EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 21.6.2021.
COM(2021) 330 final
2018/0250(COD)
KOMUNIKACIJA KOMISIJE
EUROPSKOM PARLAMENTU
na temelju članka 294. stavka 6. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
o
stajalištu Vijeća o donošenju Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Fonda za unutarnju sigurnost
2018/0250 (COD)
KOMUNIKACIJA KOMISIJE
EUROPSKOM PARLAMENTU
na temelju članka 294. stavka 6. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
o
stajalištu Vijeća o donošenju Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Fonda za unutarnju sigurnost
1.Kontekst
Datum prosljeđivanja prijedloga Europskom parlamentu i Vijeću
(dokument COM(2018) 472 final – 2018/0250 COD):
|
13. lipnja 2018.
|
Datum mišljenja Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora:
|
17. listopada 2018.
|
Datum stajališta Europskog parlamenta, prvo čitanje:
|
13. ožujka 2019.
|
Datum donošenja djelomičnog općeg pristupa Vijeća:
|
7. lipnja 2019.
|
Datum donošenja općeg pristupa Vijeća:
|
12. listopada 2020.
|
Datum petog trijaloga na kojem je postignut privremeni politički dogovor o ključnim političkim pitanjima:
|
10. prosinca 2020.
|
Datum usvajanja stajališta Vijeća:
|
14. lipnja 2021.
|
|
|
2.Cilj prijedloga Komisije
U kontekstu višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027. Komisija je podnijela prijedlog obnovljenog i ojačanog Fonda za unutarnju sigurnost (FUS) kako bi se doprinijelo visokoj razini sigurnosti u EU-u. Cilj prijedloga bio je jačanje ukupnog proračuna Unije za unutarnju sigurnost.
U prijedlogu Fonda prepoznaje se i uzima u obzir da je prekogranična dimenzija ključna za unutarnju sigurnost te da je nužan snažan, koordiniran odgovor na razini EU-a. Cilj je Fonda povećati razinu sigurnosti u EU-u, posebno sprečavanjem i suzbijanjem terorizma, radikalizacije, teškog i organiziranog kriminala i kiberkriminaliteta, pomaganjem žrtvama kriminala i njihovom zaštitom te pripremanjem za sigurnosne incidente, rizike i krize, zaštitom od njih i djelotvornim upravljanjem njima.
Kako je utvrđeno u prethodnom programskom razdoblju, bila je potrebna veća fleksibilnost u upravljanju prethodnim fondom kako bi se bolje poduprli njegovi ciljevi. U prijedlogu novog Fonda osigurana je takva fleksibilnost, ali i usmjeravanje financijskih sredstava na prioritete i djelovanja Unije od kojih Unija ima znatnu korist. Stoga su za prevladavanje promjenjivih operativnih izazova i za nove prioritete bili potrebni novi mehanizmi za dodjelu sredstava u okviru podijeljenog, izravnog i neizravnog upravljanja.
3.Primjedbe na stajalište Vijeća
Stajalište Vijeća kako je doneseno u prvom čitanju u potpunosti odražava politički dogovor Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije postignut 10. prosinca 2020. Glavne točke tog dogovora navedene su u nastavku.
Ciljevi i uvodna izjava o obavještajnoj suradnji: postignut je dogovor o uključivanju uvodne izjave umjesto novog, četvrtog posebnog cilja u području obavještajne suradnje.
Proračun: financijska omotnica usklađena je s iznosima dogovorenima za višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027., tj. 1,9 milijardi EUR u tekućim cijenama. Udio tematskog instrumenta u ukupnoj financijskoj omotnici smanjen je s 40 % na 30 %. Nadalje, zadržan je prijedlog Komisije o uvjetovanosti za dobivanje dodatnih sredstava u fazi preispitivanja u sredini programskog razdoblja. Kako je predloženo, država članica mora podnijeti zahtjeve za plaćanje koji obuhvaćaju najmanje 10 % početnih sredstava dodijeljenih njezinu programu kako bi taj program bio prihvatljiv za dodjelu dodatnih sredstava u okviru preispitivanja u sredini programskog razdoblja.
Minimalni postoci: minimalni postoci za dodjelu sredstava za posebne ciljeve, kako slijedi:
(a)najmanje 10 % sredstava za programe država članica treba biti dodijeljeno posebnom cilju razmjene informacija;
(b)najmanje 10 % sredstava za programe država članica treba biti dodijeljeno posebnom cilju operativne suradnje.
Države članice mogu u propisno opravdanim slučajevima odstupiti od minimalnih postotaka financiranja u svojim programima.
Područje primjene potpore: prihvatljivim djelovanjima u okviru ciljeva Fonda navedenih u Prilogu III. FUS-u upravljat će se na sljedeći način:
(a)Prilog III. ostaje otvoren popis za potrebe programa koje izrađuju države članice;
(b)za potrebe programa tematskih instrumenata Prilog III. ostat će otvoren popis. Tim je dogovorom omogućena fleksibilnost u pogledu djelovanja koja se trebaju poduzeti jer se Komisija neće ograničiti na djelovanja navedena u Prilogu III., nego će moći iskoristiti širi spektar djelovanja kako bi se suočila s novim sigurnosnim prijetnjama.
Treće zemlje i vanjska dimenzija Fonda: dogovor je postignut na temelju sljedećeg:
(a)dodatnih zaštitnih mjera uključenih za djelovanja u trećim zemljama i djelovanja povezana s trećim zemljama (npr. projekti država članica u trećim zemljama ili povezani s trećim zemljama trebaju prethodno odobrenje Komisije, a prihvatljivi subjekti s poslovnim nastanom u trećim zemljama mogu dobiti financijska sredstva samo ako su dio konzorcija s najmanje jednim subjektom s poslovnim nastanom u državi članici);
(b)odredaba uključenih kako bi se naglasila unutarnja priroda Fonda i na temelju činjenice da, iako su djelovanja u trećim zemljama ili povezana s trećim zemljama i dalje moguća, programi moraju prvenstveno služiti unutarnjoj politici Unije.
Financiranje decentraliziranih agencija: decentralizirane agencije iznimno mogu biti prihvatljive za financiranje u okviru djelovanja Unije ako su ta djelovanja u nadležnosti agencija i nisu obuhvaćena doprinosom Unije proračunu agencija.
Postupci donošenja za provedbene akte: programi rada tematskog instrumenta trebaju se donijeti provedbenim aktima u okviru postupka ispitivanja (uz „klauzulu o nedavanju mišljenja”). Za hitnu pomoć uključen je brži postupak za donošenje neposredno primjenjivih provedbenih akata. Predložak za godišnje izvješće o uspješnosti donijet će se provedbenim aktom podložno savjetodavnom postupku.
Tematski instrument: Komisija izvješćuje o upotrebi i raspodjeli tematskog instrumenta među njegovim komponentama, među ostalim o potpori dodijeljenoj djelovanjima u trećim zemljama ili povezanima s njima u okviru djelovanja Unije. Kad Europski parlament na temelju informacija koje su mu predstavljene dȃ preporuke za djelovanja koja će se podupirati u okviru tematskog instrumenta, Komisija nastoji te preporuke uzeti u obzir.
Neprihvatljiva djelovanja koja bi trebala biti prihvatljiva u kriznim situacijama: postignut je dogovor prema kojem samo djelovanja ograničena na održavanje javnog reda na nacionalnoj razini mogu postati prihvatljiva za financiranje u slučaju krizne situacije.
Operativna potpora: postotak dodijeljenih sredstava za operativnu potporu povećan je na 20 % (s 10 % u prijedlogu Komisije).
Najveći postotak za opremu, prijevozna sredstva i objekte koji su važni za sigurnost te prihvatljivost standardne opreme: postotak dodijeljenih sredstava koje države članice mogu potrošiti na opremu, prijevozna sredstva i objekte koji su važni za sigurnost povećan je na 35 % (s 15 % u prijedlogu Komisije). Dogovoreno je i da se uključi samo uvodna izjava, a ne članak u pogledu neprihvatljivosti standardne opreme, prijevoznih sredstava i objekata koji su važni za sigurnost.
Višenamjenska oprema: dogovoreno je da se iz Fonda može financirati oprema koja se može upotrebljavati i za upravljanje granicama i za vize, pod uvjetom da je primarna svrha unutarnja sigurnost.
Međunarodne organizacije: u tekst su uključene nove odredbe o reviziji i kontroli međunarodne organizacije.
Pokazatelji uspješnosti: pojednostavnjeni su pokazatelji rezultata i ostvarenja iz priloga V. i VIII.
Retroaktivnost: uključene su odredbe o retroaktivnosti kako bi se uzelo u obzir da se akt neće donijeti prije kraja 2020.
Općenito, postignutim dogovorom zadržavaju se ciljevi izvornog prijedloga Komisije, ali uz nešto manju fleksibilnost i manje pojednostavnjenje nego što je prvotno predloženo. Dogovorom se zadržava jednaka razina ambicije kao u početnom prijedlogu i pruža primjenjiva pravna osnova za provedbu ciljeva Fonda.
Komisija je u zadnjem političkom trijalogu, održanom 10. prosinca 2020., istaknula da radi postizanja općeg konačnog dogovora može prihvatiti elemente o kojima su se usuglasili Europski parlament i Vijeće.
4.Zaključak
Komisija prihvaća stajalište Vijeća.