Od ničim izazvane i neopravdane potpune ruske invazije na Ukrajinu, Rusija je prekinula opskrbu EU-a plinom te je tako pokušala upotrijebiti energiju kao političko oružje. Rusija je već dugi niz godina glavni EU-ov dobavljač plina. Više od 40 % EU-ove opskrbe plinom u prošlosti je osiguravala Rusija. Od veljače 2022. opskrba plinom stalno se smanjuje. Plin uvezen putem plinovoda iz Rusije činio je manje od 10 % uvoza plina u EU u prvoj polovini 2023.

Prekid u opskrbi koji je prouzročila Rusija imao je znatan utjecaj na razinu cijena plina u EU-u. Iako su se cijene tijekom prethodnog desetljeća kretale u rasponu od 5 MWh do 35 MWh i prosječno iznosile oko 20 EUR/MWh, cijene plina povećale su se iznad 300 EUR/MWh u kolovozu 2022. na vrhuncu krize i dosegnule razine koje su bile 1000 % više od prethodno zabilježenih prosječnih cijena u Uniji. Najviše razine cijena dosegnute su u jednom tjednu, odnosno tijekom pet uzastopnih dana trgovanja, od 22. do 26. kolovoza 2022., kad su cijene stalno bile iznad 250 EUR/MWh i odstupale od referentne cijene ukapljenog prirodnog plina za više od 50 EUR/MWh. Od vrhunca krize cijene su se znatno smanjile i početkom jeseni 2023. kretale su se u rasponu od 40 EUR/MWh do 50 EUR/MWh. Međutim, i dalje su dvostruko više nego prije krize.

Ekstremna povećanja cijena vrlo su štetna za europsko gospodarstvo. Plin se u velikoj mjeri upotrebljava u mnogim sektorima gospodarstva EU-a, od MSP-ova do velike industrije, posebno u granama s velikom potrošnjom plina kao što su keramika, staklo, gnojiva, celuloza i papir te kemikalije. Osim toga, visoke cijene plina prelijevaju se na cijene električne energije i povećavaju ukupnu inflaciju.

U tom je kontekstu Vijeće 19. prosinca 2022. donijelo hitnu Uredbu Vijeća (EU) 2022/2578 o uspostavi mehanizma za korekciju tržišta plina radi zaštite građana Unije i gospodarstva od pretjerano visokih cijena.

Uredba će se prestati primjenjivati 31. siječnja 2024. Ovim se prijedlogom nastoji produljiti razdoblje primjene odredaba Uredbe (EU) 2022/2578 za jednu godinu s obzirom na trajne rizike za opskrbu energijom, a time i cijene, u Uniji.

Uredbom Vijeća (EU) 2022/2578 od 22. prosinca 2022. uspostavlja se privremeni mehanizam za korekciju tržišta („MCM”) za naloge za trgovanje izvedenicama povezanima s virtualnim točkama trgovanja EU-a s dospijećima od jednog mjeseca do godine dana unaprijed.

MCM se aktivira kad dođe do korekcije tržišta, odnosno kad je cijena namire za izvedenice TTF-a s najkraćim dospijećem veća od 180 EUR/MWh i 35 EUR veća od referentne cijene (koja odražava globalna kretanja cijena ukapljenog prirodnog plina) tijekom tri radna dana. MCM dosad nije aktiviran jer su cijene TTF-a od stupanja na snagu Uredbe Vijeća (EU) 2022/2578 uvijek bile ispod aktivacijskih pragova. 

Nakon korekcije tržišta Uredbom o MCM-u utvrđuje se dinamičko ograničenje nadmetanja prema kojem tržišni operateri ne bi trebali prihvaćati, a sudionici na tržištu ne bi trebali podnositi naloge za izvedenice s cijenama od 35 EUR/MWh iznad referentne cijene koju je ACER objavio prethodnog dana. MCM se automatski deaktivira nakon 20 radnih dana ako dinamično ograničenje trgovanja iznosi 180 EUR/MWh tijekom tri uzastopna dana.

U skladu s člankom 6. Uredbe dinamično ograničenje trgovanja može se obustaviti odmah i u bilo kojem trenutku ako dovodi do ozbiljnih poremećaja na tržištu koji utječu na sigurnost opskrbe i protok plina unutar Unije ili na pravilno funkcioniranje tržišta energetskih izvedenica.

Odgovor Unije u okviru plana REPowerEU i pratećih inicijativa, uključujući mjere utvrđene u Uredbi (EU) 2022/2578, služio je tome da pripremi EU za smanjenu sigurnost opskrbe plinom. Ako se ne produži, Uredba će se prestati primjenjivati 31. siječnja 2024.

Međutim, od datuma donošenja ovog prijedloga i dalje postoje ozbiljne poteškoće u opskrbi Unije plinom.

Zbog znatnog smanjenja uvoza ruskog plina iz plinovoda tijekom protekle godine, dostupnost opskrbe plinom u Uniji znatno je manja nego u razdoblju prije krize. Uzimajući u obzir trenutačne razine uvoza plina putem plinovoda, očekuje se da će Unija 2023. primiti približno 20 milijardi kubičnih metara ruskog uvoza plina uvezenog plinovodom, ako se taj ionako nepouzdani uvoz u potpunosti ne prekine. To bi bilo približno 110 milijardi kubičnih metara manje nego 2021.

Stanje na globalnim tržištima plinom i dalje je vrlo napeto i očekuje se da će to potrajati još neko vrijeme. Kako je navela Međunarodna agencija za energiju (IEA) 1 , globalna opskrba ukapljenim prirodnim plinom tek se neznatno povećala 2022. (4 %) i 2023. (3 %) zbog „nedovoljnog povećanja kapaciteta za ukapljivanje, prekida rada u velikim izvoznim terminalima i smanjivanje zaliha sirovog plina u postrojenjima za proizvodnju ukapljenog prirodnog plina koja ga nabavljaju s plinskih polja koja su sve iscrpljenija”. Značajan novi kapacitet za ukapljivanje ukapljenog prirodnog plina na globalnoj razini (posebno u SAD-u i Kataru) bit će dostupan tek 2025., ali će „ravnoteža na tržištima u neposrednoj budućnosti i dalje biti nesigurna” 2 .

Ta situacija još uvijek negativno utječe na cijene plina koje su, unatoč tome što su znatno niže nego što su bile na vrhuncu u ljeto 2022., i dalje više nego prije krize što neminovno utječe na kupovnu moć građana EU-a i konkurentnost europskih poduzeća.

Velika volatilnost tržišta također je posljedica napetosti na tržištu i predstavlja dodatni rizik za gospodarstvo EU-a. U ljeto i jesen 2023. zabilježen je niz primjera znatne volatilnosti kad su cijene porasle za više od 50 % u nekoliko tjedana. To pokazuje da su tržišta plina i dalje osjetljiva i da na njima može doći do snažnih reakcija na svaki neočekivani i iznenadni šok za ponudu i potražnju, kao što je bio slučaj nakon štrajka u australskim terminalima za ukapljeni prirodni plin, krize na Bliskom istoku i poremećaja na plinovodu Balticconnector.

Brojni rizici mogu, ako se materijaliziraju, potaknuti strah od nestašice koji, s obzirom na nestabilnost tržišta zbog napetih uvjeta na njemu, može dovesti do snažnih reakcija s ozbiljnim posljedicama na cijene. Ti rizici uključuju ponovno povećanje azijske potražnje za ukapljenim prirodnim plinom zbog koje se smanjuje dostupnost plina na globalnom tržištu plina 3 , ekstremne vremenske uvjete koji bi mogli utjecati na skladištenje hidroenergije ili nuklearnu proizvodnju 4 zbog čega bi trebalo povećati proizvodnju električne energije iz plina te daljnje moguće poremećaje u opskrbi plinom, uključujući potpunu obustavu uvoza plina iz Rusije ili poremećaj postojeće kritične plinske infrastrukture.

Oružani sukobi visokog intenziteta sada su, osim Ukrajine, zahvatili i nekoliko dodatnih ključnih regija za opskrbu EU-a (Azerbajdžan, Bliski istok) zbog čega su opasnosti još veće.

Nedavni primjeri pokazuju vjerojatnost i relevantnost rizika povezanih s poremećajima u ključnoj plinskoj infrastrukturi. U rujnu 2022. plinovod NordStream 1 oštećen je činovima sabotaže u tolikoj mjeri da trenutačno ne može prevoziti plin i neće to moći ni u doglednoj budućnosti. U listopadu 2023. prekinut je Balticconnector, važan plinovod kojim se Finska povezuje s Estonijom. Zbog poremećaja na plinovodu Balticconnector Finska više ne može ispuniti kriterij N-1 kao dio infrastrukturnog standarda utvrđenog u članku 5. Uredbe (EU) 2017/1938. Kriterijem N-1 osigurava se da države članice poduzmu mjere kako bi u slučaju poremećaja najveće pojedinačne plinske infrastrukture i dalje imale tehnički kapacitet za zadovoljavanje svoje ukupne potražnje tijekom dnevnog vršnog razdoblja. Zbog poremećaja na plinovodu Balticconnector Finska je 27. listopada 2023. povisila svoju kriznu razinu u skladu s člankom 11. Uredbe (EU) 2017/1938 s „ranog upozorenja” na „uzbunjivanje”, što je posljednja krizna razina prije izvanrednog stanja. Taj novi infrastrukturni incident pokazuje vjerojatnost i važnost rizika povezanih s novim poremećajima ključne plinske infrastrukture.

U nizu naknadnih izvješća iz prosinca 2022., veljače, srpnja i listopada 2023. Međunarodna agencija za energiju (IEA) dosljedno ističe kontinuirane rizike za sigurnost opskrbe plinom u EU-u i upozorava da treba izbjegavati samozadovoljstvo zbog poboljšanja situacije u odnosu na vrhunac krize u ljeto 2022. Prema izvješću iz listopada 2023. „predviđa se da će globalna opskrba plinom 2023. i dalje biti nedostatna” i „očekuje se da će se zbog ispodprosječnog povećanja kapaciteta ukapljivanja ukapljenog prirodnog plina produljiti uvjeti ograničene opskrbe do 2024.”. U izvješću iz veljače IEA je navela kako je „globalna ravnoteža podložna neuobičajeno velikom broju različitih nesigurnosti i egzogenih čimbenika rizika. To uključuje mogućnost potpunog prestanka isporuke ruskog plina iz plinovoda Europskoj uniji, kao i ponovno povećanje kineskog uvoza ukapljenog prirodnog plina u skladu s dugoročnim ugovorima te zemlje za nabavu tog plina, što može dovesti do manje dostupnosti opskrbe prirodnim ukapljenim plinom”. Agencija je izradila scenarije stresa u slučaju prekida opskrbe ruskim plinom, nedostatne opskrbe ukapljenim prirodnim plinom i povećanja potražnje povezanog s vremenskim uvjetima, što bi moglo dovesti do potencijalne razlike između ponude i potražnje u EU-u od 40 milijardi m³. U svojem izvješću iz srpnja 2023. IEA je istaknula da su „rizici i nesigurnosti i dalje prisutni prije zime na sjevernoj hemisferi 2023./24.” te da „puna skladišta plina nisu jamstvo da neće doći do nestabilnosti tijekom zime i rizika od ponovnih tržišnih napetosti” 5 .

Osim toga, Europska mreža operatora transportnih sustava za plin (ENTSOG) objavila je godišnji Winter Supply Outlook s ljetnim pregledom, u skladu s člankom 8. Uredbe (EZ) br. 715/2009. ENTSOG je zaključio da bi, iako se opće stanje sigurnosti opskrbe u EU-u znatno poboljšalo, mogle biti potrebne dodatne mjere ako dođe do potpunog prekida opskrbe iz Rusije. Osim toga, potrebno je pažljivo upravljati skladištima tijekom zime 2023. – 2024. jer je razina punjenja od 46 % vjerojatno potrebna na početku sezone ubrizgavanja kako bi se postigao cilj skladištenja od 90 % utvrđen Uredbom (EU) 2022/1032.3

Odgovor Unije u okviru plana REPowerEU i pratećih inicijativa, uključujući mjeru utvrđenu u Uredbi (EU) 2022/2578, pridonio je poboljšanju situacije. Ako se relevantne mjere Unije prestanu primjenjivati, to bi moglo promijeniti stabilizirano, ali još uvijek osjetljivo stanje koje je Unija postigla te bi se mogla smanjiti otpornost EU-a na nepovoljne događaje.

S obzirom na te trajne ozbiljne poteškoće i rizike za sigurnost opskrbe plinom i cijene plina u EU-u, a da se ne mijenja trenutačna osjetljiva ravnoteža, potrebno je i hitno produljiti Uredbu (EU) 2022/2578. Stoga se ovim prijedlogom nastoji produljiti razdoblje primjene Uredbe (EU) 2022/2578 za jednu godinu.

Različite odredbe Uredbe (EU) 2022/2578, koje se ovim prijedlogom nastoje produljiti, potrebne su za otklanjanje prethodno navedenih ozbiljnih poteškoća i rizika za sigurnost opskrbe plinom i cijene plina u EU-u.

U ožujku 2023. ACER i ESMA proveli su procjenu učinka MCM-a od njegova stupanja na snagu i zaključili da MCM nije aktiviran i da do tog trenutka nije došlo do negativnih učinaka na energetska (i financijska) tržišta. Komisija je proširila analizu kako bi procijenila kretanja na tržištu posljednjih mjeseci i utvrdila da MCM nikad nije aktiviran i nije utvrdila negativne učinke od stupanja na snagu Uredbe o MCM-u.

MCM sprječava da cijene na tržištima plinskih izvedenica dostignu previsoke razine u usporedbi s međunarodnim cijenama na tržištima plinskih izvedenica te stoga ograničava negativan učinak visokih cijena na kupovnu moć građana EU-a i konkurentnost europskih poduzeća.

Europska komisija predstavila je 23. ožujka 2022. komunikaciju naslovljenu „Sigurnost opskrbe i osiguravanje priuštivih cijena energije: opcije za neposredne mjere i priprema za sljedeću zimu” (COM(2022) 138 final), u kojoj je iznesen cilj osiguravanja opskrbe plinom uz razumne troškove počevši od sljedeće zime. U Komunikaciji se regulatorno postavljanje gornje granice ili prilagođavanje cijene plina navodi kao opcija koju se može razmotriti za ublažavanje naglog porasta cijena energije. U kontekstu rastuće krize, Europska komisija objavila je u listopadu 2022. komunikaciju u kojoj ponovno potvrđuje da su za rješavanje problema visokih cijena energije potrebne ciljane i koordinirane mjere. U toj je komunikaciji Komisija predložila uspostavu mehanizma za ograničavanje cijena putem glavne europske burze plina, TTF-a, koji bi se aktivirao po potrebi. Uredbom (EU) 2022/2578 provodi se prijedlog koji je Komisija iznijela u svojim komunikacijama.

Mehanizmom za korekciju tržišta i ovim prijedlogom za njegovo produljenje ne dovode se u pitanje ciljevi i načela Uredbe (EU) 2017/1938 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2017. o mjerama za zaštitu sigurnosti opskrbe plinom. Uredbom (EU) 2022/2578 osigurava se da, u slučaju izvanrednog stanja na regionalnoj razini ili razini Unije, mehanizam za korekciju tržišta neće neopravdano ograničavati protok plina na unutarnjem tržištu, čime bi se ugrozila sigurnost opskrbe plinom u Uniji.

Uredba (EU) 2022/2578 i ovaj prijedlog za produljenje dio su skupine mjera za savladavanje trenutačne energetske krize koje je Vijeće donijelo proteklih mjeseci. Konkretno, Uredba (EU) 2022/2578 usko je povezana s Uredbom Vijeća (EU) 2022/1369 i usklađena s njezinim ciljevima. Njome se posebno osigurava da Komisija može suspendirati mehanizam za korekciju tržišta ako on negativno utječe na napredak u provedbi cilja smanjenja potrošnje plina u skladu s člankom 3. Uredbe Vijeća (EU) 2022/1369 ili vodi do ukupnog povećanja potrošnje plina, na temelju podataka o potrošnji plina i smanjenju potražnje koje su dostavile države članice u skladu s člankom 8. Uredbe Vijeća (EU) 2022/1369.

Redovito i učinkovito praćenje i izvješćivanje ključni su za procjenu napretka koji su države članice ostvarile u provedbi dobrovoljnih i obveznih mjera za smanjenje potražnje. U tu svrhu, uz mjere praćenja i izvješćivanja predviđene Uredbom Vijeća (EU) 2022/1369, države članice moraju najkasnije dva tjedna nakon korekcije tržišta obavijestiti Komisiju o mjerama koje su poduzele kako bi smanjile potrošnju plina i električne energije kao odgovor na tu korekciju, osim ako Komisija donese odluku o suspenziji. Smanjenje potražnje u cijeloj Uniji izraz je načela solidarnosti, koje je sadržano u Ugovoru.

Osim toga, Uredbom (EU) 2022/2578 dopunjuju se ciljevi uvođenja mehanizma za upravljanje unutardnevnom volatilnosti radi rješavanja problema kratkoročne volatilnosti tržišta kako je utvrđeno u poglavlju III. odjeljku 1. Uredbe 2022/2576. Mehanizam za upravljanje unutardnevnom volatilnosti instrument je za ograničavanje ekstremnih promjena u roku od jednog dana i nije dovoljan za rješavanje problema previsokih cijena kakve su zabilježene u ljeto 2022.

Nadalje, Uredba (EU) 2022/2578 i ovaj prijedlog u skladu su s ciljevima europskog zelenog plana, posebno s osiguravanjem sigurne i cjenovno pristupačne opskrbe energijom u EU-u. U tu je svrhu predviđen mehanizam kojim će se ublažiti učinci iznimno visokih cijena plina na potrošače u EU-u i države članice, no istodobno je osmišljen tako da ne uzrokuje strukturno snižavanje cijena koje bi, ako se prenese na krajnje potrošače, moglo dovesti do veće potrošnje plina.

Uredba (EU) 2022/2578 i ovaj prijedlog za produljenje u skladu su s drugim politikama Unije, posebno s pravilima o politici unutarnjeg tržišta, među ostalim u pogledu pravila tržišnog natjecanja. Uredbom (EU) 2022/2578 neopravdano se ne zadire u načela prava tržišnog natjecanja. Konkretno, mehanizam za korekciju tržišta osmišljen je tako da se intervencija ograniči na situacije pretjerano visokih cijena, u kojima indeks TTF-a više ne pruža odgovarajuću zamjensku vrijednost za cijene koje točno odražavaju tržišnu dinamiku u Europi.

Pravna je osnova za ovaj instrument članak 122. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”). Uvjeti za primjenu ove odredbe zahtijevaju da je mjera „primjerena gospodarskim prilikama”, što je posebno slučaj ako se pojave „ozbiljne poteškoće u opskrbi određenim proizvodima”. Mjere se moraju poduzeti i u duhu solidarnosti te, prema sudskoj praksi, moraju biti privremene i proporcionalne.

Trenutačna stalna nestašica u opskrbi plinom, zajedno s nestabilnošću cijena uzrokovanom osjetljivom ravnotežom na globalnim tržištima plina, predstavlja ozbiljnu poteškoću u opskrbi energentom u skladu s člankom 122. UFEU-a. Kako je istaknuto u stavku 1. („Razlozi i ciljevi prijedloga”), i dalje postoje ozbiljne poteškoće i rizici za sigurnost opskrbe plinom u EU-u.

Ako se mjere utvrđene u Uredbi (EU) 2022/2578 prestanu primjenjivati, države članice više ne bi imale sredstvo za izravno rješavanje slučajeva pretjerano visokih cijena uzrokovanih takvim poteškoćama i rizicima.

Kako je objašnjeno u stavku 1. („Razlozi i ciljevi prijedloga”), odredbe Uredbe nužne su i proporcionalne za savladavanje ozbiljnih poteškoća i potencijalnih rizika za cijene do kojih bi moglo doći zbog trenutačne osjetljive ravnoteže u plinskom sustavu EU-a.

Kako bi se izbjeglo fragmentirano djelovanje koje bi moglo dovesti do podjele integriranog tržišta plina EU-a, potrebno je zajedničko djelovanje u duhu solidarnosti. Osim toga, MCM-om se jača solidarnost Unije izbjegavanjem pretjerano visokih cijena, koje su za mnoge države članice neodržive čak i u kratkim razdobljima. MCM-om se može pomoći osigurati da poduzeća za opskrbu plinom iz svih država članica mogu kupovati plin po razumnim cijenama u duhu solidarnosti.

Osim toga, zajedničkim zaštitnim mjerama, koje bi mogle biti potrebnije u državama članicama bez alternativnih izvora opskrbe nego u onima s više alternativa, osigurava se koordiniran pristup kao izraz energetske solidarnosti.

Stoga je opravdano da se predloženi instrument temelji na članku 122. stavku 1. UFEU-a.

Odredbe Uredbe i predloženo produljenje u potpunosti su u skladu s načelom supsidijarnosti.

Zbog integrirane prirode tržišta plina i financijskih tržišta djelovanje na razini Unije najdjelotvorniji je način rješavanja problema ekstremno visokih cijena na razini Unije.

Odredbe Uredbe i njihovo predloženo produljenje u potpunosti su u skladu s načelom proporcionalnosti. Mjera je proporcionalna dimenziji i prirodi utvrđenih problema te postizanju postavljenih ciljeva.

Ograničenja trgovanja uobičajena su značajka na uređenim tržištima kako bi se djelovalo u slučaju problema s mehanizmima formiranja cijena koji bi mogli dovesti do štetnih učinaka za potrošače. Takav mehanizam postoji, na primjer, na tržištima električne energije u EU-u (vidjeti npr. članak 10. Uredbe (EU) 2019/943), a može se naći i na tržištima izvan Unije, primjerice u SAD-u.

Nadalje, svrha mehanizma nije intervenirati u normalno međudjelovanje ponude i potražnje niti ograničiti uobičajeno određivanje cijena. Mehanizam se može aktivirati samo u vrlo iznimnim okolnostima u kojima povećanje cijene na TTF-u nije povezano s promjenama međunarodnih cijena, što trenutačno dovodi u pitanje njezinu prikladnost kao referentne cijene. Mehanizam za korekciju tržišta aktivirat će se samo u iznimnim okolnostima na strogo ograničeno vrijeme.

Ograničenje trgovanja odmah će se deaktivirati kad te iznimne okolnosti prestanu postojati. Osim toga, uz mehanizam za korekciju tržišta osmišljen je i opsežan skup zaštitnih mjera kojima se omogućuje suspenzija mehanizma ako dođe do nenamjernih poremećaja na tržištu koji bi negativno utjecali na sigurnost opskrbe i tokove unutar EU-a te na uredno funkcioniranje tržišta izvedenica.

Stoga mehanizam za korekciju tržišta ne prelazi ono što je nužno za postizanje željenog cilja politike i proporcionalan je postizanju cilja ublažavanja učinka neuobičajeno visokih cijena plina. Produljenje za jednu godinu potrebno je zato što su ozbiljne poteškoće u opskrbi energijom trajne i dovode do rizika za cijene i sigurnost opskrbe za koje se očekuje da će se nastaviti barem tijekom cijele 2024. jer se strukturne promjene tržišnih uvjeta očekuju tek tijekom 2025. 

Uzimajući u obzir dimenziju energetske krize i razmjer njezina društvenog, gospodarskog i financijskog učinka, odredbe koje se žele produljiti ovim prijedlogom sadržane su u uredbi općeg područja primjene koja se izravno i odmah primjenjuje. Stoga bi se i produljenje razdoblja primjene tih odredaba trebalo provesti donošenjem uredbe.

Zbog hitnosti izrade prijedloga za produljenje Uredbe kako bi ga Vijeće moglo pravodobno donijeti, nije bilo moguće provesti savjetovanje s dionicima.

Međutim, službe Komisije procijenile su jesu li nakon stupanja na snagu MCM-a nastali negativni učinci.

U skladu sa zahtjevima iz članka 8. Uredbe (EU) 2022/2578 u svojim izvješćima o procjeni učinaka objavljenima 1. ožujka 2023. ACER( 6 ) i ESMA( 7 ) analizirali su niz pokazatelja za procjenu učinka MCM-a od njegova stupanja na snagu. Ti pokazatelji obuhvaćaju nekoliko područja, od sigurnosti opskrbe i protoka unutar EU-a do financijskih tržišta i stabilnosti. ACER i ESMA zaključili su da MCM dosad nije aktiviran i da do objave njihova izvješća nije došlo do negativnih učinaka.

Na temelju pokazatelja koje su ACER i ESMA utvrdili u svojim izvješćima iz ožujka, Komisija je proširila analizu kako bi procijenila tržišna kretanja u posljednjim mjesecima. MCM nikada nije aktiviran i nisu utvrđeni negativni učinci od stupanja na snagu MCM-a.

Ishod procjene Komisije predstavljen je predstavnicima država članica na sastanku Radne skupine Vijeća za energetiku 5. listopada 2023.

Mehanizam za korekciju tržišta privremen je i aktivira se samo ako su ispunjeni određeni uvjeti. Ti su uvjeti odraz situacije koja je štetna za gospodarstvo Unije i njezinu energetsku sigurnost te ih se stoga ne smije zanemariti. Osim toga, mehanizam za korekciju tržišta sadržava čvrste zaštitne mjere kojima bi se spriječilo da se pojavi bilo kakav problem povezan s temeljnim pravima. Sastavni dio je mehanizam deaktivacije kojim se korekcija tržišta okončava ako više nije opravdana stanjem na tržištu prirodnog plina. Čak i ako postoje uvjeti koji opravdavaju aktivaciju mehanizma za korekciju tržišta, Uredbom je predviđena mogućnost suspenzije mehanizma ako dođe do nenamjernih poremećaja na tržištu. Komisija je obvezna donijeti odluke o suspenziji u slučaju nenamjernih poremećaja na tržištu. Stoga je mehanizam za korekciju tržišta proporcionalan i opravdan jer ne utječe više nego što je potrebno na temeljna prava kao što je sloboda poduzetništva s obzirom na učinak koji bi nedjelovanje imalo na gospodarstvo Unije i njezinu energetsku sigurnost.

Utjecaj na proračun EU-a povezan s ovim prijedlogom odnosi se na ljudske resurse Glavne uprave (GU) Europske komisije za energetiku. Taj novi mehanizam podrazumijeva praćenje, među ostalim funkcioniranja tržišta robe i njihova učinka na sigurnosti opskrbe, koje obično nije jedna od uloga Komisije. Zbog razine odgovornosti povezane s tom zadaćom presudno je osigurati odgovarajuću potporu službi Komisije, dodjeljivanjem veće uloge Glavnoj upravi za energetiku, posebno u području praćenja i procjene financija i tržišta (šest jedinica ekvivalenta punog radnog vremena). Potpora ACER-a u praćenju, aktivaciji i suspenziji mehanizma za korekciju tržišta bit će ključna za njegovu učinkovitu provedbu. Stoga se utjecaj na proračun EU-a povezan s ovim prijedlogom odnosi i na ljudske resurse i druge administrativne rashode ACER-a (šest jedinica ekvivalenta punog radnog vremena).

Predložene su izmjene ciljane i ograničenog područja primjene kako bi se razdoblje primjene odredaba Uredbe (EU) 2022/2578 produljilo za jednu godinu.

U članku 12. predlaže se da se razdoblje primjene Uredbe promijeni i produlji do 31. siječnja 2025.