispunjavanje obveza u okviru Programa Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. bit će ključan element angažmana EU-a. Dijalog s civilnim društvom i lokalnim tijelima također će doprinijeti definiranju prioriteta EU-a za srednju Aziju. Bit će potrebno više sinergije s politikama država članica prema regiji, uključujući razvojnu suradnju.

Sama razvojna suradnja neće omogućiti postizanje ciljeva održivog razvoja, stoga će biti potrebna kako bi poslužila kao katalizator za privlačenje privatnog kapitala za rast. EU bi trebao na najbolji mogući način iskoristiti svoje alate za širu razvojnu pomoć u regiji, uključujući inovativne načine suradnje kao što je twinning i veću usmjerenost na ulaganja. Pojačani sporazumi o partnerstvu i suradnji pružit će prilike za pojačani dijalog sa zemljama srednje Azije o politikama u širokom rasponu sektora, što će pridonijeti postizanju ciljeva održivog razvoja.

Suradnja s međunarodnim financijskim institucijama i dalje će imati važnu ulogu u poticanju javnog i privatnog financiranja održivog razvoja u srednjoj Aziji.

Posebne inicijative u tom području obuhvatit će:

Øorganiziranje političkih dijaloga EU-a i srednje Azije u određenim sektorima te podupiranje tih dijaloga putem twinninga

Øintenziviranje, prema potrebi, suradnje s međunarodnim financijskim institucijama

3.3.    Vidljivije partnerstvo

Kako bi se povećala vidljivost EU-a u srednjoj Aziji, EU i države članice trebaju razviti dinamičniju i usmjereniju komunikacijsku strategiju u kojoj će iznijeti razloge za svoj angažman i istaknuti prilike koje partnerstvo EU-a i srednje Azije može otvoriti regiji i njezinim građanima. Za to će prije svega biti potrebno razvijanje zajedničke komunikacije i utvrđivanje komunikacijskih mogućnosti, među ostalim putem društvenih medija i drugih novih komunikacijskih tehnologija, za privlačenje pažnje mladih u regiji, tvoraca javnog mišljenja, utjecajnih osoba na društvenim mrežama, civilnog društva, akademske zajednice i medija u cjelini.

Posebne inicijative u tom području obuhvatit će:

Ørazvoj sustavnijeg zajedničkog komuniciranja i bolju upotrebu internetskih portala i društvenih medija kako bi se istaknule vidljive koristi angažmana EU-a u regiji



***

Vijeće i Europski parlament pozivaju se da podrže pristup i mjere predstavljene u ovoj Zajedničkoj komunikaciji.

(1)

     EU i srednja Azija: Strategija za novo partnerstvo, 10113/07 od 31. svibnja 2007.

(2)

     Zajednička vizija, zajedničko djelovanje: jača Europa. Globalna strategija Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku”, lipanj 2016.

(3)

     Novi europski konsenzus o razvoju, „Naš svijet, naše dostojanstvo, naša budućnost”, SL 2017/C 210/01 od 30. lipnja 2017.

(4)

     Povezivanje Europe i Azije – temelji za strategiju EU-a – zaključci Vijeća, 13097/18 od 15. listopada 2018.

(5)

     Afganistan – Zaključci Vijeća, 13098/17 od 16. listopada 2017.

(6)

     Promijeniti svijet: Program održivog razvoja do 2030., rezolucija koju je 25. rujna 2015. donijela Opća skupština Ujedinjenih naroda.

(7)

     EU je potpisao pojačani sporazum o partnerstvu i suradnji s Kazahstanom. U tijeku su pregovori o takvim sporazumima s Kirgistanom i Uzbekistanom. Tadžikistan je izrazio interes za sudjelovanje u pregovorima o takvom sporazumu. Takvi sporazumi stvaraju okvir koji ne sprečava sudjelovanje u drugim postojećim inicijativama za suradnju, kao što su sporazumi o slobodnoj trgovini i Euroazijska ekonomska unija, u kojoj su Kazahstan i Kirgistan članovi.

(8)

     Inicijativa Spotlight zajednička je inicijativa EU-a i UN-a čiji je cilj iskorijeniti nasilje nad ženama i djevojčicama.

(9)

     Sve zemlje srednje Azije članice su OESS-a.

(10)

     Potpisan 12. prosinca 2015.

(11)

     Diplomacija u području voda – zaključci Vijeća, 13991/18 od 19. studenoga 2018.

(12)

     Konvencija o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera, potpisana u Helsinkiju 17. ožujka 1992.

(13)

     Potpisan 12. kolovoza 2018. u Aktauu.

(14)

     Polovina stanovništva u regiji mlađa je od 20 godina, a srednjoazijska gospodarstva moraju svake godine apsorbirati milijun novih sudionika na tržištu rada.

(15)

     Ugljikovodici i minerali činili su 2018. gotovo 60 % ukupnog izvoza iz regije.

(16)

     EU je 2018. bio među pet najboljih partnera svake od srednjoazijskih država u području trgovine i ulaganja, no trgovina s tom regijom i dalje čini manje od jedan posto ukupne trgovine EU-a.

(17)

     Unutarregionalna trgovina činila je 2018. gotovo 5 % ukupne trgovine regije.

(18)

     Povezivanje Europe i Azije – temelji za strategiju EU-a – zaključci Vijeća, 13097/18 od 15. listopada 2018.

(19)

     Savjetovanje sa zemljama srednje Azije bit će provedeno u okviru Zajedničke studije o održivim sveobuhvatnim prometnim koridorima za željeznice između Europe i Kine, kako je utvrđeno u okviru Platforme za povezanost EU-a i Kine.

(20)

     Zajednička komunikacija Europskom parlamentu i Vijeću „Ususret Strategiji EU-a za međunarodne kulturne odnose”, JOIN(2016) 29 final od 8. lipnja 2016.

(21)

     EU je izdvojio 1,1 milijardu EUR za razvojnu suradnju sa srednjom Azijom u okviru proračunskog ciklusa 2014.–2020.

Top