EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52019DC0234

IZVJEŠĆE KOMISIJE Izvješće Komisije o evaluaciji u sredini programskog razdoblja Programa Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI)

COM/2019/234 final

Bruxelles, 20.5.2019.

COM(2019) 234 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE

Izvješće Komisije o evaluaciji u sredini programskog razdoblja Programa Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI)

{SWD(2019) 182 final}


Izvješće Komisije

Evaluacija u sredini programskog razdoblja Programa Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije

1. Kontekst EaSI-ja

Program Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) 1 , koji se provodi u okviru izravnog i neizravnog upravljanja, osmišljen je u svrhu promicanja visoke razine kvalitetnog i održivog zapošljavanja, osiguranja primjerene i dostojne socijalne zaštite, borbe protiv socijalne isključenosti i siromaštva te poboljšanja radnih uvjeta u državama članicama i drugim državama sudionicama (zemlje EFTA-e/EGP-a 2 , zemlje kandidatkinje i potencijalne zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u).

Ukupna financijska omotnica utvrđena u Uredbi o EaSI-ju za razdoblje od 2014. do 2020. iznosi 919 469 000 EUR. Program se sastoji od triju osi:

u okviru osi PROGRESS podupiru se oblikovanje i provedba politika osiguravanjem dokaza za politike, organiziranjem aktivnosti za razmjenu informacija i zajedničko učenje, stvaranjem boljih uvjeta za socijalne inovacije te pomaganjem u izgradnji kapaciteta za organizacije EU-a i nacionalne organizacije,

u okviru osi EURES pružaju se informacije i usluge tražiteljima posla i poslodavcima te se provode ciljani programi mobilnosti kako bi se ljudima omogućilo da pronađu posao u drugim dijelovima EU-a,

u okviru osi Mikrofinanciranje i socijalno poduzetništvo podupiru se pristup mikrokreditiranju za ranjive osobe i mikropoduzeća te izgradnja institucionalnog kapaciteta za pružatelje usluga mikrokreditiranja.

Međusektorski ciljevi, kao što su ravnopravnost spolova, zabrana diskriminacije i suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti, podupiru se na svim razinama.

2.Opseg evaluacije u sredini programskog razdoblja

U okviru evaluacije u sredini programskog razdoblja ocijenjeni su, na temelju članka 13. stavka 1. Uredbe o EaSI-ju i Smjernica za bolju regulativu 3 , napredak u ostvarivanju ciljeva programa i njegova daljnja relevantnost, njegova učinkovitost i upotreba sredstava, njegova usklađenost politika u odnosu na druge instrumente te njegova dodana vrijednost EU-a. Ispitano je i upravljanje EaSI-jem. Cilj je evaluacije bio dati preporuke za prilagodbe načina na koji se upravlja programom kako bi se poboljšali rezultati u budućoj provedbi te pridonijelo pripremi za razdoblje nakon 2020.

Evaluacijom su obuhvaćene aktivnosti EaSI-ja od siječnja 2014. do prosinca 2016. Obuhvaćeni su cijelo geografsko područje primjene programa i relevantni dionici, konkretno Odbor EaSI-ja, odbori za politike, socijalni partneri, nacionalna nadležna i druga tijela te ključne organizacije civilnog društva iz EU-a.

Istraživanje se provodilo kombinacijom šest glavnih metoda za dobivanje odgovora na evaluacijska pitanja: analize sekundarnih podataka, otvorenog javnog savjetovanja, polustrukturiranih razgovora, fokusne skupine, studija slučaja i anketiranja korisnika.

Evaluacija u sredini programskog razdoblja predstavljena je kao radni dokument službi (SWD), koji se temelji na ishodima vanjske evaluacijske studije 4 koju je naručila Komisija i drugim izvorima dokaza, posebno na izvješćima o praćenju rezultata EaSI-ja, godišnjim izvješćima o upravljanju Glavne uprave Europske komisije za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje (GU EMPL) i drugim relevantnim evaluacijama.

U skladu s člankom 13. Uredbe o EaSI-ju u ovom su Izvješću sažeti glavni rezultati evaluacije u sredini programskog razdoblja za Europski parlament, Vijeće, Europski gospodarski i socijalni odbor i Odbor regija te za javnost.

3.Glavni rezultati i stečena saznanja

U sljedećim se odjeljcima navode zaključci doneseni u pogledu šest glavnih tema evaluacije: relevantnosti, djelotvornosti, učinkovitosti, usklađenosti, dodane vrijednosti EU-a i upravljanja programom.

Međutim, evaluacija je imala očita ograničenja. Nekoliko je projekata završilo 2016., zbog čega su raspoloživi podaci bili ograničeni, dok drugim projektima nije dobiven potpuni skup rezultata i učinaka jer su tek započeti. Raspoloživo je i malo referentnih vrijednosti jer nijedan program nije usporediv s EaSI-jem u smislu veličine i pokrivenosti. Stoga bi rezultate EaSI-ja trebalo promatrati u kontekstu njegove uloge u širem sustavu potpore koji uključuje inicijative politike na razini EU-a i na nacionalnoj razini. Kako bi se ta ograničenja prevladala/ublažila, u okviru evaluacije u sredini programskog razdoblja unakrsno je provjereno nekoliko izvora evaluacijskih dokaza, kombinirane su kvantitativne i kvalitativne metode i alati, osigurana je transparentnost izvora podataka, a rezultati su sustavno uspoređivani s podacima koje su dostavili dionici.

Jedan važan zaključak tog postupka bio je da je prerano provoditi evaluaciju sredinom programskog razdoblja, kako je utvrđeno u Uredbi o EaSI-ju. Provedbu budućih evaluacija trebalo bi planirati tako da se omogući ostvarivanje više rezultata i širih učinaka kojima bi se poduprla analiza.

3.1.Relevantnost

Relevantnost EaSI-ja ocijenjena je u odnosu na njegove opće ciljeve, posebne ciljeve za tri osi i raspodjelu sredstava među njima.

U okviru evaluacije potvrđeno je da su razlozi za postojanje EaSI-ja i njegovih pet glavnih ciljeva i dalje vrlo relevantni, posebno u kontekstu vremenskog okvira evaluacije koji obuhvaća razdoblje nakon financijske i gospodarske krize obilježeno željenim, ali sporim oporavkom te kretanja koja će vjerojatno utjecati na EU u nadolazećim godinama. Na primjer, s velikim priljevom izbjeglica i imigranata u države članice EU-a drastično se povećao broj ranjivih osoba, zbog čega je njihova uspješna integracija postala jedan od najvažnijih prioriteta EU-a.

Usprkos ograničenim skupovima raspoloživih podataka zabilježen je napredak u ostvarivanju svih općih i posebnih ciljeva EaSI-ja. EaSI je pomogao u tome da se poveća svijest o doprinosu politika EU-a socijalnoj uključenosti i smanjenju siromaštva, poboljša percepcija međusektorskog potencijala za zapošljavanje, brzo ispitaju i provedu inovativne mjere te poveća pristup zajmovima za mikrofinanciranje i potpori poduzetništvu. EaSI je isto tako olakšao promjenu politike komparativnim istraživanjima, razmjenama i izgradnjom kapaciteta, čime je različitim dionicima pomogao da utječu na oblikovanje i provedbu socioekonomskih politika u državama sudionicama u programu.

Međutim, relevantnost i učinci EaSI-ja mogli bi se dodatno poboljšati. Analitički alati, događanja za širenje informacija i inovativni projekti trebali bi biti više usmjereni na pitanja ravnopravnosti spolova, nezaposlenost mladih, nejednakosti (dohodak, obrazovanje, vještine) i borbu protiv socijalne isključenosti te staviti veći naglasak na prenosivost i mogućnost unaprjeđivanja socijalnih inovacija.

Osi PROGRESS i Mikrofinanciranje i socijalno poduzetništvo mogu imati važnu ulogu u tom procesu ako se kao prioritet odrede aktivnosti socijalnog uključivanja i pristup financiranju za ranjive skupine, odnosno osobe kojima prijeti socijalna i financijska isključenost. U okviru osi EURES trebalo bi nastaviti financirati projekte usmjerene na skupine s jasnom ekonomskom potrebom (kao što su program „Vaš prvi posao preko EURES-a” i međusektorska partnerstva).

Teme aktivnosti zajedničkog učenja, npr. mjere za integraciju na tržište rada usmjerene na mlade, tražitelje azila, izbjeglice i dugotrajno nezaposlene osobe i buduće potrebe za vještinama, blisko su pratile prioritete utvrđene u Smjernicama za zapošljavanje i preporukama za pojedinu zemlju koje su dio ciklusa usklađivanja gospodarskih politika u okviru europskog semestra 5 . Europski semestar podržan je i drugim analitičkim aktivnostima koje su financirane u okviru EaSI-ja, konkretno „Izvješćem o zaposlenosti i socijalnom razvoju” i „Anketom o radnoj snazi”. Kao prioritet analitičkih aktivnosti u okviru programa trebalo bi odrediti razmjenu dobre prakse među oblikovateljima politika u svim državama sudionicama putem aktivnosti zajedničkog učenja, podizanja svijesti i širenja informacija.

Slično tomu, opsežnijim širenjem dobre prakse iz različitih zemalja na operativnoj razini, uključujući socijalno eksperimentiranje, stvara se svijest o inovativnim praksama i pomaže sudionicima na nacionalnoj i lokalnoj razini da isporučuju bolje usluge i proizvode. Stoga je održavanje mreža na razini EU-a ključno za usklađivanje različitih programa politike među različitim razinama vlasti i državama sudionicama.

U praksi, fleksibilnijom raspodjelom sredstava među trima programskim osima (umjesto trenutačnih minimalnih okvirnih postotaka utvrđenih u Uredbi o EaSI-ju) omogućilo bi se više prostora za prijenos proračunskih sredstava među njima kada je to potrebno. To bi posebno moglo pomoći osi Mikrofinanciranje i socijalno poduzetništvo, u kojoj je potrošnja potaknuta potražnjom. Većom fleksibilnošću ojačala bi se i sposobnost odgovora na nove potrebe (npr. nove inicijative kao što su „Europske snage solidarnosti” 6 , „Novi početak za socijalni dijalog” 7 , „Novi program vještina za Europu” 8 ili Europsko nadzorno tijelo za rad – ELA 9 ).

3.2.Djelotvornost

Tri programske osi razlikuju se s obzirom na svoju djelotvornost u stvaranju ishoda i postizanju ciljeva te u donošenju promjena. Os PROGRESS najdjelotvornija je kad je riječ o olakšavanju razmjene informacija, zajedničkom učenju i dijalogu te o razvoju i širenju komparativnog i analitičkog znanja. Jedna od djelotvornijih aktivnosti osi EURES doprinos je razvoju transparentnog tržišta rada u smislu ponude i potražnje. Dokazi u pogledu osi Mikrofinanciranje i socijalno poduzetništvo ukazuju na to da su se financijskim sredstvima EaSI-ja u svim državama sudionicama povećali raspoloživost financiranja i pristup financiranju.

Financijski posrednici uključili su ranjive skupine u svoje aktivnosti, ali zabilježene su važne razlike među zemljama. Ranjive skupine čak u većini slučajeva ne čine većinu krajnjih korisnika te i dalje nailaze na prepreke u pristupu financiranju. Na temelju najnovijih godišnjih podataka o učinku (rujan 2016.), žene u prosjeku čine 35 % primatelja mikrozajmova, više od 40 % primatelja mlađe je od 30 godina ili starije od 50 godina, gotovo 20 % su nezaposlene osobe (u odnosu na 62 % samozaposlenih osoba/poduzetnika), i 10 % su migranti (iz zemalja koje nisu članice EU-a). Više djelovanja treba usmjeriti na ranjive skupine i stoga treba istražiti mogućnost uvođenja minimalnih ciljnih vrijednosti za njih u preostalom razdoblju programa EaSI. Financijski instrumenti temelje se na potražnji, pa bi ih trebalo biti moguće provoditi uz određeni stupanj fleksibilnosti kako bi se zadovoljila potražnja na tržištu. Inicijative za EIF koje se temelje na politikama mogu se uzeti u obzir pri oblikovanju budućih instrumenata kako bi se dodatno promicalo približavanje ranjivim skupinama.

Evaluacijom je utvrđen niz načina za poboljšanje djelotvornosti. U okviru osi PROGRESS, osim što će se zadržati naglasak na temama politike koje su relevantne za dionike i koje dionici cijene (zapošljavanje i radni uvjeti), trebalo bi više raditi na eksperimentiranju u području socijalne politike tako da se revidiraju usmjerenost osi na to pitanje te postupci za ocjenjivanje i odabir projekata te da se olakša povećanje opsega takvih projekata. Kad je riječ o osi EURES, trebalo bi razmotriti dulje razdoblje provedbe (najmanje dvije godine) i mjere za smanjenje administrativnog opterećenja upravljanja pozivima na dostavu prijedloga kako bi se dionicima omogućilo da propisno razviju projekte, provedu ih, izmjere njihovu djelotvornost i osiguraju njihovu održivost. Kad je riječ o osi Mikrofinanciranje i socijalno poduzetništvo, za drugo razdoblje provedbe EaSI-ja predlaže se veća usmjerenost na ranjive skupine, tj. utvrđivanje ciljne vrijednosti za udio/broj ranjivih skupina u pozivima na dostavu prijedloga.

3.3.Učinkovitost

Evaluacijom je dobiven uvid u podudarnost raspoloživih sredstava i ciljeva programa. Iako su raspoloživa financijska sredstva bila dostatna za provedbu aktivnosti u okviru osi PROGRESS i EURES, proračun za komponentu treće osi koja se odnosi na Mikrofinanciranje bio je premalen. Visoka razina prihvaćenosti jamstvenog instrumenta EaSI-ja, koji je dio osi Mikrofinanciranje i socijalno poduzetništvo, opteretila je njegov proračun te je u potpunosti iskorišten proračun za komponentu Mikrofinanciranje. S obzirom na to da su za komponentu Socijalno poduzetništvo obično potrebni puno veći zajmovi nego za komponentu Mikrofinanciranje, osigurano je manje zajmova. To je utjecalo na broj potpisanih ugovora 10 .

Problem nedostatnih proračunskih sredstava treće osi za prvo razdoblje provedbe u međuvremenu je riješen tako što je omogućena koncentracija proračunskih sredstava EaSI-ja namijenjenih za kasnije godine 2017.–2020. na početku razdoblja, čime su ta sredstva postala ranije raspoloživa kako bi se zadovoljila visoka potražnja na tržištu. Ta je koncentracija sredstava na početku razdoblja omogućena jamstvom u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU 11 ). Naime, kako bi se odgovorilo na snažnu potražnju za jamstvenim instrumentom EaSI-ja, u prosincu 2017. os Mikrofinanciranje i socijalno poduzetništvo primila je od EFSU-a dodatna sredstva u iznosu od 100 milijuna EUR. Time će se povećati ukupan obujam aktivnosti u okviru jamstvenog instrumenta EaSI-ja te će se EIF-u omogućiti provedba znatnog dodatnog broja operacija.

Učinkovitost osi PROGRESS mogla bi se dodatno poboljšati uvođenjem promjena i smanjenjem administrativnog opterećenja u fazi dodjele sredstava projektima i fazi njihove provedbe. Osim toga, podnositeljima zahtjeva nije uvijek jasno treba li sufinanciranje biti u obliku troškova rada ili stvarne novčane vrijednosti. To bi trebalo pojasniti u opisu poziva na dostavu prijedloga.

Kad je riječ o osi EURES, odobreni su veći iznosi koji se dodjeljuju za transparentnost slobodnih radnih mjesta od izvorno planiranih kako bi se uveo novi IT sustav; međutim, razvoj i isporuka usluga i dalje su bili relativno stabilni.

Općenito, iako je ukupni proračun programa dostatan, trebalo bi omogućiti fleksibilniju preraspodjelu među trima osima kako bi se što više smanjile razlike između planiranih i stvarnih odobrenih proračunskih sredstava te osigurao optimalan prijenos proračunskih sredstava među tim trima osima kada je to potrebno.

3.4.Usklađenost

Opća je percepcija usklađenosti programa stečena evaluacijom ta da su tri prethodna programa spojena pod okriljem EaSI-ja kao odgovor na postupak pojednostavnjenja. Međutim, u evaluaciji je zaključeno da unatoč nastojanjima da se uspostave sinergije među trima osima one i dalje djeluju relativno neovisno. Sve bi programske aktivnosti trebale biti više usmjerene na potencijalne koristi usklađene programske strukture te bi se trebala promicati interdisciplinarna rješenja za veći broj poteškoća.

Kad je riječ o usklađenosti s drugim programima EU-a, EaSI je najbolje usklađen s ESF-om. Os PROGRESS i ostali programi EU-a kao što su ESF, Erasmus+, Obzor 2020. i COSME međusobno se dopunjuju u smislu posebnih ciljeva, aktivnosti i korisnika. Utvrđena je i komplementarnost između osi EURES i programa europske teritorijalne suradnje (Interreg). Čini se da je i os Mikrofinanciranje i socijalno poduzetništvo usklađena s drugim instrumentima mikrofinanciranja na razini EU-a. Njima se podupiru MSP-ovi (kao u slučaju financijskog jamstva u okviru COSME-a) ili društva do visoke razine tržišne kapitalizacije (InnovFin), dok EaSI podupire samo mikropoduzeća ili socijalna poduzeća. Oni nude i veće iznose financiranja (InnovFin i COSME) te veću raznovrsnost u smislu financijskih proizvoda (kao u slučaju programa InnovFin). Usmjereni su isključivo na posebne skupine korisnika u određenim zemljama, dok os Mikrofinanciranje i socijalno poduzetništvo obuhvaća sve države sudionice.

Međutim, unatoč komplementarnostima između EaSI-ja i drugih instrumenata EU-a, različite intervencijske logike i pravila kojima su uređeni fondovi otežavaju veću usklađenost. Istodobno postojanje različitih pravilnika (Financijska uredba za financijske instrumente i uredbe o zajedničkim odredbama za strukturne fondove) otežava iskorištavanje komplementarnosti među različitim fondovima. Treba uspostaviti posebne mehanizme kako bi se potaknule sinergije između različitih fondova EU-a, na primjer kako bi se omogućilo da se socijalno eksperimentiranje ispitano u okviru EaSI-ja poveća ili da se njegova vrijednost poveća financijskim sredstvima iz ESF-a. Pojednostavnjenjem pravila moglo bi se pridonijeti ostvarenju najvećeg mogućeg potencijala takvih komplementarnosti i sinergija.

Na nacionalnoj razini nije utvrđeno znatno preklapanje između ciljeva EaSI-ja i ciljeva nacionalnih instrumenata/programa. Konkretno, u okviru savjetovanja s dionicima istaknut je konsenzus o važnosti zadržavanja svake vrste instrumenta na razini EU-a, čak i ako su primijećena manja preklapanja između instrumenata na razini EU-a i na nacionalnoj razini. Ta bi se preklapanja mogla ukloniti tako da se dodatno ojača sudjelovanje nacionalnih, regionalnih i lokalnih dionika u aktivnostima EaSI-ja te da im se osiguraju alati, prenosivo/komparativno znanje i odgovarajuća potpora za oblikovanje i provedbu intervencija usmjerenih na socijalna pitanja.

3.5.Dodana vrijednost EU-a

EaSI je proizveo dokazivu dodanu vrijednost EU-a u smislu područja primjene i opsega u odnosu na nacionalnu i regionalnu potporu. U slučaju da EaSI prestane postojati, to bi imalo posljedice u brojnim sektorima. Nije vjerojatno da bi drugi nacionalni ili regionalni programi financiranja mogli podupirati eksperimentiranje u području politika u različitim državama sudionicama i mrežama nevladinih organizacija na razini EU-a kao što to EaSI trenutačno čini. EaSI je i najprikladniji instrument za osiguranje rezultata na razini cijelog EU-a, kao što su komparativne baze podataka, studije i aktivnosti zajedničkog učenja koje nisu na vrhu popisa prioriteta na drugim razinama upravljanja.

Nadalje, ne postoje drugi raspoloživi resursi EU-a koji su posebno osmišljeni za prekogranična partnerstva, iako programi Interreg u okviru EFRR-a mogu podupirati politike zapošljavanja u prekograničnim regijama ako ih programiraju predmetne države članice. Potpora za tržište socijalnih ulaganja isto bi se tako vjerojatno smanjila bez financiranja iz EaSI-ja, što bi dovelo do smanjenja socijalnog poduzetništva u cijelom EU-u i manjih mogućnosti za zapošljavanje u tim sektorima. Potpora EU-a služi kao snažan signal za poticanje promjena na nacionalnoj razini te pomaže u prijenosu stručnog znanja i iskustva među zemljama.

Posao koji se obavlja u okviru programa EaSI nadilazi upravljanje financijskim instrumentima: on je temelj različitih mjera za razvoj ekosustava za tržišta socijalnog financiranja. Primjeri uključuju bespovratna sredstva za razvoj ponude i potražnje u okviru socijalnog financiranja, ali i nefinancijske inicijative kao što je „Kodeks pravilnog ponašanja za pružatelje mikrokredita”, koji pomaže povisiti standarde u sektoru mikrofinanciranja. To je u skladu s Komisijinim ciljem koji se odnosi na povećanje upotrebe financijskih instrumenata za privlačenje privatnog financiranja i poticanje novog sustavnog razvoja na tržištima socijalnog financiranja.

Međutim, potrebno je trajno djelovanje, uglavnom u smislu komunikacije o aktivnostima EaSI-ja i širenja njegovih rezultata. Dionici žele primati dodatne informacije i smatraju da bi boljim širenjem informacija mogli ostvariti veće koristi, posebno kad je riječ o pristupu financiranju, rezultatima, primjerima koji se odnose na pojedine zemlje i dobroj praksi, ažuriranim internetskim stranicama i bazama podataka, većem broju jezika za komunikaciju i sadržaju koji je pristupačniji za širu publiku.

3.6.Upravljanje EaSI-jem

EaSI koordinira jedinica u okviru Glavne uprave Europske komisije za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje koja je odgovorna za određivanje područja primjene i financiranja programa te za praćenje i evaluaciju njegova napretka. Toj jedinici u njezinoj zadaći pomažu koordinatori iz operativnih jedinica Glavne uprave te Odbor EaSI-ja, koji se sastoji od po jednog predstavnika iz svake države sudionice.

U okviru evaluacije posebno je ispitana uloga Odbora EaSI-ja te je zaključeno da treba poboljšati uloge i odgovornosti dionika te njihov angažman i komunikaciju. Članovi Odbora smatrali su da postoji potreba za većim ovlastima u donošenju odluka i većom odgovornosti za dodjelu financijskih sredstava te programiranje/teme poziva na dostavu prijedloga 12 .

U okviru evaluacije utvrđeno je i da bi tematske radne skupine bile korisne za produbljivanje znanja članova Odbora EaSI-ja o tehničkim pitanjima. Povremeno savjetovanje sa stručnjacima isto se tako smatra potencijalno korisnim za određene teme. U okviru evaluacije istaknuto je i da članovi odbora nemaju dovoljno informacija o projektima koji su odabrani i provode se u njihovim zemljama ili o projektima koji su obijeni nakon postupka ocjenjivanja. Kandidatima bi trebalo davati više povratnih informacija o odbijenim zahtjevima kako bi im se pomoglo da poboljšaju svoje buduće zahtjeve. Više informacija treba pravodobno dijeliti s Odborom kako bi se mogle jednostavno proslijediti organizacijama koje bi mogle biti zainteresirane za javljanje na pozive za dostavu prijedloga.

Slično tomu, smatra se da je potrebno više surađivati s drugim odborima u svrhu razmjene informacija te da su potrebni redovitiji razgovori između Odbora EaSI-ja i Komisije.

4.Opći zaključak

U okviru srednjoročne evaluacije istaknut je niz načina za poboljšanje provedbe EaSI-ja prije kraja trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), posebno poboljšanom unutarnjom proračunskom fleksibilnošću, usmjeravanjem na skupine kojima je potrebna konkretna pomoć, pojednostavnjenjem postupaka, poboljšanjem unutarnje usklađenosti i povezivanjem EaSI-ja s drugim fondovima. Konkretno, poboljšano pojednostavnjenje financiranja moglo bi imati stvarni učinak na EaSI u pogledu njegove relevantnosti, učinkovitosti, usklađenosti i djelotvornosti te dodane vrijednosti EU-a. To bi se moglo učiniti u razdoblju 2017.–2020. odgovarajućim povezivanjem ili novim mehanizmima kojima se povezuju različiti fondovi EU-a.

Nakon 2020. „krovni fond” pod nazivom Europski socijalni fond plus (ESF+) koji okuplja sve fondove kojima upravlja GU za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje, uključujući EaSI 13 , osiguravat će korisnicima sučelje koje je jednostavno za upotrebu, smanjiti fragmentaciju i povećati sinergije među fondovima te time stvoriti uvjete za djelotvorniju provedbu politike i dodanu vrijednost EU-a.

(1)

  http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2013:347:0238:0252:HR:PDF .

(2)

Island sudjeluje u svim trima osima, Norveška sudjeluje samo u osima PROGRESS i EURES, Lihtenštajn uopće ne sudjeluje u EaSI-ju, a Švicarska sudjeluje samo u osi EURES i samo o vlastitom trošku.

(3)

  https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/better-regulation-guidelines.pdf .

(4)

Vanjsku pomoćnu studiju koju je provelo društvo ICF Consulting koordinirala je Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje, uz izravan nadzor međusektorske upravljačke skupine sastavljene od drugih odjela Komisije.

(5)

Vidjeti „Izvješće o praćenju rezultata za razdoblje 2015.–2016.”

(6)

  https://europa.eu/youth/solidarity_hr .

(7)

  http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=88&langId=en&eventsId=1028 .

(8)

https://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=1223

(9)

https://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=1414&langId=hr

(10)

Tijekom 2014. s Europskim investicijskim fondom (EIF) pregovaralo se o novim instrumentima financiranja, a do rujna 2016. s posrednicima za mikrofinanciranje potpisana su 33 ugovora u vrijednosti od 50,3 milijuna EUR, iz čega je proizašao 13 021 mikrozajam ukupne vrijednosti 152,288 milijuna EUR. Ostvaren je faktor financijske poluge trostruko veći od početnog financiranja. Osim podupiranja sektora mikrokreditiranja, u okviru EaSI-ja u razdoblju 2015.–2016. oslobođena su i prva financijska sredstva za socijalna poduzeća te je s financijskim posrednicima potpisano prvih sedam ugovora u vrijednosti od 9 milijuna EUR.

(11)

EFSU je inicijativa koju su zajednički pokrenuli Grupa EIB-a – Europska investicijska banka (EIB) i EIF – Europska komisija, kako bi se pomoglo u prevladavanju trenutačnog investicijskog jaza u EU-u mobiliziranjem privatnog financiranja za strateška ulaganja. http://www.eif.org/what_we_do/efsi/index.htm  

(12)

Uloga odbora mora biti u skladu s Ugovorima, pravilima iz Financijske uredbe za programe potrošnje i pravnim okvirom postupka odbora.

(13)

U okviru srednjoročne evaluacije istaknuta je potreba za poboljšanjem unutarnje usklađenosti programa. U okviru fonda ESF+ financiranje će se bolje uskladiti s ciljevima komponente EaSI-ja. Ako ciljevi i vrste djelovanja koji se financiraju u okviru sadašnje osi PROGRESS ostanu nepromijenjeni, financijski instrumenti koji se provode u okviru sadašnje treće osi EaSI-ja prenijet će se u program InvestEU, u kojem će se okupiti brojni financijski instrumenti EU-a koji su trenutačno raspoloživi za potporu ulaganja u EU, a aktivnosti povezane s portalom za mobilnost u okviru osi EURES prenijet će se na Europsko nadzorno tijelo za rad (ELA). Aktivnosti kojima se izravno upravlja (druge aktivnosti osim kreditiranja te podupiranje profesionalne mobilnosti) zadržat će se u okviru komponente ESF+/EaSI.

Top