EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 18.12.2020.

COM(2020) 813 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o funkcioniranju dogovora uspostavljenih Direktivom Vijeća 2010/24/EU od 16. ožujka 2010. o uzajamnoj pomoći kod naplate potraživanja vezanih za poreze, carine i druge mjere

{SWD(2020) 340 final}

Uvod

1.Pravedno oporezivanje važan je element nedavno donesenog Akcijskog plana Komisije za pravedno i jednostavno oporezivanje kojim se podupire strategija oporavka 1 . Od svakoga se očekuje da plaća svoj dio poreza. Ako porezi ostanu nenaplaćeni, porezna tijela trebaju poduzeti mjere kako bi ih naplatila. Međutim, nadležnost poreznih tijela ograničena je na njihovo državno područje. Ne mogu poduzeti mjere naplate u drugim zemljama čak ni ako su se porezni dužnici možda preselili u drugu zemlju ili imaju imovinu u drugim zemljama. Stoga je EU donio zakonodavstvo koje njegovim državama članicama omogućuje da si uzajamno pomažu u naplati svojih poreznih potraživanja i ostalih potraživanja EU-a definiranih u članku 2. direktive iz naslova.

Način funkcioniranja te pomoći pri naplati može se ilustrirati sljedećim primjerom: osoba ne plaća porezne dugove u državi članici A. Preseli se u državu članicu B, ali vlasnik je nekretnine u državi članici C. U tom slučaju porezna tijela države članice A mogu zatražiti pomoć od poreznih tijela država članica B i C kako bi država članica A naplatila porezni dug.

Na taj način uzajamna pomoć doprinosi jednakosti i nediskriminaciji u području oporezivanja: pomaže osigurati da svi plaćaju svoje porezne obveze te spriječiti porezne prijevare i proračunske gubitke država članica i EU-a.

2.Ovo se izvješće nastavlja na Izvješće Komisije COM(2017) 778 2 od 18. prosinca 2017. Europskom parlamentu i Vijeću o funkcioniranju dogovora uspostavljenih Direktivom Vijeća 2010/24/EU 3 od 16. ožujka 2010. o uzajamnoj pomoći kod naplate potraživanja vezanih za poreze, carine i druge mjere. Člankom 27. stavkom 3. te direktive predviđa se da Komisija svakih pet godina izvješćuje Europski parlament i Vijeće o provedbi dogovora uspostavljenih tom direktivom. Ovo je izvješće drugo izvješće na temelju te nove direktive. Njime se obuhvaća razdoblje 2017.–2019.

3.U skladu sa zaključcima iz prethodnog izvješća utvrđene su sljedeće mjere:

(1)    poboljšanje prikupljanja statističkih podataka o upotrebi pomoći pri naplati poreza, s obzirom na detaljniju evaluaciju učinkovitosti i djelotvornosti uzajamne pomoći pri naplati, uzimajući u obzir potrebu za izbjegavanjem ili ograničavanjem dodatnog radnog opterećenja za nacionalna porezna tijela. Posebnu pozornost treba obratiti i na vezu između radnog opterećenja dolaznih zahtjeva za pomoć i administrativnih resursa raspoređenih u državi članici koja prima zahtjev;

(2)    ispitivanje problema na razini pojedinačnih država članica koji otežavaju nesmetano funkcioniranje uzajamne pomoći pri naplati, s obzirom na preporuke ili druge mjere za rješavanje tih problema;

(3)    ispitivanje potreba i načina za poboljšanje funkcioniranja sustava pomoći pri naplati na razini EU-a;

(4)    stjecanje znanja i upoznavanje nacionalnih poreznih tijela i poreznih obveznika sa zakonodavstvom o uzajamnoj pomoći pri naplati;

(5)    ispitivanje mogućnosti i načina za promicanje i olakšavanje pomoći pri naplati s trećim zemljama, ne gubeći iz vida nadležnost i prioritete EU-a.

4.Kad je riječ o prve tri točke mjera, daljnju analizu provela je projektna skupina Fiscalis 110, u kojoj je sudjelovalo 13 država članica 4 . Prikupljene su primjedbe i od ostalih država članica, osobito u vezi s problematičnim pitanjima s kojima se susreću na nacionalnoj razini.

5.U ovom se izvješću predstavljaju daljnje mjere i navodi niz preporuka za daljnja poboljšanja.

1. Prva točka mjera: poboljšanje i automatizacija prikupljanja statističkih podataka

6.Države članice koje su podnijele zahtjev i države članice koje primaju zahtjev prijavile su u određenoj mjeri različite naplaćene iznose u razdoblju 2017.–2019.

Tablica 1.: Pregled naplaćenih iznosa (2017.–2019.)

Navedeni podaci ukazuju na to da je tijekom trogodišnjeg razdoblja naplaćeno od 283 do 393 milijuna EUR.

Iznosi u lijevom i desnom stupcu prethodne tablice ne moraju se potpuno podudarati. U lijevom su stupcu iznosi naplaćeni prije odbitka troškova nastalih u državi članici koja prima zahtjev (što bi obično dovelo do većeg iznosa u lijevom stupcu), a neki se dugovi mogu izravno platiti državi članici koja je podnijela zahtjev (što dovodi do većeg iznosa u desnom stupcu). Međutim, odstupanja među stupcima velika su, osobito za 2017., s tim da se razlike između prijavljenih iznosa smanjuju iz godine u godinu. Bez obzira na to poboljšanje, velika odstupanja izazivaju sumnje u točnost tih statističkih podataka.

Odstupanja se mogu naći i u broju zahtjeva za pomoć koje su prijavile države članice (više informacija o broju zahtjeva za pomoć potražiti u odjeljku 1.1. radnog dokumenta službi Komisije priloženog ovom izvješću).

7.Prelazak na automatizirano prikupljanje statističkih podataka pomoći će poboljšati pouzdanost statističkih podataka koje prijavljuju države članice. Isto tako, time će se smanjiti administrativno opterećenje država članica.

8.Štoviše, automatiziranim prikupljanjem statističkih podataka omogućit će se državama članicama da prikupe relevantnije informacije o svojem stvarnom učinku u okviru pomoći pri naplati poreza.

Stručna skupina za naplatu već je raspravljala o mogućnosti da države članice prošire automatizirano prikupljanje statističkih podataka na sljedeće elemente:

-vrsta odgovora na zahtjeve za naplatu, kojima se daje naznaka korisnosti zahtjeva i mogućnost da dođe do naplate,

-broj situacija u kojima država članica koja je podnijela zahtjev revidira zahtjeve nakon ispravaka, sporova, (djelomičnih) plaćanja itd.,

-pravodobnost potvrda o primanju zahtjeva za pomoć i pravodobnost prvih odgovora na zahtjeve za pomoć,

-broj zahtjeva za naplatu koji se odnose na povrate PDV-a koje treba podnijeti država koja prima zahtjev (ako je mjera koja se traži od te države ograničena na zapljenu predmetnog iznosa PDV-a koji se potražuje).

Komisija očekuje da će te dodatne informacije pomoći u poboljšanju evaluacije rada i većoj vidljivosti rada država članica koje primaju zahtjev i država članica koje su podnijele zahtjev.

9.Za automatizirano prikupljanje prethodno navedenih statističkih podataka potreban je daljnji razvoj u području IT-a. To bi trebalo biti spremno 2021. tako da bi države članice od 2022. mogle u potpunosti automatizirano prikupljati te statističke podatke kad je riječ o zahtjevima i odgovorima.

2.    Druga točka mjera: poboljšanje zakonodavstva i prakse na nacionalnoj razini

10.Postoje različite situacije u kojima bi se naplata i izvršenje zahtjeva za pomoć pri naplati trebali poboljšati na nacionalnoj razini.

(1.a)    Slučajevi bez odgovora, u kojima je očigledan nedostatak suradnje. To uključuje slučajeve kada tijela koja primaju zahtjev ne potvrde primitak zahtjeva za pomoć ili kada ne daju daljnje odgovore na zahtjev.

Te situacije utječu na međusobno povjerenje, koje je važno u pomoći pri naplati poreza.

(1.b)    Druge situacije nedostatka suradnje zbog nedovoljnih ili nejasnih informacija te komunikacijskih problema. Uključuju situacije u kojima tijela koja su podnijela zahtjev ne daju jasne informacije o svojem zahtjevu (npr. nedovoljno ili nikakvo obrazloženje zahtjeva za naplatu starog potraživanja, nedovoljno objašnjene informacije na kojima se temelji zahtjev iako bi bile korisne za njegovo izvršenje) ili kada tijela koja primaju zahtjev ne daju jasne informacije o poduzetim mjerama u državi članici koja prima zahtjev i/ili o problemima zbog kojih se sprečava ili ometa izvršenje zahtjeva za pomoć.

Te situacije utječu na djelotvornost i učinkovitost pomoći pri naplati poreza. Nejasni zahtjevi i odgovori uzrokuju nepotrebno dodatno administrativno opterećenje predmetnih tijela. Neizvjesnost isto tako državi članici koja je podnijela zahtjev otežava pribjegavanje daljnjim mjerama (npr. mjerama kojima se pokreće stečajni postupak ili mjerama kojima se prekida ili ukida razdoblje ograničenja).

(2.a)    Pogrešna primjena Direktive o naplati: situacije u kojima se Direktiva 2010/24 ne primjenjuje ispravno u zakonodavstvu i/ili u upravnoj praksi države članice koja prima zahtjev ili situacije povezane s pogrešnim tumačenjem Direktive (vidjeti odjeljke 2.2.1.–2.2.4. radnog dokumenta službi Komisije priloženog ovom izvješću).

Te situacije ozbiljno otežavaju pravilno funkcioniranje sustava pomoći pri naplati poreza. Uzrok su nepotrebne zbrke koja ponekad dovodi do dodatnog pogrešnog tumačenja i međusobnih nesporazuma.

(2.b)    Nedostatno nacionalno zakonodavstvo ili praksa: situacije u kojima pravni okvir ili praksa u državi članici koja prima zahtjev nisu dostatni da bi se pružila pomoć pri naplati drugim državama članicama (vidjeti odjeljak 2.2.5. radnog dokumenta službi Komisije priloženog ovom izvješću).

Ako nacionalno zakonodavstvo ili praksa nisu dovoljno razvijeni i prilagođeni potrebama međunarodne pomoći pri naplati, pomoć pri naplati ne može ispravno funkcionirati. Takve situacije mogu biti izravno ili neizravno diskriminirajuće i imati negativne posljedice na naplatu poreza i funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

11.Općenito se može zaključiti da države članice moraju rasporediti dovoljno ljudskih resursa i informatičke infrastrukture za obradu dolaznih zahtjeva za pomoć pri naplati te da se moraju osmisliti nacionalna pravila i upravna praksa s ciljem aktivnog pružanja djelotvorne pomoći pri naplati.

12.Komisija namjerava pomno pratiti prijavljena pitanja. Sve predmetne države članice pozvane su da daju komentare i prema potrebi predstave svoje daljnje mjere. Komisija trenutačno provodi evaluaciju tih pitanja, što u nekim slučajevima može uključivati pokretanje postupaka zbog povrede prava u situacijama pogrešne provedbe Direktive o naplati.

3.    Treća točka mjera: poboljšanje funkcioniranja pomoći pri naplati na razini EU-a

13.U Izvješću Komisije COM(2017) 778 zaključilo se da se može razmotriti poboljšanje različitih pravnih i tehničkih aspekata funkcioniranja EU-ova sustava pomoći pri naplati poreza (vidjeti odjeljak 4.3. tog izvješća).

14.Neke ideje za poboljšanje okvira EU-a pokrenule su države članice u kontekstu evaluacije provedene 2017. 5 Projektna skupina Fiscalis 110 dodatno je analizirala niz prijedloga za poboljšanje učinkovitosti dogovora za pomoć pri naplati. U pregledu u nastavku predstavljaju se glavni elementi.

15.Glavni izvor zabrinutosti odnosi se na razmjenu informacija. To bi se, među ostalim, moglo poboljšati tako da se:

–    dopusti veća fleksibilnost kad je riječ o upotrebi obrasca zahtjeva za razmjenu informacija,

–    proširi razmjena informacija bez zahtjeva i omogući brzi pristup informacijama.

16.U prošlosti se pomoć pri naplati pružala samo za poreze koji su postojali u objema predmetnim državama članicama. Taj zrcalni pristup prestao se primjenjivati 2010. kada se područje primjene Direktive 2010/24 proširilo na zahtjeve koji se odnose na „sve poreze i carine”. Zrcalni pristup – za koji je potrebna sličnost između poreza države članice koja je podnijela zahtjev i države članice koja prima zahtjev – ipak je zadržan za sljedeće elemente:

–    kada izvršava zahtjev za naplatu ili mjere predostrožnosti, država članica koja prima zahtjev mora primijeniti vlastite ovlasti i postupke koji se primjenjuju na isti ili, ako ne postoji, sličan porez ili carinu (s porezom na dohodak kao zamjenskom mogućnošću) (članak 13. stavak 1. Direktive 2010/24),

–    pri slanju zahtjeva za pomoć države članice moraju uzeti u obzir unutarnju podjelu nadležnosti država članica koje primaju zahtjev za naplatu određenih kategorija poreza za koje se traži pomoć pri naplati. Stoga je uspostavljen sustav od 13 poštanskih sandučića, čija se upotreba može razlikovati među državama članicama ovisno o njihovoj unutarnjoj podjeli nadležnosti za određene kategorije poreza,

–    kada se razdoblja ograničenja ukidaju, prekidaju ili produljuju jer se člankom 19. stavkom 2. Direktive 2010/24 uzima u obzir je li predviđen odgovarajući učinak prema zakonima u objema državama članicama.

17.Treba razmotriti pojednostavnjenje prethodno navedenih pravila, barem na neobveznoj osnovi. To bi olakšalo moguće (neobvezno) proširenje područja primjene na druga javna potraživanja za koja u ovom trenutku ne postoji okvir pomoći pri naplati. Nekoliko država članica doista je više puta zatražilo daljnje proširenje područja primjene pomoći pri naplati na druga javna potraživanja za koja trenutačno ne postoji druga pravna osnova.

18.Treba obratiti pažnju i na načine rješavanja pitanja digitalizacije transakcija i imovine, koja povećavaju postojeće probleme s naplatom kao što su:

–    problemi povezani sa zapljenom elektroničkih bankovnih računa i kriptovaluta,

–    poteškoće u naplati poreza koje moraju platiti porezni obveznici sa sjedištem u zemljama u kojima ne posluju (osobito u slučaju e-trgovine). Kad je riječ o tome, pri izradi novog poreznog zakonodavstva bi aspektima naplate (pomoći) trebalo posvetiti veću pažnju.

19.Komisija namjerava voditi daljnje rasprave s državama članicama kako bi provela detaljnu analizu mogućnosti i potreba za jačanje i pojednostavnjenje okvira za pomoć pri naplati.

20.Pritom bi u okviru svakog budućeg razvoja trebalo u potpunosti uzeti u obzir potrebu za zaštitu prava poreznih dužnika. Porast broja prethodnih pitanja upućenih Sudu EU-a potvrđuje da se pri primjeni pomoći pri naplati prema Direktivi 2010/24 – baš kao i pomoći pri naplati prema bilo kojem drugom sporazumu – moraju poštovati prava poreznih dužnika, osobito njihovo pravo na obranu.

4.    Četvrta točka mjera: stjecanje znanja i upoznavanje s pravilima uzajamne pomoći pri naplati

21.Jedan od zaključaka evaluacijskog izvješća Komisije COM(2017) 778 odnosio se na potrebu za stjecanjem znanja i upoznavanjem sa zakonodavstvom o uzajamnoj pomoći pri naplati 6 . Čini se da problemi u uzajamnoj pomoći pri naplati često proizlaze iz nerazumijevanja pravila iz Direktive 2010/24. S materijom je potrebno upoznati ne samo nacionalna porezna tijela, nego i porezne obveznike.

22.Na razini EU-a već su organizirana određena obrazovna događanja 7 . Komisija planira organizirati redovito i sustavnije osposobljavanje u okviru programa Fiscalis kako bi pridonijela zajedničkom razumijevanju i upoznavanju s mogućnostima pomoći pri naplati u EU-u.

U okviru tih obrazovnih aktivnosti treba obratiti pažnju i na rastući utjecaj razvoja sudske prakse u području naplate poreza i pomoći pri naplati.

23.Nadalje, očekuje se da svaka država članica dijeli informacije o svojem nacionalnom zakonodavstvu i praksi s drugim državama članicama. Te su informacije važne poreznim tijelima drugih država članica koje žele provjeriti mogućnosti za pomoć pri naplati u drugim zemljama. Neke nacionalne informacije već su dostupne u zajedničkoj bazi podataka CIRCABC. Komisija će uspostaviti koordiniranu mjeru pri čemu će pozvati države članice da nastave s ažuriranjem i proširenjem tih nacionalnih informacija.

24.Isto tako, pozvat će se države članice da informiraju porezne obveznike o mogućnostima i posljedicama prekogranične pomoći pri naplati poreza.

5.    Peta točka mjera: ispitivanje mogućnosti i načina za promicanje i olakšavanje pomoći pri naplati s trećim zemljama

25.Europska unija potpisala je 2018. svoj prvi bilateralni sporazum o administrativnoj suradnji, s ciljem suzbijanja porezne prijevare i naplate potraživanja u području PDV-a s trećom zemljom: Kraljevinom Norveškom 8 .

Sporazumom između EU-a i Norveške državama članicama i Norveškoj omogućuje se upotreba e-obrazaca i za pomoć pri naplati s obzirom na druge poreze osim PDV-a 9 . Nekoliko država članica izrazilo je interes za upotrebu te mogućnosti. To bi bilo korisno s obzirom na automatizirani prijevod standardnih obrazaca 10 , čime se omogućuje obavješćivanje predmetnih osoba na službenom jeziku države koja prima zahtjev 11 . Norveška je naznačila da će se evaluacija proširene upotrebe e-obrazaca obaviti do kraja 2020.

26.U zaključcima od 5. prosinca 2019. 12 Vijeće Europske unije potvrdilo je da je Sporazum između EU-a i Norveške važan korak u razmjeni poreznih podataka s trećim zemljama. Istaknulo je važnost takve suradnje između država članica EU-a i trećih zemalja u borbi protiv poreznih prijevara te pozvalo Komisiju da istraži mogućnosti za nove sporazume o dogovorima o uzajamnoj pomoći kad je riječ o PDV-u i naplati s drugim trećim zemljama.

Sporazumi o administrativnoj suradnji s trećim zemljama, osobito u borbi protiv poreznih prijevara povezanih s e-trgovinom, dio su inicijativa navedenih u nedavno donesenom Akcijskom planu Komisije za pravedno i jednostavno oporezivanje kojim se podupire strategija oporavka 13 .

27.Odredbe o pomoći pri naplati, prema kojima se zadržava mogućnost upotrebe trenutačnog okvira za trajnu pomoć pri naplati s Ujedinjenom Kraljevinom, uključene su u Sporazum o povlačenju 14 .

Isto tako, Vijeće Europske unije ovlastilo je Europsku komisiju da otvori pregovore za novo partnerstvo s Ujedinjenom Kraljevinom 15 . Predviđeno partnerstvo obuhvaća, među ostalim, administrativnu suradnju i uzajamnu pomoć u carinskim pitanjima i pitanjima poreza na dodanu vrijednost (PDV), uključujući razmjenu informacija u borbi protiv carinskih prijevara i prijevara povezanih s PDV-om te uzajamnu pomoć u naplati potraživanja povezanih s porezima i carinama, kako je navedeno u pregovaračkim smjernicama 16 .

28.Od 2019. elektronički obrasci zahtjeva za pomoć pri naplati (u Java formatu 17 ) dostupni su za upotrebu s trećim zemljama. Ti su obrasci otpočetka osmišljeni tako da se mogu upotrebljavati s drugim trećim zemljama.

Isto tako, suradnja s trećim zemljama može se predvidjeti za reviziju postojećih EU-ovih obrazaca zahtjeva za pomoć pri naplati.

29.Naposljetku, EU-ova Stručna skupina za naplatu predložila je izradu EU-ova modela memoranduma o razumijevanju za bilateralne sporazume s trećim zemljama. Na temelju razmjene najbolje prakse taj bi model države članice mogle upotrebljavati za organiziranje pomoći pri naplati s trećim zemljama kako bi se pojednostavnila provedba takvih sporazuma.

6.    Opći zaključci i preporuke

30.Automatizirano prikupljanje statističkih podataka pomoći će poboljšati točnost tih podataka i smanjiti administrativno opterećenje za države članice.

Države članice pozivaju se da statističke podatke prikupljaju automatizirano i da dodatno prikupljene podatke uključe u godišnja izvješća Komisiji.

31.Iako su naplaćeni iznosi znatni, prijavljeni problemi ukazuju na to da postoje izvori zabrinutosti/sumnje u spremnost ili sposobnost nekih država članica da pruže pomoć pri naplati. Države članice imaju zakonsku obvezu pomagati ostalim državama članicama pri naplati poreznih potraživanja, što je potrebno osigurati odgovarajućim mjerama na nacionalnoj razini.

32.Na svaki zahtjev za pomoć treba odgovarajuće odgovoriti, a vrijeme obrade znatno smanjiti. Države članice trebale bi posvetiti dovoljno ljudskih resursa, informatičke infrastrukture i informatičkih alata za pomoć pri naplati poreza kako bi ispunile svoje obveze pružanja pomoći i obradile sve veći broj zahtjeva za pomoć. Nacionalna pravila i upravne prakse moraju se razviti tako da tijela za naplatu poreza mogu pružiti takvu pomoć.

Države članice se pozivaju da organiziraju unutarnju kontrolu kako bi osigurale da se zahtjevi za pomoć uistinu izvršavaju i da tijela koja primaju zahtjev o njegovu izvršenju daju jasne i pravovremene informacije tijelima koja su ga podnijela.

Porezna tijela se pozivaju da na odgovarajućoj razini u državama članicama prijave slučajeve nepoštovanja pravila o pomoći pri naplati, a države članice da o tim problemima (u ranijoj fazi) obavijeste druge države članice i Komisiju tako da se stalni problemi u odnosima s drugim državama članicama mogu rješavati proaktivnije i učinkovitije.

33.S EU-ovim okvirom za pomoć pri naplati poreza ima nekoliko poteškoća: alati i instrumenti za traženje i odobravanje pomoći pri naplati moraju se prilagoditi sve većoj potrebi za pomoć pri naplati, novim gospodarskim i tehnološkim kretanjima i zakonskim promjenama, osobito kad je riječ o poštovanju prava poreznih dužnika.

34.Potreba za stjecanjem znanja i upoznavanjem s EU-ovim okvirom za pomoć pri naplati poreza važno je pitanje. Na tom se polju radi, ali je potrebno učiniti više.

35.Države članice pozivaju se na suradnju s Komisijom u provedbi tih mjera na proaktivan način i u pozitivnom europskom duhu.

(1)

     Mjera 14. tog akcijskog plana; https://ec.europa.eu/taxation_customs/sites/taxation/files/2020_tax_package_tax_action_plan_en.pdf .

(2)

     Izvješće Komisije Europskom Parlamentu i Vijeću o funkcioniranju dogovora uspostavljenih Direktivom Vijeća 2010/24/EU od 16. ožujka 2010. o uzajamnoj pomoći kod naplate potraživanja vezanih za poreze, carine i druge mjere.

(3)

     Direktiva Vijeća 2010/24/EU od 16. ožujka 2010. o uzajamnoj pomoći kod naplate potraživanja vezanih za poreze, carine i druge mjere, SL L 84/1, 31.3.2010.

(4)

     Države članice zastupljene u projektnoj skupini Fiscalis 110: Bugarska, Njemačka, Estonija, Grčka, Španjolska, Litva, Mađarska, Austrija, Poljska, Rumunjska, Slovenija, Slovačka, Finska.

(5)

     Vidjeti radni dokument službi SWD(2017) 461 od 18. prosinca 2017. priložen Izvješću Komisije COM(2017) 778, br. 6.3.2.

(6)

     Izvješće Komisije Europskom Parlamentu i Vijeću o funkcioniranju dogovora uspostavljenih Direktivom Vijeća 2010/24/EU od 16. ožujka 2010. o uzajamnoj pomoći kod naplate potraživanja vezanih za poreze, carine i druge mjere.

(7)

     Radionice Fiscalisa o upotrebi elektroničkih obrazaca za naplatu u okviru središnje aplikacije (12.–13. travnja 2018. i 19.–20. travnja 2018.) i obrazovna radionica za norveška porezna tijela za naplatu nakon donošenja sporazuma između EU-a i Norveške o administrativnoj suradnji i pomoći pri naplati poreza u području PDV-a (25.–27. rujna 2018.).

(8)

     SL L 195/1 od 1. kolovoza 2018. Taj je sporazum stupio na snagu 1. rujna 2018.

(9)

     Članak 40. stavak 4. Sporazuma.

(10)

     Osobito jedinstveni obrazac za dostavu i jedinstveni instrument kojim se omogućuje izvršenje.

(11)

     Obveza obavješćivanja predmetne osobe na određenom jeziku potvrđena je sudskom praksom Suda EU-a (predmet C-233/08 Kyrian i predmet C-34/17 Donnellan).

(12)

     Točka 15. zaključaka Vijeća 14682/19 od 5. prosinca 2019. o Tematskom izvješću Europskog revizorskog suda br. 12/2019 „E-trgovina: za velik dio izazova pri naplati PDV-a i carina tek treba pronaći rješenje”.

(13)

     Mjera 14. tog akcijskog plana;  https://ec.europa.eu/taxation_customs/sites/taxation/files/2020_tax_package_tax_action_plan_en.pdf .

(14)

     Sporazum o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, SL C 384I, 12.11.2019., str. 1.

(15)

      https://www.consilium.europa.eu/media/42737/st05870-en20.pdf  

(16)

      https://www.consilium.europa.eu/media/42736/st05870-ad01re03-en20.pdf  

(17)

     Za e-obrasce središnje aplikacije (eFCA) je naznačeno da će biti potrebna informatička veza i podrška Komisije te financijski doprinos zemalja sudionica, za što je potreban međunarodni sporazum (kao što je slučaj s Norveškom).