EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52020PC0078

Prijedlog ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o Europskoj godini željeznice (2021.)

COM/2020/78 final

Bruxelles, 4.3.2020.

COM(2020) 78 final

2020/0035(COD)

Prijedlog

ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o Europskoj godini željeznice (2021.)


OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

Razlozi i ciljevi prijedloga

U svojoj Komunikaciji od 11. prosinca 2019. 1 Komisija je iznijela europski zeleni plan za Europsku uniju i njezine građane. U njoj Komisija potvrđuje svoju predanost da se suoči s izazovima u području klime i okoliša, što je i glavni zadatak ove generacije. Riječ je o novoj strategiji rasta kojom se EU nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom, u kojem 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast nije povezan s uporabom resursa. Europski zeleni plan dio je strategije ove Komisije za provedbu UN-ova Programa do 2030. i ciljeva održivog razvoja 2 . Cilj postizanja klimatski neutralne Europske unije do 2050. potvrdilo je Europsko vijeće u svojim zaključcima od 12. prosinca 2019. 3 i Europski parlament u svojoj rezoluciji od 15. siječnja 2020. 4

U europskom zelenom planu poziva se prije svega na ubrzavanje prelaska na održivu i pametnu mobilnost, uzimajući u obzir to da četvrtina emisija stakleničkih plinova u Uniji dolazi iz prometnog sektora te je njihov udio i dalje u porastu. Kako bi se postigla klimatska neutralnost do 2050. potrebno je smanjenje emisija iz prometa od 90 %. Svi oblici prijevoza morat će doprinijeti smanjenju emisija. Komisija je u okviru europskog zelenog plana najavila strategiju za održivu i pametnu mobilnost, koja se treba donijeti 2020., a bavit će se rješavanjem tog pitanja i pitanja izvora emisija. Među ostalim, znatan dio od 75 % kopnenog tereta koji se danas prevozi cestama trebao bi se početi prevoziti željeznicom i unutarnjim plovnim putovima.

Željeznički promet, kao jedan od ekološki najprihvatljivijih i energetski najučinkovitijih oblika prijevoza, mora velikim dijelom doprinijeti smanjenju emisija iz prometa. Naime, željeznice su velikim dijelom elektrificirane i emitiraju mnogo manje CO2 od ekvivalentnog cestovnog ili zračnog prometa. Željeznica jedina gotovo stalno smanjuje emisije CO2 od 1990., unatoč sve većem opsegu prijevoza: do 2016. željeznica je bila odgovorna za samo 0,5 % emisija CO2 iz svih oblika prijevoza. Osim toga, od ukupne potrošnje energije u EU-u u području prometa na željeznicu otpada samo 2 %, pri čemu je njome 2016. prevezeno 11,2 % tereta i 6,6 % putnika prevezenih svim oblicima prijevoza 5 . Željeznica je u razdoblju od 1990. do 2016. smanjila potrošnju energije 6 i sve se više koristi energijom iz obnovljivih izvora.

Dok se udio željezničkog prijevoza putnika u kopnenom prijevozu u Uniji od 2007. do 2016. povećao sa 7,0 % na 7,6 %, udio željezničkog prijevoza tereta se od 2011., kad je dostigao svoj vrhunac od 19 %, do 2017. smanjio na 16,65 % 7 . Do uspostave jedinstvenog europskog željezničkog prostora valja svladati još mnogo prepreka, uključujući smanjenje buke. Željeznica će ostvariti svoj puni potencijal tek kad se svladaju te prepreke, smanje troškovi i ubrza uvođenje inovacija. Stoga je potreban dodatni poticaj kako bi željeznica privukla više putnika i poduzeća kao način prijevoza koji ispunjava dnevne potrebe i potrebe putovanja na daljinu. Prijevozom većeg broja putnika i više tereta željeznicom pridonijet će se i smanjenju prometnih zastoja i emisija opasnih za zdravlje ljudi, posebice zagađenja zraka.

Prijedlogom da se 2021. proglasi Europskom godinom željeznice nastoji se promicati željeznički prijevoz u skladu s ciljevima utvrđenima u Komunikaciji Komisije o europskom zelenom planu, među ostalim u pogledu održive i pametne mobilnosti. U okviru obilježavanja Europske godine željeznice odvijat će se događanja i izložbe te pokrenuti projekti, debate i inicijative u cijeloj Europi kako bi se željeznički promet građanima, poduzećima i vlastima promovirao kao privlačan i održiv način kretanja Europom, uz naglasak na inovativnosti i dostupnosti u cijeloj Uniji. Cilj je putem posebnih događanja i komunikacijskih kampanji informirati građane i poduzeća koji nisu povezani s tim sektorom i potaknuti ih da se više koriste željeznicom.

Godina 2021. važna je godina za željezničku politiku Unije. Bit će to prva cijela godina u kojoj će se u cijelom EU-u provoditi propisi dogovoreni u okviru četvrtog željezničkog paketa 8 – otvaranje tržišta za usluge domaćeg željezničkog prijevoza i smanjenje troškova i administrativnog opterećenja za željezničke prijevoznike koji posluju u cijelom EU-u. Zanimanje javnosti za željeznice, uključujući noćne vlakove, raste u brojnim državama članicama, što se vidi iz popularnosti inicijative #DiscoverEU 9 . Usto, međunarodni umjetnički festival Europalia 10 2021. bit će posvećen utjecaju željeznice na umjetnost i naglašavati veliku ulogu željeznice u promicanju društvenih, gospodarskih i industrijskih promjena. Stoga je 2021. vrlo primjerena godina za ovu inicijativu.

Kao kod svih dosadašnjih tematskih europskih godina, glavni je cilj informirati građane o pitanjima koja treba riješiti i prilikama te istaknuti ulogu EU-a u promicanju zajedničkih rješenja. Cilj Europske godine željeznice poticanje je Unije, država članica, regionalnih i lokalnih tijela te drugih organizacija da povećaju udio putnika i tereta koji se prevoze željeznicom i pružanje potpore tim nastojanjima. U okviru Europske godine željeznice posebice se treba obratiti široj javnosti, prije svega mladima, i promicati taj način prijevoza kao održiv, inovativan i siguran. Treba naglasiti i europsku, prekograničnu dimenziju željezničkog prometa, što zbližava građane, omogućuje im istraživanje Unije i njezine raznolikosti, potiče koheziju i pridonosi integraciji unutarnjeg tržišta Unije. Trebalo bi i pojačati doprinos željeznica gospodarstvu, industriji i općenito društvu Unije te promicati željeznički prijevoz kao važan element odnosa između Unije i trećih zemalja, posebice zemalja zapadnog Balkana.

Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Kao što je navedeno, u okviru Europske godine željeznice promicat će se željeznički prijevoz u skladu s ciljevima utvrđenima u Komunikaciji Komisije o europskom zelenom planu, među ostalim u pogledu održive i pametne mobilnosti. Ona će se temeljiti i na postojećim inicijativama i politikama, poput otvaranja tržišta za usluge domaćeg željezničkog prijevoza putnika i smanjenja troškova i administrativnog opterećenja za željezničke prijevoznike koji posluju u cijeloj Uniji. Slično ostalim tematskim europskim godinama, mjere će uključivati informativne i promotivne kampanje te događanja, projekte i inicijative na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te razini Unije. Svrha svih aktivnosti bit će prenošenje glavnih poruka i širenje informacija o primjerima dobre prakse.

Europska godina željeznice bit će prilika da se tijela država članica i željeznički sektor potaknu na suradnju u promicanju željezničkog prijevoza. Aktivnosti organizirane tijekom Europske godine nastojat će se prilagoditi potrebama i okolnostima u pojedinim državama članicama. Stoga se od država članica zahtijeva da imenuju nacionalnog koordinatora koji će biti odgovoran za organiziranje njihova sudjelovanja u Europskoj godini željeznice. Osnovat će se europska upravljačka skupina, u kojoj će sudjelovati predstavnici nacionalnih koordinatora. Komisija saziva sastanke nacionalnih koordinatora radi koordinacije provedbe Europske godine i razmjene informacija o provedbi na nacionalnoj razini i razini Unije.

Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Europska godina željeznice povezana je s drugim područjima politike Unije kao što su regionalni razvoj, industrijska konkurentnost, održivi turizam, inovacije, zapošljavanje, obrazovanje, mladi, kultura i osiguravanje pristupa osobama s invaliditetom te veze Unije sa susjednim zemljama. Njome će se naglasiti europska, prekogranična dimenzija željeznice kao sredstva za prijevoz robe, putovanje te otkrivanje i povezivanje kontinenta na održiv način usmjeren na budućnost. Neke aktivnosti u okviru Europske godine željeznice mogle bi se financirati iz postojećih programa Unije, kao što su Obzor Europa, Instrument za povezivanje Europe, strukturni i investicijski fondovi, Kreativna Europa, Erasmus+, DiscoverEU ili Europa za građane.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

Pravna osnova

Pravna je osnova prijedloga članak 91. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Prema članku 91., uzimajući u obzir posebna obilježja prometa, Europski parlament i Vijeće, odlučujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom te Odborom regija, utvrđuju sve odgovarajuće odredbe za potrebe provedbe članka 90. UFEU-a. U članku 90. UFEU-a navodi se da se ciljevi Ugovora ostvaruju u okviru zajedničke prometne politike. Glavna je svrha ovog prijedloga doprinijeti povećanju udjela putnika i tereta koji se prevoze željeznicom. Stoga je ovaj cilj obuhvaćen člankom 91. UFEU-a.

Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Ovaj je prijedlog u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. stavka 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). Ciljevi ovog prijedloga ne mogu se u dovoljnoj mjeri ostvariti samo djelovanjem država članica. Razlog je tomu što se djelovanjem na isključivo nacionalnoj razini ne ostvaruje korist od europske dimenzije u razmjeni iskustava i dobre prakse među državama članicama. U članku 3. stavku 3. UEU-a posebno se navodi da Europska unija uspostavlja unutarnje tržište, radi na održivom razvoju Europe koji se, među ostalim, temelji na poboljšanju kvalitete okoliša, promiče znanstveni i tehnološki napredak te promiče gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju. Unija svoje ciljeve ostvaruje odgovarajućim sredstvima, primjerenima nadležnostima koje su joj dodijeljene Ugovorima. Usto, države članice imale bi koristi od djelovanja na razini Unije zbog povećanja vidljivosti, osnivanja multilateralnih partnerstava, transnacionalne razmjene informacija te informiranja na razini Unije i širenja dobrih praksi u okviru Europske godine željeznice.

Proporcionalnost

Ovaj je prijedlog u skladu s načelom proporcionalnosti iz članka 5. stavka 4. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). Predloženi je plan djelovanja jednostavan. On se temelji na postojećim programima i usmjeravanju komunikacijskih aktivnosti na tematska područja Europske godine. Njime se ne nameću nerazmjerna upravljačka ograničenja tijelima koje provode prijedlog. Djelovanjem Unije podržat će se i upotpuniti nastojanja država članica i željezničkog sektora. Njime će se prvenstveno poboljšati učinkovitost instrumenata Unije. Usto, ono će služiti kao pokretač poticanjem sinergije i suradnje među državama članicama, regionalnim i lokalnim tijelima, privatnim i javnim poduzećima te civilnim društvom u cjelini. Djelovanje Unije ne bi prelazilo okvire potrebne za rješavanje uočenih pitanja.

Odabir instrumenta

Odluka Europskog parlamenta i Vijeća najprikladniji je instrument za osiguravanje potpune uključenosti zakonodavnog tijela u proglašenje 2021. Europskom godinom željeznice.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Nije primjenjivo

Savjetovanja s dionicima

O mogućnosti da se 2021. proglasi Europskom godinom željeznice raspravljalo se 9. prosinca 2019. s različitim pozvanim predstavnicima željezničkog sektora (CER, UNIFE, EIM, ERFA – Allrail), Agencijom Europske unije za željeznice (ERA), zajedničkim poduzećem Shift2Rail i predstavnicima festivala Europalia. Svi su sudionici izrazili široku potporu toj inicijativi te naglasili ulogu željeznice u postizanju cilja dekarbonizacije i njezinu prekograničnu dimenziju. Od dionika iz željezničkog sektora, posebice željezničkih prijevoznika, upravitelja postaja, proizvođača i nacionalnih tijela očekuje se da aktivno sudjeluju u organizaciji događanja pod okriljem Europske godine, kako na razini Unije, tako i na nacionalnoj i lokalnoj razini. Savjetovanja s predstavnicima međunarodnog umjetničkog festivala Europalia pokazala su da postoji velik potencijal za sinergije s Europskom godinom. Europski gospodarski i socijalni odbor i Odbor regija nedavno su donijeli samoinicijativna mišljenja 11 , 12 koja odražavaju interese njihovih članova za promicanje željeznica kao održivog i inovativnog oblika prijevoza.

Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Nije primjenjivo

Procjena učinka

Nije potrebna procjena učinka jer su ciljevi predložene inicijative obuhvaćeni ciljevima postojećih programa Unije. Predložena inicijativa ne obvezuje Komisiju ni na kakve posebne mjere zakonodavne prirode. Ne bi imala ni znatan društveni, gospodarski ili ekološki učinak veći od učinka postojećih instrumenata.

Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

Nije primjenjivo

Temeljna prava

Nije primjenjivo

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Procjenjuje se da potrebna financijska sredstva za provedbu ove Odluke za razdoblje 2020.–2021. iznose 8 000 000 EUR. Provedba Europske godine uključivat će odgovarajuće financiranje, koje će se odrediti u kontekstu proračunskih postupaka za 2020. i 2021., u skladu s višegodišnjim financijskim okvirom za razdoblje 2021.–2027.

5.DRUGI ELEMENTI

Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Prijedlog uključuje obvezu Komisije da do 31. prosinca 2022. podnese izvješće o provedbi, rezultatima i općoj procjeni inicijativa obuhvaćenih Europskom godinom.

2020/0035 (COD)

Prijedlog

ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o Europskoj godini željeznice (2021.)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 91.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 13 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 14 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)U svojoj Komunikaciji od 11. prosinca 2019. 15 Komisija je iznijela europski zeleni plan za Europsku uniju i njezine građane. Riječ je o novoj strategiji rasta kojom se EU nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom, u kojem 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast nije povezan s uporabom resursa.

(2)U svojim zaključcima od 12. prosinca 2019. 16 Europsko vijeće potvrdilo je cilj postizanja klimatski neutralne Europske unije do 2050.

(3)U svojoj rezoluciji od 15. siječnja 2020. 17 Europski parlament pozdravlja komunikaciju Komisije o europskom zelenom planu i poziva na to da se nužna tranzicija na klimatski neutralno društvo ostvari najkasnije do 2050.

(4)U skladu s ciljevima utvrđenima u komunikaciji Komisije o europskom zelenom planu, treba preobraziti gospodarstvo Unije i iznova razmotriti politike, posebice u području prijevoza i mobilnosti, što podrazumijeva ubrzavanje prelaska na održivu i pametnu mobilnost. Četvrtina emisija stakleničkih plinova u Uniji dolazi iz prometa te je taj udio i dalje u porastu. Kako bi se postigla klimatska neutralnost do 2050. potrebno je smanjenje emisija iz prometa od 90 %. Za postizanje održivog prometa korisnici moraju biti na prvom mjestu te imati cjenovno pristupačnije, dostupnije, zdravije i čišće alternative trenutačnim navikama u pogledu mobilnosti. Europski zeleni plan podrazumijeva prelazak na održivu i pametnu mobilnost kako bi se postigli ti ciljevi. Konkretno, znatan dio od 75 % kopnenog tereta koji se danas prevozi cestama trebao bi se početi prevoziti željeznicom i unutarnjim plovnim putovima.

(5)Željeznica ima važnu ulogu u postizanju cilja klimatske neutralnosti do 2050. Riječ je o jednom od ekološki najprihvatljivijih i energetski najučinkovitijih načina prijevoza. Željeznice su velikim dijelom elektrificirane i emitiraju mnogo manje CO2 od ekvivalentnog cestovnog ili zračnog prometa i jedini su način prijevoza koji stalno smanjuje emisije stakleničkih plinova i emisije CO2 od 1990. Usto, željeznica je od 1990. do 2016. 18 smanjila potrošnju energije i sve se više koristi energijom iz obnovljivih izvora.

(6)Spajanjem glavnih prometnih pravaca Unije s njezinim perifernim regijama i teritorijima željeznički sektor pridonosi socijalnoj, gospodarskoj i teritorijalnoj koheziji.

(7)Dok se udio željezničkog prijevoza putnika u kopnenom prijevozu u Uniji od 2007. samo neznatno povećao, udio željezničkog prijevoza tereta smanjio se. Do uspostave jedinstvenog europskog željezničkog prostora valja svladati još mnogo prepreka, uključujući smanjenje buke. Željeznički promet ostvarit će svoj puni potencijal tek kad se svladaju te prepreke, smanje troškovi i ubrzaju inovacije. Stoga je potreban dodatan poticaj kako bi željeznica privukla više putnika i poduzeća.

(8)Kako bi se promicao željeznički prijevoz u skladu s ciljevima utvrđenima u Komunikaciji Komisije o europskom zelenom planu, među ostalim u pogledu održive i pametne mobilnosti, godina 2021. trebala bi se proglasiti Europskom godinom željeznice. Godina 2021. bit će važna godina za željezničku politiku Unije: bit će to prva cijela godina u kojoj će se u cijelom EU-u provoditi propisi dogovoreni u okviru četvrtog željezničkog paketa – o otvaranju tržišta za usluge domaćeg željezničkog prijevoza putnika te smanjenju troškova i administrativnog opterećenja za željezničke prijevoznike koji posluju u cijelom EU-u. Zanimanje javnosti za željeznice, uključujući noćne vlakove, raste u brojnim državama članicama, što se vidi i iz popularnosti inicijative #DiscoverEU. Usto, međunarodni umjetnički festival Europalia 2021. bit će posvećen utjecaju željeznice na umjetnost i naglašavati veliku ulogu željeznice u promicanju društvenih, gospodarskih i industrijskih promjena,

DONIJELI SU OVU ODLUKU:

Članak 1.

Predmet

Godina 2021. proglašava se Europskom godinom željeznice (dalje u tekstu „Europska godina”).

Članak 2.

Ciljevi

Cilj Europske godine poticanje je Unije, država članica, regionalnih i lokalnih tijela te drugih organizacija da povećaju udio putnika i tereta koji se prevoze željeznicom i pružanje potpore tim nastojanjima. Europskom godinom naročito se:

(a)promiče željeznica kao održiv, inovativan i siguran način prijevoza, posebice isticanjem njezine uloge kao pokretača promjena koje će pomoći da se postigne cilj klimatske neutralnosti Unije do 2050. te obraćanjem široj javnosti, prije svega mladima;

(b)ističe europska, prekogranična dimenzija željezničkog prometa, što zbližava građane, omogućuje im istraživanje Unije i sve njezine raznolikosti, potiče koheziju i pridonosi integraciji unutarnjeg tržišta Unije;

(c)pojačava doprinos željeznice gospodarstvu, industriji i društvu Unije, posebno u aspektima povezanima s regionalnim razvojem, konkurentnošću industrije, održivim turizmom, inovacijama, zapošljavanjem, obrazovanjem, mladima i kulturom te osiguravanjem pristupa osobama s invaliditetom;

(d)doprinosi promicanju željeznice kao važnog elementa odnosa između Unije i susjednih zemalja, posebice na zapadnom Balkanu, polazeći od interesa i potreba u partnerskim zemljama i stručnog znanja Unije u području željezničkog prijevoza.

Članak 3.

Sadržaj mjera

1.Mjere koje treba poduzeti radi ostvarenja ciljeva utvrđenih u članku 2. uključuju sljedeće aktivnosti na razini Unije i nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini povezane s ciljevima Europske godine:

(a)inicijative i događanja za promicanje rasprave, informiranje i pomaganje građanima, poduzećima i javnim tijelima u angažmanu za korištenje željeznicom za prijevoz putnika i robe kao jednog od načina borbe protiv klimatskih promjena, putem višestrukih kanala i alata, uključujući događanja u državama članicama;

(b)informacijske kampanje, izložbe, inspirativne kampanje, edukativne kampanje i kampanje za senzibiliziranje građana radi poticanja promjena u ponašanju putnika, potrošača i poduzeća te aktivnog doprinošenja šire javnosti postizanju ciljeva održivijeg prijevoza;

(c)razmjenu iskustava i dobrih praksi nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela, civilnog društva, poduzeća i škola u promicanju korištenja željeznicom i načina promjene ponašanja na svim razinama;

(d)provođenje studija i inovacijskih aktivnosti te širenje njihovih rezultata na europskoj ili nacionalnoj razini; i

(e)promicanje projekata i mreža povezanih s Europskom godinom, među ostalim putem medija, društvenih mreža i drugih internetskih zajednica.

2.Institucije i tijela na razini Unije te države članice na nacionalnoj razini mogu se pri promidžbi aktivnosti iz stavka 1. referirati na Europsku godinu i koristiti se njezinim logotipom.

Članak 4.

Koordinacija na razini država članica

Organizacija sudjelovanja u Europskoj godini na nacionalnoj razini odgovornost je država članica. U tu svrhu države članice imenuju nacionalne koordinatore. Nacionalni koordinatori osiguravaju koordinaciju relevantnih aktivnosti na nacionalnoj razini.

Članak 5.

Koordinacija na razini Unije

1.Komisija redovito saziva sastanke nacionalnih koordinatora radi koordinacije provedbe Europske godine. Ti su sastanci i prilika za razmjenu informacija o provedbi Europske godine na nacionalnoj razini i razini Unije; predstavnici Europskog parlamenta na tim sastancima mogu sudjelovati u svojstvu promatrača.

2.Koordinacija Europske godine na razini Unije temeljit će se na transverzalnom pristupu kako bi se stvarale sinergije među različitim programima i inicijativama Unije za financiranje projekata u području željezničkog prijevoza ili s njim povezanih projekata. 

3.Komisija saziva redovne sastanke dionika i predstavnika organizacija ili tijela koji djeluju u području željezničkog prijevoza, što obuhvaća i postojeće transnacionalne mreže i relevantne nevladine organizacije te organizacije i zajednice mladih, kako bi im pomogla u provedbi Europske godine na razini Unije.

Ako to bude moguće u okviru proračuna, Komisija može organizirati natječaje i projekte koji mogu primiti potporu zbog izvanrednog doprinosa ciljevima iz te godine.

Članak 6.

Međunarodna suradnja

Za potrebe Europske godine Komisija će po potrebi surađivati s nadležnim međunarodnim organizacijama istodobno osiguravajući vidljivost sudjelovanja Unije.

Članak 7.

Praćenje i evaluacija

Do 31. prosinca 2022. Komisija Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija podnosi izvješće o provedbi, rezultatima i sveobuhvatnoj ocjeni inicijativa predviđenih ovom Odlukom.

Članak 8.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu

Za Europski parlament    Za Vijeće

Predsjednik    Predsjednik



ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

SADRŽAJ

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ    12

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE12

1.1.Naslov prijedloga/inicijative12

1.2.Predmetna područja politike (klaster programa)12

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:12

1.4.Osnova prijedloga/inicijative12

1.4.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative12

1.4.2.Dodana vrijednost angažmana Unije (može proizlaziti iz raznih čimbenika, npr. bolje koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost angažmana Unije” vrijednost je intervencije Unije koja je dodana vrijednosti koju bi inače ostvarile države članice svojim zasebnim djelovanjima.13

1.4.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava13

1.4.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima13

1.5.Trajanje i financijski učinak14

1.6.Predviđeni načini upravljanja14

2.MJERE UPRAVLJANJA15

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja15

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole15

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole15

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima radi smanjivanja tih rizika15

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti povezanih sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivanih razina rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)15

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti15

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE16

3.1.Naslov višegodišnjeg financijskog okvira i predložene nove proračunske linije rashoda16

3.2.Procijenjeni učinak na rashode17

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode17

3.2.2.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva19

3.2.2.1.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa20

3.2.3.Doprinos trećih strana21

3.3.Procijenjeni učinak na prihode21

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

1.1.Naslov prijedloga/inicijative 

Europska godina željeznice (2021.)

1.2.Predmetna područja politike (klaster programa)

2020.

Područje politike: Mobilnost i promet

2021.

Naslov 1. „Jedinstveno tržište, inovacije i digitalno gospodarstvo”: klaster politika 1 „Istraživanje i inovacije” i klaster politika 2 „Europska strateška ulaganja”.

Naslov 3. „Prirodni resursi i okoliš”: Klaster politika 9: „Zaštita okoliša i klimatska politika”.

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na: 

X novo djelovanje 

 novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 19  

 produženje postojećeg djelovanja 

 spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje 

1.4.Osnova prijedloga/inicijative 

1.4.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

Kratkoročno: bolja predodžba o željeznici među građanima i poduzećima, bolja informiranost o tome da je važno preusmjeriti više putnika i tereta na željeznički prijevoz, u skladu s ciljevima navedenima u Komunikaciji Komisije o europskom zelenom planu.

Dugoročno: povećati modalni udio putnika i tereta koji se prevoze željeznicom kako bi se doprinijelo smanjenju stakleničkih plinova koji se ispuštaju zbog prometa u Uniji, u skladu s ciljevima navedenima u Komunikaciji Komisije o europskom zelenom planu.

1.4.2.Dodana vrijednost angažmana Unije (može proizlaziti iz raznih čimbenika, npr. bolje koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost angažmana Unije” vrijednost je intervencije Unije koja je dodana vrijednosti koju bi inače ostvarile države članice svojim zasebnim djelovanjima.

Europska, prekogranična dimenzija prometa, posebice željezničkog. Zakonodavstvo Unije za postizanje integriranog jedinstvenog europskog željezničkog prostora, na primjer zakonodavstvo o ukidanju prepreka na nacionalnim tržištima i tehničkih prepreka.

Dimenzija mjera Unije za ubrzavanje prelaska na održivu i pametnu mobilnost, u skladu s ciljevima navedenima u Komunikaciji Komisije o europskom zelenom planu.

1.4.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Europske godine organizirane u proteklih 10 godina pokazale su se kao vrijedan instrument za podizanje razine informiranosti, čiji je utjecaj zamjetan kod šire javnosti i kod predvodnika javnog mnijenja, pri čemu su ostvarene sinergije različitih područja djelovanja na razini EU-a i država članica.

1.4.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

Europska godina željeznice povezana je s drugim područjima politike Unije kao što su regionalni razvoj, industrijska konkurentnost, održivi turizam, inovacije, zapošljavanje, obrazovanje, mladi, kultura i osiguravanje pristupa osobama s invaliditetom te veze Unije sa susjednim zemljama. Njome će se naglasiti europska, prekogranična dimenzija europske željeznice kao sredstva za prijevoz robe, putovanje te otkrivanje i povezivanje kontinenta na održiv način usmjeren na budućnost. Neke aktivnosti u okviru Europske godine željeznice mogle bi se financirati iz postojećih programa Unije.

1.5.Trajanje i financijski učinak 

X Ograničeno trajanje:

X    na snazi od 1.1.2021. do 31.12.2021.,

X    financijski učinak od 2020. do 2021. za odobrena sredstva za preuzete obveze i od 2020. do 2022. za odobrena sredstva za plaćanje.

Neograničeno trajanje:

provedba s početnim razdobljem od GGGG. do GGGG.,

nakon čega slijedi redovna provedba.

1.6.Predviđeni načini upravljanja 20

X Izravno upravljanje koje provodi Komisija:

putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije,

   putem izvršnih agencija.

 Podijeljeno upravljanje s državama članicama

 Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile,

međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti),

EIB-u i Europskom investicijskom fondu,

tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe,

tijelima javnog prava,

tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva,

tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva,

osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

[…]

2.MJERE UPRAVLJANJA 

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja 

Navesti učestalost i uvjete.

Program rada Europske godine

Osnivanje Upravljačkog odbora

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole 

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

Izravno upravljanje, u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (a) Financijske uredbe, poželjan je način jer će mjere provesti Europska komisija, konkretno Glavna uprava za mobilnost i promet, koja će osigurati koordinaciju s državama članicama i različitim dionicima.

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima radi smanjivanja tih rizika

Utvrđeni rizici: nedovoljna vidljivost inicijativa, previsoka očekivanja u odnosu na ograničen proračun.

Uspostavljen sustav unutarnje kontrole: redovna procjena rizika u okviru Upravljačkog odbora.

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti povezanih sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivanih razina rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju) 

Kontrole su dio sustava unutarnje kontrole u Glavnoj upravi MOVE. Te nove aktivnosti dovest će do neznatnih dodatnih troškova kontrole na razini Glavne uprave.

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti 

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

Komisija osigurava da se, kad se provode mjere koje se financiraju u okviru ove Odluke, štite financijski interesi Unije primjenom preventivnih mjera protiv prijevara, korupcije i bilo koje druge nezakonite aktivnosti, redovitim provjerama i povratom neopravdano isplaćenih iznosa i, ako se otkriju nepravilnosti, djelotvornim, proporcionalnim i odvraćajućim kaznama. Komisija može provoditi kontrole i provjere na licu mjesta prema ovoj Odluci, u skladu s Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti. Prema potrebi, istrage provodi Europski ured za borbu protiv prijevara u skladu s Uredbom (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 1999. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF).

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

3.1.Naslov višegodišnjeg financijskog okvira i predložene nove proračunske linije rashoda 

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Proračunska linija

Vrsta
rashoda

Doprinos



Naslov 1. [Jedinstveno tržište, inovacije i digitalno gospodarstvo]

Dif./nedif. 21

zemalja EFTA-e 22

zemalja kandidatkinja 23

trećih zemalja

u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe

06 02 05 00 (2020.) / 02 20 04 01 (2021.–2022.)

01 02 02 50

02 03 01

U proračunskim postupcima mogle bi se utvrditi druge proračunske linije.

Dif./nedif.

DA/NE

DA/NE

DA/NE

DA/NE

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Proračunska linija



Vrsta rashoda

Doprinos



Naslov 3. [Prirodni resursi i okoliš]

Dif./nedif. 24

zemalja EFTA-e 25

zemalja kandidatkinja 26

trećih zemalja

u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe

09 02 xx

U proračunskim postupcima mogle bi se utvrditi druge proračunske linije.

Dif./nedif.

DA/NE

DA/NE

DA/NE

DA/NE

3.2.Procijenjeni učinak na rashode 

Programi i proračunske linije navedeni u nastavku indikativni su. Odgovarajuće financiranje odredit će se u okviru proračunskih postupaka putem preraspodjele 2020. u okviru postojećeg financijskog programiranja; 2021. utvrdit će se posebna odobrena sredstva u okviru budućih programa i financijskog programiranja, u skladu s primjenjivim višegodišnjim financijskim okvirima.

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode 

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira:

<…>

Naslov 1. [Jedinstveno tržište, inovacije i digitalno gospodarstvo]; Naslov 3. [Prirodni resursi i okoliš]

2020.

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

Nakon 2027.

UKUPNO

Odobrena sredstva za poslovanje

06 02 05 (proračun za 2020.) / 02 20 04 01 (2021.–2022.) Aktivnosti za potporu europskoj prometnoj politici

Obveze

(1)

0,500

1,500

2,000

Plaćanja

2.

0,300

1,200

0,500

2,000

Odobrena sredstva za poslovanje

01 02 02 50 Obzor Europa

02 03 01 Instrument za povezivanje Europe – Promet

09 02 LIFE

Obveze

(1)

6,000

6,000

Plaćanja

2.

3,000

3,000

6,000

UKUPNA odobrena sredstva iz naslova 1. i 3.

Obveze

=1+3

0,500

7,500

8,000

Plaćanja

=2+3

0,300

4,200

3,500

8,000



Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira:

7

„Administrativni rashodi”

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

2020.

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

Nakon 2027.

UKUPNO

Ljudski resursi

0,150

0,300

0,075

0,525

Ostali administrativni rashodi

0,010

0,010

UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira

(ukupne obveze = ukupna plaćanja)

0,150

0,310

0,075

0,535

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

2020.

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

Nakon 2027.

UKUPNO

UKUPNA odobrena sredstva
iz svih NASLOVA
višegodišnjeg financijskog okvira
 

Obveze

0,650

7,810

0,075

8,535

Plaćanja

0,450

4,510

3,575

8,535

3.2.2.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

   Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

X    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Godina

2020.

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

UKUPNO

NASLOV 7. višegodišnjeg financijskog okvira

Ljudski resursi

0,150

0,300

0,075

0,525

Ostali administrativni rashodi

0,010

0,010

Međuzbroj za NASLOV 7. višegodišnjeg financijskog okvira

0,150

0,310

0,075

0,535

Izvan NASLOVA 7. 27 višegodišnjeg financijskog okvira

Ljudski resursi

Ostali administrativni rashodi

Međuzbroj izvan NASLOVA 7.
višegodišnjeg financijskog okvira

UKUPNO

0,150

0,310

0,075

0,535

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.



3.2.2.1.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

   Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

X    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

Godina

2020.

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

•Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)

Sjedište i predstavništva Komisije

1

2

0,5

Delegacije

Istraživanje

Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV) – UO, LO, UNS, UsO i MSD 28

Naslov 7.

Financirano iz NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira 

– u sjedištu

– u delegacijama

Financirano iz omotnice programa  29

– u sjedištu

– u delegacijama

Istraživanje

Ostalo (navesti)

UKUPNO

1

2

0,5

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

Dužnosnici i privremeno osoblje

Organizacija i koordinacija komunikacijskih kampanja i događanja; upravljanje pozivima za podnošenje prijedloga; oko 10 misija u državama članicama 2021.

Vanjsko osoblje

Nije primjenjivo

3.2.3.Doprinos trećih strana 

Prijedlog/inicijativa:

X    ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

3.3.Procijenjeni učinak na prihode 

X    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.



PRILOG
ZAKONODAVNOM FINANCIJSKOM IZVJEŠTAJU

Naslov prijedloga/inicijative

Europska godina željeznice (2021.)

1. BROJ I TROŠAK LJUDSKIH RESURSA KOJI SE SMATRAJU NUŽNIMA

2. TROŠAK DRUGIH ADMINISTRATIVNIH RASHODA

3. METODE IZRAČUNA PRIMIJENJENE NA PROCJENU TROŠKOVA

3.1. Ljudski resursi

3.2. Ostali administrativni rashodi

Završni financijski izvještaj mora biti popraćen ovim prilogom, koji moraju popuniti sve glavne uprave/službe koje sudjeluju u prijedlogu/inicijativi, kada se pokreće savjetovanje među službama.

Tablice s podacima koriste se kao izvor za tablice sadržane u zakonodavnom financijskom izvještaju. Namijenjene su strogo za internu uporabu u Komisiji.

1. Troškovi ljudskih resursa koji se smatraju nužnima

   Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

X    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

NASLOV 7.

višegodišnjeg financijskog okvira

2020.

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

UKUPNO

EPRV

Odobrena sredstva

EPRV

Odobrena sredstva

EPRV

Odobrena sredstva

EPRV

Odobrena sredstva

EPRV

Odobrena sredstva

EPRV

Odobrena sredstva

EPRV

Odobrena sredstva

EPRV

Odobrena sredstva

Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)

Sjedište i predstavništva Komisije

AD

 0,150

0,300

 0,5

0,075 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

0,525

AST

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

U delegacijama Unije

AD

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

AST

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 Vanjsko osoblje 30

Globalna omotnica

UO

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

UNS

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

UsO

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

U delegacijama Unije

UO

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

LO

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

UNS

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

UsO

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

MSD

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ostale proračunske linije (navesti)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Međuzbroj – NASLOV 7.

višegodišnjeg financijskog okvira

 

 1

0,150 

0,300

 0,5

 0,075

 

 

 

 

 

 

 

 

0,525 

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.    

Izvan NASLOVA 7.

višegodišnjeg financijskog okvira

2020.

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

UKUPNO

EPRV

Odobrena sredstva

EPRV

Odobrena sredstva

EPRV

Odobrena sredstva

EPRV

Odobrena sredstva

EPRV

Odobrena sredstva

EPRV

Odobrena sredstva

EPRV

Odobrena sredstva

EPRV

Odobrena sredstva

Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)

Istraživanje

AD

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

AST

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 Vanjsko osoblje 31

Vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

– u sjedištu

UO

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

UNS

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

UsO

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

– u delegacijama Unije

UO

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

LO

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

UNS

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

UsO

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

MSD

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Istraživanje

UO

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

UNS

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

UsO

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ostale proračunske linije (navesti)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Međuzbroj – izvan NASLOVA 7.

višegodišnjeg financijskog okvira

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

2. Trošak drugih administrativnih rashoda

(e)1.Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena administrativna sredstva.

X    Za prijedlog/inicijativu potrebna su odobrena administrativna sredstva kako je navedeno u nastavku:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

NASLOV 7.

višegodišnjeg financijskog okvira

2020.

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

Ukupno

U sjedištu

 

 

 

 

 

 

 

 

Troškovi službenih putovanja i reprezentacije

 

 0,010

 

 

 

 

 

0,010 

Troškovi konferencija i sastanaka

 

 

 

 

 

 

 

 

Odbori 32

 

 

 

 

 

 

 

 

Studije i savjetovanja

 

 

 

 

 

 

 

 

Informacijski sustavi i sustavi upravljanja

 

 

 

 

 

 

 

 

IKT oprema i usluge 33

 

 

 

 

 

 

 

 

Ostale proračunske linije (navesti prema potrebi)

 

 

 

 

 

 

 

 

U delegacijama Unije

 

 

 

 

 

 

 

 

Troškovi službenih putovanja, konferencija i reprezentacije

 

 

 

 

 

 

 

 

Dodatno osposobljavanje osoblja

 

 

 

 

 

 

 

 

Kupnja, najam i povezani rashodi

 

 

 

 

 

 

 

 

Oprema, namještaj, materijali i usluge

 

 

 

 

 

 

 

 

Međuzbroj za NASLOV 7.

višegodišnjeg financijskog okvira

 

 0,010

 

 

 

 

 

0,010 



U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Izvan NASLOVA 7. 

višegodišnjeg financijskog okvira

2020.

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

Ukupno

Rashodi za tehničku i administrativnu pomoć (ne uključujući vanjsko osoblje) iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”)

 

 

 

 

 

 

 

 

– u sjedištu

 

 

 

 

 

 

 

 

– u delegacijama Unije

 

 

 

 

 

 

 

 

Ostali rashodi upravljanja za istraživanje

 

 

 

 

 

 

 

 

Ostale proračunske linije (navesti prema potrebi)

 

 

 

 

 

 

 

 

Međuzbroj – izvan NASLOVA 7.

višegodišnjeg financijskog okvira

 

 

 

 

 

 

 

 

UKUPNO

NASLOV 7. i izvan NASLOVA 7.
višegodišnjeg financijskog okvira

0,010

0,010

Potrebna administrativna odobrena sredstva pokrit će se odobrenim sredstvima koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili koja su prenamijenjena, te, prema potrebi, dodatnim odobrenim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir postojeća proračunska ograničenja.

3. NAČINI IZRAČUNA

3.1. Ljudski resursi

U ovom se dijelu opisuje način izračuna primijenjen na procjenu ljudskih resursa koji se smatraju nužnima (predviđeno radno opterećenje, uključujući posebne poslove (radni profili Sysper 2), kategorije osoblja i odgovarajući prosječni troškovi)

NASLOV 7. višegodišnjeg financijskog okvira

Napomena: prosječni troškovi za svaku kategoriju osoblja u sjedištu dostupni su na BudgWeb:

https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/pre/legalbasis/Pages/pre-040-020_preparation.aspx

Dužnosnici i privremeno osoblje

1 EPRV 2020. za pripremu i koordinaciju događanja

2 EPRV 2021. za upravljanje pozivima na podnošenje prijedloga

0,5 EPRV 2022. za konačno izvješćivanje

Vanjsko osoblje

Izvan NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira

Samo radna mjesta koja se financiraju iz proračuna za istraživanje 

Vanjsko osoblje

3.2. Ostali administrativni rashodi

Navesti pojedinosti načina izračuna koji se primjenjuje za svaku proračunsku liniju

te posebno pretpostavke koje su u pozadini (npr. broj sastanaka godišnje, prosječni troškovi itd.)

NASLOV 7. višegodišnjeg financijskog okvira

Oko 10 misija u državama članicama 2021.

Izvan NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira

(1)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 11. prosinca 2019. o europskom zelenom planu, (COM(2019) 640 final).
(2)    https://sustainabledevelopment.un.org/post2015/transformingourworld
(3)    Zaključci Europskog vijeća od 12. prosinca 2019.    
(https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-29-2019-INIT/hr/pdf).
(4)    Rezolucija Europskog parlamenta od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu (2019/2956(RSP)).
(5)    Statistička knjižica o prijevozu u EU-u za 2019.
(6)    Statistička knjižica o prijevozu u EU-u za 2019.
(7)    Statistička knjižica o prijevozu u EU-u za 2019.
(8)    https://ec.europa.eu/transport/modes/rail/packages/2013_hr
(9)    https://europa.eu/youth/discovereu_hr
(10)    https://europalia.eu
(11)    Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora – Osiguravanje uključivog sektorskog prelaska na digitaliziranu željezničku industriju (doneseno 30.10.2019., CCMI/169-EESC-2019)).
(12)    Mišljenje Odbora regija – Potencijal željezničkog sektora u ostvarivanju prioriteta politika EU-a (doneseno 4. prosinca 2019., CDR 1939/2019).
(13)    SL C , , str. .
(14)    SL C , , str. .
(15)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 11. prosinca 2019. o europskom zelenom planu, (COM(2019) 640 final).
(16)    Zaključci Europskog vijeća od 12. prosinca 2019.
(17)    Rezolucija Europskog parlamenta od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu (2019/2956(RSP)).
(18)    Glavna uprava za mobilnost i promet (GU MOVE): statistička knjižica o prijevozu u EU-u za 2019. „EU transport in figures” (izvor: Eurostat).
(19)    Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.
(20)    Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskoj stranici BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx  
(21)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.
(22)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.
(23)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.
(24)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.
(25)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.
(26)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.
(27)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.
(28)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.
(29)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).
(30)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.
(31)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.
(32)    Navesti vrstu odbora i skupinu kojoj pripada.
(33)    IKT: Informacijske i komunikacijske tehnologije: obvezno savjetovanje s Glavnom upravom za informatiku (DIGIT).
Top