(1)

Kako bi se postigao pametan, održiv i uključiv rast, potaknulo otvaranje radnih mjesta te kako bi se poštovale dugoročne obveze u pogledu dekarbonizacije, Unija treba modernu, multimodalnu i učinkovitu infrastrukturu u svojem prometnom, energetskom i digitalnom sektoru za doprinos povezivanju i integraciji Unije te svih njezinih otoka i regija, uključujući njezine udaljene, periferne, planinske i slabo naseljene regije. Tim bi se vezama trebalo doprinijeti poboljšanju slobodnog kretanja osoba, robe, kapitala i usluga. Transeuropske mreže trebale bi pojednostavniti prekogranične veze, potaknuti veću ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju te doprinijeti konkurentnijem i održivijem socijalnom tržišnom gospodarstvu i borbi protiv klimatskih promjena.

(2)

Cilj je Instrumenta za povezivanje Europe („CEF”) ubrzavanje ulaganja u području transeuropskih mreža i osiguravanje financijskih sredstava, kako iz javnog tako i iz privatnog sektora, služeći se financijskom polugom, uz istodobno povećanje pravne sigurnosti i poštovanje načela tehnološke neutralnosti. CEF bi trebao omogućiti potpuno iskorištavanje sinergija između prometnog, energetskog i digitalnog sektora i time povećati djelotvornost djelovanja Unije te omogućiti smanjivanje troškova provedbe na najmanju moguću mjeru.

(3)

CEF bi također trebao doprinijeti djelovanju Unije u borbi protiv klimatskih promjena i poduprijeti ekološki i društveno održive projekte, među ostalim, prema potrebi, djelovanja za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima. Konkretno, trebalo bi pojačati doprinos CEF-a postizanju ciljeva iz Pariškog sporazuma donesenoga u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (4) („Pariški sporazum”), kao i klimatskih i energetskih ciljeva za 2030. te dugoročnog cilja dekarbonizacije.

(4)

CEF-om bi se trebala zajamčiti visoka razina transparentnosti i osigurati javno savjetovanje u skladu s primjenjivim pravom Unije i nacionalnim pravom.

(5)

Odražavajući važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i u pogledu ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, ovom se Uredbom namjerava doprinijeti uključivanju djelovanjâ u području klime i ostvarivanju općeg cilja od najmanje 30 % proračunskih rashoda Unije za podupiranje klimatskih ciljeva. Osim toga, ovom bi se Uredbom trebalo doprinijeti ambiciji da se u 2024. osigura 7,5 % godišnje potrošnje u okviru višegodišnjeg financijskog okvira („VFO”) za razdoblje 2021. – 2027. za ciljeve u području bioraznolikosti, a u 2026. i 2027. osigura 10 % godišnje potrošnje u okviru VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. za ciljeve bioraznolikosti, imajući pritom u vidu postojeća preklapanja između ciljeva u područjima klime i bioraznolikosti. CEF bi svojim djelovanjima trebao doprinijeti ciljevima u području klime s 60 % svoje ukupne financijske omotnice, među ostalim na temelju sljedećih koeficijenata: i. 100 % za rashode koji se odnose na željezničku infrastrukturu, infrastrukturu za napajanje, alternativna i održiva goriva, čisti gradski prijevoz, prijenos električne energije, skladištenje električne energije, pametne mreže, transport CO2 i obnovljivu energiju; ii. 40 % za unutarnje plovne putove i multimodalni prijevoz te infrastrukturu za plin, pod uvjetom da omogućuje povećanje upotrebe obnovljivog vodika ili biometana. Detaljni koeficijenti praćenja rashoda za klimu koji se primjenjuju trebali bi, ako je to primjenjivo, biti usklađeni s koeficijentima utvrđenima u Prilogu I. Uredbi (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća (5). Relevantna će se djelovanja utvrditi tijekom pripreme i provedbe CEF-a te će se ponovno procijeniti u kontekstu relevantnih postupaka evaluacije i preispitivanja. Kako bi se spriječila osjetljivost infrastrukture na moguće dugoročne učinke klimatskih promjena i kako bi se osiguralo da su troškovi emisija stakleničkih plinova nastalih u projektu uključeni u ekonomsku evaluaciju projekta, projekti obuhvaćeni potporom CEF-a trebali bi biti predmet provjere otpornosti na klimatske promjene, ako je relevantno, u skladu sa smjernicama koje bi Komisija trebala sastaviti dosljedno sa smjernicama koje su sastavljene za druge programe Unije.

(6)

U skladu s člankom 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), Unija u svim svojim aktivnostima teži uklanjanju nejednakosti i promicanju ravnopravnosti između muškaraca i žena. Rodna ravnopravnost i jednaka prava i mogućnosti za sve te uključivanje tih ciljeva trebalo bi uzeti u obzir i promicati tijekom ocjenjivanja, pripreme, provedbe i praćenja CEF-a.

(7)

Kako bi se ispunile obveze izvješćivanja u pogledu povlačenja sredstava iz fondova Unije za potporu mjerama koje su poduzete radi usklađivanja s ciljevima Direktive (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća (6), trebalo bi pratiti rashode povezane sa smanjenjem emisija ili onečišćujućih tvari u zraku na temelju te direktive.

(8)

Važan cilj CEF-a jest jačanje sinergija i komplementarnosti između prometnog, energetskog i digitalnog sektora. U tu bi svrhu CEF trebao omogućiti donošenje programa rada usmjerenih na konkretna područja za intervenciju, kao što su, na primjer, povezana i automatizirana mobilnost ili održiva alternativna goriva. Omogućivanje digitalne komunikacije moglo bi predstavljati sastavni dio projekta od zajedničkog interesa u području energetike i prometa. Uz to, CEF bi unutar svakog sektora trebao imati mogućnost da se određeni sinergijski elementi povezani s drugim sektorom smatraju prihvatljivima ako takav pristup povećava socioekonomsku korist od ulaganja. Trebalo bi poticati sinergije među sektorima putem kriterija za dodjelu u postupku odabira djelovanja te putem većeg sufinanciranja.

(9)

Uredbom (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (7) utvrđuju se smjernice za transeuropsku prometnu mrežu („TEN-T”) („smjernice za TEN-T”) u kojima se utvrđuje infrastruktura mreže TEN-T, određuju zahtjevi koje ona treba ispuniti i predviđaju mjere za provedbu mreže TEN-T. Konkretno, smjernicama za TEN-T predviđa se dovršetak osnovne mreže do 2030. stvaranjem nove infrastrukture te znatnom nadogradnjom i obnovom postojeće infrastrukture potrebne kako bi se osigurao kontinuitet mreže.

(10)

Kako bi se osigurala povezivost u cijeloj Uniji, djelovanja kojima se doprinosi izradi projekata od zajedničkog interesa u prometnom sektoru koji su financirani iz CEF-a, trebala bi se temeljiti na komplementarnosti svih vrsta prijevoza radi omogućivanja učinkovitih, međusobno povezanih i multimodalnih mreža. U njih bi trebalo uključiti ceste u onim državama članicama u kojima još uvijek postoji velika potreba za ulaganjima kako bi se dovršila njihova osnovna cestovna mreža TEN-T.

(11)

U skladu s člankom 193. stavkom 2. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (8) („Financijska uredba”), bespovratna sredstva moguće je dodijeliti za djelovanje koje je već započelo, pod uvjetom da podnositelj zahtjeva može dokazati da je s djelovanjem bilo potrebno započeti prije potpisivanja sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava. Međutim, troškovi nastali prije datuma podnošenja zahtjeva za bespovratna sredstva nisu prihvatljivi, osim u propisno opravdanim iznimnim slučajevima. Kako bi se izbjegli poremećaji u potpori Unije koji bi mogli naštetiti interesima Unije, tijekom ograničenog razdoblja na početku VFO-a za razdoblje 2021.–2027. troškovi nastali u vezi s djelovanjima koja se podupiru na temelju ove Uredbe, a koji su se već započeli, trebali bi se moći smatrati prihvatljivima od 1. siječnja 2021., čak i ako su nastali prije podnošenja zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava.

(12)

Kako bi se ostvarili ciljevi utvrđeni u smjernicama za TEN-T, potrebno je kao prioritet poduprijeti tekuće projekte za TEN-T, prekogranične veze i veze koje nedostaju te osigurati, ako je primjenjivo, da su podržana djelovanja u skladu s planovima rada za koridor utvrđenima na temelju Uredbe (EU) br. 1315/2013 te s općim razvojem ukupne mreže s obzirom na radne karakteristike i interoperabilnost.

(13)

Konkretno, potpuno uvođenje Europskog sustava za upravljanje željezničkim prometom („ERTMS”) u osnovnu mrežu do 2030., kako je predviđeno Uredbom (EU) br. 1315/2013, zahtijeva povećanje potpore na razini Unije i poticanje sudjelovanja privatnih ulagatelja.

(14)

Nadalje, važan preduvjet za uspješan dovršetak osnovne mreže TEN-T i za osiguravanje učinkovite intermodalnosti jest povezivanje zračnih luka na osnovnu mrežu TEN-T. Stoga bi prednost trebalo dati uspostavi takvih veza, ako one nedostaju.

(15)

Za provedbu prekograničnih djelovanja potreban je visok stupanj integracije u smislu planiranja i provedbe. Bez davanja prednosti bilo kojem od sljedećih primjera, ta bi se integracija mogla iskazati osnivanjem poduzeća za potrebe jednog projekta, uspostavom zajedničke upravljačke strukture, zajedničkog pothvata, bilateralnog pravnog okvira, okvira na temelju provedbenog akta na temelju članka 47. Uredbe (EU) br. 1315/2013 ili bilo kojeg drugog oblika suradnje. Trebalo bi poticati uspostavu integriranih struktura upravljanja, uključujući zajedničke pothvate, među ostalim putem više razine sufinanciranja.

(16)

Pojednostavnjenjem mjera za promicanje izgradnje mreže TEN-T, koje su trenutačno u izradi, trebala bi se podupirati učinkovitija provedba projekata od zajedničkog interesa u području prometa.

(17)

Kako bi se u obzir uzelo povećanje prometnih tokova i razvoj mreže TEN-T, trebalo bi prilagoditi usklađenost koridora osnovne mreže i njihovih prethodno utvrđenih dionica. Takve prilagodbe koridora osnovne mreže ne bi trebale utjecati na dovršenje osnovne mreže do 2030., nego bi trebale povećati pokrivenost područja država članica koridorima i biti razmjerne kako bi se zadržala dosljednost i učinkovitost u razvoju i koordinaciji koridora. Zbog toga se duljina koridorâ osnovne mreže ne bi smjela povećati za više od 15 %. U dogledno vrijeme pri usklađivanju koridorâ osnovne mreže trebalo bi uzeti u obzir rezultate preispitivanja provedbe osnovne mreže predviđenog Uredbom (EU) br. 1315/2013. Pri preispitivanju u obzir bi trebalo uzeti regionalne prekogranične željezničke veze na mreži TEN-T koje su napuštene ili obustavljene, kao i druge promjene u sveobuhvatnoj mreži te učinak povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije.

(18)

Potrebno je promicati javna i privatna ulaganja u sve vrste prijevoza, kako bi se promicala pametna, interoperabilna, održiva, multimodalna, uključiva, pristupačna, sigurna i zaštićena mobilnost diljem Unije. U Komunikaciji od 31. svibnja 2017. pod naslovom „Europa u pokretu: Program za socijalno pravedan prelazak na čistu, konkurentnu i povezanu mobilnost za sve” Komisija je predstavila sveobuhvatan skup inicijativa za sigurniji promet, poticanje pametnog sustava naplate cestarina, smanjenje emisija CO2, onečišćenja zraka i zagušenja, promicanje povezane i autonomne mobilnosti te osiguravanje primjerenih uvjeta i trajanja odmora za radnike. Te bi inicijative trebale biti popraćene financijskom potporom Unije putem CEF-a, ako je relevantno.

(19)

Na temelju smjernica za TEN-T zahtijeva se, u vezi s novim tehnologijama i inovacijama, da TEN-T omogući dekarbonizaciju svih vrsta prijevoza poticanjem energetske učinkovitosti i upotrebe alternativnih goriva uz istodobno poštovanje načela tehnološke neutralnosti. Direktivom 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća (9) utvrđuje se zajednički okvir mjera za uspostavu infrastrukture za alternativna goriva za sve vrste prijevoza u Uniji kako bi se što je više moguće smanjila ovisnost o fosilnim gorivima i ublažio utjecaj prometa na okoliš i klimu. Tom se direktivom od država članica također zahtijeva da osiguraju javno dostupna mjesta za punjenje ili opskrbu do 31. prosinca 2025. Kako je Komisija navela u svojoj Komunikaciji od 8. studenoga 2017. pod naslovom „Ostvarivanje mobilnosti s niskom razinom emisija: Europska unija koja štiti naš planet, osnažuje svoje potrošače i brani svoju industriju i radnike”, potreban je sveobuhvatan skup mjera za promicanje mobilnosti s niskom razinom emisija, uključujući financijsku potporu ako tržišni uvjeti ne pružaju dovoljan poticaj.

(20)

U kontekstu Komunikacije od 17. svibnja 2018. pod naslovom „Održiva mobilnost za Europu: sigurna, povezana i čista” Komisija je istaknula da će zbog automatiziranih vozila i naprednih sustava za povezivost vozila postati sigurnija, da će ih se lakše dijeliti i da će biti pristupačnija svim građanima, uključujući one kojima danas usluge mobilnosti nisu dostupne, kao što su starije osobe i osobe sa smanjenom pokretljivošću. U tom je kontekstu Komisija također predložila „Strateški akcijski plan EU-a za sigurnost na cestama” i izmjenu Direktive 2008/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10).

(21)

Kako bi se poboljšalo izvršenje projekata u području prometa u slabije razvijenim dijelovima mreže, sredstva iz Kohezijskog fonda uređenog Uredbom (EU) 2021/1058 Europskog parlamenta i Vijeća (11) trebalo bi prenijeti u CEF radi financiranja projekata u području prometa u državama članicama koje su prihvatljive za financiranje iz Kohezijskog fonda. U početnoj fazi, za 70 % prenesene omotnice, pri dodjeli sredstava projektima prihvatljivima za financiranje trebala bi se poštovati nacionalna dodjela sredstava u okviru Kohezijskog fonda. Preostalih 30 % prenesene omotnice trebalo bi na konkurentskoj osnovi dodijeliti najvećem mogućem broju projekata u državama članicama koje su prihvatljive za financiranje iz Kohezijskog fonda uz davanje prednosti prekograničnim vezama i vezama koje nedostaju. Prema državama članicama trebalo bi postupati jednako, a nedostatke koji proizlaze iz stalnih geografskih ranjivosti trebalo bi na odgovarajući način uzeti u obzir. Komisija bi trebala podupirati države članice koje su prihvatljive za financiranje iz Kohezijskog fonda u njihovim nastojanjima da razviju odgovarajući niz prihvatljivih projekata, osobito jačanjem institucionalnih kapaciteta dotičnih javnih uprava.

(22)

U svojim zaključcima od 21. srpnja 2020. Europsko vijeće suglasilo se da se, u širem kontekstu VFO-a za razdoblje 2021.–2027, iznos od 1 384 000 000 EUR (u cijenama iz 2018.) iz CEF-a upotrijebi za dovršetak glavnih prekograničnih željezničkih veza među kohezijskim zemljama koje nedostaju kako bi se poduprlo funkcioniranje unutarnjeg tržišta te da se na taj iznos primjenjuju pravila o sufinanciranju prijenosa iz Kohezijskog fonda u CEF.

(23)

Na temelju Zajedničke komunikacije od 10. studenoga 2017. pod naslovom „Poboljšanje vojne mobilnosti u Europskoj uniji”, u Zajedničkoj komunikaciji od 28. ožujka 2018. o Akcijskom planu za vojnu mobilnost istaknuto je da politika prometne infrastrukture pruža očitu priliku za povećanje sinergija između obrambenih potreba i mreže TEN-T s ukupnim ciljem poboljšanja vojne mobilnosti u cijeloj Uniji, uzimajući u obzir geografsku ravnotežu i moguće koristi za civilnu zaštitu. Vijeće je 2018., u skladu s Akcijskim planom za vojnu mobilnost, razmotrilo i potvrdilo vojne zahtjeve koji se odnose na prometnu infrastrukturu, a 2019. službe Komisije utvrdile su dijelove mreže TEN-T prikladne za dvojnu namjenu, uključujući potrebna poboljšanja postojeće infrastrukture. Financiranje Unije za projekte s dvojnom namjenom trebalo bi se provoditi u okviru CEF-a na temelju programa rada, uzimajući u obzir primjenjive zahtjeve utvrđene u kontekstu Akcijskog plana za vojnu mobilnost i svaki daljnji okvirni popis prioritetnih projekata koji su države članice utvrdile u skladu s tim planom.

(24)

U smjernicama za TEN-T prepoznato je da se sveobuhvatnom mrežom osiguravaju pristupačnost i povezivost svih otoka i regija Unije, uključujući udaljene i najudaljenije regije. Nadalje, Komisija je u Komunikaciji od 24. listopada 2017. pod naslovom „Jače i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a” istaknula posebne prometne, energetske i digitalne potrebe najudaljenijih regija te potrebu da se osigura prikladno financiranje Unije kako bi se te potrebe ispunile, među ostalim putem CEF-a primjenom stopa sufinanciranja do najviše 70 %.

(25)

S obzirom na to da su potrebna velika ulaganja kako bi se ostvario napredak u dovršenju osnovne mreže TEN-T do 2030. (procijenjena na 350 milijardi EUR za razdoblje 2021.–2027.), dovršenju sveobuhvatne mreže TEN-T do 2050. i ulaganjima u dekarbonizaciju, digitalizaciju i urbani prijevoz (procijenjena na 700 milijardi EUR za razdoblje 2021.–2027.), primjereno je najučinkovitije upotrebljavati različite Unijine programe i instrumente financiranja čime se optimizira dodana vrijednost ulaganja koje podupire Unija. To bi se postiglo racionaliziranim procesom ulaganja kojim bi se povećala vidljivost prometnih projekata i dosljednost među relevantnim programima Unije, osobito CEF-om, Europskim fondom za regionalni razvoj, Kohezijskim fondom i programom InvestEU. Ako je primjenjivo, osobito bi se trebali uzeti u obzir uvjeti koji omogućuju provedbu, kako je utvrđeno u Prilogu IV. Uredbi (EU) 2021/1060.

(26)

Uredbom (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (12) utvrđuju se prioriteti transeuropske energetske infrastrukture koje treba provesti kako bi se postigli ciljevi energetske i klimatske politike Unije, utvrđuju se projekti od zajedničkog interesa potrebni za provedbu tih prioriteta te mjere koje se odnose na izdavanje dozvola, uključivanje javnosti i propise za ubrzavanje i/ili olakšavanje provedbe tih projekata, uključujući kriterije za prihvatljivost tih projekata za dobivanje financijske potpore Unije. Pri utvrđivanju projekata od zajedničkog interesa u skladu s tom uredbom nastavit će se primjenjivati načelo „energetska učinkovitost na prvom mjestu”, pri čemu će se projekti ocjenjivati u odnosu na scenarije potražnje za energijom koji su potpuno u skladu s energetskim i klimatskim ciljevima Unije.

(27)

U Direktivi (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (13) naglašava se potreba za uspostavom poticajnog okvira za bolje iskorištavanje sredstava Unije uz izričito navođenje poticajnih djelovanja za pružanje potpore prekograničnoj suradnji u području obnovljive energije.

(28)

Iako je dovršetak mrežne infrastrukture i dalje prioritet za razvoj obnovljive energije, integracija prekogranične suradnje u području obnovljive energije i razvoj pametnog i učinkovitog energetskog sustava koji uključuje rješenja za skladištenje i upravljanje potrošnjom koja pomažu održati ravnotežu elektroenergetske mreže, odražava pristup donesen na temelju paketa „Čista energije za sve Europljane” koji podrazumijeva kolektivnu odgovornost da se 2030. postigne ambiciozan cilj za obnovljivu energiju i izmijenjeni kontekst politike, pri čemu treba osigurati pravednu i primjerenu tranziciju s ambicioznim dugoročnim ciljevima dekarbonizacije.

(29)

Inovativne infrastrukturne tehnologije koje omogućuju prelazak na energiju i sustave mobilnosti s niskim emisijama i koje unapređuju sigurnost opskrbe, dok su istodobno usmjerene na veću energetsku neovisnost Unije, ključne su za Unijin plan za dekarbonizaciju. Konkretno, Komisija je u Komunikaciji od 23. studenoga 2017. pod naslovom „Jačanje europskih energetskih mreža” naglasila da će električna energija, s obzirom na to da obnovljiva energija do 2030. treba činiti polovinu proizvodnje električne energije, imati sve veću ulogu pokretača dekarbonizacije sektora kojima su dosad dominirala fosilna goriva, kao što su promet, industrija, grijanje i hlađenje, te da stoga težište transeuropske energetske infrastrukturne politike mora biti na ulaganjima u međusobnu povezanost elektroenergetskih sustava, skladištenje električne energije, projekte pametnih mreža i plinsku infrastrukturu. Kako bi se pružila potpora Unijinim ciljevima dekarbonizacije, integracije unutarnjeg tržišta i sigurnosti opskrbe, potrebno je posvetiti dužnu pažnju i dati prioritet tehnologijama i projektima koji doprinose prijelazu na gospodarstvo s niskim emisijama. Cilj je Komisije povećati broj projekata prekograničnih pametnih mreža i inovativnog skladištenja te transporta CO2 koji se trebaju financirati iz CEF-a.

(30)

Prekogranični projekti u području obnovljive energije trebaju omogućiti troškovno učinkovito uvođenje obnovljive energije u Uniju te postizanje obvezujućeg cilja Unije od najmanje 32 % obnovljive energije u 2030. kako je navedeno u članku 3. Direktive (EU) 2018/2001 i doprinijeti strateškoj upotrebi inovativnih tehnologija koje se odnose na obnovljivu energiju. Ogledni primjeri prihvatljivih tehnologija uključuju proizvodnju obnovljive energije iz energije vjetra na kopnu i na moru, solarne energije, održive biomase, energije oceana, geotermalne energije ili njihovih kombinacija, njihovu priključenost na mrežu i dodatne elemente kao što su objekti za skladištenje ili pretvorbu. Prihvatljiva djelovanja nisu ograničena na sektor električne energije i mogu obuhvaćati druge nositelje energije i potencijalno povezivanje sektora s, na primjer, grijanjem i hlađenjem, pretvaranjem energije u plin, skladištenjem i prijevozom. Taj popis nije konačan kako bi se zadržala fleksibilnost s obzirom na tehnološki napredak i razvoj. Takvi projekti ne podrazumijevaju nužno fizičku vezu među državama članicama koje surađuju. Ti projekti mogu se izvoditi na državnom području samo jedne od uključenih država članica pod uvjetom da se primjenjuju opći kriteriji iz dijela IV. Priloga ovoj Uredbi.

(31)

Kako bi se podržala prekogranična suradnja u području obnovljive energije i tržišno prihvaćanje projekata, Komisija bi trebala olakšati razvoj prekograničnih projekata u području obnovljive energije. U energetskom sektoru, u nedostatku dostatnog tržišnog prihvaćanja prekograničnih projekata u području obnovljive energije na tržištu, neiskorišteni proračun predviđen za prekogranične projekte u području obnovljive energije trebao bi se upotrijebiti za postizanje ciljeva transeuropskih energetskih mreža za djelovanja povezana s projektima od zajedničkog interesa kako je utvrđeno u Uredbi (EU) br. 347/2013, prije razmatranja moguće upotrebe mehanizma Unije za financiranje energije iz obnovljivih izvora uspostavljenog Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (14).

(32)

Potrebno je poduprijeti projekte pametnih mreža koji uključuju proizvodnju, distribuciju ili potrošnju električne energije, primjenom upravljanja sustavima u stvarnom vremenu i utjecanjem na prekogranične energetske tokove. Potpora iz CEF-a za takve projekte trebala bi također odražavati središnju ulogu pametnih mreža u energetskoj tranziciji i trebala bi pomoći u prevladavanju manjka financiranja koji trenutačno sprečava ulaganje u opsežno uvođenje tehnologije za pametne mreže.

(33)

U kontekstu potpore Unije posebnu pozornost trebalo bi posvetiti prekograničnim energetskim međupovezanostima, uključujući one potrebne za postizanje cilja elektroenergetske međupovezanosti od 10 % za 2020. i od 15 % za 2030. kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2018/1999. Uvođenje interkonekcijskih vodova za električnu energiju ključno je za integraciju tržištâ i okončavanje energetske izolacije jer će omogućiti više obnovljive energije u sustavu, a time i ostvarivanje koristi od njihove različite potražnje i portfelja opskrbe obnovljivom energijom te od mreža vjetroelektrana na moru i pametnih mreža, i integrirati sve zemlje u tekuće i konkurentno energetsko tržište.

(34)

Postizanje digitalnog jedinstvenog tržišta ovisi o osnovnoj infrastrukturi za digitalnu povezivost. Digitalizacija industrije Unije i modernizacija sektora poput prometa, energetike, zdravstvene zaštite i javne uprave ovise o općoj dostupnosti pouzdanih i cjenovno pristupačnih mreža velikog i vrlo velikog kapaciteta. Digitalna povezivost postala je jedan od presudnih faktora pri uklanjanju ekonomskih, društvenih i teritorijalnih nejednakosti pružanjem potpore modernizaciji lokalnih gospodarstava i isticanjem diversifikacije ekonomskih aktivnosti. Opseg intervencije CEF-a u području infrastrukture za digitalnu povezivost trebalo bi prilagoditi kako bi odražavao njezinu sve veću važnost za gospodarstvo i za društvo u cjelini. Stoga je potrebno utvrditi projekte od zajedničkog interesa u području infrastrukture za digitalnu povezivost potrebne za ispunjavanje ciljeva Unije u pogledu digitalnog jedinstvenog tržišta i staviti izvan snage Uredbu (EU) br. 283/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (15).

(35)

Komisija u svojoj Komunikaciji od 14. rujna 2016. pod naslovom „Povezivošću do konkurentnog digitalnog jedinstvenog tržišta – Ususret europskom gigabitnom društvu” („Strategija za gigabitno društvo”) utvrđuje strateške ciljeve za 2025. s ciljem optimiziranja ulaganja u infrastrukturu za digitalnu povezivost. Cilj je Direktive (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća (16), među ostalim, stvaranje regulatornog okruženja koje će biti poticajno za privatna ulaganja u mreže za digitalnu povezivost. Međutim, jasno je da će uvođenje mreža na mnogim područjima Unije i dalje biti komercijalno neodrživo zbog različitih faktora kao što su udaljenost, teritorijalne ili geografske posebnosti, slaba naseljenost i razni socioekonomski faktori te im je stoga potrebno hitno posvetiti veću pozornost. Stoga bi CEF trebalo prilagoditi kako bi se doprinijelo postizanju tih strateških ciljeva utvrđenih u Strategiji za gigabitno društvo kojima se nastoji postići ravnoteža između ruralnog i urbanog razvoja te kako bi se dopunila potpora koja se pruža za uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta iz drugih programa, osobito EFRR-a, Kohezijskog fonda i programa InvestEU.

(36)

Iako su sve mreže za digitalnu povezivost koje su spojene na internet suštinski transeuropske, što je prvenstveno zbog načina na koji rade aplikacije i usluge koje su njima omogućene, prioritet za potporu iz CEF-a trebalo bi dati djelovanjima s najvećim očekivanim učinkom na digitalno jedinstveno tržište, među ostalim njihovim usklađivanjem s ciljevima iz Strategije za gigabitno društvo, te na digitalnu transformaciju gospodarstva i društva, uzimajući u obzir uočene nedostatke tržišta i prepreke za provedbu.

(37)

Škole, sveučilišta, knjižnice, lokalne, regionalne ili nacionalne uprave, glavni pružatelji javnih usluga, bolnice i medicinski centri, prometna čvorišta i poduzeća koja se u velikoj mjeri oslanjaju na digitalne tehnologije subjekti su i mjesta koji mogu utjecati na važna socioekonomska kretanja na područjima na kojima se nalaze, uključujući ruralne sredine i slabo naseljena područja. Ti socioekonomski pokretači trebaju biti najnapredniji u pogledu gigabitne povezivosti kako bi kućanstvima, poduzećima i lokalnim zajednicama u Uniji omogućili pristup najboljim uslugama i aplikacijama. CEF-om bi se trebao podupirati pristup mrežama vrlo velikog kapaciteta, uključujući 5G sustave i drugu najnapredniju povezivost, kojima se tim socioekonomskim pokretačima može osigurati gigabitna povezivost kako bi njihovi pozitivni učinci na šire gospodarstvo i društvo u njihovim područjima bili što veći, među ostalim stvaranjem veće potražnje korisnika za povezivošću i uslugama.

(38)

Nepovezana područja diljem Unije uska su grla i neiskorišteni potencijal za digitalno jedinstveno tržište. U većini ruralnih i udaljenih područja visokokvalitetna internetska povezivost može imati bitnu ulogu u sprečavanju digitalnog jaza, izolacije i raseljavanja smanjenjem troškova dostave robe i usluga te u djelomičnom kompenziranju udaljenosti. Visokokvalitetna internetska povezivost potrebna je za nove gospodarske prilike kao što su precizna poljoprivreda ili razvoj biogospodarstva u ruralnim područjima. CEF-om bi se trebalo doprinijeti tomu da se za sva kućanstva u Uniji, ruralna i urbana, osigura fiksna ili bežična povezivost velikog kapaciteta, s težištem na uvođenju mreža u područjima u kojima su uočeni određeni nedostaci tržišta koji se mogu riješiti bespovratnim sredstvima niskog intenziteta. Sinergije djelovanja koja se podupiru iz CEF-a trebale bi se povećati u najvećoj mogućoj mjeri, pri čemu bi trebalo voditi računa o razini koncentracije socioekonomskih pokretača na određenom području i razini financiranja potrebnog za stvaranje pokrivenosti. Uz to, cilj CEF-a trebao bi biti postizanje sveobuhvatne pokrivenosti kućanstava i područja jer nije ekonomično nedostatke na već pokrivenim područjima otklanjati u kasnijoj fazi.

(39)

Osim toga, na temelju uspjeha inicijative WiFi4EU, CEF-om bi se trebalo nastaviti podupirati pružanje besplatne, sigurne, visokokvalitetne, lokalne bežične povezivosti u središtima lokalnog javnog života, među kojima su subjekti kojima je povjerena javna zadaća kao što su javna tijela i pružatelji javnih usluga, te vanjski prostori dostupni javnosti, kako bi se u lokalnim zajednicama promicala digitalna vizija Unije.

(40)

Digitalna infrastruktura važna je odskočna daska za inovacije. Kako bi se ostvario najveći mogući učinak, CEF bi se trebao usmjeriti na financiranje digitalne infrastrukture. Pojedinačne digitalne usluge i aplikacije, poput onih koje obuhvaćaju razne tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija ili primjenu umjetne inteligencije, trebale bi stoga biti izvan područja primjene CEF-a te bi se umjesto toga trebale razmatrati u okviru drugih instrumenata kao što je, prema potrebi, program Digitalna Europa, uspostavljen Uredbom (EU) 2021/694 Europskog parlamenta i Vijeća (17). Također je važno maksimalno povećati sinergije između različitih programa.

(41)

Za održivost očekivanih digitalnih usluga sljedeće generacije, poput usluga „interneta stvari” i digitalnih aplikacija, od kojih se očekuju znatne koristi za različite sektore i društvo u cjelini, bit će potrebna neprekinuta prekogranična pokrivenost 5G sustavima, posebno kako bi se omogućilo da korisnici i predmeti ostanu povezani dok su u pokretu. Međutim, scenariji podjele troškova uvođenja 5G mreža među tim sektorima i dalje su nejasni, a opaženi rizici komercijalnog uvođenja u nekim ključnim područjima vrlo visoki. Očekuje se da će cestovni koridori i željezničke veze biti ključna područja za prvu fazu novih aplikacija u području povezane mobilnosti i zato oni predstavljaju ključne prekogranične projekte za financiranje u okviru CEF-a.

(42)

Uvođenje okosnica elektroničko-komunikacijskih mreža, uključujući podmorske kabele kojima se europska područja povezuju s trećim zemljama na drugim kontinentima ili kojima se povezuju europski otoci, najudaljenije regije ili prekomorske zemlje i prekomorska područja, među ostalim preko teritorijalnih voda Unije i isključivih gospodarskih pojaseva država članica, potrebno je kako bi se osigurala zalihost takve vitalne infrastrukture, povećali kapacitet i otpornost digitalnih mreža Unije te doprinijelo teritorijalnoj koheziji. Međutim, ti su projekti često komercijalno neodrživi bez javne potpore. Osim toga, trebala bi biti dostupna potpora za nadopunjavanje europskih resursa računalstva visokih performansi s odgovarajućim vezama terabitnog kapaciteta.

(43)

Djelovanjima kojima se doprinosi projektima od zajedničkog interesa u području infrastrukture za digitalnu povezivost trebala bi se uvesti najbolja dostupna i najprikladnija tehnologija za određeni projekt koja pruža najbolju ravnotežu između najnaprednijih tehnologija u smislu kapaciteta protoka podataka, sigurnosti prijenosa, otpornosti mreže i troškovne učinkovitosti. Takvim uvođenjima trebalo bi dati prednost u programima rada uzimajući u obzir kriterije iz ove Uredbe. Uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta može uključivati pasivnu infrastrukturu kako bi se postigle ne samo maksimalne socioekonomske koristi, nego i koristi za okoliš. Naposljetku, pri određivanju prioriteta za djelovanja trebala bi se uzeti u obzir potencijalna pozitivna prelijevanja u smislu povezivosti, na primjer ako se provedenim projektom može poboljšati ekonomska opravdanost budućih širenja mreže kojima bi se dodatno pokrila državna područja i stanovništvo u trenutačno nepokrivenim područjima.

(44)

Unija je razvila vlastitu tehnologiju za satelitsko određivanje položaja, navigaciju i određivanje vremena (PNT) (programi Galileo i EGNOS) i svoj vlastiti program za promatranje i praćenje Zemlje (Copernicus). Programi Galileo i EGNOS te program Copernicus nude napredne usluge kojima se stvaraju znatne gospodarske koristi za javne i privatne korisnike. Stoga bi svaka prometna, energetska ili digitalna infrastruktura koja se financira iz CEF-a, u kojoj se koristi PNT ili usluge promatranja Zemlje, trebala biti tehnički kompatibilna s tim programima.

(45)

Pozitivni rezultati prvog poziva na podnošenje ponuda u okviru mješovitog financiranja, pokrenutog 2017. u okviru trenutačnog programa, potvrdili su važnost i dodanu vrijednost upotrebe bespovratnih sredstava Unije u kombinaciji s financiranjem Europske investicijske banke, nacionalnih razvojnih banaka ili drugih razvojnih i javnih financijskih institucija te financijskih institucija i ulagatelja iz privatnog sektora, među ostalim u obliku javno-privatnih partnerstava. Mješovito financiranje trebalo bi doprinijeti privlačenju privatnih ulaganja i osigurati učinak poluge ukupnog doprinosa javnog sektora, u skladu s ciljevima programa InvestEU. CEF-om bi se stoga i dalje trebala podupirati djelovanja koja se mogu financirati kombinacijom bespovratnih sredstava Unije i drugih izvora financiranja.

(46)

Iznosi upotrijebljeni za operacije mješovitog financiranja u prometnom sektoru ne bi trebali premašiti 10 % iznosa iz naslova 1. stavka 2. VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. Trebalo bi moći koristiti operacije mješovitog financiranja, primjerice za djelovanja koja se odnose na pametnu, interoperabilnu, održivu, uključivu, pristupačnu, sigurnu i zaštićenu mobilnost.

(47)

Ciljevi politike CEF-a također se trebaju ostvarivati s pomoću financijskih instrumenata i proračunskog jamstva u okviru sastavnica politika programa InvestEU. Djelovanja iz CEF-a trebala bi se upotrijebiti za povećanje ulaganja rješavanjem tržišnih nedostataka ili neoptimalnih situacija za ulaganja, na razmjeran način, bez udvostručivanja ili istiskivanja privatnog financiranja, osobito ako djelovanja nisu komercijalno održiva, ali imaju jasnu e dodanu vrijednost Unije.

(48)

Kako bi se poticao integrirani razvoj inovacijskog ciklusa, potrebno je osigurati komplementarnost inovativnih rješenja razvijenih u kontekstu okvirnih programa Unije za istraživanja i inovacije te inovativnih rješenja razvijenih uz potporu iz CEF-a. U tu svrhu, sinergijama s programom Obzor Europa, uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća (18), treba osigurati da su potrebe u pogledu istraživanja i inovacija u prometnom, energetskom i digitalnom sektoru unutar Unije utvrđene i uspostavljene tijekom procesa strateškog planiranja Obzora Europa. Nadalje, sinergijama s programom Obzor Europa treba osigurati da se CEF-om podupire opsežno uvođenje inovativnih tehnologija i rješenja u područjima prometne, energetske i digitalne infrastrukture, posebno onih koji proizlaze iz Obzora Europa. Uz to, sinergijama s programom Obzor Europa treba osigurati lakšu razmjenu podataka i informacija između Obzora Europa i CEF-a, na primjer izdvajanjem tržišno najspremnijih tehnologija iz Obzora Europa koje bi se mogle dalje uvoditi putem CEF-a.

(49)

Trajanje CEF-a trebalo bi uskladiti s trajanjem VFO-a. Ovom Uredbom trebala bi se utvrditi financijska omotnica za cijelo razdoblje 2021.–2027., koja treba predstavljati primarni referentni iznos, u smislu točke 18. Međuinstitucionalnog sporazuma od 16. prosinca 2020. Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava (19), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(50)

Na razini Unije europski semestar za koordinaciju gospodarskih politika jest okvir unutar kojeg se utvrđuju nacionalni prioriteti za reforme i prati njihova provedba. Države članice izrađuju vlastite nacionalne višegodišnje strategije ulaganja kojima se podupiru ti prioriteti reformi. Te bi strategije trebalo predstaviti zajedno s godišnjim nacionalnim programima reformi kako bi se prikazali i koordinirali prioritetni projekti ulaganja koji se trebaju financirati iz nacionalnih sredstava ili sredstava Unije, ili oboje. Oni bi trebali služiti i za dosljednu upotrebu financijskih sredstava Unije te za maksimalno iskorištavanje dodane vrijednosti financijske potpore koja će se primati prvenstveno iz EFRR-a i Kohezijskog fonda, europske funkcije stabilizacije ulaganja, programa InvestEU-a i CEF-a, ako je primjenjivo. Financijska potpora trebala bi se upotrebljavati i u skladu s Unijinim i nacionalnim energetskim i klimatskim planovima, ako je primjenjivo.

(51)

Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. UFEU-a. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se osobito određuje postupak donošenja i izvršenja proračuna s pomoću bespovratnih sredstava, nagrada, nabave i neizravnog upravljanja te predviđaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a uključuju i opći režim uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije.

(52)

Vrste financiranja i načine izvršenja u okviru ove Uredbe trebalo bi odabrati na temelju njihove sposobnosti da ostvare specifične ciljeve djelovanjâ i rezultate, uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik od neusklađenosti. Pri tom odabiru trebalo bi razmotriti upotrebu jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova te financiranja koje nije povezano s troškovima, kako je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe.

(53)

Pravni subjekti s poslovnim nastanom u Uniji trebali bi u najvećoj mogućoj mjeri moći sudjelovati na uzajamnoj osnovi u istovjetnim programima trećih zemalja koje sudjeluju u CEF-u.

(54)

Treće zemlje koje su članice Europskoga gospodarskog prostora (EGP) mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene Sporazumom o Europskom gospodarskom prostoru (20) („Sporazum o EGP-u”), kojim se predviđa provedba programâ na temelju odluke donesene na temelju tog sporazuma. Treće zemlje također mogu sudjelovati na temelju drugih pravnih instrumenata. U ovu bi Uredbu trebalo uvesti posebnu odredbu kojom se od trećih zemalja zahtijeva da dodijele odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, OLAF-u i Revizorskom sudu potrebna prava i potreban pristup koji se zahtijevaju za sveobuhvatno izvršavanje njihovih ovlasti.

(55)

U Financijskoj uredbi utvrđena su pravila za dodjeljivanje bespovratnih sredstava. Kako bi se uzele u obzir posebnosti djelovanja obuhvaćenih potporom CEF-a i osigurala dosljedna provedba među sektorima obuhvaćenima CEF-om, potrebno je pružiti dodatne upute u pogledu kriterija prihvatljivosti i kriterija za dodjelu. Pri odabiru operacija i njihovom financiranju trebalo bi zahtijevati samo usklađenost s uvjetima utvrđenima u ovoj Uredbi i u Financijskoj uredbi. Ne dovodeći u pitanje Financijsku uredbu, trebalo bi omogućiti da se u programima rada predvide pojednostavnjeni postupci.

(56)

U skladu s Financijskom uredbom kriteriji za odabir i dodjelu utvrđeni su u programima rada. U prometnom sektoru kvalitetu i relevantnost projekta trebalo bi procijeniti uzimajući u obzir i očekivani učinak projekta na europsku povezivost, njegovu usklađenost sa zahtjevima za pristupačnost i njegovu strategiju u vezi s potrebama održavanja u budućnosti.

(57)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (21) i uredbama Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 (22), (Euratom, EZ) br. 2185/96 (23) i (EU) 2017/1939 (24), financijski interesi Unije trebaju biti zaštićeni razmjernim mjerama, među ostalim mjerama koje se odnose na sprečavanje, otkrivanje, ispravljanje i istraživanje nepravilnosti, uključujući prijevare, na povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, na izricanje administrativnih sankcija. Osobito, u skladu s uredbama (Euratom, EZ) br. 2185/96 i (EU, Euratom) br. 883/2013 OLAF je ovlašten provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, koje utječu na financijske interese Unije. Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) ovlašten je, u skladu s Uredbom (EU) 2017/1939, provoditi istrage i kazneni progon za djela koja utječu na financijske interese Unije, kako su predviđena u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (25). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji prima sredstva Unije treba u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti potrebna prava i potreban pristup Komisiji, OLAF-u, Revizorskom sudu i, u pogledu onih država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939, EPPO-u te osigurati da svaka treća strana koja je uključena u izvršenje sredstava Unije dodijeli jednakovrijedna prava.

(58)

Na temelju Odluke Vijeća 2013/755/EU (26) osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima (PZP-ovi) ispunjavaju uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima CEF-a i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili relevantno prekomorsko područje povezani.

(59)

Unija bi trebala nastojati postići dosljednost i sinergije s programima Unije za vanjske politike, uključujući predpristupnu pomoć u skladu s aktivnostima poduzetima u kontekstu Komunikacije Komisije od 6. veljače 2018. pod naslovom „Vjerodostojna perspektiva proširenja i pojačana suradnja EU-a sa zapadnim Balkanom”.

(60)

Ako treće zemlje ili subjekti s poslovnim nastanom u trećim zemljama sudjeluju u djelovanjima kojima se doprinosi projektima od zajedničkog interesa ili prekograničnim projektima u području obnovljive energije, financijska potpora trebala bi biti dostupna samo ako je neophodna za postizanje ciljeva tih projekata. U pogledu prekograničnih projekata u području obnovljive energije, prilikom suradnje između jedne ili više država članica i treće zemlje (među ostalim u sklopu Energetske zajednice) trebalo bi poštovati uvjete utvrđene u Direktivi (EU) 2018/2001 o potrebi za postojanjem fizičke veze s Unijom.

(61)

Komisija u svojoj Komunikaciji od 3. listopada 2017. pod naslovom „Kako unaprijediti funkcioniranje javne nabave u Europi i za nju”, navodi da je Unija najotvorenije tržište na svijetu kad je riječ o javnoj nabavi, no poduzeća iz Unije nemaju uvijek recipročan pristup tržištima drugih zemalja. Korisnici CEF-a trebali bi stoga u potpunosti iskoristiti mogućnosti strateške nabave koje nudi Direktiva 2014/25/EU (27).

(62)

Na temelju stavaka 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (28). trebalo bi provesti evaluaciju CEF -a na temelju informacija prikupljenih u skladu sa specifičnim zahtjevima u pogledu praćenja, kao što je praćenje djelovanja u području klime izbjegavajući pritom administrativno opterećenje, osobito za države članice, i prekomjerne propise. Prema potrebi, ti zahtjevi trebali bi uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za evaluaciju učinaka CEF-a u praksi. Komisija bi trebala provoditi evaluacije te o njima obavješćivati Europski parlament, Vijeće, Europski gospodarski i socijalni odbor i Odbor regija kako bi se procijenila djelotvornost i učinkovitost financiranja te njegov učinak na sveukupne ciljeve CEF-a te poduzele sve potrebne prilagodbe.

(63)

Potrebno je provoditi mjere za transparentno, odgovorno i odgovarajuće praćenje i izvješćivanje, uključujući mjerljive pokazatelje, radi procjenjivanja napretka CEF-a prema postizanju općih i specifičnih ciljeva utvrđenih u ovoj Uredbi i izvješćivanja o njemu. Tim bi se mjerama također trebalo osigurati da se postignuća CEF-a prepoznaju. Tim sustavom za izvješćivanje o uspješnosti trebalo bi se osigurati da su podaci za praćenje provedbe CEF-a i njegovih rezultata prikladni za detaljnu analizu postignutog napretka i teškoća do kojih je došlo te da se ti podaci i rezultati prikupljaju učinkovito, djelotvorno i pravodobno. Kako bi se prikupili podaci relevantni za CEF, nužno je za primatelje sredstava Unije utvrditi razmjerne zahtjeve za izvješćivanje.

(64)

CEF bi trebalo provoditi putem programâ rada. Komisija bi do 15. listopada 2021. trebala donijeti prve višegodišnje programe rada koji bi trebali uključivati raspored poziva na podnošenje prijedloga za prve tri godine CEF-a, njihove teme i okvirni proračun, kao i mogući okvir za cjelokupno programsko razdoblje.

(65)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u vezi s utvrđivanjem posebnih pravila o sufinanciranju između dijelova na prekograničnim projektima u području obnovljive energije, određivanjem, prema potrebi, zahtjeva za infrastrukturu primjenjivih na određene kategorije djelovanja u vezi s infrastrukturom dvojne namjene te postupka evaluacije u pogledu djelovanja povezanih s djelovanjima koja se odnose na infrastrukturu dvojne namjene, donošenjem programa rada i dodjelom financijske potpore Unije. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (29).

(66)

Kako bi se, prema potrebi, prilagodili pokazatelji koji se upotrebljavaju za praćenje CEF-a, indikativni postoci proračunskih sredstava dodijeljenih za svaki specifični cilj u prometnom sektoru i definicija koridora osnovne prometne mreže, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izmjenom dijelova I., II. i III. Priloga ovoj Uredbi. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koje se odnose na pripremu delegiranih akata.

(67)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, a to su izgradnja, razvoj, modernizacija i dovršetak transeuropske mreže u prometnom, energetskom i digitalnom sektoru te olakšavanje prekogranične suradnje u području obnovljive energije, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega ili učinka djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(68)

Uredbu (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (30) i Uredbu (EU) br. 283/2014 trebalo bi stoga staviti izvan snage. Međutim, trebalo bi zadržati učinke članka 29. Uredbe (EU) br. 1316/2013 kojim se mijenja Prilog Uredbi (EU) br. 913/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (31) u pogledu popisa teretnih koridora.

(69)

Kako bi se osigurao kontinuitet pružanja potpore u relevantnim područjima politika i omogućila provedba od početka VFO-a za razdoblje 2021.–2027., ova bi Uredba trebala hitno stupiti na snagu te bi se trebala primjenjivati s retroaktivnim učinkom od 1. siječnja 2021.,