Zaključci politike:

Sprečavanje nastanka otpada i dalje je važan izazov u svim državama članicama, uključujući one s visokim stopama recikliranja. Osam država članica stvara barem dvostruko više komunalnog otpada po stanovniku od države članice koja ga stvara najmanje. Odvajanje stvaranja otpada od gospodarskog rasta s time je povezan cilj u okviru šireg konteksta programa za kružno gospodarstvo.

Prema najnovijim podacima ESTAT-a, šest je država članica već postiglo cilj recikliranja od 50 %, a devet država članica treba znatno pojačati svoje napore kako bi postigle taj cilj do 2020. Komisija planira pregledati status usklađenosti s ciljevima za 2020. u izvješću „ranog upozorenja” 2018. Šest država članica nije uspjelo ograničiti odlaganje biorazgradivog komunalnog otpada (na 50 % do 2009.).

Na temelju Okvirne direktive o otpadu zahtijeva se izrada nacionalnih planova gospodarenja otpadom i programa za sprečavanje nastanka otpada. To je i preduvjet za financiranje u okviru kohezijske politike u razdoblju od 2014. do 2020. Programi za sprečavanje nastanka otpada na snazi su u većini država članica, ali u dvjema još nisu. U jednoj državi na članici nije na snazi nacionalni plan za gospodarenje otpadom, a u pet država članica nedostaju barem neki regionalni planovi.

Oko polovine država članica mora povećati djelotvornost odvojenog skupljanja otpada, što je preduvjet za povećanje kvalitete i kvantitete recikliranja. Problematična je i neprikladnost u određivanju cijena obrade preostalog otpada (mehaničke i biološke obrade, odlaganja i spaljivanja), zbog koje ne postoji dovoljan poticaj za dovođenje otpada do viših razina hijerarhije. Taj problem prati i nedostatna upotreba drugih tržišnih instrumenata kao što je proširena odgovornost proizvođača ili „plati koliko baciš”. Bolja upotreba pravila o javnoj nabavi mogla bi dovesti do isplativijih rješenja.

U pet država članica utvrđeno je da su uzroci nedostataka u provedbi nedostatak koordinacije među različitim razinama uprave i fragmentiran pristup pitanjima okoliša. Međutim, čini se da nedostatku u provedbi zakonodavstva o otpadu doprinosi niz drugih pitanja u vezi s upravljanjem (nedostatak pravne provedbe, nedostatak kapaciteta za upravljanje velikim investicijskim projektima, nepouzdani podaci ili nedostatna kontrola i praćenje).

Uspješne prakse:

Slovenija je dobar primjer poboljšanja gospodarenja otpadom u relativno kratkom roku. Ljubljana je ocijenjena kao najbolji glavni grad u EU-u u kontekstu raširenosti i djelotvornosti odvojenog skupljanja otpada. U roku od 10 godina i uz financijsku potporu EU-a glavni grad Slovenije smanjio je količinu komunalnog otpada koji se šalje na odlagališta za 59 %, a stvaranje komunalnog otpada za 15 % 10 .

Koristan je i primjer Irske i njezine velike reforme sektora otpada, u kojoj su zatvorena nezakonita odlagališta te financirane opsežne aktivnosti čišćenja i sanacije. Reforma je provedena u bliskoj suradnji s Komisijom i dovela je do uspostave sustava kojim se osigurava visoka razina usklađenosti sa zakonodavstvom EU-a o otpadu.

Zaključci politike:

Ocjena 28 izvješća EIR-a po zemljama odražava rezultate izvješća o stanju prirode iz 2015., koje je pripremila Europska agencija za okoliš 13 , tj. zaključak da se općenito stanje zaštićenih vrsta i staništa nije znatno poboljšalo tijekom posljednjih šest godina. Diljem EU-a u više od tri četvrtine procjena staništa utvrđeno je nepovoljno stanje očuvanosti, a u znatnom broju tako ocijenjenih staništa stanje se nastavlja pogoršavati. Kad je riječ o vrstama koje nisu ptice, procjene na razini EU-a pokazuju da ih je 60 % u nepovoljnom stanju. Gotovo je ugroženo, u opadanju ili desetkovano 15 % svih vrsta divljih ptica, a ugroženo je još 17 % vrsta.

Iako je u brojnim područjima postignut napredak i postoje dobri primjeri iz lokalne prakse, prisutni su znatni nedostaci u provedbi, financiranju i integraciji politike. Zadrži li se trenutačna razina nastojanja, gubitak biološke raznolikosti u EU-u nastavio bi se te bi mogao ozbiljno utjecati na mogućnost prirodnih ekosustava da odgovaraju na naše potrebe u budućnosti.

Samo je sedam država članica 14 (gotovo) dovršilo određivanje „područja od značaja za Zajednicu” u skladu s Direktivom o staništima. Sedamnaest država članica odredilo je većinu kopnenih područja, ali u svoje mreže još nisu uključile dovoljan broj morskih područja. Preostale četiri države članice nisu odredile dovoljan broj kopnenih ni morskih područja.

Sustavni su problemi odgovorni za slabu provedbu direktiva o prirodi nedostatak upravljanja područjima u mreži Natura 2000 i planova za to upravljanje. U izvješćima po zemljama navedeni su dokazi za tri države članice koje se suočavaju s poteškoćama u primjeni odgovarajućih postupaka procjene za utvrđivanje učinka novih planova i projekata na područja mreže Natura 2000.

Osim toga, nedostatak znanja o vrstama, staništima i područjima jedna je od glavnih prepreka djelotvornoj provedbi u većini država članica, uključujući nedostatak znanja o morskim ekosustavima.

Ostali su problemi nedostatak adekvatnog financiranja i ljudskih resursa te slaba uključenost i angažman lokalnih zajednica i dionika kao što su vlasnici i korisnici zemljišta.

Uspješne prakse

Francuska je razvila djelotvoran sudionički pristup upravljanju francuskim dijelom mreže Natura 2000, čime je stvorila i nekoliko stotina radnih mjesta. Inicijativom Trame verte et bleue 15 stvoren je instrument za planiranje koji se na regionalnoj i lokalnoj razini upotrebljava za uspostavu koherentnih ekoloških mreža.

Zahvaljujući opsežnosti mjera za očuvanje područja u mreži Natura 2000 provedenih od 2003. u okviru šest koordiniranih projekata iz programa LIFE, kojima je obuhvaćeno nekoliko tisuća hektara tresetišta i močvarnih područja u belgijskim Ardenima 16 , u izvješću belgijskih tijela iz 2013. prijavljen je znatan pozitivan pomak u stanju očuvanosti desetak različitih vrsta staništa i s njima povezanih vrsta koje su zaštićene Direktivom EU-a o staništima 17 .

Estonija je uspostavila jedan od najsveobuhvatnijih integriranih okvira za planiranje financiranja područja mreže Natura 2000 iz različitih fondova EU-a. Predstavila je opsežan prioritetni akcijski okvir 18 , koji uključuje prioritete u pogledu očuvanja, mjere potrebne za poboljšanje stanja očuvanosti zaštićenih staništa i vrsta, s time povezane potrebe za financiranjem te temeljitu analizu mogućnosti za financiranje.

Nizozemska je predvodnica u području računovodstva prirodnog kapitala. Finalizirala je opsežan program prirodnog kapitala 19 , koji je pokazao kako se pojmovi prirodnog kapitala i usluga ekosustava mogu uključiti u donošenje odluka u različitim sektorima, kao što su poljoprivreda, zaštita od poplava i međunarodna trgovina. Osim toga, Nizozemska je ispitala račune ekosustava na lokalnoj razini. Nevladine organizacije, poduzeća i vladine organizacije dogovorili su se da će surađivati na vrednovanju prirodnog i društvenog kapitala.

Uspješne prakse:

Brojni europski gradovi uveli su zone niskih emisija, čime su ograničili prometovanje vozila određenih kategorija ovisno o njihovom potencijalu za emisije. To se u brojnim slučajevima pokazalo uspješnim 24 : na primjer, u planu kvalitete zraka za Berlin od 2011. do 2017. procijenjeno je da su uvođenjem zone niskih emisija 2008. znatno smanjene emisije iz prometa te je 2010. izbjegnuto deset dana prekoračenja dnevne granične vrijednosti PM10. Prema istim procjenama, onečišćenje česticama NO2 za tu godinu smanjeno je za oko 5 %, a onečišćenje česticama čađe iz prometa na cestama smanjeno je za više od 50 % 25 .

Zaključci politike:

U trećini država članica više od 50 % svih prirodnih površinskih vodnih tijela ima dobro ili visoko ekološko stanje. Međutim, u pet država članice manje od 20 % vodnih tijela ima dobro ekološko stanje. Kad je riječ o podzemnim vodama, njihovo je količinsko stanje dobro u trinaest država članica. U deset država članica 70 – 90 % svih podzemnih voda dobrog je količinskog stanja, a u pet država članica takvog je stanja između 20 % i 70 % podzemnih voda.

Svi planovi upravljanja riječnim slivovima prve generacije imaju određene ili znatne nedostatke, većinom u pogledu praćenja i metoda za procjenu i klasifikaciju stanja vodnih tijela. Sve države članice oslanjaju se na izuzeća kojima se omogućuje produženje rokova. Mnoge daju odobrenja za nove projekte koji otežavaju postizanje dobrog stanja tih vodnih tijela, a da ta odobrenja katkad propisno ne obrazlože. Komisija je državama članicama izdala preporuke za rješavanje i nadoknađivanje nedostataka u drugoj generaciji tih planova. Te su preporuke uključene u akcijske planove za ispunjavanje preduvjeta za financiranje iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) za ulaganja u vodnu infrastrukturu.

Pet država članica još nije donijelo planove upravljanja riječnim slivovima druge generacije, koje je trebalo donijeti do kraja 2015., a u tri države članice njihovo donošenje još nije dovršeno 27 .

Temeljni su uzroci toga nedjelotvorne mjere kontrole, nedostatak koordinacije među tijelima za upravljanje vodama na regionalnim ili lokalnim razinama te nedostatak suradnje između tijela za upravljanje vodama i tijela za upravljanje prirodom, ali i tijela nadležnih za druge sektore, kao i nedostatak pristupa podacima. Još su jedan od zajedničkih izazova u sektoru voda neprikladne politike određivanja cijena.

Iako su provedbom Direktive o nitratima postignuta određena poboljšanja, koncentracije nitrata i razine eutrofikacije i dalje su ozbiljan problem u gotovo svim državama članicama. Eutrofikacija Baltičkog mora, uglavnom zbog intenzivne poljoprivrede, posebno je problematična.

U pogledu kvalitete vode za piće, gotovo su sve države članice postigle visoke razine usklađenosti. Samo u trima državama članicama postoje lokalni problemi s kvalitetom i nedostatak odgovarajuće infrastrukture na određenim područjima.

U pogledu vode za kupanje, 96 % svih kupališta ispunjava minimalne zahtjeve u pogledu kvalitete utvrđene Direktivom EU-a o vodi za kupanje (tj. „zadovoljavajuće” su kvalitete). Brojne su države članice postigle više standarde kvalitete: u njih je osam više od 90 % svih voda za kupanje 2015. bilo izvrsne kvalitete. U jedanaest je država članica udio kupališta s izvrsnom kvalitetom vode iznad prosjeka EU-a od 84,4 %.

Šest je zemalja postiglo izvrsne razine usklađenosti u pogledu odvodnje i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, ali većina država članica još nije postigla punu provedbu i trenutačno ih se trinaest suočava sa sudskim postupcima EU-a. Da bi se nedostaci u provedbi riješili izgradnjom potrebne infrastrukture, potrebne su dobre upravne strukture, adekvatno planiranje i koordinacija za osiguranje financiranja (na raspolaganje su stavljena znatna sredstva EU-a).

Unatoč tome što je rok bio 2015., do kraja studenoga 2016. samo je osamnaest država članica izvijestilo o podacima iz svojih planova upravljanja rizicima od poplava za 2015.

U svim su državama članicama koje imaju morske vode i dalje prisutni nedostaci u provedbi Okvirne direktive o morskoj strategiji, počevši s definicijom dobrog stanja okoliša. Programi praćenja u većini država članica neće biti potpuno operativni do 2018. ili čak 2020., što bi dovelo do nedostatka informacija u sljedećoj procjeni njihovih morskih voda, zakazanoj za 2018. Države članice bile su dužne do ožujka 2016. donijeti programe mjera s ključnim mjerama za postizanje dobrog stanja njihovih morskih voda. Međutim, deset država članica to još nije učinilo.

Uspješne prakse:

Među ostalima, Cipar se može navesti kao dobar primjer u pogledu vodopravne inspekcije u okviru programa provedbe u pogledu zahvaćanja vode za poljoprivredne potrebe s pomoću satelitskih fotografija i terenskih inspekcija 28 . Taj je primjer zabilježen kao model za mogući budući rad na provedbi.

Finska provodi velik demonstracijski projekt uključen u program LIFE („Freshabit”)  29 , kojim su obuhvaćeni različiti sektori, radi razvoja nove metodologije i pokazatelja za procjenu stanja očuvanosti slatkovodnih staništa te radi poboljšanja ekološkog stanja i održive upotrebe slatkovodnih područja mreže Natura 2000, kao i upravljanja tim područjima. Tim će se projektom pojačati izgradnja kapaciteta, među ostalim uspostavom koordinacijskih struktura i razvojem novih modela okvira radi lakšeg postizanja dugoročnih rezultata.

Zaključci politike:

Izvješća po zemljama pokazuju da se udio prihoda od ekoloških poreza u ukupnim prihodima kreće od 4,57 % do 10,61 %, a u prosjeku u EU-u iznosi 6,35 %. Države članice trebaju istražiti puni potencijal ekološkog oporezivanja (uključujući za odlaganje otpada, zahvaćanje vode i učinkovitost goriva) kako bi ostvarile korist za okoliš, gospodarstvo i društvo (u obliku radnih mjesta).

Određene subvencije štetne za okoliš, kao što su povlašteni porezni tretman za određena goriva i porezne olakšice za privatnu upotrebu poslovnih automobila, koje usporavaju napredak u rješavanju zagušenosti prometa i onečišćenja zraka, i dalje su na snazi u brojnim državama te ih je potrebno postupno ukinuti.

U okviru ESIF-a „zaštita okoliša i učinkovita upotreba resursa” područje je kojem je namijenjeno najviše sredstava za dodjelu u dvanaest država članica u razdoblju od 2014. do 2020., ali države članice trebale bi bez odgode iskoristiti mogućnosti koje imaju za dobivanje sredstava EU-a radi postizanja ciljeva u vezi s okolišem.

Uspješne prakse:

Od 1990-ih u nizu država članica uspostavljeni su odbori za ekološki porez, u kojima se raspravlja o eventualnim mogućnostima za preusmjeravanje poreza. To je prvi, ali bitan korak za procjenu potencijala takvih reformi u nacionalnom kontekstu. Nedavan je takav primjer Portugal, čiji je parlament prihvatio neke od preporuka Komisije za zelenu poreznu reformu.

Španjolska, Italija, Grčka i Poljska uspostavile su mreže tijela za upravljanje kohezijskom politikom radi promicanja integracije pitanja okoliša u upotrebu sredstava EU-a.

Zaključci politike:

Strategije održivog razvoja postoje u brojnim državama članicama, uključujući one na regionalnoj razini, iako u nekim slučajevima nisu ažurirane. Opsežnih je nacionalnih ili regionalnih planova politike okoliša nešto manje.

Većina država članica uspostavila je mehanizme koordinacije radi poboljšanja suradnje među različitim razinama upravljanja. Nedjelotvorna provedba i fragmentacija odgovornosti za okoliš na regionalnoj razini utvrđene su u manjem broju država članica, a u nekoliko država članica i dalje postoji problem nepravilnog prenošenja zakonodavstva EU-a na regionalnoj razini. U brojnim državama članicama provodi se procjena regulatornog učinka, a u nekima su racionalizirani postupci procjene utjecaja na okoliš koji obuhvaćaju više od jedne direktive EU-a 34 .

Sudjelovanje u postojećim mrežama stručnjaka i dalje je samo djelomično. Nema potpunih informacija o tome kako države članice osiguravaju usklađenost s propisima o okolišu, konkretnije, s propisima o onečišćenju vode iz raspršenih izvora, onečišćenju zraka u gradovima, ugroženim staništima i vrstama te o nedostatku postrojenja za pročišćavanje i sustava za odvodnju otpadnih voda loše kakvoće. Potrebno je više informacija o tome kako se na nacionalnoj razini i na razini EU-a osigurava da se ta pravila poštuju.

U nekim državama članicama i dalje postoje prepreke u pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša, neovisno o tome je li riječ o pretjeranim troškovima sudskih postupaka ili ograničavajućih pravila o tome tko ih može pokrenuti.

U većini država članica razmjena podataka manje je napredovala nego što je bilo previđeno Direktivom INSPIRE; stoga države članice moraju povećati svoje napore da bi ostvarile punu korist i potencijal te Direktive.

Uspješne prakse:

Irska Agencija za zaštitu okoliša razvila je sustav licenciranja, praćenja i ocjenjivanja („LEMA” – Licencing, Monitoring and Assessment) kako bi omogućila službenicima da podacima koje prikupe od nositelja industrijskih dozvola i tijekom inspekcija elektronički upravljaju te ih jednako tako analiziraju, razmjenjuju i upotrebljavaju, uključujući i radi planiranja budućeg rada 35 . Ta je agencija i koordinator nacionalne mreže za usklađenost i provedbu 36 , čija je svrha osiguranje visoke razine dosljednosti među više od trideset lokalnih tijela u njihovu radu na usklađivanju.

Zahvaljujući radu IMPEL-a, europske mreže inspektorata okoliša, nekoliko je država članica preuzelo metodologiju koja se temelji na riziku za planiranje inspekcija i drugih aktivnosti za osiguranje usklađenosti, a koju je razvila njemačka savezna zemlja Sjeverna Rajna-Vestfalija.

Flamanska regija Belgije 37 i španjolsko tužiteljstvo za kaznena djela u području okoliša 38 sastavljaju godišnja izvješća te analizu inspekcija i kaznenih progona, čime bolje informiraju javnost o tim pitanjima i osiguravaju statističke podatke za evaluaciju rada na osiguranju usklađenosti.

Škotska mreža za okoliš 39 i nizozemska nacionalna infrastruktura za prostorne podatke („PDOK”) 40 primjeri su stavljanja besplatnih prostornih podataka na raspolaganje javnosti u skladu s Direktivom INSPIRE.

Zaključci politike o do sad utvrđenim zajedničkim temeljnim uzrocima:

Nedjelotvorna koordinacija među lokalnim, regionalnim i nacionalnim tijelima: To može otežavati provedbu u državama članicama. Na primjer, nadležnost za praćenje kvalitete vode često se zbog nedostatka koordinacije rasprši među različitim nadležnim tijelima.

Nedostatak administrativnih kapaciteta i financijskih sredstava: U nekim zemljama provedbu narušava nedostatak financijskih i ljudskih resursa, zbog čega nadležna tijela nemaju mogućnosti za pripremu i provedbu projekata ulaganja. Čak i kad su financijska sredstva dostupna, lokalnim tijelima katkad nedostaju ljudski resursi i/ili stručno znanje za organizaciju javne nabave i praćenje kvalitete pružene usluge. Primjerice, u području zaštite prirode zbog nedostatka kapaciteta nije moguće provoditi i pratiti potrebne mjere upravljanja i očuvanja.

Nedostatak znanja i podataka: Zbog nedostatka podataka (i pristupa podacima) te njihove nepouzdanosti dolazi do problema u provedbi u brojnim državama članicama. Primjerice, zbog nedostatka znanja i podataka o vrstama i staništima u praksi ih je teže zaštititi.

Nedostatni mehanizmi za osiguranje usklađenosti: Analiza pokazuje da postoji zabrinutost u pogledu praćenja i provedbe usklađenosti, uključujući djelotvorne i razmjerne kazne.

Nedostatak integracije i političke dosljednosti: Analiza pokazuje da je nedostatak integracije pitanja okoliša u druga područja politika jedan od temeljnih razloga loše provedbe, kao što je prethodno opisano u odjeljku o vezi zrak – mobilnost.

Prijedlozi politike:

1.uspostava strukturiranog dijaloga o provedbi sa svakom državom članicom: Svrha je tih dijaloga rasprava o načinima rješavanja strukturnih pitanja i potreba dotične države članice. Dijalozi bi trebali biti usmjereni na konkretno djelovanje. Za uspjeh su presudne transparentnost i široka uključenost relevantnih dionika iz različitih sektora te s različitih razina uprave.

2.Izravno pružanje prilagođene uzajamne potpore među stručnjacima iz država članica: Razmjena među stručnjacima važan je način za poboljšanje uzajamnog učenja i stručnog znanja te za prenošenje provjerenih rješenja. Komisija za to u okviru EIR-a uspostavlja odgovarajući alat.

3.Rasprava u Vijeću o zajedničkim strukturnim pitanjima radi poboljšanja provedbe pravila EU-a o okolišu: O ključnim zaključcima i smjernicama na temelju EIR-a trebalo bi strateški raspravljati na nacionalnoj razini i na razini EU-a kako bi se unaprijedila provedba pravila EU-a o okolišu i što brže ispunili ciljevi tih pravila. Države članice trebale bi imati mogućnost s Vijećem razmijeniti mišljenja o zajedničkim izazovima, posebice u slučajevima u kojima imaju prekogranični učinak. Međusobno povezana pitanja trebalo bi razmotriti kao cjelinu kako bi se pronašla najbolja rješenja koja u obzir uzimaju opravdani interes svih uključenih sektora, u skladu s prijelazom sa sektorskih na holistički pristup i u kontekstu ciljeva održivog razvoja 43 . U tom bi se kontekstu mogli riješiti i problemi u provedbi do kojih dolazi zbog nedostatka jasnoće, dosljednosti ili usklađenosti u politici i zakonodavstvu EU-a. Prema potrebi bi trebalo uključiti i dionike kao što su NVO-i, poduzeća, istraživači i Europski parlament.

Predložene mjere

Države članice:

Razvoj kružnog gospodarstva i povećanje učinkovitosti resursa

Jačanje okvira politike radi ubrzanja uvođenja kružnog gospodarstva u sve gospodarske sektore, pružanje dodatne potpore lokalnim poduzećima i povećanje ulaganja u javna istraživanja i obrazovne sustave, posebno u pogledu uštede vode i energije, smanjenja količine otpada, recikliranja materijala, ekološkog dizajna i uvođenja tržišta sekundarnim sirovinama.

BE, BG, CZ, DE, HR, HU, IT, RO, SE,SK

Provedba boljeg praćenja politika kružne ekonomije kako bi se procijenila njihova djelotvornost i stvorila mogućnost za njihovu reviziju.

PT, SI

Olakšavanje razvoja i razmjene dobre prakse među svim vladinim tijelima, a posebno na lokalnoj razini u pogledu kružnog gospodarstva i pitanja ekoloških inovacija.

BE, CY, EL, ES

Poticanje akademske zajednice i škola radi promicanja kružnog gospodarstva. Podizanje svijesti potrošača i MSP-ova o prednostima kružnog gospodarstva.

IT, PL, SK

Donošenje načela kružnog gospodarstva; povećanje razine recikliranja i upotrebe ekološkog dizajna u sektoru MSP-ova, posebno dodatnim ulaganjem u obrazovanje i osposobljavanje. Poticanje povećanja učinkovitosti resursa (npr. uštede energije i vode).

BE, EL, ES, HU, IT, RO, SK

Poticanje ulaganja u „zelene” proizvode i usluge. Olakšavanje zelenih ulaganja i pristupa financiranju. Poticanje financiranja istraživanja i razvoja među MSP-ovima.

CZ, ES, HU, MT, RO, SE, SK

Gospodarenje otpadom

Uvođenje politika, uključujući gospodarske instrumente (programi proširene odgovornosti proizvođača, „plati koliko baciš”) radi nastavka uvođenja hijerarhije otpada, tj. promicanje sprečavanja nastanka otpada i povećanje gospodarske privlačnosti ponovne uporabe i recikliranja. Eliminacija oportunističkih praksi i osiguravanje financijske održivosti rada poduzeća za gospodarenje otpadom.

AT, BG, CY, DE, DK, EE, EL, ES, FI, FR, HR, HU, IE, IT, LU, LV, MT, NL, PL, PT, RO, SE, SI, SK, UK

Smanjenje spaljivanja otpada koji je moguće ponovno uporabiti i reciklirati postupnim ukidanjem subvencija za spaljivanje ili uvođenjem poreza na spaljivanje.

AT, BE, CZ, DE, DK, EE, FI, IE, LU, PL, PT, SE

Uvođenje i/ili postupno povećanje poreza na odlagališta otpada kako bi se ukinulo odlaganje otpada koji je moguće reciklirati i oporabiti. Usklađivanje regionalnih poreza na odlagališta. Provedba revizije razina naknada za odlaganje na odlagalištima. Upotreba prihoda od gospodarskih instrumenata za potporu odvojenom skupljanju i alternativnoj infrastrukturi.

CY, CZ, EL, ES, HR, HU, IT, LT, LV, MT, PL, RO, SI, SK, UK

Usmjerenje na provedbu obveze odvojenog prikupljanja radi povećanja stopa recikliranja te davanje prioriteta odvojenom skupljanju biootpada radi povećanja stopa kompostiranja. Uspostava lokacija za prikupljanje posebnih vrsta otpada (tzv. „točaka za skupljanje odvojenog otpada”) u svakoj općini.

BG, CY, CZ, EE, EL, ES, FR, HR, IE, IT, LT, PL, PT, RO, SK

Dovršavanje i ažuriranje plan(ov)a gospodarenja otpadom i/ili programa za sprečavanje nastanka otpada kako bi se obuhvatilo cijelo državno područje.

BE, DE, EL, ES, FR, RO

Finalizacija rada u pogledu nezakonitih odlagališta što je prije moguće.

BG, CY, EL, RO

Izbjegavanje izgradnje suvišne infrastrukture za obradu preostalog otpada.

BG, CY, CZ, EL, ES, HR, HU, IT, LT, LV, MT, PL, RO, SK

Osiguravanje usklađenosti statističkih podataka o otpadu sa smjernicama Eurostata. Poboljšavanje dosljednosti podataka o gospodarenju otpadom iz različitih izvora (i o velikoj razlici između količine stvorenog i obrađenog otpada).

CZ, SI

Jačanje međuregionalne suradnje radi učinkovitije upotrebe kapaciteta za obradu otpada i postizanja nacionalnih ciljeva u pogledu recikliranja.

ES, IT

Jačanje sposobnosti za provedbu.

MT, PL, RO

Priroda i biološka raznolikost, procjena prirodnog kapitala

Dovršavanje postupka određivanja područja, uključujući morska područja, uvođenje jasno definiranih ciljeva u pogledu očuvanja i potrebnih mjera očuvanja za ta područja te osiguravanje adekvatnih sredstava za njihovu provedbu kako bi se održalo / ponovno postiglo povoljno stanje očuvanosti vrsta i staništa od interesa Zajednice u njihovu prirodnom arealu. Dovršavanje i ažuriranje prioritetnih akcijskih okvira. Poboljšanje znanja i dostupnosti podataka radi poboljšanja mogućnosti za provedbu odgovarajućih mjera očuvanja.

AT, BE, BG, CY, CZ, DE, DK, EE, EL, ES, FI, FR, HR, HU, IE, IT, LT, LU, LV, MT, NL, PL, PT, RO, SE, SI, SK, UK

Osiguravanje da se planovi upravljanja mrežom Natura 2000 djelotvorno provode s pomoću administrativnih kapaciteta i financijskih sredstava. Pojačavanje kapaciteta nadležnih tijela (središnjih, regionalnih i onih nadležnih za upravljanje područjima) za provedbu planova upravljanja, i to podizanjem svijesti o mreži Natura 2000 i povećanjem poticaja za ulaganja u promicanje njezinih prednosti te suzbijanjem nezakonitih aktivnosti koje utječu na divlju faunu i floru na temelju pojačane provedbe na područjima unutar mreže i izvan nje.

BG, EE, EL, IT, PL, RO, SI, SK

Razvoj i promicanje pametnih i racionaliziranih pristupa provedbi, posebno u pogledu postupaka izdavanja dozvola za područja i vrste, osiguravanje potrebnog znanja i raspoloživosti podataka te jačanje komunikacije s dionicima.

AT, BG, CY, CZ, DE, EE, ES, HU, IT, LT, MT, PL, PT

Nastavak potpore mapiranju i ocjeni ekosustava i njihovih usluga, evaluaciji i razvoju sustava računovodstva prirodnog kapitala.

AT, BE, BG, CY, CZ, DE, DK, EE, EL, ES, FI, FR, HR, HU, IE, IT, LT, LV, MT, NL, PL, PT, RO, SE, SI, SK

Izgradnja upravnih kapaciteta kako bi se poboljšali odgovarajući postupci procjenjivanja i spriječilo pogoršanje stanja područja mreže natura 2000 zbog štetnih aktivnosti.

CY, EL, IT

Osiguravanje odgovarajuće provedbe zabrana lova na zaštićene vrste ptica.

CY, FR, MT

Povećanje integracije pitanja biološke raznolikosti u druge politike (posebno u području poljoprivrede, ali i u šumarstva, ribarstva, urbanizma, planiranja infrastrukture i turizma) te promicanje komunikacije među dionicima.

DE, DK, FR, PT, SI

Optimizacija doprinosa mreže Natura 2000 i nacionalnih mreža prirodnih područja postizanju dobrog stanja očuvanosti te smanjivanje fragmentiranosti staništa, atmosferskog taloženja dušika, isušivanja i zakiseljavanja.

NL

Izbjegavanje daljnje fragmentacije staništa i poduzimanje mjera za ponovnu uspostavu povezanosti.

LU

Osiguravanje da su programi za ruralni razvoj i provedba ekologizacije usklađeni s mjerama za biološku raznolikost i da doprinose postizanju povoljnog stanja očuvanosti staništa i vrsta, posebno za održavanje poljoprivrede visoke prirodne vrijednosti (HNV).

LU, NL, RO

Iskorištavanje vrijednog prirodnog kapitala za stvaranje radnih mjesta i dobiti. U istom kontekstu, dodatno promicanje održivog turizma.

EL, ES

Nastavak potpore tekućem radu na održivom partnerstvu za zaštitu biološke raznolikosti, održivi razvoj i prilagodbu na klimatske promjene te za mjere ublažavanja u najudaljenijim regijama i prekomorskim zemljama i područjima.

FR, UK

Poboljšanje poticaja za šumare i poljoprivrednike radi bolje zaštite šumskih i travnjačkih staništa. Osiguranje održivog upravljanja šumama i promicanje učinkovite upotrebe biomase.

LV, SK

Zaštita morskih područja 2

Nastavak rada na poboljšavanju definicija dobrog stanja okoliša (posebno za deskriptore biološke raznolikosti), uključujući rad u okviru regionalne suradnje na temelju relevantnih regionalnih konvencija o moru.

BE, CY, DE, DK, EE, EL, ES, FI, FR, HR, IE, IT, LT, LV, MT, NL, PT, RO, SE, SI, UK

Utvrđivanje i rješavanje nedostataka u temeljnom znanju potrebnom za „dobro stanje okoliša”.

BE, BG, CY, DE, DK, EE, FI, FR, IE, LT, LV, MT, NL, PT, RO, SI

Dodatni razvoj pristupa za procjenu (i kvantificiranje) učinaka glavnih pritisaka kako bi se poboljšali i dodatno konkretizirali rezultati procjene koji će se uvrstiti u izvješće za 2018.

BE, BG, CY, DE, EE, EL, HR,IE, IT, LV, LT, MT, NL, RO, SE, UK

Nastavak integracije programa praćenja koji se provode na temelju drugog zakonodavstva EU-a i provedba zajedničkih programa praćenja razvijenih na (pod)regionalnoj razini (HELCOM, OSPAR, Barcelonska konvencija, Konvencija o zaštiti Crnog mora). Povećanje usporedivosti i dosljednosti metoda praćenja u pomorskoj regiji / pomorskim regijama zemlje.

BE, BG, CY, DE, DK, EE, ES, FI, FR, HR, IE, IT, LT, LV, NL, PT, RO, SE, SI, UK

Hitna finalizacija i provedba nacionalnog programa mjera te izvješćivanje o tome.

BG, CY, DK, EE, EL, HR, LT, MT, SI, RO

Osiguravanje da se program praćenja države članice provede bez odgode i da je primjeren za praćenje napretka u smjeru dobrog stanja okoliša.

BE, BG, CY, DE, DK, EE, ES, FI, FR, HR, IT, IE, LT, LV, MT, NL, PT, RO, SE, SI, UK

Kvaliteta zraka

Održavanje trenda smanjenja emisija tvari koje onečišćuju zrak radi potpune usklađenosti s trenutačno primjenjivim nacionalnim gornjim granicama emisija i graničnim vrijednostima kvalitete zraka. Smanjenje negativnih učinaka onečišćenja zraka na zdravlje, okoliš i gospodarstvo.

AT, BE, DE, DK, ES, FI, FR, LU, NL

Održavanje trenda smanjenja emisija tvari koje onečišćuju zrak radi potpune usklađenosti s graničnim vrijednostima kvalitete zraka. Smanjenje negativnih učinaka onečišćenja zraka na zdravlje, okoliš i gospodarstvo.

BG, CZ, EL, HR, HU, IT, LT, PL, PT, RO, SE, SI, SK, UK

Zadržavanje trenda smanjenja emisija tvari koje onečišćuju zrak te smanjenje negativnih učinaka onečišćenja zraka na zdravlje, okoliš i gospodarstvo, uključujući na temelju razvoja sveobuhvatne strategije i akcijskog plana za rješavanje zagušenosti prometa.

CY, EE, MT

Smanjenje emisija amonijaka (NH3) radi usklađivanja s trenutačno primjenjivim nacionalnim gornjim granicama emisija, npr. uvođenjem ili proširenjem upotrebe poljoprivrednih tehnika s niskim razinama emisija.

AT, DE, DK, ES, FI, NL

Smanjenje emisija nemetanskih hlapljivih organskih spojeva (NMHOS) radi usklađivanja s trenutačno primjenjivim nacionalnim gornjim granicama emisija te, ako je primjenjivo, smanjenje koncentracije ozona.

DE, DK, IE, LU

Smanjenje emisija dušikova oksida (NOx) radi usklađivanja s trenutačno primjenjivim nacionalnim gornjim granicama emisija i/ili smanjenje emisija dušikova dioksida (NO2) (i, ako je primjenjivo, koncentracije ozona), među ostalim, smanjivanjem emisija iz prometa – posebno u gradovima.

AT, BE, CZ, DE, DK, EL, ES, FI, FR, HU, IE, IT, LU, NL, PL, PT, RO, SE, SK, UK

Smanjenje emisija i koncentracije čestičnih tvari PM10 (i, ako je primjenjivo, benzo[a]pirena), među ostalim, smanjivanjem emisija povezanih s energijom i proizvodnjom toplinske energije iz krutih goriva u prometu i poljoprivredi.

AT, BE, BG, CZ, DE, EL, ES, FR, HR, HU, IT, LT, LV, PL, RO, SE, SI, SK

Buka

Dovršetak preostalih akcijskih planova upravljanja bukom.

BE, CY, CZ, DE, EL, ES, FR, HR, IT, LV, PL, PT, RO, SE, SI, SK

Dovršetak karata buke koje nedostaju.

BE, EL, ES, FR, IT, LV, PT, RO, SK

Kvaliteta vode i upravljanje vodama

Poboljšanje politike o vodama u skladu s logikom intervencija iz Okvirne direktive o vodama u drugoj generaciji planova upravljanja riječnim slivovima, tj. osiguravanje detaljnije procjene pritisaka kako bi se poboljšalo praćenje i točno utvrdilo stanje vodnih tijela; osmišljavanje programa mjera usmjerenih na glavne utvrđene pritiske, posebno na hidromorfološke pritiske i onečišćenje iz poljoprivrede, industrije i komunalnih otpadnih voda. Za programe mjera i programe praćenja trebala bi se osigurati odgovarajuća financijska sredstva.

AT, BE, BG, CY, CZ, DE, DK, EE, EL, ES, FI, FR, HR, HU, IE, IT, LT, LU, LV, MT, NL, PL, PT, RO, SE, SI, SK, UK

Osiguravanje da su odobrena izuzeća u skladu sa svim uvjetima Okvirne direktive o vodama i da su propisno potkrijepljena dokazima, posebno u pogledu procjene znatno boljih ekoloških opcija. Nastavak rada na smanjenju broja izuzeća.

AT, BE, MT, NL, PL

Uspostava i/ili provedba politike određivanja cijena vode kojom će se obuhvatiti širok raspon vodnih usluga i koja će se temeljiti na mjerenju koje bi uključivalo obračunavanje s naknadama koje odražavaju troškove okoliša i resursa te poticanje učinkovitije upotrebe vode. Izuzeća od naknada za vodu trebala bi se ponovno razmotriti. Preporučuje se i uspostava nacionalnog regulatornog ili nadzornog tijela radi osiguranja dosljednosti i odgovarajućeg povrata troškova u naknadama.

BG, CY, CZ, ES, HU, IE, IT, SK

Osiguravanje djelotvornog rješavanja onečišćenja vode zbog poljoprivrede u skladu s Okvirnom direktivom o vodama i Direktivom o nitratima. Poduzimanje djelotvornih osnovnih i dodatnih mjera za rješavanje tog onečišćenja. Praćenje razvoja pritiska zbog poljoprivrede te praćenje kvalitete vode kako bi se utemeljeno odredile osjetljive zone; revizija akcijskih programa za nitrate. U slučajevima u kojima je to primjenjivo, potrebno je uzeti u obzir područja intenzivne poljoprivrede i visoke razine nitrata, porast pritisaka iz sektora poljoprivrede te posebno osjetljiva vodna tijela, kao što je Baltičko more.

BE, BG, CY, CZ, DE, DK, EE, EL, ES, FI, FR, IE, IT, LT, LV, MT, NL, PL, PT, RO, SE, SI, UK

Trebalo bi poboljšati kontrole nad zahvaćanjem površinske i podzemne vode. Promicanje učinkovitosti upotrebe vode i održivog zadržavanja vode, uključujući mjere za prirodno zadržavanje vode u okviru programa mjera, te osiguravanje odgovarajućih financijskih sredstava za to. U slučaju Cipra, desalinizirana voda ne bi se trebala upotrebljavati u poljoprivredi.

CY, ES

Revizija vodopravnih dozvola radi njihova usklađivanja s ciljevima politike okoliša i osiguravanje propisne procjene novih projekata koji bi mogli narušiti stanje okoliša u skladu s člankom 4. stavkom 7. Okvirne direktive o vodama. U tim se procjenama moraju razmotriti druge mogućnosti i odgovarajuće mjere ublažavanja. Trebalo bi revidirati i ažurirati politiku izdavanja dozvola za rad ili nastavak rada hidroelektrana.

BG, CY, CZ, EL, ES, HU, IT, LT, LU, PL, PT, SE, SK

Potpuna provedba Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda za sve aglomeracije. Izgradnja infrastrukture radi usklađivanja s Direktivom o vodi za piće i Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Poboljšanje nacionalnog sustava za izvješćivanje u skladu s Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Nastavak davanja prednosti ulaganjima u postrojenja u skladu s Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, uključujući učinkovitu upotrebu financiranja u okviru kohezijske politike u slučaju prihvatljivosti za to financiranje.

BE, BG, CY, EL, ES, HR, HU, IE, IT, PL, PT, RO, SI

Mogle bi se razmotriti i mjere za racionalizaciju struktura za upravljanje vodama i otpadnim vodama te s time povezanih usluga, kao i poticaji za povećanje broja fizičkih priključaka na mrežu.

LV

Donošenje svih karata opasnosti od poplava i karata rizika od poplava. Usmjeravanje na prirodne mjere zadržavanja u provedbi projekata zaštite od poplava. Zauzimanje kombinatornog pristupa upravljanju poplavama i zadržavanju vode uzimajući u obzir i ozbiljni problem nestašice vode.

BG, HU, IT, MT

Poboljšanje koordinacije provedbe politike o vodama, pomorske politike i politike u području prirode, kao i koordinacije među tijelima za upravljanje vodama.

BE, IT, PT

Međunarodni sporazumi

Povećanje nastojanja za postajanje strankom relevantnih multilateralnih sporazuma o okolišu potpisivanjem i ratifikacijom onih koji su preostali.

EL, IE, IT, MT

Djelotvorno upravljanje na središnjoj, regionalnoj i lokalnoj razini, koordinacija i integracija

Pojednostavnjivanje administrativnih postupaka povezanih s okolišem i poboljšanje suradnje javnih tijela (na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini) uključenih u primjenu politika o okolišu.

EL

Jačanje administrativnih kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i prirode, čime bi se pozitivno utjecalo na upotrebu fondova EU-a i ubrzalo usklađivanje s politikama i zakonodavstvom EU-a o okolišu.

HR

Rješavanje fragmentacije na regionalnoj i lokalnoj razini na temelju razvoja boljih koordinacijskih mehanizama u području okoliša.

ES, HU, IT

Osiguravanje da funkcionalno neovisno tijelo iznese mišljenje o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš iz članka 6. izmijenjene Direktive o procjeni utjecaja na okoliš.

FR

Jačanje partnerstva te povećanje transparentnosti na svim razinama javne uprave i sudjelovanja javnosti u donošenju odluka o pitanjima okoliša.

HU

Bolja upotreba procjena učinaka prijedloga zakonodavstva, posebno u pogledu utjecaja na okoliš.

HU

Uspostava jasnog i transparentnog postupka za izdavanje odobrenja za aktivnosti i objekte koji utječu na okoliš.

HU

Poboljšavanje pravodobnog izvješćivanja u skladu sa zakonodavstvom EU-a o okolišu te osiguravanje dovoljnog broja osoblja u tu svrhu, posebno i općenito radi djelotvornije provedbe i izvršavanja politike o okolišu.

MT

Osiguravanje velike odgovornosti nedavno uspostavljenog tijela nadležnog za okoliš i resurse. Trebalo bi uspostaviti jasne i transparentne postupke za izdavanje odobrenja za aktivnosti i objekte koji utječu na okoliš.

MT

Upotreba fondova EU-a za izgradnju potrebnih kapaciteta i stručnog znanja na svim razinama uprave uključenima u provedbu i izvršavanje.

PL

Jačanje upravljanja zakonodavstvom i politikama EU-a o okolišu, posebno u području očuvanja prirode i upravljanja vodama (npr. prilagodba strukture i zadataka tijela nadležnih za vodu kako bi uspješnije obavljala zadatke povezane s provedbom Okvirne direktive o vodama te uključivanje tih tijela u postupak izdavanja dozvola).

PL

Poboljšanje provedbe u odlukama o okolišu i građevinskim dozvolama u slučajevima neprovođenja mjera za ublažavanje i kompenzacijskih mjera koje su uvedene za nositelje projekata.

PL

Iskustvo stečeno u oblikovanju i provedbi mjera ublažavanja i kompenzacijskih mjera povezanih s projektima izgradnje brana trebalo bi se primijeniti i na drugu infrastrukturu za koju je vjerojatno da će utjecati na mrežu Natura 2000. Sastav povjerenstava za praćenje tih projekata trebao bi biti što raznolikiji i uključivati predstavnike nevladinih organizacija.

PT

Djelotvorna provedba i upotreba novih inicijativa za poboljšanje učinkovitosti, djelotvornosti i koordinacije javnog sektora u području okoliša, odnosno poboljšavanje razmjene informacija i dokumentacije među javnim tijelima koja su nadležna za inspekcije i praćenje u područjima poljoprivrede, mora i okoliša s pomoću operativne platforme.

PT

Ubrzanje provedbe strategije za jačanje javne uprave, u čijem bi okviru trebalo posvetiti dužnu pozornost okolišu.

RO

Poboljšanje administrativnih kapaciteta i koordinacije agencija uključenih u provedbu, posebno u pogledu upravljanja vodama i otpadnim vodama te kvalitete procjena učinaka.

RO

Osiguranje poštovanja zakonodavstva EU-a o okolišu u okviru reforme nacionalnog sustava za izdavanje dozvola kako bi se uklonilo nepotrebno administrativno opterećenje i pojednostavnili postupci.

SI

Poboljšanje primjene procjena utjecaja na okoliš i strateških procjena okoliša kao važnih alata za osiguranje integracije politike o okolišu.

CZ, SK

Osiguranje usklađenosti

Poboljšanje transparentnosti u pogledu organizacije i funkcioniranja osiguranja usklađenosti te u pogledu rješavanja znatnih rizika.

AT, BE, BG, CZ, DE, DK, EE, EL, ES, FI, FR, HR, HU, IE, IT, LT, LU, LV, MT, NL, PL, PT, RO, SE, SI, SK, UK

Poticanje nadležnih tijela na bolju suradnju u mrežama za usklađenost s propisima o okolišu.

AT, BG, CY, CZ, DK, EE, EL, FI, HR, HU, LU, LV, PT, RO, SE, SI, SK

Poboljšanje provedbe Direktive o odgovornosti za okoliš s pomoću proaktivnih inicijativa kao što je uspostava nacionalnog registra slučajeva štete u skladu s tom Direktivom i/ili izrada nacionalnih smjernica.

AT, BE, BG, CY, CZ, DE, EE, EL, FI, FR, HR, HU, IT, LT, LU, LV, MT, PL, RO, SE, SI, SK

Poduzimanje daljnjih koraka za osiguranje djelotvornog sustava financijske sigurnosti za obveze prema okolišu.

BE, CY, DK, EE, FI, FR, HR, HU, IE, IT, LT, LU, LV, MT, NL, PL, RO, SE, SI, UK

Sudjelovanje javnosti i pristup pravosuđu

Poduzimanje potrebnih mjera u svim sektorskim zakonima EU-a kako bi se NVO-ima koji se bave okolišem osigurao položaj za osporavanje radnji ili propusta javnih tijela, potpuno u skladu s pravom EU-a te s Konvencijom o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhuška konvencija).

AT, BE, BG, CZ, DE, HU, IT, PL, SE, SI, SK

Procjena troškova pravnih postupaka povezanih sa zakonodavstvom EU-a o okolišu te osiguravanje da nisu pretjerano skupi.

CY, DK, EE, ES, FR, IE, LU, MT, RO, UK

Pristup informacijama, stručnom znanju i dokazima

Kritičko preispitivanje djelotvornosti nacionalnih politika o podacima i izmjena tih politika, uzimajući u obzir „najbolje prakse”.

AT, BE, BG, CY, CZ, EE, EL, HR, HU, IT, LT, MT, PT, RO, SI, SK

Utvrđivanje i dokumentiranje svih skupova prostornih podataka potrebnih za provedbu zakonodavstva o okolišu te osiguravanje da su ti podaci i dokumentacija barem u trenutačnom stanju dostupni drugim javnim tijelima i javnosti putem digitalnih usluga predviđenih u Direktivi INSPIRE.

AT, BE, BG, CY, CZ, DE, DK, EE, EL, ES, FI, FR, HR, HU, IE, IT, LT, LU, LV, MT, NL, PL, PT, RO, SE, SI, SK, UK