Back to EUR-Lex homepage

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search
You are here

Document 52018AE4028

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Europskih snaga solidarnosti i o stavljanju izvan snage [Uredbe o Europskim snagama solidarnosti] i Uredbe (EU) br. 375/2014” (COM(2018) 440 final – 2018/0230 (COD))

EESC 2018/04028

OJ C 62, 15.2.2019, p. 201–206 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Date of document:
17/10/2018; Datum glasanja
Date of vote:
17/10/2018
Date lodged:
02/07/2018
Author:
Europski gospodarski i socijalni odbor
Responsible body:
EESC_SOC
Form:
Mišljenje
Term of office:
2015-2020
Internal reference:
AVIS-SECTION 2018/4028 FIN, SOC/603
Session:
538
Treaty:
Ugovor o funkcioniranju Europske unije
Legal basis:
Link
Link
Link
Select all documents mentioning this document
Earlier related instruments:
Instruments cited:
Link

15.2.2019   

HR

Službeni list Europske unije

C 62/201

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Europskih snaga solidarnosti i o stavljanju izvan snage [Uredbe o Europskim snagama solidarnosti] i Uredbe (EU) br. 375/2014”

(COM(2018) 440 final – 2018/0230 (COD))

(2019/C 62/33)

Izvjestitelj:

Michael McLOUGHLIN

Zahtjev za savjetovanje:

Europski parlament, 2.7.2018.

Vijeće Europske unije, 10.7.2018.

Pravni temelj:

članak 165. stavak 4., članak 166. stavak 4., članak 214. stavak 5. i članak 294. UFEU-a

 

 

Nadležna stručna skupina:

Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo

Datum usvajanja u Stručnoj skupini:

26. 9.2018.

Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:

17.10.2018.

Plenarno zasjedanje br.:

538

Rezultat glasovanja

(za/protiv/suzdržani):

184/1/3…

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

 EGSO pozdravlja predanost obnovi Europskih snaga solidarnosti (ESC) uz povećan proračun i cilj većeg sudjelovanja.

1.2.

 Pozdravljamo cjelovit i novi pravni temelj ESC-a, poseban proračun i spajanje s Volonterima za humanitarnu pomoć EU-a (1).

1.3.

 Potrebna je nova sveobuhvatna politika EU-a u području volontiranja kojom će se obuhvatiti sva relevantna pitanja i kojom će se uspostaviti suradnja s državama članicama povrh koncepta Europskih snaga solidarnosti.

1.4.

 Pozdravljamo raspodjelu proračunskih sredstava kojom se stavlja naglasak na potprogram volontiranja i potičemo nastavak djelovanja u tom smjeru.

1.5.

 U budućnosti EU treba razviti dva neovisna programa potpore, jedan za mlade i jedan za volontiranje, uz prihvaćanje činjenice da će dolaziti do određenog preklapanja.

1.6.

 Pozornost treba posvetiti osiguravanju toga da prioriteti vanjske politike EU-a, pogotovo oni u okviru tvrde sile, ne utječu na ESC nakon njegovog spajanja s Volonterima za humanitarnu pomoć EU-a.

1.7.

 Treba pravodobno osigurati temeljite statističke podatke, uključujući o učinku aktivnosti ESC-a na zajednicu, kako bi se pomoglo u evaluaciji i donošenju odluka o ESC-u, a čak i ako podaci budu nepovoljni, trebaju biti javno dostupni.

1.8.

 Potprogram za zapošljavanje treba podlijegati strogoj regulativi i redovnom preispitivanju kako bi se osiguralo ispunjavanje obveza preuzetih u tom pogledu.

1.9.

 U skladu s pristupom cjeloživotnog učenja ne bi smjelo biti dobne granice za ESC jer je cilj potpora volontiranju.

1.10.

 Ponavljamo svoje stajalište da bi se ESC trebao ograničiti na neprofitni sektor i tu bi vrijednost trebalo zadržati neovisno o tijelima koja ostvaruju projekte.

1.11.

 Valja olakšati i u prvom redu poticati razmjenu dobrih praksi o potrebama u pogledu volontiranja i u to treba uključiti države članice EU-a kako bi se prikupile sve relevantne informacije i olakšao snažniji razvoj politika u tom području.

1.12.

 Nacionalnim agencijama treba pružiti pojačanu potporu za suočavanje s poteškoćama u vezi s potprogramom za zapošljavanje i tržištem rada.

1.13.

 U praćenju ESC-a potrebno je primjenjivati glavne dokumente o osiguravanju pravednog postupanja sa stažistima i pripravnicima i druge mjere navedene u ovom mišljenju te je potrebno izvještavati o njihovom poštovanju.

1.14.

 Glavne platforme civilnog društva na tom području (Europski forum mladih i Europski volonterski centar) trebaju biti osobito uključene u regulaciju ESC-a i nadzor nad njime.

1.15.

 Dobrodošlo je pojednostavljenje i racionalizacija programa.

1.16.

 EU treba pokazati svoju spremnost na ulaganje u druge oblike i vrste volontiranja izvan ESC-a.

2..   Kontekst

2.1.

 Europska komisija predlaže da se odrede ukupna proračunska sredstva za Europske snage solidarnosti (ESC) u iznosu od 1,26 milijardi EUR u tekućim cijenama za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027. Time bi oko 350 000 mladih moglo sudjelovati u programu od 2021. do 2027., uz 100 000 sudionika koje Komisija namjerava podupirati do kraja 2020.

2.2.

 Budući da postoji potencijal za daljnji razvoj solidarnosti sa žrtvama kriza i katastrofa u trećim zemljama, predmetnim se prijedlogom predviđa proširenje opsega aktivnosti Europskih snaga solidarnosti kako bi se obuhvatile operacije humanitarne pomoći u trećim zemljama, među ostalim i zemljama u susjedstvu najudaljenijih regija EU-a.

2.3.

 Europske snage solidarnosti trebale bi pojačati angažman mladih ljudi i organizacija u dostupnim i vrlo kvalitetnim aktivnostima solidarnosti. Zahvaljujući Snagama solidarnosti jačaju se kohezija, solidarnost i demokracija u Europi i izvan nje te se rješavaju društveni i humanitarni izazovi na terenu, s posebnim naglaskom na promicanje socijalne uključenosti.

2.4.

 ESC omogućuje sudionicima da razviju i iskoriste svoje vještine te da se lakše uključe na tržište rada.

2.5.

 U okviru programa nude se aktivnosti koje se mogu obavljati u zemlji različitoj od zemlje boravišta sudionika (prekogranične aktivnosti i volontiranje u potporu humanitarne pomoći) te aktivnosti koje se mogu obavljati u zemlji boravišta sudionika (unutar zemlje). Program se provodi u okviru sljedećih potprograma:

—

Potprogram 1.: „sudjelovanje mladih u aktivnostima solidarnosti usmjerenima na društvene izazove”: te aktivnosti osobito doprinose jačanju kohezije, solidarnosti i demokracije u EU-u i izvan EU-a te odgovaraju na društvene izazove, uz posebno zalaganje u području promicanja socijalne uključenosti,

—

Potprogram 2.: „sudjelovanje mladih u aktivnostima solidarnosti povezanima s humanitarnom pomoći (Europsko volontersko tijelo za humanitarnu pomoć)”: te aktivnosti osobito doprinose pružanju humanitarne pomoći na osnovi potreba, usmjerene su na očuvanje života, sprečavanje ili olakšavanje ljudske patnje i očuvanje ljudskog dostojanstva te jačanje kapaciteta i otpornosti ugroženih zajednica ili zajednica pogođenih katastrofom.

2.6.

 Svaki javni ili privatni subjekt s poslovnim nastanom u zemlji sudionici te međunarodne organizacije mogu se prijaviti za financiranje u okviru Europskih snaga solidarnosti. Organizacija sudionica mora steći oznaku kvalitete kao preduvjet za financiranje ili provedbu aktivnosti uz vlastito financiranje u okviru Europskih snaga solidarnosti.

2.7.

 Posebna se pozornost posvećuje osiguravanju da su aktivnosti koje se podupiru u okviru Europskih snaga solidarnosti dostupne svim mladim osobama, posebno onima u najnepovoljnijem položaju. Donose se posebne mjere za promicanje socijalne uključenosti i sudjelovanja mladih u nepovoljnom položaju te kako bi se uzela u obzir ograničenja zbog udaljenosti brojnih ruralnih područja i najudaljenijih regija i prekomorskih zemalja i područja Europske unije.

3.   Opće napomene

3.1.

 Pozdravljamo predanost obnovi ESC-a uz povećan proračun i cilj većeg sudjelovanja. Međutim, vjerujemo da ima još pitanja koja treba razmotriti, a mnoga su istaknuta u našem prethodnom mišljenju (2) o toj temi. Postoje i neka druga kretanja i potencijalne poteškoće u pogledu spajanja s Volonterima za humanitarnu pomoć EU-a, koji se odnose na širenje potprograma volontiranja na susjedne zemlje, zemlje u pretpristupnoj fazi i najudaljenije regije Europske unije.

3.2.

 U ovom se mišljenju osobito razmatraju novosti u najnovijem prijedlogu. Naime, u najnovijoj komunikaciji osigurava se cjelovit i novi pravni temelj ESC-a, poseban proračun i postiže se stvarno spajanje s Volonterima za humanitarnu pomoć EU-a. Dobrodošla je činjenica da u skladu s prijedlozima Europske snage solidarnosti postaju jedan subjekt, za razliku od skupa dosadašnjih osam zasebnih subjekata.

3.3.

 U našem prethodnom mišljenju o Europskim snagama solidarnosti (3) iznosi se nekoliko zahtjeva za koje vjerujemo da su i dalje valjani. S obzirom na to da brojni nisu ispunjeni, neke je zahtjeve potrebno ponoviti, a za druge su potrebni sustavi i mehanizmi za zaštitu od ishoda kojih smo se tada pribojavali. Neki od tih zahtjeva odnose se na:

—

osiguravanje kontrole kvalitete za sudionike koji je pridružuju Europskim snagama solidarnosti,

—

osiguravanje kontrole kvalitete za projekte i ljude u lokalnim zajednicama,

—

ulogu internetskih resursa u potpori volonterima,

—

pitanje novih financijskih sredstava,

—

ulogu organizacija koje nisu neprofitne,

—

definiciju volontiranja,

—

ulogu organizacija mladih,

—

potrebnu potporu sudionicima u njihovoj pripremi za sudjelovanje u ESC-u,

—

potporu i daljnje aktivnosti koje će pomoći osigurati veću vjerojatnost toga da će sudjelovanje u Europskim snagama solidarnosti dovesti do cjeloživotnog volontiranja i drugih aktivnosti kojima se izražava solidarnost.

3.4.

 Važno nam je da se relevantne platforme organizacija civilnog društva kao što su Europski forum mladih i Europski volonterski centar formalno uključe u tijelo za praćenje ESC-a kako bi se osiguralo da se čuje i glas civilnog društva i da se u upravljanje programom uključe povratne informacije koje stižu s terena i od korisnika programa.

3.5.

 Potrebno je ispitati spajanje Volontera za humanitarnu pomoć EU-a. To je vrlo različita vrsta aktivnosti. Iako postoje brojni argumenti za pojednostavljenje i racionalizaciju postupka, kad je riječ o razvoju, nameću se razna i specifična pitanja u vezi s kulturom, ovlastima i vrstom projekata. Taj se izazov priznaje u Prijedlogu. Važno je da se to ne požuruje samo zato što je praktično u administrativnom smislu.

3.6.

 Volonteri za humanitarnu pomoć EU-a predstavljaju relativno mali program koji nije bio namijenjen samo mladima, a u Prijedlogu se to ne spominje. Kao što je utvrđeno u vanjskoj evaluaciji Volontera za humanitarnu pomoć EU-a, taj je program obuhvaćao europski standard upravljanja volontiranjem tako da se ta znanja i sustavi ne smiju izgubiti u ESC-u.

3.7.

 Podatke s Portala ESC-a (4) treba analizirati kako bi se započelo ispitivanje učinka čak i njegovog ranog djelovanja. Sustavi za evaluaciju i povratne informacije bit će od ključne važnosti. Povrh toga, i za sudionike i za druge dionike potrebno je osigurati formalne sustave sukladnosti kao što je pristup Europskom ombudsmanu.

3.8.   Potpora volontiranju

3.8.1.

 Mogući su brojni oblici potpore volontiranju i to će i dalje uvelike biti u nadležnosti država članica. Komisija naglašava da su Europske snage solidarnosti samo jedan program i jedan aspekt tog pitanja. Međutim, prometnule su se u glavnu mjeru kojoj se pripisuje velik politički kapital. Time bi se mogao oslabiti potencijal veće usmjerenosti na potporu volontiranju.

3.8.2.

 Dakako, postojat će bojazan da bi ESC mogao privući ljude nauštrb drugih oblika volontiranja. Slično tome, iako uvijek pozdravljamo potporu organizacijama civilnog društva, moglo bi biti privlačnije odabrati organizaciju civilnog društva, a ne javno tijelo ili individualno volontiranje, ili pak odabrati transnacionalno volontiranje umjesto lokalnog.

3.8.3.

 Volontiranje je vrlo raznovrstan pojam. Može biti vremenski iznimno ograničeno ili prilično dugotrajno. Može se razlikovati po razini altruizma, entuzijazma, a ponajviše posvećenog vremena. Volontiranje je svakako javno dobro i istodobno može biti od ključnog socijalnog i gospodarskog interesa jer se volontiranjem može smanjiti pritisak kojem je izložena država i osigurati obavljanje ključnih zadaća često na vrlo lokalnoj razini. Stoga države trebaju podupirati volontiranje kao što to čini EU. Iako su Europske snage solidarnosti samo jedan program, zbog njihove usmjerenosti na stvarno volontiranje u punom radnom vremenu u transnacionalnom kontekstu naglašava se taj pristup. Stoga druge vrste volontiranja možda neće dobiti jednaku pozornost, čak i uz najbolju volju.

3.8.4.

 Javna potpora volontiranju mora biti raznovrsna i mora obuhvaćati svijet rada, prilagodljive oblike socijalne zaštite, certifikaciju, pristup javnih tijela u zdravstvu i obrazovanju, pitanje naknade kada je potrebno, osposobljavanje i mnogo više. Nužno je da EU pokaže da su sva ta pitanja uključena i iako možda nema ovlasti u svim područjima, mora biti pažljiv pri odabiru oblika volontiranja kojemu će dati prednost pred drugim oblicima u pogledu financijskih sredstava koje nudi. Nužan je širok raspon i sveobuhvatna politika u pogledu volontiranja, a ne samo jedan program, bez obzira na to koliko je dobrodošao ili s koliko financijskih sredstava raspolaže.

3.8.5.

 Čak i s novim prijedlozima i nakon nekih početnih prilagodbi, i dalje ima određenih općih pitanja o razlozima i ciljevima. Na najvišoj razini potrebno je utvrditi jesu li Europske snage solidarnosti program volontiranja ili potpora razvoju mladih. Ispunjavanje oba cilja može izazvati poteškoće.

3.8.6.

 Stoga je možda preporučljivije razdvojiti logiku i razloge za potporu volontiranju, koja može biti u različitim oblicima, te za programe za mlade, koji se mogu podupirati u okviru strategije za mlade. Njihovo miješanje ili preklapanje trebalo bi biti pitanje strukture i načela, a ne povijesti i raspoloživih sredstava. Naime, čini se primjerenijim ubuduće imati zasebne programe za potporu mladima i volontiranju, čak i uz eventualna preklapanja. Takav bi mogao biti pristup kad bismo počinjali od nule.

3.8.7.

 Europske snage solidarnosti trebaju ispuniti znatan broj ciljeva. Moramo se neprestano pitati koji su razlozi za uspostavu programa i je li to najbolji način za postizanje tih ciljeva. Općenito i dalje vjerujemo da bi ESC trebao biti namijenjen samo neprofitnim organizacijama. To može uključivati partnerstva s profitnim organizacijama, ali aktivnosti bi jasno trebale provoditi neprofitne organizacije i, kada je potrebno, te bi aktivnosti trebale podlijegati pravno provedivom sporazumu o tome.

3.9.   Potprogram za zapošljavanje

3.9.1.

 Potprogram za zapošljavanje Europskih snaga solidarnosti dobiva mnogo pozornosti. Vjerujemo da su potrebni iznimno strogi propisi i da taj potprogram svakako trebaju moći provoditi samo neprofitne organizacije. Čini se da je potrebno mnogo rada i napora za njegovo stvaranje, dok je njegova primjena vrlo ograničena i treba ga neprestano preispitivati. Uz najbolju volju, ne može se očekivati da će nacionalne agencije (iste agencije kao za program Erasmus+) imati dovoljno znanja o profesionalnim pitanjima i pitanjima tržišta rada.

3.9.2.

 Ako se nastavi s potprogramom za zapošljavanje, on mora biti u skladu s najvišim standardima u tom području. U ovom kontekstu i dalje je relevantan niz standarda i vanjskih dokumenata u području volontiranja, rada i mladih te ih i dalje podržavamo i preporučujemo Komisiji, izvršnoj agenciji i nacionalnim agencijama:

(a)

Plan politike volontiranja u Europi (PAVE) (5);

(b)

Europska povelja o pravima i odgovornostima volontera Europskog foruma mladih (6);

(c)

Europska povelja o kvaliteti stažiranja i naukovanja Europskog foruma mladih (7);

(d)

Odluka Predsjedništva Europskog parlamenta o neplaćenom stažiranju (8).

3.10.   Program za mlade?

3.10.1.

 Razumljivo je da se naglasak prvenstveno stavlja na iskustvo, dobrobit i napredak mladih sudionika i to u potpunosti podupiremo. Jednaka se pažnja mora posvetiti kvaliteti aktivnosti i tome postižu li se njima ciljevi te ispunjavaju li se relevantna očekivanja i standardi u relevantnim područjima. Ne smije biti kompromisa između kvalitete projekta i kvalitete ishoda za sudionika, oba su aspekta jednako važna.

3.10.2.

 Iako je volontiranje za mlade u ovom trenutku poseban cilj i prioritet, možda je u kontekstu cjeloživotnog učenja vrijeme da se započne rasprava i o tome treba li postojati dobna granica za ESC i povezane aktivnosti. Mnoge osobe iz raznih društvenih skupina mogu dati svoj doprinos društvu i svakako nešto naučiti, a međugeneracijska solidarnost može biti jednako važna.

4.   Posebne napomene

4.1.

 Nije jasno jesu li podaci o dosadašnjem napretku dovoljni kako bi se donijele daljnje odluke o konsolidaciji i spajanju s novim područjima. Europska volonterska služba (EVS) (9) imala je jasnu logiku kao program za mlade. Nismo uvjereni u to da je provedena dostatna procjena učinka EVS-a prije uvođenja Europskih snaga solidarnosti. Iako je velik dio EVS-a sada uključen u Europske snage solidarnosti, postoji bojazan da je to ostvareno zbog raspoloživih proračunskih sredstava, a ne zbog vizije volontiranja. Također nam nije poznato koliko su mladi bili uključeni u postupak odlučivanja o toj promjeni.

4.2.

 Za spajanje programa EU-a za humanitarnu pomoć i volontersku službu mora postojati jasna i izričita logika. U nekim vanjskim politikama EU-a sve se više stavlja naglasak na sigurnost, a osjeća se i utjecaj izbjegličke krize. To bi moglo pridonijeti i promjeni u naravi Europskih snaga solidarnosti ako budu služile kao dio vanjskog djelovanja EU-a. Ovim spajanjem uvodi se i dobna granica u pogledu humanitarne dimenzije, a prije je nije bilo.

4.3.

 U Prijedlogu bi se mogli jasnije izraziti ciljevi nove strategije EU-a za mlade (10) u pogledu povećanja volonterskog djelovanja u državama članica izvan ESC-a. Strategija EU-a za mlade za razdoblje 2019. – 2027. ima po svemu sudeći ambicioznije ciljeve u pogledu poticanja država članica da pojačaju volonterske politike i strategije kako bi potaknule više mladih da se uključe. Važno je uključiti i posebna financijska sredstva kako bi se državama članicama osigurao prostor za razmjenu dobrih praksi u pogledu volonterskih politika i strategija, primjerice ponovna uspostava stručne skupine za mobilnost mladih u svrhu volontiranja. Osobito se nadamo da će se instrument za priznavanje ishoda učenja u okviru ESC-a moći primjenjivati u svim oblicima volonterskih angažmana izvan ESC-a. Pravni temelj Prijedloga to ne isključuje, ali bilo bi korisno postaviti širi cilj u tom pogledu.

4.4.

 U novom prijedlogu obećava se pojednostavljenje postupaka i to je dobrodošlo. U tom bi pogledu za dionike bilo korisno navesti više pojedinosti. Lokalni projekti solidarnosti vrlo su dobrodošla promjena i treba im dati prednost.

4.5.

 Neki od promotivnih materijala za Europske snage solidarnosti uvelike se bave individualnim prilikama i razvojem. Iako to treba biti dio ponude, svakako je od presudne važnosti da se jednako ističe i promiče krajnji proizvod i rezultat volontiranja. Zajedno s inicijativom DiscoverEU (11), moramo biti pažljivi da se ne stvori dojam da je potpora EU-a ponajprije namijenjena mladima koji uzimaju pauzu prije početka studija te za mlade iz dobrostojećih obitelji.

4.6.

 Snažno podupiremo da se okvirno 90 % proračuna programa namijeni volontiranju i da se promiče veće mentorstvo za osobe u nepovoljnom položaju. Raspodjela proračunskih sredstava na potprograme treba se zadržati, osim u slučajevima kada nacionalne agencije zbog nedostatka potražnje prenose sredstva među proračunskim linijama. Općenito se sredstva trebaju dodjeljivati na temelju potražnje organizacija koje sudjeluju u programu.

4.7.

 Nacionalnim agencijama trebat će se dodijeliti dostatni resursi, osobito kako bi se savladali izazovi u pogledu postizanja daljnjih rezultata u okviru strukovnog aspekta Europskih snaga solidarnosti i radi njihove suradnje s agencijama za zapošljavanje i drugim relevantnim nacionalnim programima.

4.8.

 Europska volonterska služba (EVS) imala je snažan okvir za formalno i neformalno osposobljavanje. Razvijen je koncept Erasmus za kulturne radnike, koji bi mogao biti koristan za Europske snage solidarnosti. Ključno područje čini neformalno učenje. Treba ispitati pristup Programa za međunarodnu procjenu učenika (PISA), u okviru kojeg studenti mogu dobiti bodove za praktičan rad sličan programu Erasmus.

4.9.

 Europske snage solidarnosti imaju i dimenziju daljnjeg praćenja, ali samo u vezi s razmjenom znanja. Treba težiti dugoročnijem angažmanu sudionika u aktivnostima solidarnosti, uključujući (najuobičajenije) volontiranje u slobodno vrijeme u nepunom radnom vremenu, koji nadilazi priliku volontiranja koja se nudi u okviru ESC-a.

4.10.

 Važno je analizirati dosadašnju primjenu strukovnog elementa programa te uzeti u obzir rezultate. U ex-ante evaluaciji stavljen je veći naglasak na kvantitativne rezultate nego na kvalitativne ishode; to je pitanje potrebno uzeti u obzir u budućim evaluacijama.

Bruxelles, 17. listopada 2018.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Luca JAHIER

(1)  https://webgate.ec.europa.eu/echo/eu-aid-volunteers_en/

(2)  SL C 81, 2.3.2018., str. 160.

(3)  SL C 81, 2.3.2018., str. 160.

(4)  https://europa.eu/youth/solidarity_en

(5)  http://www.kansalaisareena.fi/EYV2011Alliance_PAVE_copyfriendly.pdf

(6)  https://www.youthforum.org/charter-rights-and-responsibilities-volunteers

(7)  https://www.youthforum.org/european-quality-charter-internships-and-apprenticeships

(8)  https://www.socialistsanddemocrats.eu/newsroom/unpaid-internships-european-parliament-and-elsewhere-must-be-banned-say-sds

(9)  https://europeanvoluntaryservice.org/

(10)  https://ec.europa.eu/youth/policy/youth-strategy_en

(11)  https://europa.eu/youth/discovereu_en

Top