Back to EUR-Lex homepage

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search
You are here

Document 52017AE5429

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskoj središnjoj banci, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija i Europskoj investicijskoj banci – Godišnji pregled rasta za 2018.” (COM(2017) 690 final)

EESC 2017/05429

OJ C 227, 28.6.2018, p. 95–100 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Date of document:
14/02/2018; Datum glasanja
Date of vote:
14/02/2018
Date lodged:
18/01/2018
Author:
Europski gospodarski i socijalni odbor
Form:
Mišljenje
Term of office:
2015-2020
Internal reference:
AVIS-SECTION 2017/5429 FIN, SC/050
Session:
532
Procedure number:
Treaty:
Ugovor o funkcioniranju Europske unije
Legal basis:
Link
Link
Link
Select all documents mentioning this document
Earlier related instruments:
Instruments cited:
Link

28.6.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 227/95

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskoj središnjoj banci, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija i Europskoj investicijskoj banci – Godišnji pregled rasta za 2018.”

(COM(2017) 690 final)

(2018/C 227/14)

Izvjestitelj:

Dimitris DIMITRIADIS

Zahtjev za savjetovanje:

Europska komisija, 18.1.2018.

Pravni temelj:

članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Nadležni pododbor:

Pododbor „Godišnji pregled rasta za 2018.”

Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:

14.2.2018.

Plenarno zasjedanje br.:

532

Rezultat glasovanja

(za/protiv/suzdržani):

194/2/3

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

 EGSO okvir europskog semestra smatra strateški važnim te se obvezuje da će mu nastaviti doprinositi na najučinkovitiji mogući način. Istodobno, ponovno ističe da treba povećati ulogu organiziranog civilnog društva u ciklusu europskog semestra, a posebno u pripremi Godišnjeg pregleda rasta (GPR). EGSO tom postupku može donijeti dodanu vrijednost. Pored toga, u europski bi semestar na strukturiraniji način trebali biti posebno uključeni socijalni partneri i nacionalna gospodarska i socijalna vijeća.

1.2.

 EGSO uviđa da je uvođenjem socijalnih pokazatelja (eng. Social Scoreboard) u Zajedničko izvješće o zapošljavanju (1) povećana socijalna dimenzija europskog semestra. Unatoč tome, izražava uvjerenje da nije dovoljno da ciklus semestra bude usmjeren samo na povećanje ulaganja, strukturne reforme i jačanje makroekonomske ravnoteže (2) kako smatra Komisija, već da ga treba proširiti i na druga područja „izvan okvira pokazatelja BDP-a” (socijalne ciljeve i ciljeve na području okoliša i održivosti). EGSO podržava ideju da semestar podrži europski socijalni stup i time ga pretvori u instrument koji građanima omogućava bolje uvjete života i rada. EGSO izražava želju da se ciljevi europskog stupa socijalnih prava uključe u donesene politike i odluke.

1.3.

 EGSO podržava stajalište da su ulaganja, inovacije, znanje, obrazovanje i cjeloživotno učenje ključni za dugoročni rast, osobito u području zelenih tehnologija i kružnog gospodarstva, ali i u tradicionalnijim sektorima. Odbor naglašava da će stope privatnih ulaganja biti visoke samo ako budu osigurane odgovarajuća motivacija i zdrava domaća potražnja i ako se zadrži povoljna ulagačka klima.

1.4.

 Odbor ističe da su javna ulaganja relativno niska i da zaostaju. Ustraje u tome da ih je potrebno povećati kako bi se očuvao krhki rast, a to uključuje socijalna ulaganja u mjere usmjerene na razvoj ljudskog kapitala putem obrazovanja i osposobljavanja, kao i u bolje javne usluge, infrastrukturu za pružanje usluga skrbi, inovacije i socijalnu koheziju u raznim zemljama i regijama. EGSO stoga ponovo poziva na to da se odobri usvajanje tzv. „zlatnog pravila javnih ulaganja” radi poticanja tih ulaganja.

1.5.

 EGSO prima na znanje uspostavu Programa potpore strukturnim reformama (3). Iako se na njega gleda kao na neophodan instrument kojim bi se (osiguravanjem resursa za izgradnju kapaciteta i tehničku pomoć) državama članicama moglo pomoći u obavljanju institucijskih, administrativnih i strukturnih reformi, EGSO smatra da bi se takvim reformama trebalo postići više od puke deregulacije tržišta tada i liberalizacije tržišta proizvoda. Odbor istodobno upozorava da, zbog relativno malog proračuna i nedovoljnog iskustva na području suradnje s državama članicama u provedbi strukturnih reformi, program možda neće ostvariti očekivane rezultate.

1.6.

 Odbor se slaže s Komisijom da su gospodarski i društveno razumne i uravnotežene strukturne reforme koje se provode na tržištima rada i proizvoda koja dobro funkcioniraju ključne za prilagodbu europskog gospodarstva dugoročnim strukturnim promjenama i eventualnim šokovima u području gospodarstva i okoliša. Međutim, EGSO insistira na nesistemskom pristupu i tome da bi se reforme trebale provoditi samo po potrebi i u skladu s nacionalnim zakonima, socijalnim dijalogom i kolektivnim ugovorima.

1.7.

 EGSO pozdravlja to što Komisija u Godišnjem pregledu rasta stavlja veći naglasak na sastav i učinkovitost javne potrošnje, odgovornu fiskalnu politiku te primjerenu i učinkovitu potrošnju. Odbor smatra da reforme javne uprave usmjerene na inicijative povezane s e-upravom, učinkovitost javne nabave (4) i veću transparentnost javnih sredstava mogu ostvariti velike uštede u troškovima i povećati javna ulaganja. Prilikom proračunske konsolidacije najprije bi trebalo posezati za tim mjerama.

1.8.

 EGSO naglašava da napori uloženi u ublažavanje negativnih učinaka starenja predstavljaju izazov za proračune država članica. Još jednom treba naglasiti važnost izobrazbe i prekvalifikacije, preventivnu ulogu zdravstvenog sektora, učinkovitost potrošnje u zdravstvenom sektoru i potrebu za očuvanjem učinkovitosti sustava socijalne zaštite.

2.   Opće napomene

2.1.

 EGSO ponovo ističe da GPR ne obuhvaća druga relevantna područja politika poput politike okoliša ili druga relevantna pitanja poput kvalitete zapošljavanja. EGSO smatra da se semestar može proširiti kako bi se osigurala održivost makroekonomskih politika EU-a ne samo u gospodarskom i socijalnom već i ekološkom smislu. U okviru europskog semestra, gospodarski i socijalni izazovi te izazovi na području okoliša moraju se rješavati na jednakoj osnovi.

2.2.

 U tom pogledu, europski semestar trebao bi sadržavati sveobuhvatan sustav pokazatelja koji u obzir uzimaju socijalne posljedice i posljedice po okoliš. Uvođenje socijalnih pokazatelja u Godišnji pregled rasta za 2018. godinu prvi je korak u tom smjeru i trebalo bi ga, gdjegod bude moguće, dopuniti pokazateljima koji se odnose na kretanja plaća i prisutnost kolektivnog pregovaranja. Sadašnja makroekonomska i socijalna analiza mogla bi se dopuniti dodavanjem pokazatelja resursne i energetske učinkovitosti, napretka u postizanju nacionalnih klimatskih i energetskih ciljeva i promjena u udjelima u porezu za zaštitu okoliša.

2.3.

 U godišnjem pregledu rasta trebalo bi jače naglasiti dugoročna demografska pitanja, osobito u kontekstu starenja stanovništva i migracija radnika. U ovom trenutku, kad se čini da gospodarska i fiskalna stabilnost više nisu u neposrednoj opasnosti, prijeko je potrebno usredotočiti se na ta dugoročna pitanja.

2.4.

 EGSO je pisao o tome da bi europski semestar trebalo dodatno razviti kako bi se osigurala koordinacija provedbe ciljeva održivog razvoja (5).

2.5.

 U razvoju europskog semestra trebalo bi uzeti u obzir razdoblje nakon „Brexita” (i pretpostaviti da će biti nužno potrebno revidirati financijsku sposobnost odozdo prema gore)

2.6.

 Semestar bi također trebalo prilagoditi budućoj strategiji za razdoblje nakon 2020. Ta bi se strategija trebala temeljiti na prioritetima Junckerove Komisije i ciljevima za 2030., koji se pak temelje na strategiji Europa 2020. i njezinim ciljevima (koji još uvijek vrijede za predstojeće godine) te Pariškom klimatskom sporazumu.

3.   Posebne napomene

3.1.    Ulaganja

3.1.1.

 Rast produktivnosti jedan je od glavnih uzroka poboljšanja gospodarskog blagostanja. Od ključne je važnosti da EU nastavi održavati visoku i održivu stopu rasta produktivnosti jer trenutno zaostaje za svojim glavnim konkurentima, osobito u ključnim industrijskim granama i razvoju niskougljičnih tehnologija. Gospodarstvo koje se kontinuirano poboljšava osnovni je temelj financiranja socijalne sigurnosti i zdravstvenih usluga na razini koju žele europski građani. Poboljšanje dobrobiti, kohezije i socijalne pravde u potpunom je skladu s gospodarskim rastom i rastom produktivnosti (6).

3.1.2.

 Ključ rasta produktivnosti su ulaganja, kvaliteta radnih mjesta, inovacije i znanje. Kad se kapitalna ulaganja smanje, radnicima se osigurava manja količina nove opreme, a buduće stope i razine rasta produktivnosti su, ceteris paribus, niže, posebice u vremenima kad se rast radne snage usporava zbog demografskih promjena i smanjenja nataliteta, kao što je slučaj u Europi. Da bi rad postao produktivniji, treba ulagati u obrazovanje, cjeloživotno učenje i osposobljavanje, poboljšanje radnih uvjeta, osnovne usluge poput skrbi o djeci i izvanškolske skrbi, modernizirana postrojenja, opremu, proizvodne tehnike, nove izume i inovacije, prijevoz, komunikacije i drugu infrastrukturu. Pored toga, mora se uzeti u obzir da se velika javna ulaganja, uključujući i društvena ulaganja, odvijaju u mnogo dužim vremenskim okvirima. Stoga bi podrobnije razmatranje uvjeta planiranja trebalo doprinijeti povećanju javnih ulaganja. EGSO stoga ponovo poziva na to da se odobri usvajanje tzv. „zlatnog pravila javnih ulaganja” radi poticanja tih ulaganja.

3.1.3.

 U tom pogledu EGSO smatra da je nužno u potpunosti iskoristiti mogućnosti koje nude proračun EU-a i nacionalni proračuni i da kohezijska politika treba ostati glavni investicijski instrument EU-a. Odbor naglašava da treba poboljšati upravljanje tom politikom i njezinu interakciju s europskim semestrom kako bi se dodatno povećao njezin doprinos održivom i uključivom razvoju. Strukturni fondovi mogu se koristiti više nego što se trenutno koriste za potporu obrazovanju i osposobljavanju za potrebne vještine i u bliskoj suradnji sa socijalnim partnerima. U tom smislu, Odbor se slaže s mišljenjem Komisije da je EFSU „daleko od ostvarenja svojeg punog potencijala u jačanju razvoja ljudskog kapitala”.

3.1.4.

 Za modernizaciju postrojenja i proizvodnih tehnologija treba stvoriti odgovarajuću poslovnu klimu i društveno okruženje kako bi se poduzeća motiviralo na ulaganja. EGSO smatra da je izuzetno važno da države članice razviju čvršće i učinkovitije institucije koje se mogu boriti protiv korupcije i ostvariti vladavinu prava. U suprotnom, ulaganja ne mogu biti velika.

3.1.5.

 EGSO ponavlja da treba ulagati u mjere pravedne tranzicije koje nadopunjuju transformativna ulaganja, osobito u energetskom i proizvodnom sektoru. Takvim ulaganjima, za koja bi trebala biti dostupna odgovarajuća financijska sredstva, također bi trebalo pružati podršku radnicima iz regija čije se industrije s visokim razinama ugljika transformiraju u industrije s niskim razinama ugljika i kojima treba dobro upravljati kako bi se doprinijelo postizanju ciljeva poput dostojanstvenih radnih mjesta za sve, socijalne uključenosti i iskorjenjivanja siromaštva.

3.1.6.

 Osim povoljne klime, ulaganjima u Europi potrebna su i financijska tržišta koja dobro funkcioniraju. EGSO izražava zabrinutost zbog toga što integracija financijskih tržišta još uvijek zaostaje. Razvoj bankovne unije i unije tržišta kapitala (CMU) trebao bi se nastaviti bez odgode.

3.1.7.

 EGSO se slaže s činjenicom da je od ključne važnosti uspostaviti uniju tržišta kapitala i druge okvirne uvjete kako bi se poboljšali uvjeti financiranja, raspršio rizik i poboljšala dostupnost kredita svim trgovačkim društvima te početi primjenjivati načelo jednakih mogućnosti u praksi.

3.1.8.

 Uvjeti pristupa financiranju još uvijek su vrlo neravnopravni, a pristup financiranju i dalje je vrlo težak i predstavlja velik izazov za mala i srednja poduzeća, mala obiteljska i tradicionalna poduzeća te novoosnovana i rastuća poduzeća. Odbor stoga pozdravlja mjere kao što su paneuropski krovni fond poduzetničkog kapitala i poziva Komisiju da u suradnji s lokalnim, regionalnim i nacionalnim tijelima poduzme daljnje mjere za poticanje privatnih i javnih ulaganja i promidžbu diferencijacije izvora financiranja.

3.1.9.

 Razvojem unije tržišta kapitala, odnosno širenjem fondova rizičnog kapitala i tržišta privatnog vlasničkog kapitala, uključujući neslužbena tržišta, poslovne anđele i masovno financiranje putem interneta, poboljšan je pristup rizičnom kapitalu određenim kategorijama MSP-ova. Međutim, veliki dio MSP-ova vjerojatno neće od njih imati veće koristi. Ti novi instrumenti nisu jednostavni za korištenje čak ni inovativnim, novoosnovanim i srednjim poduzećima, a i dalje postoje znatne razlike među zemljama zbog razine razvijenosti lokalnih tržišta kapitala i manjka odgovarajućeg zakonodavstva. Stoga bi posebnu pozornost trebalo obratiti stvaranju odgovarajućih uvjeta za financiranje tih trgovačkih društava bankovnim sredstvima.

3.1.10.

 EGSO poziva Komisiju i države članice da poduzmu sve moguće napore za uklanjanje uskih grla koja otežavaju ulaganja i stvore povoljno ulagačko okruženje. Pored gore navedenih problema, primjeri uključuju uredbu o fondovima poduzetničkog kapitala i napore koji se poduzimaju za razvoj fonda za socijalno poduzetništvo, odnosno za pružanje „druge prilike” neuspješnim poduzećima, poboljšanje stečajnih postupaka i uspostavljanje mehanizama preventivnog restrukturiranja. Poticanje sudjelovanja banaka i povećanje njihove operativne učinkovitost trebali bi biti jedan od stupova razvoja ulagačkih aktivnosti.

3.1.11.

 U svojim prijašnjim mišljenjima Odbor je već istaknuo činjenicu da će dovršenje europske energetske unije, strategija jedinstvenog digitalnog tržišta i akcijski plan za kružno gospodarstvo stvoriti idealne prilike za ulaganja. Također treba razmotriti nove prilike za zelena ulaganja u borbu protiv klimatskih promjena. Povećana dinamičnost tih područja ovisi i o međunarodnim trgovinskim sporazumima, a na neke od njih mogli bi negativno utjecati promjenjivi stavovi u globalnoj politici i posljedični stupanj pristupačnosti tržištima.

3.2.    Nastavak provedbe strukturnih reformi

3.2.1.

 EGSO smatra da bi strukturne reforme trebale biti gospodarski i socijalno uravnotežene i da bi prvo trebalo provesti one koje promiču rast produktivnosti i one koje povećavaju sigurnost radnih mjesta i sustava socijalne zaštite, a istodobno poštovati kolektivno pregovaranje i autonomiju socijalnih partnera. Strukturne reforme ključne su za jačanje integriteta i transparentnosti javne uprave i pružanje visokokvalitetnih usluga građanima i poduzećima.

3.2.2.

 EGSO prima na znanje inicijative koje Komisija predlaže u planu za produbljenje europske ekonomske i monetarne unije i trenutno sastavlja mišljenje o tom paketu inicijativa (7). Odbor će i dalje doprinositi raspravi čelnika EU-a o budućem razvoju EMU-a koja se vodi u okviru rasprave o budućnosti Europe, ali izražava žaljenje zbog toga što se u GPR-u većina problema povezanih s poboljšanjem konvergencije i uključivanjem država članica odnosi gotovo isključivo na zemlje europodručja. Konvergenciji država koje nisu članice europodručja trebalo bi pridati jednaku važnost i u nju ulagati jednake napore. Treba promicati novu strategiju i akcijski plan kako bi se osiguralo da manje produktivne države članice poticanjem rasta vlastitih kvalitetnih ulaganja mogu sustići ostale. Također bi trebalo poduzeti mjere za poticanje oporavka određenih područja s pomoću projekata obnove koji u sebi sadrže kvalitetan rast i ulaganja.

3.2.3.

 U osmišljavanju, razvoju i provedbi gospodarski i socijalno razumnih i uravnoteženih strukturnih reformi posebice je važna uloga socijalnih partnera. Ona se treba temeljiti na novom početku socijalnog dijaloga koji bi se oslanjao na aktualni dijalog, ali bi raspolagao poboljšanim instrumentima za sudjelovanje. Odgovorni društveni angažman uvelike ovisi o jasnoj i izravnoj komunikaciji, te EGSO pozdravlja najavljenu namjeru EK-a da se socijalne partnere na odlučan i sustavan način uključi u europski semestar.

3.2.4.

 EGSO se slaže s mišljenjem Europskog parlamenta prema kojem je tržište rada koje dobro funkcionira od velike važnosti za razvoj pozitivnih gospodarskih okolnosti (8). To bi trebao biti jedan od prioriteta reformi. Međutim, također smatra da socijalnu dimenziju jedinstvenog europskog tržišta, uključujući i sustave socijalne skrbi, treba ojačati koristeći se europskim stupom socijalnih prava.

3.2.5.

 U rješavanju strukturnih izazova s kojima se na tržištu rada susreću države članice, Komisija bi trebala u obzir uzeti različite faze gospodarskog razvoja u kojima se one nalaze, a predložene bi mjere trebale biti produktivne, uključive, prihvatljive i izvedive u njihovim društvima.

3.2.6.

 Kvalitetno obrazovanje i osposobljavanje mora svima biti dostupno kao temeljno pravo. Danas je za razvoj europskog gospodarstva od ključne važnosti mogućnost oslanjanja na dobro obrazovanu radnu snagu koja posjeduje mnoge vještine prilagođene novom vremenu. Organizacije poslodavaca često ukazuju na to da najveća prepreka povećanju proizvodnje i stvaranju radnih mjesta leži u tome što radna snaga ne posjeduje vještine koje poduzeća traže. S druge strane, sindikati hitno zahtijevaju odgovarajući okvir koji će svima omogućiti stjecanje novih vještina tijekom karijere (npr. pravo na plaćeni dopust za stručno osposobljavanje), apelirajući na odgovornost svih: pojedinaca, poduzeća (ovisno o njihovoj veličini) i javnosti. S rješavanjem svih tih problema treba započeti bez odgode koristeći pritom mjere preporučene u Godišnjem pregledu rasta, u skladu s Novim programom vještina za Europu (9).

3.2.7.

 Prema Zajedničkom izvješću o zapošljavanju „… rast plaća u većini je država i dalje skroman … u razdoblju od 2014. do 2016. realni rast plaća zaostajao je za radom produktivnosti. To je dugoročni trend: u EU-u je od 2000. do 2016. realna produktivnost po zaposlenoj osobi porasla za 14,3 %, a realna naknada po zaposleniku za 10,2 %.” (10) Iako je u većini država stopa rasta plaća niža od stope rasta produktivnosti, u nekima je i viša. EGSO zato naglašava da bi realni rast plaća, uključujući i minimalnih plaća, ako postoje, trebao biti usklađen s rastom produktivnosti. EGSO smatra da bi pravedna raspodjela dohotka i bogatstva koji proizlaze iz rasta produktivnosti trebala povećati jednakost i pozitivno utjecati na domaću i globalnu potražnju unutar EU-a. Domaću potražnju trebalo bi stimulirati kao ključni uvjet održavanja rasta, savladavanja krize i jačanja zapošljavanja. Jedan od najboljih načina za postizanje tih ciljeva u europskom gospodarstvu i društvu jest povišenje plaća, posebice onih nižih (11).

3.2.8.

 EGSO je u mnogo navrata naglasio potrebu za podržavanjem MSP-ova (12) koji su – zajedno sa svojim radnicima i zaposlenicima – najveće žrtve nefunkcioniranja tržišta, a najviše bi mogli doprinijeti europskom gospodarstvu. Odbor stoga pozdravlja namjeru Komisije da potakne širenje novih tehnologija među MSP-ovima. Istodobno je važno napomenuti da Komisija vodi računa i o problemu pristupa financiranju s kojim se suočavaju MSP-ovi, njihovoj heterogenosti kao skupine te potrebi podržavanja malih tradicionalnih i obiteljskih poduzeća (13).

3.2.9.

 Uvođenje sustava poticaja kojim se stvaraju ravnopravni uvjeti tržišnoga natjecanja, još više podržava rast i ograničavaju mogućnosti zlouporabe trebalo bi biti sastavni dio procesa reforme. Posebnu bi pažnju trebalo posvetiti boljem regulatornom i administrativnom okviru. EGSO se slaže s mišljenjem izraženim u Godišnjem pregledu rasta prema kojem bi jedinstveno tržište u obrambenom sektoru europskim građanima moglo donijeti brojne koristi, ali ponavlja svoj stav da se proračunska sredstva EU-a ne mogu koristiti za financiranje vojnih instrumenata i operativnih mjera.

3.2.10.

 EGSO naglašava da europsku konkurentnost treba dalje jačati u širem smislu, koji nadilazi puku konkurentnosti poduzeća. Treba osnažiti globalni status europskog gospodarstva i poduzeti mjere kako bi Europa bila spremnija za natjecanje s globalnim konkurentima.

3.3.    Odgovorne fiskalne politike

3.3.1.

 Zahvaljujući oporavku europskog gospodarstva poboljšava se i stanje javnih financija, ugroženih tijekom i nakon financijske i gospodarske krize. Niske kamatne stope i gospodarski rast istodobno su otvorili mogućnost smanjenja prekomjerne zaduženosti, tamo gdje je takve zaduženosti bilo. Udio državnog duga u BDP-u iznimno je neravnomjerno raspoređen širom EU-a, što zemlje s visokim razinama zaduženosti izlaže potencijalnom kamatnom riziku, što će pak dovesti do visokih troškova financiranja ako kamatne stope počnu rasti nakon smanjenja monetarne akomodacije.

3.3.2.

 U tom kontekstu EGSO cijeni to što je jedan od stupova na kojima Komisija temelji svoju gospodarsku i socijalnu politiku stup odgovornih fiskalnih politika. Međutim, Odbor želi naglasiti da se odgovorna politika javne potrošnje ne mjeri isključivo visinom deficita, već i utjecajem koji je imala na realno gospodarstvo i društvo u cjelini.

3.3.3.

 EGSO u potpunosti podržava stajalište prema kojem fiskalnu politiku treba prilagođavati specifičnim okolnostima svake zemlje. Vječitu dilemu između osiguravanja dugoročne kontrole razina deficita i duga s jedne strane i „javne potrošnje koja pogoduje rastu” s druge uvijek je teško riješiti, a ravnoteža se može promijeniti u skladu sa specifičnom situacijom u pojedinim zemljama. EGSO podržava fleksibilnost, posebice ako ona omogućava javna ulaganja kojima se potiču sektori koji donose dugoročnu korist (obrazovanje, osposobljavanje i zdravstvena skrb), ulaganja usmjerena na stvaranje uvjeta za ekonomsku tranziciju na održivo gospodarstvo koje se bori protiv klimatskih promjena ili mjere podrške trgovačkim društvima koja trpe posljedice nefunkcioniranja tržišta.

3.3.4.

 EGSO izričito poziva na stalnu i dobro koordiniranu borbu protiv utaje i izbjegavanja plaćanja poreza, kako bi se zajamčilo pošteno oporezivanje multinacionalnih trgovačkih društava i digitalnog gospodarstva. Također ukazuje na to da je važno boriti se većom transparentnošću (14) protiv utaje poreza, ali i boriti se protiv svih oblika nepoštene porezne konkurencije među državama članicama (15).

3.4.    Europski stup socijalnih prava

3.4.1.

 EGSO pozdravlja međuinstitucijski konsenzus postignut proglašenjem europskog stupa socijalnih prava na Socijalnom samitu za pravedna radna mjesta i rast, održanom u Göteborgu u studenome 2017.

3.4.2.

 Europski stup socijalnih prava prvenstveno je politička deklaracija koja uključuje zakonodavne i nezakonodavne prijedloge. Jedinstvena podrška državama članicama veoma je važan signal podrške njegovoj provedbi. Kao okvir za zakonodavne i nezakonodavne inicijative, europski stup socijalnih prava trebao bi doprinijeti poticanju reformi i jačem usmjeravanju na socijalni napredak u okviru europskog semestra.

3.4.3.

 EGSO smatra da bi europski stup socijalnih prava trebalo popratiti planom u kojem bi se detaljno opisala njegova provedba i izrazila podrška postizanju njegovih ciljeva na nacionalnoj razini (16).

3.4.4.

 EGSO traži da se socijalna dimenzija u potpunosti uključi u europski semestar, a ciljevi europskog stupa socijalnih prava u donesene politike i odluke.

3.4.5.

 Kao što je EGSO prethodno istaknuo (17), želi li EU osigurati svoju budućnost, morat će zdrave gospodarske temelje kombinirati s jakom socijalnom dimenzijom. EU se treba usredotočiti na osiguravanje uravnoteženog i uključivog gospodarskog rasta, društvenog napretka i ekološkog integriteta koji mogu povećati dobrobit građana.

3.4.6.

 U jesenski paket Komisije uključen je pregled socijalnih pokazatelja kao novi instrument europskog semestra za praćenje provedbe europskog stupa socijalnih prava, koji bi trebao biti sastavni dio analize koja će se provoditi u okviru predstojećeg izvješća i preporuka za pojedine zemlje.

Bruxelles, 14. veljače 2018.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Georges DASSIS

(1)  Zajedničko izvješće o zapošljavanju.

(2)  SL C 173, 31.5.2017., str. 73.

(3)  Uredba (EU) 2017/825.

(4)  COM(2017) 572.

(5)  SL C 81, 2.3.2018., str. 44.

(6)  SL C 173, 31.5.2017., str. 33.

(7)  ECO/446.(još nije objavljeno u SL-u)

(8)  SL C 173, 31.5.2017., str. 73.

(9)  COM(2016) 381.

(10)  Zajedničko izvješće o zapošljavanju, str. 4.

(11)  ECO/444.(još nije objavljeno u SL-u)

(12)  SL C 345, 13.10.2017., str. 15.

(13)  SL C 81, 2.3.2018., str. 1.

(14)  SL C 487, 28.12.2016., str. 62.

(15)  SL C 81, 2.3.2018., str. 131.

(16)  SL C 81, 2.3.2018., str. 145.

(17)  SL C 81, 2.3.2018., str. 145.

Top