EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52019DC0507

Preporuka za PREPORUKU VIJEĆA o Nacionalnom programu reformi Irske za 2019. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Irske za 2019.

COM/2019/507 final

Bruxelles, 5.6.2019.

COM(2019) 507 final

Preporuka za

PREPORUKU VIJEĆA

o Nacionalnom programu reformi Irske za 2019. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Irske za 2019.


Preporuka za

PREPORUKU VIJEĆA

o Nacionalnom programu reformi Irske za 2019. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Irske za 2019.

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika 1 , a posebno njezin članak 5. stavak 2.,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža 2 , a posebno njezin članak 6. stavak 1.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,

budući da:

(1)Komisija je 21. studenoga 2018. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak Europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika za 2019. Posebna je pozornost posvećena europskom stupu socijalnih prava, koji su Europski parlament, Vijeće i Komisija proglasili 17. studenoga 2017. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 21. ožujka 2019. Komisija je 21. studenoga 2018. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojemu se navodi da je Irska jedna od država članica za koju je potrebno provesti detaljno preispitivanje. Istog je dana Komisija donijela i Preporuku za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja, koju je Europsko vijeće potvrdilo 21. ožujka 2019. Vijeće je 9. travnja 2019. donijelo Preporuku o ekonomskoj politici europodručja („Preporuka za europodručje”).

(2)Kao država članica čija je valuta euro te s obzirom na blisku međusobnu povezanost ekonomija u ekonomskoj i monetarnoj uniji, Irska bi trebala osigurati punu i pravodobnu provedbu Preporuke za europodručje, koja je navedena u preporukama 1. i 3. u nastavku. Konkretno, usmjeravanjem investicijske politike na određena područja i uvođenjem poreznih mjera odgovorit će se na drugu preporuku za europodručje o poticanju ulaganja, poboljšanju javnih financija i borbi protiv agresivnog poreznog planiranja.

(3)Izvješće za Irsku za 2019. 3 objavljeno je 27. veljače 2019. U njemu je ocijenjen napredak Irske u smislu preporuka za Irsku koje je Vijeće donijelo 13. srpnja 2018., mjera poduzetih nakon preporuka donesenih prethodnih godina te napredak Irske u ostvarenju njezinih nacionalnih ciljeva strategije Europa 2020. Izvješće sadržava i detaljno preispitivanje u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 1176/2011, čiji su rezultati također objavljeni 27. veljače 2019. 4 Komisija u svojoj analizi zaključuje da u Irskoj postoje makroekonomske neravnoteže. Konkretno, zbog visoke razine javnog i privatnog duga i neto vanjskih obveza Irska je podložna negativnim šokovima, ali varijable toka nastavile su se poboljšavati. Razina privatnog duga još je visoka, ali gospodarski rast i dalje pridonosi njegovu smanjenju. Aktivnosti multinacionalnih poduzeća i dalje utječu na korporativni dug. Čini se da je dug kućanstava uglavnom u skladu s temeljnim pokazateljima, iako je visok u odnosu na raspoloživi dohodak. Predviđa se nastavak trenda smanjenja državnog duga, a deficit se približava uravnoteženom stanju. Cijene stambenih nekretnina već nekoliko godina ubrzano rastu, ali je taj rast nedavno usporio. Na njihov rast najviše utječe ograničena ponuda i nema jasnih dokaza precijenjenosti. Iako je razina loših kredita još uvijek visoka, zabilježen je njezin daljnji pad, dok se dugoročne dospjele nepodmirene obveze sporije smanjuju.

(4)Irska je 17. travnja 2019. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2019., a 29. travnja 2019. svoj Program stabilnosti za 2019. Kako bi se uzela u obzir njihova povezanost, oba su programa ocijenjena istodobno.

(5)Pri izradi programa za korištenje sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014.–2020. relevantne preporuke za Irsku uzete su u obzir. Kako je predviđeno člankom 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 5 , ako je potrebno poduprijeti provedbu relevantnih preporuka Vijeća, Komisija od države članice može zatražiti da preispita i izmijeni svoje sporazume o partnerstvu i relevantne programe. Komisija je primjenu te odredbe detaljno objasnila u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost europskih strukturnih i investicijskih fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem 6 .

(6)Na Irsku se trenutačno primjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu te pravilo o dugu. Vlada u svojem Programu stabilnosti za 2019. predviđa da će se ukupni saldo povećati na 0,2 % BDP-a u 2019. te se potom nastaviti postupno povećavati i u 2023. dosegnuti 1,3 % BDP-a. Na temelju ponovno izračunanog strukturnog salda 7 planira se da će se srednjoročni proračunski cilj, tj. strukturni deficit od 0,5 % BDP-a, ostvariti do 2020. Prema Programu stabilnosti očekuje se da će udio duga opće države u BDP-u u 2019. pasti na 61,1 % BDP-a te da će se nastaviti smanjivati i u 2023. iznositi 51,6 % BDP-a. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije vjerojatan je. S druge strane, nisu dovoljno precizirane mjere potrebne da bi se ostvarili planirani ciljevi u pogledu deficita od 2020. nadalje.

(7)Vijeće je 13. srpnja 2018. Irskoj preporučilo da u 2019. ostvari svoj srednjoročni proračunski cilj. To je u skladu s najvećom stopom nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda 8 od 7,0 % u 2019., što odgovara dopuštenom smanjenju strukturnog salda od 0,3 % BDP-a. Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2019. očekuje se da će Irska u 2019. provesti preporučenu fiskalnu prilagodbu.

(8)Irska bi u 2020. trebala ostvariti svoj srednjoročni proračunski cilj. Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2019. to je u skladu s najvećom stopom nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda od 3,7 % 9 , što odgovara strukturnoj prilagodbi od 0,7 % BDP-a. Predviđa se da će Irska ostvariti srednjoročni proračunski cilj. Predviđa se da će se dug opće države i dalje stabilno smanjivati, u većoj mjeri nego što je to određeno zahtjevima iz pravila o dugu. Općenito, Vijeće smatra da se očekuje da će Irska u 2019. i 2020. poštovati odredbe Pakta o stabilnosti i rastu. S obzirom na razliku između vrijednosti BDP-a i nacionalnog outputa i povezani učinak na udio duga u BDP-u te postojeće cikličke uvjete u Irskoj i povećane vanjske rizike važno je sve neočekivane prihode iskoristiti za daljnje smanjenje udjela duga opće države.

(9)Javne financije dodatno su se poboljšale zahvaljujući snažnom rastu outputa, no rizici od nestabilnosti prihoda i dalje su prisutni te još ima prostora za povećanje otpornosti prihoda na gospodarske fluktuacije i negativne šokove. Smanjenjem opsega i broja poreznih rashoda i proširenjem porezne osnovice povećala bi se stabilnost prihoda u slučaju gospodarske nestabilnosti. Iako je Irska povećala nižu stopu poreza na dodanu vrijednost za turističke djelatnosti, neke nedavno uvedene porezne mjere bile su usmjerene na smanjenja i olakšice. Osim toga, u Irskoj još ima prostora za poboljšanje načina na koji se prikupljanjem poreza može pridonijeti ostvarenju ciljeva zaštite okoliša. Takva bi nastojanja mogla uključivati smanjenje subvencija za fosilna goriva i slanje jačeg cjenovnog signala ulagačima planskim povećavanjem poreza na ugljik tijekom idućeg desetljeća.

(10)Borba protiv agresivnog poreznog planiranja ključna je za povećanje učinkovitosti i pravednosti poreznih sustava, kao što je potvrđeno u Preporuci za europodručje za 2019. Zbog učinaka prelijevanja među državama članicama koji proizlaze iz strategija agresivnog poreznog planiranja poreznih obveznika, zakonodavstvo EU-a potrebno je dopuniti koordiniranim djelovanjem na razini nacionalnih politika. Irska je poduzela mjere protiv agresivnog poreznog planiranja, no visok udio plaćanja naknada za licenciju i dividendi u postotku BDP-a upućuje na to da se poduzeća koriste poreznim pravilima Irske kako bi provodila agresivno porezno planiranje. Zbog ograničene primjene poreza po odbitku na „izlazna” plaćanja (tj. plaćanja rezidenata EU-a rezidentima trećih zemalja) naknada za autorska prava i kamata koja izvršavaju poduzeća sa sjedištem u Irskoj može se dogoditi da ta plaćanja uopće ne budu oporezovana ako se ne oporezuju i u državi primatelja plaćanja.

(11)Rizici za dugoročnu fiskalnu održivost povezani s troškovima starenja stanovništva i dalje su prisutni. Predviđa se da će se rashodi za zdravstvo povećati s 4,1 % BDP-a u 2016. na 5,1 % u 2070., pri čemu bi vrhunac od 5,2 % trebali dosegnuti u 2063. Iako neki aspekti zdravstvenog sustava u Irskoj dobro funkcioniraju ili su se poboljšali, sustav je neučinkovit, s poteškoćama zadovoljava potražnju i ne pruža koordiniranu, integriranu skrb. Kako bi smanjila učinke sve većih pritisaka potražnje, irska vlada odobrila je provedbenu strategiju Sláintecare i osnovala Ured za provedbu programa Sláintecare s ciljem provođenja sveobuhvatne reforme i modernizacije irskih zdravstvenih i socijalnih usluga tijekom sljedećih 10 godina. Planirana reforma vjerodostojan je pokušaj stvaranja opće dostupnog i održivog zdravstvenog sustava, zadovoljenja potražnje sve starijeg stanovništva i preusmjeravanja pružanja skrbi na zajednicu, uz veći naglasak na prevenciju. Time će se vjerojatno smanjiti oslanjanje na akutnu skrb, čime će zdravstvo postati troškovno učinkovitije. Međutim, provedba je upitna zbog poteškoća s kojima se zdravstveni sustav suočava u rješavanju problema postojanja dvostrukog zdravstvenog osiguranja i učinkovitog upravljanja svojim proračunom, rezultatima i radnom snagom u kratkoročnom razdoblju. Potrebno je ograničiti i kratkoročne troškove da ideja Sláintecarea dugoročno zaživi.

(12)Unatoč dosadašnjim nastojanjima vlade da ograniči rashode za javne mirovine, očekuje se znatno povećanje ukupnog deficita mirovinskog sustava u dugoročnom razdoblju zbog predviđenog povećanja rashoda za mirovine s 5 % BDP-a u 2016. na 6,6 % u 2070., pri čemu se vrhunac od 7,5 % očekuje u 2053. Potpuna i pravodobna provedba predstavljenog plana mirovinske reforme ključna je za ostvarivanje veće fiskalne održivosti irskog mirovinskog sustava.

(13)Veća ulaganja u vještine, obrazovanje i osposobljavanje te socijalnu uključenost nužna su za poboljšanje produktivnosti i dugoročnog uključivog rasta u Irskoj. Zbog smanjenja ponude radne snage te nedostatka vještina i njihove neusklađenosti s potrebama tržišta rada u određenim sektorima potrebno je doprijeti do neaktivnih skupina potencijalnih radnika i ulagati u nedovoljno iskorišteni ljudski kapital. Trebalo bi promicati dokvalifikaciju te obrazovne programe i strukovno obrazovanje bolje uskladiti s potrebama tržišta rada. S obzirom na mali postotak radne snage s osnovnim digitalnim vještinama potrebna su daljnja ulaganja u osposobljavanje na radnom mjestu i dokvalifikaciju odrasle radne snage. Ulaganja u pristup kvalitetnoj i cjenovno pristupačnoj skrbi o djeci te uvođenje nacionalnog programa skrbi o djeci pridonijet će povećanju prilično niske stope zaposlenosti žena. Stopa sudjelovanja osoba s invaliditetom na tržištu rada među najnižima je u Europi. Broj osoba koje žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada i dalje je među najvišima u EU-u, zbog čega su potrebne integriranije i ciljanije strategije aktivacije kako bi se pružila potpora toj skupini.

(14)Razdoblje niske razine ulaganja nakon ekonomske krize utječu na dostupnost cjenovno pristupačnog socijalnog stanovanja i odgovarajuće infrastrukture u području čistog prijevoza i energije, vode i ultrabrzog širokopojasnog interneta, što stvara prepreke poslovnim ulaganjima. Osim toga, tijekom posljednjih pet godina znatno su se povećale emisije stakleničkih plinova u cestovnom prometu. Bolja infrastruktura mogla bi uz prostorno planiranje biti glavni čimbenik povećanja stambene ponude, privatnih ulaganja i produktivnosti, čime bi se osigurao uravnotežen regionalni gospodarski razvoj. Trajna povezivost i dostatne digitalne vještine i dalje su ključne za učinkovito iskorištavanje digitalne tehnologije u domaćim poduzećima i uspješan domaći sektor informacijske i komunikacijske tehnologije. Još su prisutni znatni izazovi u pogledu pristupa ultrabrzom širokopojasnom internetu, posebno u ruralnim područjima. Više infrastrukturnih ulaganja u čistu energiju, čist javni prijevoz i vodu te intenzivnija nastojanja u području dekarbonizacije, energetske učinkovitosti, energije iz obnovljivih izvora i kružnoga gospodarstva Irskoj bi pomogli da uspješno prijeđe na niskougljično i ekološki otporno gospodarstvo.

(15)Iako bi provedba nacionalnog razvojnog plana na kraju mogla rezultirati stavljanjem na raspolaganje dodatne osnovne infrastrukture, slab kapacitet građevinskog sektora mogao bi biti prepreka njezinoj pravodobnoj izgradnji. Nadalje, diversifikacijom pomorskog prometa i energetskih veza s kontinentalnom Europom mogla bi se povećati otpornost gospodarstva na vanjske šokove. Irska dosad nije uspjela odvojiti svoj gospodarski rast od emisija stakleničkih plinova i onečišćivača zraka. Emisije stakleničkih plinova stalno se povećavaju, posebno u prometu, poljoprivredi, energetici i izgrađenom okolišu. Ako ne ostvari napredak u tom području, Irska će teže ispunjavati svoje obveze prema EU-u, a povećat će i troškove budućeg djelovanja.

(16)Cijene nekretnina i dalje se povećavaju zbog kroničnog manjka ponude i povećanja potražnje. Iako se 2017. nije činilo da su stambene nekretnine precijenjene, otvara se pitanje njihove cjenovne pristupačnosti. Manjak stambene ponude utječe i na socijalno stanovanje zbog nedostatnih ulaganja i u zadnjem je desetljeću sve izraženiji. Iako se procjenjuje da će godišnja potražnja za socijalnim stanovanjem iznositi oko 72 000 jedinica, u 2019. planira se izgraditi samo njih 10 000. Dodatnih 17 000 osoba dobit će pomoć u okviru irskog programa naknada za stanovanje (Housing Assistance payment (HAP) ili programa naknada za najam (Rental Accommodation Scheme (REP)), ali se time riskiraju dodatna povećanja najma na tržištu privatnih nekretnina na kojem je ponuda već ograničena. Velik broj socijalnih stanova nije dovoljno popunjen, pogotovo u području Dublina, djelomično zbog zastarjele prakse nasljeđivanja. Neprikladna kombinacija vrsta dostupnog socijalnog stanovanja i vrlo ograničena količina cjenovno pristupačnog i troškovno učinkovitog smještaja čimbenici su koji dodatno pogoršavaju situaciju. Zbog toga stalno raste broj osoba i obitelji u smještaju za krizne situacije, a broj beskućnika u veljači 2019. dosegnuo je rekordnu razinu.

(17)Za snažniji i stabilniji rast produktivnosti u zemlji ključno je poticati produktivnost domaćih poduzeća koja se temelji na inovacijama. Rashodi za istraživanje i razvoj u poduzećima i dalje se povećavaju, ali su još uvijek ispod prosjeka EU-a i u velikoj se mjeri odnose na poduzeća u stranom vlasništvu. Politike inovacija mogu se iskoristiti za pružanje veće potpore irskim malim i srednjim poduzećima. Neizravna potpora (tj. porezni odbici) i dalje su glavni instrument javne potpore istraživanju i razvoju u Irskoj (čini 80 % ukupne javne potpore). Jače veze između multinacionalnih i domaćih poduzeća mogle bi pridonijeti širenju inovacija u cijelom gospodarstvu. Osim toga, inovacijski potencijal povećao bi se i bližom suradnjom poduzeća i javnih istraživačkih centara.

(18)Iako su niske razine javnog istraživanja i razvoja i dalje zabrinjavajuće (1,05 % BDP-a u odnosu na prosjek EU-a od 2 %), nedavno usvojeni program „Future Jobs Ireland 2019” obećavajući je okvir za poticanje inovacija i tehnoloških promjena te za poboljšanje produktivnosti malih i srednjih poduzeća. Međutim, za njegovu potpunu provedbu potrebno je znatno povećati javne rashode za istraživanje i inovacije i nedavno doneseni program pretočiti u konkretne političke mjere. Zasad u tom ambicioznom popisu mjera još nedostaju važne pojedinosti i točni datumi provedbe. Na primjer, kad je riječ o djelovanju predviđenom za 2019. nisu utvrđene nikakve mjere za povećanje dostupnosti dugoročnih vlasničkih ulaganja kako bi se domaćim poduzećima pomoglo da prošire poslovanje; u kombinaciji politika za poticanje malih i srednjih poduzeća na ulaganja u nove tehnologije porezni odbitak kombinira se s neporeznim poticajima kako bi se mala i srednja poduzeća potaknula na ulaganja u inovacije, ali je i dalje nepoznat relativni opseg tih mjera. Iako je u strategiji uzeta u obzir važnost širokopojasne infrastrukture za produktivnost, nisu predviđene specifične mjere ni isporučevine za smanjenje razlika između Irske i drugih država članica EU-a kad je riječ o uvođenju trajnih širokopojasnih mreža u skladu s ciljevima EU-a za 2025. koji se odnose na gigabitno društvo.

(19)U Irskoj su prisutne znatne regionalne razlike koje se u zadnjem desetljeću povećavaju. Irska ima dosta velike regionalne ekonomske razlike u BDP-u po stanovniku u usporedbi s drugim državama članicama EU-a. Od 2000. do 2016. BDP po stanovniku u regijama Southern i Eastern povećao se za 74 %, odnosno 63 postotna boda više nego u regijama Border, Midland i Western, a povećanje se ubrzalo nakon 2012. Do 2016. BDP po stanovniku u regijama Southern i Eastern bio je 2,6 puta veći od onog u regijama Border, Midland i Western. Područje Dublina, u kojem je koncentrirano 40 % irskog stanovništva, pridonijelo je rastu BDP-a sa 62 postotna boda u razdoblju 2000.–2016.

(20)Regulatorne prepreke poduzetništvu (posebno neki propisi o poslovnim nekretninama i pravnim uslugama) negativno utječu na ulazak i izlazak poduzeća na tržištu, pa tako i na produktivnost irskih domaćih poduzeća. Prepreke ulasku na maloprodajna tržišta predstavljaju izazov. Irska je među prvih pet zemalja s najvećim brojem postupovnih zahtjeva o otvaranju maloprodajnih mjesta. Trgovci na malo suočavaju se s postupovnim preprekama koje usporavaju i povećavaju troškove otvaranja novih trgovina i mogu negativno utjecati na strukturu i dinamiku tržišta.

(21)Još nije započela provedba novog Zakona o uređenju pravnih usluga jer se i dalje znatno kasni s uvođenjem propisa, iako su pripremna savjetovanja u tijeku. I dalje je neizvjesno hoće li se pravnicima osigurati izravan profesionalni pristup sporovima i mogu li pravne osobe postati partneri u svim vrstama pravne prakse. S druge strane, treba izbjeći pretjerano složena pravila o radu i upravljanju za multidisciplinarne prakse. Ambiciozna provedba reformi otvorenog tipa u vrhu je prioriteta. Inicijativa „Ambition 2.3” u okviru programa „Future Jobs Ireland 2019” osmišljena je kako bi se riješili problemi troškova pravnih usluga, ali za 2019. je predviđena samo jedna okvirna isporučevina i rokovi nisu jasno utvrđeni. Odgode u provedbi te reforme dodatno pridonose visokim troškovima pravnih usluga u Irskoj, na štetu poduzeća, posebno malih i srednjih, i pojedinaca. Budući da pravne usluge čine važan input za druge poslovne usluge, ograničenja u tom sektoru pridonose visokom trošku drugih usluga (npr. osiguranje).

(22)Udjeli loših kredita i dalje se smanjuju – do trećeg tromjesečja 2018. smanjili su za 3,4 postotna boda na 7,8 %. Banke su na dobrom putu da ispune svoje ciljeve smanjenja loših kredita putem prodaje portfelja, restrukturiranjem i rastom cijena nekretnina. Kašnjenja u otplati dugoročnih hipotekarnih kredita (više od dvije godine od dospijeća kredita) i dalje su relativno velika, što pridonosi tome da se udio loših kredita održi na razini iznad prosjeka europodručja. Predložen je niz inicijativa i nacrta zakona, kao što je zakon „bez suglasnosti nema prodaje”, kako bi se smanjio socioekonomski učinak rješenja problema loših kredita, među ostalim na ranjiva kućanstva. Kreditni registar postao je u 2018. potpuno funkcionalan za potrošačke kredite i bit će ključan u procjeni jesu li dužnici sposobni izvršavati svoje obveze. Postupci u slučaju nesolventnosti i primjena sudskih i izvansudskih mogućnosti rješavanja zakašnjelih plaćanja i dalje su ograničeni. Daljnje smanjenje kašnjenja u otplati dugoročnih hipotekarnih kredita, uz nastavak inicijativa za ranjiva kućanstva i bez stvaranja neopravdanih prepreka rješavanju problema loših kredita, i dalje je izazov i iziskuje stalno praćenje.

(23)Izrada programa za korištenje sredstava iz fondova EU-a u razdoblju 2021.–2027. mogla bi pridonijeti uklanjanju nekih nedostataka utvrđenih u preporukama, osobito u područjima iz Priloga D Izvješću za Irsku 10 . To bi Irskoj omogućilo da na najbolji način iskoristi ta sredstva u određenim sektorima, vodeći računa o regionalnim razlikama.

(24)Komisija je u okviru Europskog semestra 2019. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Irske i objavila je u Izvješću za Irsku za 2019. Ocijenila je i Program stabilnosti za 2019. i Nacionalni program reformi za 2019. te mjere poduzete nakon preporuka upućenih Irskoj prethodnih godina. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Irskoj nego i njihovu usklađenost s pravilima i smjernicama Unije jer je potrebno unaprijediti opće gospodarsko upravljanje u Uniji na način da se s razine Unije pridonosi budućim nacionalnim odlukama.

(25)Uzimajući u obzir tu ocjenu, Vijeće je ispitalo Program stabilnosti za 2019. i mišljenja je da se očekuje da će Irska poštovati odredbe Pakta o stabilnosti i rastu.

(26)Uzimajući u obzir detaljno preispitivanje koje je provela Komisija i tu ocjenu, Vijeće je ispitalo Nacionalni program reformi za 2019. i Program stabilnosti za 2019. Preporuke Vijeća donesene u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011 navedene su u preporukama od 1. do 3. u nastavku,

PREPORUČUJE da Irska u 2019. i 2020. poduzme djelovanja kojima je cilj:

1.Ostvariti srednjoročni proračunski cilj u 2020. Iskoristiti neočekivane prihode za brže smanjenje udjela duga opće države. Smanjiti opseg i broj poreznih rashoda i proširiti poreznu osnovicu. Nastaviti uklanjati značajke poreznog sustava koje mogu olakšati agresivno porezno planiranje i pogotovo se usredotočiti na izlazna plaćanja. Spriječiti očekivano povećanje rashoda povezanih sa starenjem stanovništva tako što će se povećati troškovnu učinkovitost sustava zdravstvene skrbi i u potpunosti provesti planiranu mirovinsku reformu.

2.Pružiti prilagođenu podršku aktivnoj integraciji i olakšati dokvalifikaciju, posebno za ranjive skupine i osobe koje žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada. Povećati pristup cjenovno pristupačnoj i kvalitetnoj skrbi o djeci.

3.Usmjeriti investicijsku politiku na prelazak na niskougljično gospodarstvo i energetsku tranziciju, smanjenje emisija stakleničkih plinova, održivi prijevoz, vodnu i digitalnu infrastrukturu te cjenovno pristupačno socijalno stanovanje, uzimajući u obzir regionalne razlike. Provesti mjere, uključujući mjere u okviru strategije „Future Jobs”, za diversifikaciju gospodarstva i poboljšanje produktivnosti irskih poduzeća, posebno malih i srednjih, primjenom instrumenata izravnijeg financiranja za poticanje istraživanja i inovacija te smanjenjem regulatornih prepreka poduzetništvu.

Sastavljeno u Bruxellesu

   Za Vijeće

   Predsjednik

(1)    SL L 209, 2.8.1997., str. 1.
(2)    SL L 306, 23.11.2011., str. 25.
(3)    SWD(2019) 1006 final.
(4)    COM(2019) 150 final.
(5)    Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).
(6)    COM(2014) 494 final.
(7)    Ciklički prilagođen saldo bez jednokratnih i privremenih mjera koji je Komisija ponovno izračunala koristeći se zajednički dogovorenom metodologijom.
(8)    Neto primarni državni rashodi sastoje se od ukupnih državnih rashoda bez rashoda za kamate, rashoda za programe Unije koji su u cijelosti usklađeni s prihodima iz fondova Unije i nediskrecijskih promjena u rashodima za naknade za nezaposlenost. Nacionalno financirane bruto investicije u fiksni kapital izglađuju se za četverogodišnje razdoblje. Uračunane su diskrecijske mjere na prihodovnoj strani ili povećanja prihoda propisana zakonom, dok se jednokratne mjere na prihodovnoj i rashodovnoj strani poništavaju. Referentno mjerilo za rashode za Irsku odražava prilagodbu kojom se ispravlja anomalija referentne stope potencijalnog rasta u desetogodišnjem razdoblju do koje je došlo zbog iznimno velikog rasta realnog BDP-a u 2015. Komisija je slijedila pristup koji su primijenila irska tijela pri proračunskim izračunima za 2017. i uzela u obzir prosjek stopa potencijalnog rasta u 2014. i 2016.
(9)    Od 2019. referentno mjerilo za rashode odražava prilagodbu kojom se ispravlja anomalija referentne stope potencijalnog rasta u desetogodišnjem razdoblju do koje je došlo zbog iznimno velikog rasta realnog BDP-a u 2015.
(10)    SWD(2019) 1006 final.
Top