EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 5.3.2025.

COM(2025) 88 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

o Akcijskom planu za osnovne vještine

Akcijski plan za osnovne vještine

1. Zašto je važno da nešto poduzmemo

Dobre osnovne vještine preduvjet su za konkurentnost Europe i socijalnu koheziju. Osnovne vještine temelj su drugih kompetencija, kao što su kreativnost i kritičko mišljenje, te daljnje učenje, usavršavanje i prekvalifikacija odraslih. Neophodne su za inovacije, stvaranje novog znanja i njegovu prilagodbu promjenama. Razvijene vještine u čitanju, matematici i prirodoslovlju 1 , ali i digitalne i građanske vještine važne su za osobni razvoj svakog pojedinca, snalaženje u složenim situacijama svakodnevnog života i na dinamičnom tržištu rada te za aktivno sudjelovanje u društvu, demokratskom životu i gospodarstvu. Osnovne vještine pojedincima su nužne da bi bili neovisni, informirani i pripremljeni, angažirani i aktivni građani te tako pomogli štititi našu demokraciju i temeljne vrijednosti u kontekstu sve veće političke polarizacije, slabijeg povjerenja u institucije i češćih manipulacija informacijama. Propuštanje prilika za stjecanje tih vještina ne šteti samo pojedincima nego i općenito našim europskim društvima.

Vrlo velik broj država članica EU-a desetljećima se bori s problemom sve nižih razina osnovnih vještina među učenicima. Otprilike svaki treći petnaestogodišnjak teško razumije i primjenjuje matematiku u stvarnim situacijama i okruženjima za učenje, a svaki četvrti ne razumije osnovne tekstove ili ne primjenjuje jednostavne znanstvene spoznaje 2 . U usporedbi s Kanadom, Japanom, Ujedinjenom Kraljevinom i SAD-om EU ima manje vrhunskih rezultata u čitanju i prirodoslovlju, a u matematici ima drugi najslabiji rezultat, što ozbiljno dovodi u pitanje njegov inovacijski kapacitet i dugoročnu konkurentnost. Problemi počinju rano jer previše učenika osnovnih škola ima probleme s čitanjem, matematikom i prirodoslovljem, a premalo ih u tome postiže izvrsne rezultate 3 . Najmanje 43 % učenika osmog razreda osnovne škole postiže slabe rezultate u osnovnim digitalnim vještinama 4 , a u većini zemalja zabilježeno je pogoršanje ili stagnacija u odnosu na prethodne godine. U odnosu na gospodarski najjače azijske zemlje EU znatno zaostaje. Osim toga, od 2016. do 2022.u nekoliko država članica EU-a pogoršalo se građansko znanje učenika osmog razreda 5 .

Podjednako zabrinjavaju i nedovoljne razine osnovnih vještina u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (SOO) i među odraslima. Učenici SOO-a za učenicima u općem srednjoškolskom obrazovanju posebno zaostaju u matematici i čitanju. Zbog toga se pogoršava trajni manjak radnika s kvalifikacijama iz strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u određenim granama STEM-a. Svaka peta radno sposobna odrasla osoba u EU-u ima poteškoća s čitanjem i pisanjem, a razlika između odraslih osoba s najboljim i najlošijim rezultatima u osnovnim vještinama među zemljama se povećala 6 . Iako su za 90 % svih radnih mjesta potrebne barem osnovne digitalne vještine, samo 56 % odraslog stanovništva EU-a postiglo je tu ili bolju razinu digitalnih vještina 7 , što je znatno ispod cilja od 80 % do 2030. 8  

Kako bi se riješio problem nedostatka osnovnih vještina, države članice moraju poduzeti hitne mjere. Vijeće je 2024. u kontekstu europskog semestra donijelo preporuke za 15 država članica EU-a o poboljšanju razine osnovnih vještina. Ovaj je akcijski plan odgovor i na sve slabije rezultate učenika i polaznika obrazovanja odraslih u osnovnim vještinama i na pozive iz Draghijeva 9 i Lettina 10 izvješća, u kojima se ističe da osnovnim vještinama treba posvetiti veću pozornost u svim fazama obrazovanja i svim generacijama, među ostalim u kontekstu smanjenja radne snage zbog demografskih trendova.

Plan je jedna od glavnih inicijativa unije vještina i dopuna Strateškom planu za obrazovanje u području STEM-a. U njemu se predlažu konkretne kratkoročne i srednjoročne mjere kako bi EU i države članice ponudili rješenja za poboljšanje osnovnih vještina i promicanje izvrsnosti, od ranog i predškolskog odgoja do redovnog obrazovanja i obrazovanja odraslih.

2. Skup osnovnih vještina

Izvor: OECD: PISA 2022., Assessment and Analytical Framework, PISA 2018., Assessment and Analytical Framework i PISA 2015. Assessment and Analytical Framework (za pismenost, matematiku i prirodne znanosti), Preporuka Vijeća iz 2018. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje (za digitalno obrazovanje i građanske vještine), Međunarodno udruženje za vrednovanje obrazovnih postignuća (IEA, 2023.), Međunarodno istraživanje računalne i informacijske pismenosti (za digitalne vještine), IEA (2022.), Međunarodna studija građanskog odgoja i obrazovanja (za građanske vještine).

Osnovne vještine preduvjet su za razvoj najvažnijih kompetencija za cjeloživotno učenje 11 . Povećanje ukupne razine osnovnih vještina ovisi i o povećanju broja učenika s najboljim rezultatima i o tome da svi učenici, uključujući one s invaliditetom ili u nepovoljnom položaju, nakon završetka školovanja imaju dostatne osnovne vještine, a da polaznici obrazovanja odraslih dosegnu adekvatnu razinu tih vještina.

Pismenost je temelj svakog učenja. Rani razvoj jezika uvelike određuje buduću čitalačku sposobnost, no sve više djece u školu kreće s ograničenim znanjem materinskog jezika ili jezika školovanja. Čitanje prelazi s tradicionalnih i dugih tiskanih tekstova na digitalan, skraćeni sadržaj, zbog čega se pozornost čitatelja brže osipa. Obrazovni sustavi trebaju razmotriti na koji način različiti mediji utječu na usvajanje pismenosti te u tu svrhu aktivno poticati čitanje i razumijevanje složenijih tekstova.

Matematičke vještine važne su za svakodnevni život u svijetu prepunom tehnologije. One su temelj za logičko i apstraktno mišljenje. Te vještine, kao što je financijska pismenost, ljudima omogućuju da odluke donose na temelju podataka, proračunato i pažljivo preuzimaju rizike i dobro se informiraju prije donošenja financijskih odluka tijekom cijelog života, a čine ih i atraktivnijima na tržištu rada. Niska razina tih vještina učenike može odvratiti od studija i karijere u području STEM-a. Zahvaljujući tehnološkom napretku i istraživanjima u području obrazovanja, kao i zbog društvenih potreba danas se više pozornosti posvećuje učeničkim sposobnostima rješavanja problema i vještinama kritičkog mišljenja. Potiče ih se da razumiju i primjenjuju matematičke koncepte, a ne samo napamet uče formule. Sve šira primjena digitalnih alata u matematici ukazuje na sve veću povezanost matematičke i digitalne pismenosti.

Prirodoslovne vještine preduvjet su za kritičko mišljenje i rješavanje problema, a tako i za visoko obrazovanje i karijere u području STEM-a. Rani razvoj znanstvenog razmišljanja i sposobnosti olakšava kasniji uspjeh u tim strateškim područjima. Za uspješnu zelenu tranziciju potrebna je i dobra prirodoslovna pismenost. Osim toga, u doba sve veće manipulacije informacijama važno je da pojedinci steknu visoku razinu prirodoslovnih vještina kako bi mogli kritički pristupati informacijama, razlučivati činjenice od neistina i izvoditi zaključke na temelju dokaza. Obrazovanje u području prirodoslovlja trebalo bi pratiti tehnološki razvoj, a prednost bi trebalo dati interdisciplinarnosti, kritičkom mišljenju i rješavanju problema učenjem koje se temelji na istraživanju i problemima u stvarnom svijetu.

Širi pojam osnovnih vještina

Kako bismo držali korak s promjenama u našim društvima i gospodarstvima, skup osnovnih vještina mora se proširiti. Budući da nam tehnologija sve više utječe na život i rad, iznimno je važno jednako voditi računa i o digitalnim vještinama. Istodobno je potrebno rano početi poticati građanske vještine kako bi se ojačale i očuvale demokratske vrijednosti.

Digitalne vještine izrazito su važne u modernom društvu i svakodnevnom životu. Preduvjet su i za razvoj naprednijih vještina u području STEM-a, koje su nužne za konkurentnost, za aktivno i informirano građanstvo bitna je medijska pismenost. Potreba za vještinama raste u područjima kao što su informiranost o kibernetičkoj sigurnosti, umjetna inteligencija, strojno učenje i tehnologija velikih podataka. Osim toga, u vrijeme rada i učenja na daljinu sve je potrebnije znati se služiti digitalnim alatima za suradnju, a i jasno i sigurno komunicirati na internetu.

Građanske vještine i znanje bitni su za poticanje aktivnog sudjelovanja u demokratskim društvima, ali u svim zemljama jednako razvijeni. S obzirom na kombinaciju brzog tehnološkog napretka i širenja polarizacije, dezinformacija i pogrešnih informacija građanske vještine nikad nisu bile važnije nego danas. Učenice dosljedno pokazuju veće građansko znanje od svojih muških kolega, a učenici boljeg socioekonomskog položaja ostvaruju značajno bolje rezultate. Neovisno mišljenje, razumijevanje demokratskih procesa, poštovanje raznolikosti i informiranost o održivosti ljudima omogućuju da u potpunosti sudjeluju u građanskom i društvenom životu i ostvaruju svoja prava i odgovornosti.

3. Prioritetna područja za poboljšanje razvoja osnovnih vještina

Na ozbiljni problem opadanja razine osnovnih vještina potrebno je hitno odgovoriti. EU sve više zaostaje na putu do cilja da slabe rezultate u osnovnim vještinama ostvaruje manje od 15 % petnaestogodišnjaka. Kako bi se promjene brzo i uspješno realizirale, treba iskoristiti potencijal politike i usredotočiti se na glavne uzroke tog negativnog trenda.

Socioekonomski položaj i dalje je najbolji prediktor učeničkih rezultata. Učenici u nepovoljnom položaju postižu drastično slabije rezultate u čitanju i pisanju, matematici i prirodoslovlju (npr. 48 % u matematici), a socioekonomski jaz i dalje se povećava, pa i u području digitalnih vještina. Statistika najmanje ide u prilog učenicima migrantskog podrijetla ili onima s poteškoćama u razvoju. U mnogim je zemljama EU-a pandemija bolesti COVID-19 produbila nejednakosti u obrazovanju i ozbiljno utjecala na dobrobit učenika, o kojoj ovise motivacija i sposobnost učenja. Na jačanju osnovnih vještina i promicanju pravednosti i dobrobiti treba dodatno poraditi tako da se maksimalno prevenira ponavljanje razreda i odgodi ili ograniči grupiranje učenika prema obrazovnim postignućima ili sposobnostima.

Akutni manjak učitelja i nastavnika, osobito u predmetima iz područja STEM-a, negativno utječe na ishode učenja. Obrazovna radna snaga stari jer se sve manje ljudi odlučuje za tu profesiju. Ona ne privlači dovoljan broj ljudi u većini zemalja EU-a ni na područjima u nepovoljnom položaju. Kako bi se poboljšalo osposobljavanje učitelja i nastavnika, učiteljska profesija učinila atraktivnijom i pripravnicima u toj profesiji pružila potrebna potpora, među ostalim za problem slabih rezultata učenika, potrebne su dodatne mjere politike.

Znatan rizik za uspjeh učenika zadnjih godina predstavlja i sve manji angažman roditelja, a to je posebno izraženo među učenicima u nepovoljnom položaju. Rezultati istraživanja PISA pokazuju da pozitivan stav učenika prema školi uvelike ovisi o povoljnom obiteljskom okruženju. Obrazovni sustavi koji su nastavili ili počeli više angažirati roditelje, npr. poticali roditelje da na vlastitu inicijativu razgovaraju s nastavnicima o napretku svojeg djeteta, pokazali su bolje rezultate, posebno u matematici.

Digitalna distrakcija postaje velika prijetnja obrazovnim postignućima. Posebno zabrinjava koliko su sveprisutni društveni mediji: digitalni uređaji često ometaju oko 30 % učenika u zemljama OECD-a na satovima matematike, što im znatno utječe i na rezultate i na dobrobit. Iako se tehnologija može uspješno uključiti u nastavu, a digitalni resursi mogu poboljšati rezultate učenika, s njima ne treba pretjerivati i digitalnu distrakciju treba maksimalno ograničiti.

Kurikulumi su često preopterećeni da bi se razvoju osnovnih vještina mogla posvetiti dodatna pažnja. U mnogim se sustavima kurikulumi redovito proširuju prema novim društvenim potrebama, pa osnovne vještine padaju u drugi plan. Za bolje odgojno-obrazovne ishode zato se mora postići ravnoteža između širokog opsega kurikuluma i fokusa na osnovnim vještinama.

Na ishode učenja utječu i rodne razlike. Djevojčice postižu bolje rezultate u čitanju i u svim zemljama EU-a vjerojatnije će se naći među učenicima s najboljim rezultatima, a dječaci češće postižu najbolje rezultate u matematici. Veze s time mogu imati društvena očekivanja i rodni stereotipi. Oni utječu na očekivani odabir karijera dječaka i djevojčica, kao i na njihove stavove o određenim predmetima, motivaciju za njih i obrazovna postignuća u tim predmetima. Osim toga, nastavni stilovi i okruženja za učenje mogu različito utjecati na dječake i djevojčice, zbog čega treba primjenjivati rodno osjetljive pristupe poučavanju.

Pristup kvalitetnom ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju znatno se razlikuje i među zemljama i unutar njih. To ima velike osobne i društvene posljedice, posebno za djecu u nepovoljnom položaju. Akutni su problemi manjak odgojitelja, neadekvatan profesionalni razvoj i loši uvjeti rada, osobito na područjima u nepovoljnom položaju. Četvrtina europskih odgojno-obrazovnih sustava još uvijek nema nacionalni kurikulum za pedagoški rad s malom djecom. Rana iskustva izrazito su važna, osobito za izgradnju socijalnih i emocionalnih vještina, koje su temelj za otpornost, dobrobit, motivaciju, ishode učenja i sposobnost cjeloživotnog učenja. Međutim, sve se češće govori o socijalno-emocionalnim poteškoćama djece, a poremećaji pozornosti i slaba kontrola impulsa odgađaju spremnost djece za školu.

U SOO-u razvoj osnovnih vještina otežavaju nedostatak kadra i ograničeni kurikulumi. Učenici koji postižu slabe rezultate u osnovnim vještinama često sami ili na stručnu preporuku odabiru programe SOO-a jer se u tim kurikulumima više radi na strukovnim vještinama. Škole za strukovno obrazovanje i osposobljavanje često raspolažu s manje resursa, uključujući financiranje, kvalificirane nastavnike i tehnološke resurse, pa im zaostajanje u osnovnim vještinama nije u prvom planu.

Za pozitivan pomak u osnovnim vještinama odraslih nužno je doprijeti do nateže dostupnih i manje prijemčivih skupina, kojima posebno prijeti isključenost . Mnoge od tih odraslih osoba imale su loša iskustva s učenjem u školi i taj ih osjećaj još prati, ili se suočavaju s više raznih prepreka. Niska razina sudjelovanja niskokvalificiranih odraslih, odraslih u nepovoljnom položaju i nezaposlenih odraslih osoba u aktivnostima učenja pokazuje koliko je potrebno dobro osmisliti politike za potporu onima kojima prijeti najveći rizik od isključenosti s tržišta rada. Uspješne politike često imaju holistički pristup i ljudima nude multidisciplinarne usluge potpore, uključujući stanovanje, zdravstvo, službe za zapošljavanje i potporu roditeljima ili skrbnicima 12 .

4. Uklanjanje temeljnih uzroka

Kako bi se pomoglo 18 milijuna učenika koji postižu slabe rezultate i 47,7 milijuna niskokvalificiranih odraslih osoba (u dobi od 25 do 64 godine) u EU-u, treba poduzeti hitne mjere. EU političkim smjernicama, mogućnostima suradnje, financiranjem i tehničkom podrškom već pomaže državama članicama da poboljšaju kvalitetu i jednakost sustava obrazovanja i osposobljavanja te promiču osnovne vještine. Preporuka Vijeća o oblicima usavršavanja 13 polučila je određen uspjeh, ali to treba pojačati dodatnim mjerama. Preporuka Vijeća o inicijativi „Putevi do školskog uspjeha” 14 osigurala je okvir politike za rad na tom problemu. U njoj se kao bitni faktori ističu pristupi na razini cijele škole, ciljana potpora, poticajna okruženja za učenje i dobrobit u školi. Međutim, potrebno je učiniti više, osobito u tri glavna područja:

I.poticanje poučavanja i učenja osnovnih vještina,

II.pružanje potpore nastavnom osoblju,

III.stvaranje poticajnih okruženja.

4.1. Ključne mjere: testiranje programa potpore za osnovne vještine

Cilj je programa potpore za osnovne vještine odgovoriti na problem nedostatka osnovnih vještina kod djece. Komisija će surađivati s državama članicama i regijama kako bi na pravi način zajedno omoguće da svako dijete do kraja obveznog školovanja stekne adekvatnu razinu osnovnih vještina. U okviru programa potpore predložio bi se okvir konkretnih mjera za ranu intervenciju i pojedinačnu, prilagođenu potporu, od osnovne škole do početnog SOO-a.

U testiranju programa potpore za osnovne vještine težište će biti na dokazanim mjerama, koje će se prilagođavati situaciji i potrebama pojedine zemlje. Te mjere mogu obuhvaćati:

·mehanizme ranog otkrivanja i redovito praćenje na nacionalnoj, lokalnoj i školskoj razini, uključujući pojedinačno vrednovanje osnovnih vještina i ponude odgovarajućih dopunskih satova, osobito pri najvažnijim tranzicijama u školovanju, među ostalim pri prelasku na programe SOO-a,

·razvoj planova za poboljšanje osnovnih vještina na razini škole, uključujući davanje dodatnog vremena za učenje i potporu prilagođenu potrebama pojedinaca, s programima instrukcija i mentorstva,

·uključivanje poučavanja osnovne pismenosti i osnovnih digitalnih vještina u inicijalno obrazovanje učitelja i nastavnika za sve predmete,

·mogućnosti stručnog usavršavanja za učitelje i nastavnike u školama i ustanovama za strukovno obrazovanje, posebno na temu prilagođavanja učenicima s posebnim obrazovnim potrebama i/ili invaliditetom, uvođenje specijaliziranih uloga, kao što su školski posrednici i osobe za kontakt između roditelja i škole, kako bi se ojačala suradnja između škola, učenika, roditelja i zajednice,

·programe za potporu roditeljima u motiviranju djece na učenje, osmišljeni u suradnji s drugim sektorima, kao što su zdravstvo, migracije i zaštita djece,

·partnerstva i suradnju između regionalnih i lokalnih vlasti, agencija za obrazovanje, stručnjaka, poduzeća i drugih dionika kako bi se učenicima pružilo strukturirano iskustvo u praktičnoj primjeni osnovnih vještina.

4.2. Poticanje poučavanja i učenja osnovnih vještina

Poučavanje i učenje osnovnih vještina treba poticati radi uspješnosti, boljih obrazovnih ishoda i dobrobiti učenika. Bitno je da škole s problemom loših rezultata uče na primjeru škola i prakse koje su uspješno poboljšale osnovne vještine i obrazovne ishode. U inovativnim pristupima kao pomoć se sve više koristi umjetna inteligencija, osobito u osmišljavanju personaliziranih načina učenja i vrednovanja. To može koristiti i učenicima sa slabijim i onima s najboljim rezultatima. Trebalo bi se posvetiti razvoju kvalitetnih vještina čitanja i pisanja, koje su usko povezane sa svladavanjem drugih osnovnih vještina i osnova za svako učenje. Pomoć u razvoju vještina čitanja i pisanja treba osigurati svima, što svakako uključuje i one u nepovoljnom položaju, osobe migrantskog podrijetla te osobe s invaliditetom.

Odrasle je teško motivirati na učenje. Tome često nisu skloni, a i ne nudi im se dovoljno mogućnosti. Taj je problem posebno izražen kad je riječ o unapređenju osnovnih vještina nakon loših iskustava u početnom obrazovanju. Budući da ljudi nakon formalnog školovanja provedu oko četrdeset godina na tržištu rada, a zahtjevi tog tržišta stalno se mijenjaju, treba hitno smisliti kako doprijeti do tih skupina. Kako je navedeno u inicijativi za uniju vještina, radi usavršavanja i prekvalifikacije odraslih, uključujući niskokvalificirane radnike, treba uvesti individualne račune za učenje. Cilj je da individualni račun za učenje postane univerzalno pravo svake odrasle osobe, bez obzira na radni status 15 .

4.3. Potpora odgojno-obrazovnim djelatnicima

Djelatnici i ravnatelji u cijelom odgojno-obrazovnom sustavu iznimno su važni za poboljšanje osnovnih vještina. Kako bi se podigla razina osnovnih vještina, treba nastavničku profesiju učiniti atraktivnijom i riješiti problem akutnog manjka kvalificirane radne snage. S obzirom na to koliko je razvoj u najranijoj dobi bitan za kasnije učenje i školski uspjeh, odgojitelji u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju trebaju znati podupirati razvoj usmenog izražavanja i socio-emocionalnog učenja djece kako bi se postavio dobar temelj za njihove osnovne vještine. Važno je da odgojno-obrazovni djelatnici na svim razinama imaju pristup inicijalnom obrazovanju i trajnom stručnom usavršavanju koje je kontinuirano, osmišljeno na temelju rezultata istraživanja i usmjereno na osnovne vještine. Ulaganje u obučavanje i mentorstvo za učitelje i nastavnike, posebno kad tek počnu raditi u struci, dokazano poboljšava način na koji će poučavati. Osim toga, na integraciji pismenosti i digitalnog obrazovanja u sve predmete dodatno poraditi moraju i ravnatelji.

4.4. Stvaranje poticajnih okruženja

Roditelji, obitelji i šira zajednica, uključujući poslodavce, imaju važnu ulogu u razvoju osnovnih vještina djece, mladih i odraslih. Roditelji i obitelji djeci su prvi odgojitelji. Kroz svakodnevnu interakciju upoznaju dijete s jezikom, brojevima i društvenim normama, utječu na djetetov kognitivni i emocionalni razvoj te mu stvaraju navike za daljnje učenje. Učenje se može i proširiti uključivanjem drugih dionika iz zajednice (npr. organizacija mladih, knjižnica, muzeja, kulturnih i sportskih organizacija, organizatora izvanškolskih aktivnosti i poduzeća). Tako se pružaju prilike za iskustveno učenje, primjenu znanja u praksi, učenje iz praćenja drugih s više iskustva i pristup većem broju resursa. Taj angažman s više strana posebno je važan s obzirom na dokazanu vezu između socioekonomskog položaja i obrazovnih ishoda. Promicanje konstruktivne suradnje među dionicima radi potpore uključivanju jedan je od prioriteta akcijskog plana za integraciju i uključivanje, strateškog okvira EU-a za Rome i Strategije o pravima osoba s invaliditetom.

Potrebno je dodatno poticati odrasle na sudjelovanje u aktivnostima učenja, osobito u okruženjima koja su im poznata i ugodna (kao što su knjižnice i zajednica, kulturni, sportski, zdravstveni centri i centri za socijalnu uključenost). Važne uloge mogu imati i radna mjesta i javne službe za zapošljavanje, uključujući prilagođeno profesionalno usmjeravanje. Osiguravanje odgovarajuće javne infrastrukture, odnosno objekata, opreme i kvalificiranog osoblja, nužno je za poticanje lokalnih inicijativa koje zahvaljujući različitim partnerstvima nude niskokvalificiranim odraslim osobama više mogućnosti za učenje.

5. Kako ćemo to realizirati

Ovaj akcijski plan još je jedan iskaz želje i volje EU-a da podupire kvalitetno obrazovanje za sve. Temelji se na Preporuci Vijeća o oblicima usavršavanja 16 , Preporuci Vijeća o uspostavi europskog jamstva za djecu 17 i Preporuci Vijeća o inicijativi „Putevi do školskog uspjeha” 18 , a cilj mu je podržati države članice u bržoj provedbi reformi, bitno unaprijediti razine osnovnih vještina mladih i odraslih i postići istinski napredak.

Koordinacija među državama članicama dodatno će se pojačati. O osnovnim vještinama više računa vodit će se i pri praćenju reformi obrazovanja i vještina u okviru europskog semestra, utvrđivanju i praćenju strateških ciljeva za osnovne vještine na razini EU-a, kao i u okviru budućeg Europskog opservatorija za informacije o vještinama.

Provedba akcijskog plana integrirat će se u upravljačke strukture unije vještina. Prema potrebi će se uzeti u obzir preporuke Odbora za digitalno desetljeće o osnovnim digitalnim vještinama, kao i preporuke drugih relevantnih tijela. U okviru trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira nastavit će se koristiti sredstva iz fondova kohezijske politike, Mehanizma za oporavak i otpornost, programa Erasmus+, Instrumenta za tehničku potporu (TSI) te programa InvestEU i Obzor Europa. Ulaganja u obrazovanje i vještine na razini EU-a nastavit će se podupirati iz njegovih budućih programa financiranja. Iskorištavanjem najboljih primjera iz prakse, pilot-projekata i iskustava stečenih na razini EU-a, kao i bolje koordinacije s prioritetima europske politike povećat će se dodana vrijednost ulaganja u sektore ključne za europsku konkurentnost.

Komisija poziva Europski parlament, Vijeće i socijalne partnere da aktivno podrže Akcijski plan za osnovne vještine i provedbu njegovih inicijativa.

(1)

Kako je izmjereno u okviru Programa za međunarodnu procjenu učenika (PISA) OECD-a.

(2)

OECD (2023.), Rezultati istraživanja PISA 2022. (Svezak I.), The State of Learning and Equity in Education, PISA, OECD Publishing, Pariz, https://doi.org/10.1787/53f23881-en .

(3)

Međunarodno udruženje za vrednovanje obrazovnih postignuća (IEA, 2023.), Međunarodno istraživanje trendova u znanju matematike i prirodoslovlja, IEA (2021.), Međunarodno istraživanje čitalačke pismenosti.

(4)

IEA (2023.), Međunarodno istraživanje računalne i informacijske pismenosti.

(5)

IEA (2022.), Međunarodno istraživanje građanskoga odgoja i obrazovanja.

(6)

OECD (2024.), Do Adults Have the Skills They Need to Thrive in a Changing World?, Survey of Adult Skills 2023, OECD Skills Studies, OECD Publishing, Pariz, https://doi.org/10.1787/b263dc5d-en .

(7)

Podaci Eurostata za 2023.

(8)

Program politike za digitalno desetljeće.

(9)

Draghijevo izvješće (2024.): Strategija za konkurentnost Europe.

(10)

Lettino izvješće (2024.): Više od tržišta – brzina, sigurnost i solidarnost – jačanje jedinstvenog tržišta radi održive budućnosti i blagostanja svih građana EU-a.

(11)

2018/C 189/01.

(12)

COM(2023) 439 final.

(13)

2016/C 484/01.

(14)

2022/C 469/01.

(15)

2022/C 243/03.

(16)

2016/C 484/01.

(17)

2021/L 223/14.

(18)

2022/C 469/01.