EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52016AE3054

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila o stavljanju gnojidbenih proizvoda s oznakom CE na raspolaganje na tržištu te o izmjenama uredaba (EZ) br. 1069/2009 i (EZ) br. 1107/2009” (COM(2016) 0157 final – 2016/0084 (COD))

OJ C 389, 21.10.2016, p. 80–85 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

21.10.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 389/80


Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila o stavljanju gnojidbenih proizvoda s oznakom CE na raspolaganje na tržištu te o izmjenama uredaba (EZ) br. 1069/2009 i (EZ) br. 1107/2009”

(COM(2016) 0157 final – 2016/0084 (COD))

(2016/C 389/11)

Izvjestitelj:

Cillian LOHAN

Dana 8. travnja 2016. i 11. travnja 2016. Vijeće, odnosno Europski parlament, sukladno članku 114. i članku 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, odlučili su savjetovati se s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom o

„Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila o stavljanju gnojidbenih proizvoda s oznakom CE na raspolaganje na tržištu te o izmjenama uredaba (EZ) br. 1069/2009 i (EZ) br. 1107/2009”

(COM(2016) 0157 final – 2016/0084 (COD)).

Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i zaštitu okoliša, zadužena za pripremu rada Odbora o toj temi, Mišljenje je usvojila 30. lipnja 2016.

Europski gospodarski i socijalni odbor Mišljenje je jednoglasno usvojio na 518. plenarnom zasjedanju (sjednica od 14. srpnja 2016.), sa 184 glasa za.

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO pozdravlja prijedlog Komisije čiji je cilj poboljšati funkcioniranje unutarnjeg tržišta gnojidbenih proizvoda u skladu s akcijskim planom za kružno gospodarstvo. EGSO smatra da taj pristup, ako ga se u velikoj mjeri primijeni i na druge sektore, može doprinijeti održivosti za okoliš u širem smislu, uključujući gospodarski razvoj, nova radna mjesta i zaštitu okoliša.

1.2.

Odbor podržava prijedlog da se proširi opseg postojećih propisa čime bi se stvorila usklađena pravila u pogledu gnojiva organskog porijekla i gnojiva proizvedena iz otpada te bi se uklonile prepreke inovacijama. EGSO ipak preporučuje zadržavanje i primjenu svih glavnih načela zaštite okoliša, uključujući načelo predostrožnosti.

1.3.

EGSO se slaže s time da se uvede učinkovit sustav kontrola, označivanja i sljedivosti kako bi se osigurala kvaliteta i sigurnost proizvoda koja obvezuje sve uključene strane. Odbor predlaže da se primijeni sustav označivanja koji je već u upotrebi za proizvode za zaštitu bilja kako bi se osigurale jasne informacije o korištenju i čuvanju gnojiva. Povrh toga, EGSO preporučuje uvođenje službene metode analize radi provjere kredibilnosti određenog sustava označivanja te radi osiguravanja odgovarajuće razine pouzdanosti označivanja koje se provodi.

1.4.

Odbor uočava da su plodnost i zaštita tla ključni aspekti prijedloga Komisije, no primjećuje da će taj cilj biti teško postići bez okvirne direktive o tlu. Uz to ističe potrebu da se imaju u vidu razlike u vrsti tla među državama članicama, što bi trebalo podrazumijevati usvajanje ciljanih standarda.

1.5.

Odbor podržava prijedlog da se odrede gornje granice radi smanjenja količine kadmija i drugih teških metala u gnojivu. Svjestan da će ta odluka dovesti do povećanja troškova proizvodnje gnojiva za koje je fosfat dobiven iz fosfatne stijene, EGSO naglašava da je ovo zlatna prilika da organsko biološko gnojivo osvoji znatan udio na tržištu. To će pak omogućiti stvaranje novih prilika i potaknuti inovacije, rast i otvaranje radnih mjesta.

1.6.

EGSO je svjestan toga da proizvođači mogu odabrati žele li u pogledu označivanja poštovati europsko ili nacionalno zakonodavstvo, no – imajući u vidu potencijalni učinak različitih nacionalnih pravila i standarda na narušavanje tržišnih uvjeta i fragmentaciju tržišta – želi naglasiti važnost pristupa kojim se izbjegava nepošteno tržišno natjecanje i nepoštivanje najviših standarda sljedivosti, kvalitete i sigurnosti.

1.7.

Odbor primjećuje da neke definicije i standardi za gnojiva proizvedena od sekundarnih sirovina nisu jasni. Konkretno, tijekom predlaganja direktiva i uredbi koje se odnose na načela kružnog gospodarstva, od temeljne će važnosti biti definicija „sekundarnih sirovina”. Kako bi se unaprijedila provedba novih propisa, EGSO preporučuje temeljitiju integraciju i usklađivanje s postojećom Direktivom o otpadu.

1.8.

Odbor smatra da je prijelaz na kružno gospodarstvo jedan od ključnih izazova za Europu i buduće generacije. Kako bi se postigao napredak u tom smjeru, Odbor preporučuje da se osiguraju poticaji za poduzeća zainteresirana za uvođenje promjena u proizvodnji te da se poduzmu inicijative za potporu promjenama na području informiranja, podizanja svijesti, obrazovanja i stručnog osposobljavanja.

1.9.

U strategijama država članica za obradu i infrastrukturu otpadnih voda te gospodarenje istima trebalo bi priznati vrijednost otpadnih voda i mulja kao izvora sirovina za industriju organskog gnojiva.

1.10.

Prikupljanje i proizvodnja na regionalnoj razini, uz potporu distribucijskih mreža u svim državama članicama, trebali bi biti sastavni dio strukture tržišta organskih gnojiva.

2.   Uvod

2.1.

Komisija je izradila ovaj prijedlog kako bi ponudila konkretna rješenja za probleme koji su utvrđeni u ex post evaluaciji (1) postojeće Uredbe o gnojivima (2) u širem okviru akcijskog plana za kružno gospodarstvo (3).

2.2.

Prijedlogom se posebno žele riješiti dva očita problema koji utječu na unutarnje tržište u sektoru gnojiva:

u tržišnom natjecanju između gnojiva dobivenih iz domaćih organskih ili sekundarnih sirovina u skladu s modelom kružnog gospodarstva s jedne strane, i, s druge strane, gnojiva proizvedenih u skladu s linearnim gospodarstvom – potonja su u povoljnijem položaju (4). Ta narušenost tržišnog natjecanja (5) koči ulaganja u održivije proizvode i ometa prijelaz na kružno gospodarstvo (6),

postojećom Uredbom ne rješavaju se konkretna pitanja koja izazivaju zabrinutost, kao ni ograničenja u pogledu učinka koji EZ gnojiva imaju na tlo, kopnene vode, mora i hranu. S obzirom na to da ne postoje smjernice na razini EU-a, države članice uvele su jednostrane gornje granice, posebno u pogledu koncentracije kadmija u anorganskim fosfatnim gnojivima, čime se dodatno povećala fragmentacija tržišta.

2.3.

Ključne točke prijedloga Komisije:

olakšati dobivanje oznake „EZ gnojiva” (7) i osigurati usklađena pravila u pogledu najinovativnijih i najodrživijih gnojiva, uključujući gnojiva proizvedena od organskih materijala (uključujući biootpad i nusproizvode životinjskog podrijetla) ili sekundarnih sirovina. Proizvodi namijenjeni poboljšavanju učinkovitosti ishrane biljaka, kao što su poljoprivredni aditivi i biljni biostimulansi (8), također će biti uključeni među gnojidbene proizvode s oznakom CE,

osigurati da su proizvodi koji se stavljaju na tržište sigurni i visokokvalitetni i to uz pomoć odgovarajućeg sustava kontrola, označivanja i sljedivosti u koji su uključeni proizvođači, uvoznici, distributeri i gospodarski subjekti (9); modernizirati ocjenjivanje sukladnosti i nadzor nad tržištem u skladu s novim zakonodavnim okvirom za zakonodavstvo za predmetne proizvode. Zadržat će se postojeća opcija da proizvođači odabiru žele li poštovati nove usklađene zahtjeve ili nacionalna pravila (10),

postaviti granične vrijednosti za teške metale (posebno za kadmij) (11) i kontaminante u gnojidbenim proizvodima kako bi se potaknulo ulaganje u održivija gnojiva.

2.4.

Komisija smatra da će Prijedlog donijeti niz pogodnosti, uključujući:

otvaranje otprilike 120 000 radnih mjesta zahvaljujući recikliranju biootpada u organsko gnojivo,

smanjenje ovisnosti o sirovinama iz uvoza (primjerice fosfatu): reciklirani biootpad mogao bi zamijeniti do 30 % anorganskog gnojiva,

smanjenje emisija stakleničkih plinova i potrošnje energije uzrokovane proizvodnjom anorganskog gnojiva,

smanjenje onečišćenja uzrokovanog viškom hranjivih tvari, posebno eutrofikacijom ekosustava,

povećanje učinkovitosti resursa,

ukupno smanjenje troškova za poštovanje propisa koje snose gospodarski subjekti,

smanjenje troškova industrije od 65 % za plasiranje novih proizvoda na tržište.

3.   Opće napomene

3.1.

EGSO pozdravlja prijedlog Komisije zbog toga što rješava određena ključna pitanja na tržištu gnojiva, kao i zbog njegovog doprinosa prijelazu na kružno gospodarstvo.

3.2.

Odbor ponovno ističe svoju potporu svim inicijativama čiji je cilj zatvaranje kruga u pogledu akcijskog plana za kružno gospodarstvo (12). EGSO smatra da je stvaranje usklađenih pravila za gnojiva organskog podrijetla važan ekološki cilj i važan pokretač za gospodarski razvoj i otvaranje radnih mjesta.

3.3.

EGSO podržava potrebu za uklanjanjem prepreka koje ograničavaju slobodno kretanje sekundarnih sirovina (uključujući organske sekundarne sirovine) i inovacije, no smatra da je potrebno zadržati i primjenjivati sva ključna načela zaštite okoliša, uključujući načelo predostrožnosti.

3.4.

Odbor podržava prijedlog za uspostavu učinkovitog sustava kontrola, označivanja i sljedivosti kako bi se osigurala sigurnost i kvaliteta tih proizvoda, a osobito:

primjenu sustava označivanja koji je već u upotrebi za proizvode za zaštitu bilja (13) kako bi se poljoprivrednicima pružile jasne informacije o korištenju i čuvanju gnojiva,

utvrđivanje zajedničkog standarda za podnošenje traženih informacija i informiranje o njima, kako je navedeno u Prilogu III.,

uvođenje službenih metoda analize radi provjere kredibilnosti određenog sustava označivanja te radi osiguravanja odgovarajuće razine pouzdanosti označivanja koje se provodi.

3.5.

EGSO uviđa da proizvođači mogu odabrati žele li u pogledu označivanja poštovati europsko ili nacionalno zakonodavstvo, no ističe da su razlike među nacionalnim pravilima i standardima jedan od glavnih uzroka narušavanja tržišnih uvjeta i fragmentacije. Stoga preporučuje ciljani pristup kako bi se izbjegle nove prijetnje nelojalne konkurencije i nesukladnost s najvišim standardima sljedivosti, kvalitete i sigurnosti.

3.6.

Odbor uočava da su plodnost i zaštita tla ključni aspekti prijedloga Komisije, no primjećuje da će taj cilj biti teško postići bez okvirne direktive kojom bi se utvrdili i proveli zajednički standardi za održivo korištenje tla i njegovu zaštitu (14). Uz to ističe potrebu da se imaju u vidu postojeće razlike u vrsti tla među državama članicama, što bi trebalo podrazumijevati usvajanje ciljanih standarda.

3.7.

Odbor podržava određivanje gornjih granica za postupno smanjenje količine kadmija i drugih teških metala u gnojivu. No, svjestan je da će trenutačno i radikalno smanjenje količine kadmija u gnojivima povećati troškove proizvodnje i time troškove za poljoprivrednike i potrošače. U skladu s disruptivnim promjenama koje čine dio prijelaza na model kružnog gospodarstva, to povećanje troškova i posljedično povećanje cijena mogli bi predstavljati ekonomski alat za poticanje promjena na razini potrošača ili poljoprivrednika. Poljoprivrednici moraju biti zaštićeni od drastičnog povećanja cijena te imati osiguran pristup gnojivima za svoje potrebe.

3.8.

EGSO naglašava da dodatni troškovi poštovanja pravila mogu utjecati na konkurentnost MSP-ova (15). Zbog strateške vrijednosti ove Uredbe, Odbor preporučuje pružanje poticaja kako bi se MSP-ove ohrabrilo da prijeđu na održiviju proizvodnju (16). U tom će procesu ključnu ulogu imati Glavne uprave EK-a za istraživanje i poljoprivredu.

3.9.

EGSO smatra da prijelaz na održivija gnojiva i na kružno gospodarstvo zahtijeva snažnu predanost svih uključenih strana (proizvođača, poljoprivrednika, radnika i potrošača). Tehnički se savjeti i najbolje prakse razvijaju, ali se o njima ne informira uvijek na dobar način. Kao i u drugim područjima, nužni su informiranje, podizanje svijesti, strukovno obrazovanje i cjeloživotno učenje (17). U postizanju tog cilja može pomoći forum za kružno gospodarstvo, čije je održavanje u EGSO-u predloženo u mišljenju NAT/676 o paketu za kružno gospodarstvo.

4.   Posebne napomene

4.1.

EGSO se slaže da biljne biostimulanse treba uključiti među gnojidbene proizvode s oznakom CE umjesto sredstava za zaštitu bilja, čime se izmjenjuje članak 46. Uredbe (EZ) br. 1107/2009. Ipak, Odbor poziva Komisiju da pažljivo prati taj proces kako bi se osiguralo da se ne koristi za zaobilaženje propisa o sredstvima za zaštitu bilja, što predstavlja moguću prijetnju za zdravlje i okoliš.

4.2.

Odbor vjeruje da gnojiva proizvedena od sekundarnih sirovina mogu u budućnosti biti važan dio integriranog kružnog gospodarstva (18). Radi poboljšanja usklađivanja s postojećom Okvirnom direktivom o otpadu (19), EGSO predlaže:

da se napravi jasnija razlika između „poljoprivrednog materijala korištenog u uzgoju” (koji je izuzet iz Okvirne direktive o otpadu) i definicija otpada, nusproizvoda i prestanka statusa otpada. Te definicije nisu uvijek jasne i mogu dovesti do propuštenih prilika za inovacije,

da se izradi bolja definicija nusproizvoda kad se koristi kao gnojivo,

da se uvede dodatno razlikovanje između proizvodnog otpada/nusproizvoda koji se izravno koriste u poljoprivredi kao gnojiva (tj. fekalije i digestat) i takvih proizvoda koji se koriste kao sastavne tvari.

4.3.

Prestanak statusa otpada (20), kako je definiran u Prijedlogu Komisije, odnosi se na gnojiva, a ne na njihove sastavne tvari. EGSO predlaže da se taj koncept primjenjuje na sastavne tvari jer se svi postupci oporabe moraju provesti na početnim sastavnim tvarima, a ne na gnojivima kao konačnim proizvodima.

4.4.

Odbor je uvjeren da bi pristup nukanja (eng. nudge) mogao biti koristan alat za postizanje općeg cilja učinkovitijeg unutarnjeg tržišta u kontekstu prijelaza na kružno gospodarstvo, pri čemu je potrebno uklljučivati proizvođače, poljoprivrednike i potrošače i obraćati im se te poticati održivije odluke i ponašanje.

4.5.

Komunalne otpadne vode imaju potencijal kao sekundarne sirovine za tu industriju u razvoju. Trebalo bi poticati analizu infrastrukture otpadnih voda na razini država članica kako bi se utvrdila precizna analiza troškova i koristi pri ulaganju u razvoj infrastrukture koja daje prioritet opskrbi visokokvalitetnom, dobro odvojenom otpadnom vodom bogatom hranjivim tvarima. Urin može biti pouzdan izvor fosfora i dušika bez uobičajene koncentracije teških metala, tipičnih za nalazišta u stijenama koje sadrže fosfate.

4.6.

Prikupljanje i proizvodnja na regionalnoj razini, uz potporu distribucijskih mreža u svim državama članicama, trebali bi biti sastavni dio strukture tržišta organskih gnojiva. Taj se model može dopuniti brojnim prikupljanjima na razini zajednica i, ako je moguće, proizvodnih jedinica.

4.7.

Odbor napominje da se ambiciozni cilj smanjenja kadmija može lakše postići stavljanjem snažnog naglaska na gnojiva s fosfatom iz drugih izvora, a ne stijena koje sadrže kadmij.

4.8.

Izuzeća od pravnog okvira REACH (registracija, evaluacija, autorizacija i ograničavanje kemikalija) trebaju se proširiti dalje od komposta kako bi se otvorile nove tržišne mogućnosti i pokrenule inovacije u područjima poput struvita i sličnih proizvoda.

4.9.

EGSO poziva Komisiju da u priloge uvrsti dodatne kategorije sastavnih materijala kako bi se držao korak s tehnološkim napretkom koji omogućuje proizvodnju sigurnih i učinkovitih gnojiva iz oporabljenih, sekundarnih sirovina kao što su biougljen i pepeo.

4.10.

EGSO potiče Komisiju na stvaranje poticaja za potporu recikliranju stajskog gnojiva u skladu s načelima kružnog gospodarstva. Istodobno je važno da ne stvorimo sustave koji podupiru pretjeranu proizvodnju gnojiva. Ostala mišljenja o reformi ZPP-a (21) i potreba za reformom naših poljoprivrednih sustava naglašavaju potrebu za smanjenjem proizvodnje u regijama koje proizvode koncentrirano gnojivo, u okviru opće reforme naših poljoprivredno-prehrambenih sustava s prijelazom na održivi model.

Bruxelles, 14. srpnja 2016.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Georges DASSIS


(1)  Centar za usluge razvoja strategije i provedbe ocjenjivanja (CSES), Ocjena Uredbe (EZ) 2003/2003 o gnojivima – Konačno izvješće, 2010.

(2)  EZ 2003/2003.

(3)  COM(2015) 614/2.

(4)  Komisija procjenjuje da anorganska gnojiva predstavljaju 80 % tržišne vrijednosti, dok je zajednički udio organskih i organsko-mineralnih gnojiva 6,5 %, a uzgojnih supstrata, poboljšivača tla i vapnenih materijala otprilike 10,5 % tržišne vrijednosti. Smatra se da biljni biostimulansi i poljoprivredni aditivi imaju velik potencijal za tržišni razvoj premda je njihov udio u tržišnoj vrijednosti samo 3 %.

(5)  Postojeća uredba jamči slobodno kretanje samo za gnojiva popisana u Prilogu I. Dobivanje oznake „EZ gnojiva” zapravo iziskuje izmjenu Priloga I., no to je toliko složeno da polovina gnojiva koja se trenutno nalaze na tržištu nije pokrivena Uredbom, a velika većina njih proizvedena je iz organskih materijala ili recikliranog biootpada iz prehrambenog lanca.

(6)  Komisija ističe trostruki izazov povezan s korištenjem gnojiva: 1. hranjive tvari gube se u okolišu, što uzrokuje visoke troškove u pogledu zdravlja i ublažavanja posljedica; 2. fosfor je kritična sirovina koja potječe izvan Europe – 90 % fosfornih gnojiva uvozi se iz trećih zemalja; 3. kadmij je ključni sastojak u fosfornim gnojivima, a njegov je učinak na okoliš posebno opasan.

(7)  Uredbom o gnojivima iz 2003. uvedene su dvije različite kategorije: „EZ gnojiva” i „ne EZ gnojiva” (također poznata kao „nacionalna gnojiva”). Potonja se mogu stavljati na nacionalna tržišta jer su u skladu s nacionalnim zahtjevima, a mogu i cirkulirati na tržištu EU-a u skladu s Uredbom o uzajamnom priznavanju (EZ) br. 764/2008 iz 2008. godine.

(8)  COM(2016) 157 final. Uvodne točke 14.-15.

(9)  COM(2016) 157 final. Uvodne točke 23.-27.

(10)  Ako proizvođači žele prodavati svoje proizvode u drugim zemljama u EU-u, ali ih ne žele obilježiti oznakom CE, mogu to učiniti, ali to ovisi o uzajamnom priznavanju između država članica.

(11)  Granične vrijednosti za kadmij u gnojivu smanjit će se sa 60 mg/kg na 40 mg/kg nakon tri godine, te na 20 mg/kg nakon 12 godina.

(12)  Mišljenje EGSO-a o kružnom gospodarstvu (SL C 264, 20.7.2016., str. 98.).

(13)  Uredba (EU) br. 547/2011.

(14)  Mišljenje EGSO-a „Tematska strategija za zaštitu tla” (SL C 168, 20.7.2007., str. 29.).

(15)  Europska komisija, „Provjera konkurentnosti – gnojidbeni materijali”, 2013. Ova studija pokazuje da bi za neka poduzeća, primjerice MSP-ove koji proizvode kompost, novi troškovi poštovanja pravila mogli doseći iznos od 10 % troškova proizvodnje, što bi imalo izravan učinak na konkurentnost MSP-ova.

(16)  Mišljenje EGSO-a „Održiva uporaba fosfora”, točka 3.4.4. (SL C 177, 11.6.2014., str. 78.).

Mišljenje EGSO-a „Ekološka proizvodnja i označivanje ekoloških proizvoda”, točka 1.1. (SL C 12, 15.1.2015., str. 75.).

(17)  Vidjeti bilješku 12.

(18)  Mišljenje EGSO-a „Kružno gospodarstvo: stvaranje radnih mjesta i Zeleni akcijski plan za mala i srednja poduzeća”, točka 2.8. (SL C 230, 14.7.2015., str. 99.).

(19)  2008/98/EZ, članak 2. stavak 1. točka (f).

(20)  COM(2016) 157 final, članak 18.

(21)  SL C 354, 28.12.2010., str. 35.


Top