(1)

Sporazum o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju (5) („Sporazum o povlačenju”) stupio je na snagu 1. veljače 2020. Prijelazno razdoblje iz članka 126. Sporazuma o povlačenju završilo je 31. prosinca 2020. Tijekom prijelaznog razdoblja Unija i Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske („Ujedinjena Kraljevina”) započele su službene pregovore o budućem odnosu.

(2)

Nakon kraja prijelaznog razdoblja prepreke trgovini, prekograničnim razmjenama i slobodnom kretanju osoba, usluga i kapitala između Unije i Ujedinjene Kraljevine postale su stvarnost, uz opsežne i dalekosežne posljedice za poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća (MSP-ovi), i njihove radnike, kao i za lokalne zajednice, javne uprave i građane. S obzirom na to da su te posljedice neizbježne, potrebno ih je ublažiti što je više moguće, a dionici se moraju pobrinuti da za njih budu spremni.

(3)

Unija je predana ublažavanju štetnih ekonomskih, socijalnih, teritorijalnih i, ako je to relevantno, okolišnih posljedica povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije i pokazivanju solidarnosti sa svim državama članicama, među ostalim i s njihovim regijama i lokalnim zajednicama te gospodarskim sektorima, posebno s onima koje su najteže pogođeni u takvim iznimnim okolnostima.

(4)

Unija je također predana održivom upravljanju ribarstvom u skladu s ciljevima zajedničke ribarstvene politike uspostavljene Uredbom (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (6), uključujući načelo ostvarivanja najvišeg održivog prinosa za sve stokove na temelju najboljih raspoloživih znanstvenih savjeta, kao i okončanju prelova, obnovi populacija izlovljavanih vrsta i zaštiti morskog okoliša, kako je predviđeno i međunarodnim obvezama.

(5)

Trebalo bi uspostaviti pričuvu za prilagodbu Brexitu („pričuva”) kako bi se pružila potpora za suzbijanje štetnih posljedica povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije u državama članicama, regijama i sektorima, posebno onima koji su najteže pogođeni povlačenjem, te tako ublažio povezani negativni učinak na ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju. Pričuvom bi se u cijelosti ili djelomično trebali pokriti dodatni rashodi koji su nastali za tijela javne vlasti u državama članicama i koje su ona platila za mjere koje su posebno poduzete kako bi se ublažile te posljedice. Referentno razdoblje, kako je definirano u ovoj Uredbi, kojim se utvrđuje prihvatljivost rashoda trebalo bi se primjenjivati na plaćanja tijela javne vlasti u državama članicama na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, uključujući plaćanja javnim ili privatnim subjektima, za provedene mjere. Uzimajući u obzir važnost sektora ribarstva u određenim državama članicama, primjereno je izdvojiti dio sredstava pričuve za pružanje namjenske potpore lokalnim i regionalnim obalnim zajednicama.

(6)

Ako države članice odluče poduprijeti mjere za očuvanje i otvaranje radnih mjesta, trebale bi težiti kvalitetnom zapošljavanju.

(7)

Ciljevi pričuve trebali bi se ostvarivati u skladu s ciljem promicanja održivog razvoja kako je utvrđen u članku 11. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), uzimajući u obzir ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda, Pariški sporazum donesen u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (7) („Pariški sporazum”) koji je Unija odobrila 5. listopada 2016. (8) i načelo „ne nanosi bitnu štetu” u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća (9), europski zeleni plan, Digitalnu agendu za Europu te načelo partnerstva i načela utvrđena u europskom stupu socijalnih prava, uključujući svojstven doprinos pričuve uklanjanju nejednakosti te promicanju rodne ravnopravnosti i rodno osviještene politike, osiguravajući pritom poštovanje temeljnih prava.

(8)

Kako bi se suzbile štetne posljedice povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije, države članice trebale bi pri osmišljavanju mjera potpore i dodjeli financijskog doprinosa iz pričuve pružati potporu privatnim i javnim subjektima koji su negativno pogođeni povlačenjem, među ostalim i MSP-ovima i njihovim radnicima, kao i samozaposlenima, s obzirom na to da se oni sada suočavaju s preprekama trgovinskim tokovima, povećanjem administrativnih i carinskih postupaka te većim regulatornim i financijskim opterećenjem, uključujući prekide u suradnji i razmjeni. Stoga je primjereno izraditi netaksativan popis vrsta mjera kojima će se najvjerojatnije ostvariti taj cilj.

(9)

Uzimajući u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i u pogledu ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, fondovima i programima Unije namjerava se doprinijeti uključivanju djelovanjâ u području klime i ostvarivanju općeg cilja od 30 % proračunskih rashoda Unije za podupiranje klimatskih ciljeva. Očekuje se da će pričuva također doprinijeti klimatskim ciljevima u skladu s posebnim potrebama i prioritetima svake države članice. Komisija bi trebala procijeniti doprinos u području klime na temelju informacija dostupnih u završnom izvješću o provedbi pričuve.

(10)

Važno je jasno navesti sva isključenja iz potpore koja se pruža iz pričuve. Uz isključenje subjekata koji imaju koristi od povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije, među ostalim i onih iz financijskog sektora, potpora iz pričuve ne bi trebala uključivati porez na dodanu vrijednost (PDV) jer on čini prihod države članice, kojim se prebija povezani trošak u proračunu države članice. U skladu s općim pristupom za kohezijsku politiku, iz potpore koja se pruža iz pričuve trebalo bi isključiti i rashode koji su povezani s premještanjem ili rashode koji su protivni primjenjivom pravu Unije ili nacionalnom pravu.

(11)

Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje, tehnička pomoć za upravljanje, praćenje, informiranje i komunikaciju, kontrolu i reviziju pričuve mogla bi se provoditi u obliku paušalnog iznosa na temelju iznosa prihvatljivih rashoda koji je prihvatila Komisija. Tehnička pomoć mogla bi se koristiti za pomaganje lokalnim, regionalnim i nacionalnim tijelima u izvršenju pričuve, osobito pružanjem pomoći MSP-ovima, kojima zbog njihove veličine nedostaju resursi i znanje potrebni za prevladavanje povećanog administrativnog opterećenja i povećanih troškova povezanih s povlačenjem Ujedinjene Kraljevine iz Unije.

(12)

Kako bi se uzeli u obzir učinak štetnih ekonomskih, socijalnih, teritorijalnih i, ako je to relevantno, okolišnih posljedica povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije na države članice i njihova gospodarstva te, prema potrebi, mjere koje su države članice provele za ublažavanje očekivanih negativnih učinaka povlačenja prije kraja prijelaznog razdoblja, referentno razdoblje trebalo bi započeti 1. siječnja 2020. i biti koncentrirano na ograničeno razdoblje od 4 godine.

(13)

Komisija bi trebala dostaviti Europskom parlamentu i Vijeću procjenu u kojoj se analizira učinak povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije na poduzeća i gospodarske sektore u Uniji, uzimajući pritom u obzir učinke fluktuacija valuta na trgovinu.

(14)

Potrebno je navesti da bi proračun dodijeljen pričuvi trebala izvršavati Komisija u okviru podijeljenog upravljanja s državama članicama u smislu Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (10) („Financijska uredba”). Stoga je primjereno odrediti načela i posebne obveze koje bi države članice trebale poštovati, posebno načela dobrog financijskog upravljanja, transparentnosti i nediskriminacije te nepostojanja sukoba interesa.

(15)

Države članice trebale bi osigurati da se pričuva upotrebljava koordinirano s drugim fondovima i programima Unije, među ostalim i kroz savjetovanja s relevantnim lokalnim i regionalnim tijelima, prema potrebi.

(16)

Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. UFEU-a. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se osobito određuje postupak donošenja i izvršenja proračuna Unije te predviđaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a uključuju i opći režim uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije kako je utvrđen u Uredbi (EU, Euratom) 2020/2092 Europskog parlamenta i Vijeća (11).

(17)

Za potrebe dobrog financijskog upravljanja trebalo bi utvrditi posebna pravila za proračunske obveze, plaćanja, prijenose i povrat pričuve. Uz poštovanje načela prema kojem se proračun Unije donosi na godišnjoj razini ovom bi se Uredbom, zbog iznimne i posebne prirode pričuve, trebalo omogućiti prenošenje neupotrijebljenih sredstava koja premašuju ona utvrđena u Financijskoj uredbi, čime bi se maksimalno povećao kapacitet pričuve za suzbijanje štetnih posljedica povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije na države članice, među ostalim i na regionalnoj i lokalnoj razini, i na njihova gospodarstva.

(18)

Kako bi se državama članicama omogućilo da upotrijebe dodatna sredstva i osiguraju dostatna financijska sredstva za brzu provedbu mjera u okviru pričuve, znatan iznos sredstava pričuve trebalo bi isplatiti kao pretfinanciranje u tri obroka: 2021., 2022. i 2023. Metodologijom dodjele sredstava pričuve trebalo bi uzeti u obzir važnost ribarstva u isključivom gospodarskom pojasu Ujedinjene Kraljevine, važnost trgovine s Ujedinjenom Kraljevinom i važnost susjednih poveznica za morske pogranične regije s Ujedinjenom Kraljevinom i njihove zajednice, na temelju pouzdanih i službenih statističkih podataka. S obzirom na jedinstvenu prirodu povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije i nesigurnost koja okružuje ključne aspekte odnosa između Unije i Ujedinjene Kraljevine nakon kraja prijelaznog razdoblja, teško je predvidjeti odgovarajuće mjere koje će države članice morati brzo poduzeti kako bi se suzbili učinci povlačenja. Stoga je potrebno državama članicama dati fleksibilnost, a posebno dopustiti Komisiji donošenje odluke o financiranju kojom se pruža pretfinanciranje bez obveze, u skladu s člankom 110. stavkom 2. Financijske uredbe, da dostavi opis djelovanja koja treba financirati.

(19)

U roku od dva mjeseca od datuma stupanja na snagu ove Uredbe i prije isplate prvog obroka pretfinanciranja države članice trebale bi obavijestiti Komisiju o identitetu imenovanih tijela i tijela kojem se isplaćuje pretfinanciranje te potvrditi da su izrađeni opisi sustavâ upravljanja i kontrole za pričuvu.

(20)

Kako bi se osiguralo jednako postupanje prema svim državama članicama, trebao bi postojati jedinstveni rok primjenjiv na sve države članice za podnošenje zahtjevâ za financijski doprinos iz pričuve. Posebna priroda pričuve i relativno kratko razdoblje provedbe opravdavaju utvrđivanje prilagođenog referentnog razdoblja te bi zbog njih bio nerazmjeran zahtjev da države članice svake godine dostave dokumente koji se zahtijevaju u članku 63. stavcima 5., 6. i 7. Financijske uredbe. S obzirom na to da su rizici za proračun Unije ublaženi i zahtjevom da se za pričuvu koristi pouzdan sustav upravljanja i kontrole koji već postoji u državama članicama ili, prema potrebi, da države članice uspostave takav sustav, opravdano je odstupiti od obveze država članica da do veljače ili ožujka svake godine podnesu dokumente koji se zahtijevaju. Kako bi se Komisiji omogućilo da provjeri pravilnost upotrebe financijskog doprinosa iz pričuve, od država članica također bi trebalo zahtijevati da u okviru zahtjeva za financijski doprinos iz pričuve podnesu izvješća o provedbi koja sadržavaju više pojedinosti o djelovanjima koja se financiraju i u kojima se opisuju štetne posljedice povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije za poduzeća i gospodarske sektore, elemente računovodstvene dokumentacije, sažetak završnih revizorskih izvješća i provedenih kontrola, izjavu rukovodstva te mišljenje neovisnog tijela za reviziju sastavljeno u skladu s međunarodno prihvaćenim revizijskim standardima.

(21)

Na temelju stavaka 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (12) trebalo bi provesti evaluaciju pričuve na temelju informacija prikupljenih u skladu sa specifičnim zahtjevima u pogledu praćenja, izbjegavajući pritom administrativno opterećenje, osobito za nacionalna, regionalna ili lokalna tijela, i prekomjerne propise. Prema potrebi, ti zahtjevi trebali bi uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za evaluaciju pričuve u praksi.

(22)

Kako bi se osiguralo jednako postupanje prema svim državama članicama i dosljednost pri evaluaciji zahtjeva za financijski doprinos iz pričuve, Komisija bi trebala ocjenjivati zahtjeve u paketu. Posebno bi trebala razmotriti prihvatljivost i točnost prijavljenih rashoda, izravnu povezanost između štetnih posljedica povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije i provedenih mjera te aranžmane koje je uvela dotična država članica kako bi se izbjeglo dvostruko financiranje. Komisija bi trebala ocijeniti sadržaj izvješća o provedbi na razmjeran način uzimajući u obzir ukupne rashode uključene u zahtjev za financijski doprinos iz pričuve. Nakon procjene zahtjevâ za financijski doprinos iz pričuve Komisija bi trebala poravnati isplaćeno pretfinanciranje, izvršiti povrat neiskorištenog iznosa i odlučiti o plaćanjima do granica privremeno dodijeljenih sredstava. S obzirom na očekivani gospodarski šok, neupotrijebljene iznose iz privremeno dodijeljenih sredstava trebalo bi staviti na raspolaganje državama članicama čiji ukupno prihvaćeni iznos premašuje njihova privremeno dodijeljena sredstava.

(23)

S obzirom na iznimnu i posebnu prirodu pričuve i njezine ciljeve, Komisija bi trebala pomoći državama članicama pri utvrđivanju mjera za suzbijanje štetnih posljedica povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije, među ostalim i u vezi s pitanjem kako procijeniti izravnu povezanost rashoda s povlačenjem.

(24)

Kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje podijeljenog upravljanja, države članice trebale bi uspostaviti sustav upravljanja i kontrole za pričuvu. Svaka država članica trebala bi imenovati tijelo odgovorno za upravljanje pričuvom, ili ako to zahtijeva ustavni okvir države članice, više takvih tijela i zasebno neovisno tijelo za reviziju te obavijestiti Komisiju o identitetu imenovanog tijela ili tijelâ. Države članice trebale bi se moći koristiti postojećim imenovanim tijelima, na prikladnoj teritorijalnoj razini, i sustavima upravljanja i kontrole koji su već uspostavljeni za potrebe provedbe financiranja sredstvima kohezijske politike ili Fonda solidarnosti Europske unije osnovanog Uredbom Vijeća (EZ) br. 2012/2002 (13). Potrebno je odrediti odgovornosti država članica i utvrditi posebne zahtjeve za imenovana tijela.

(25)

Kako bi se poboljšala zaštita proračuna Unije, Komisija bi trebala na raspolaganje staviti integrirani i interoperabilni sustav za informacije i praćenje, uključujući jedinstveni alat za rudarenje podataka i utvrđivanje razine rizika radi pristupa relevantnim podacima i njihove analize, te bi trebala poticati njegovu upotrebu s ciljem opće primjene u državama članicama.

(26)

Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje, države članice mogle bi nadoknaditi troškove onima koji imaju koristi od financijskog doprinosa iz pričuve putem pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova, kao što su paušalne stope, jednokratni iznosi ili jedinični troškovi, kada su oni pouzdana zamjenska vrijednost za stvarne troškove.

(27)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (14) i uredbama Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 (15), (Euratom, EZ) br. 2185/96 (16) i (EU) 2017/1939 (17) financijski interesi Unije trebaju biti zaštićeni razmjernim mjerama, među ostalim mjerama koje se odnose na sprečavanje, otkrivanje, ispravljanje i istraživanje nepravilnosti, uključujući prijevare, na povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, na izricanje administrativnih sankcija. Osobito, u skladu s uredbama (Euratom, EZ) br. 2185/96 i (EU, Euratom) br. 883/2013 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) ovlašten je provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, koje utječu na financijske interese Unije. Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) ovlašten je, u skladu s Uredbom (EU) 2017/1939, ako je to relevantno, provoditi istrage i kazneni progon kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije, kako su predviđena u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (18). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili svaki subjekt koji prima sredstva Unije treba u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti potrebna prava i potreban pristup Komisiji, OLAF-u, Revizorskom sudu, i, u pogledu onih država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939, EPPO-u, ako je to relevantno, te osigurati da svaka treća strana koja je uključena u izvršenje sredstava Unije dodijeli jednakovrijedna prava.

(28)

U cilju ublažavanja negativnog učinka na poduzeća i gospodarske sektore te kako bi se izbjegla administrativna uska grla, države članice i regije trebale bi usmjeriti svoje informativne kampanje na jačanje osviještenosti o doprinosu Unije iz pričuve i, s obzirom na to da su aktivnosti transparentnosti, komunikacije i vidljivosti ključne za vidljivost djelovanja Unije na terenu, obavješćivati javnost u skladu s time. Te bi se aktivnosti trebale temeljiti na točnim i ažuriranim informacijama.

(29)

Kako bi se povećala transparentnost upotrebe doprinosa Unije iz pričuve, Komisija bi trebala podnijeti završno izvješće o izvršenju pričuve Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija.

(30)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za utvrđivanje financijskih sredstava dostupnih svakoj državi članici, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji.

(31)

Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (19) te je on dao mišljenje 14. travnja 2021.

(32)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, odnosno održavanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije te pružanje instrumenta solidarnosti državama članicama kada se suočavaju s učincima povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije koji utječu na Uniju u cjelini, iako u različitoj mjeri među regijama i sektorima, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega i učinaka djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(33)

S obzirom na prijeku potrebu za hitnim suzbijanjem štetnih ekonomskih, socijalnih, teritorijalnih i, prema potrebi, okolišnih posljedica povlačenja Ujedinjenje Kraljevine iz Unije u državama članicama, među ostalim i u njihovim regijama i lokalnim zajednicama te sektorima, posebno onima koji su najteže pogođeni povlačenjem, te za ublažavanjem povezanog negativnog učinka na gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, ova bi Uredba trebala hitno stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,