Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32018H0910(18)

Preporuka Vijeća od 13. srpnja 2018. o Nacionalnom programu reformi Nizozemske za 2018. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Nizozemske za 2018.

ST/9445/2018/INIT

OJ C 320, 10.9.2018, p. 80–83 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

10.9.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 320/80


PREPORUKA VIJEĆA

od 13. srpnja 2018.

o Nacionalnom programu reformi Nizozemske za 2018. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Nizozemske za 2018.

(2018/C 320/18)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (1), a posebno njezin članak 5. stavak 2.,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (2), a posebno njezin članak 6. stavak 1.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,

budući da:

(1)

Komisija je 22. studenoga 2017. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika za 2018. Posebna je pozornost posvećena europskom stupu socijalnih prava, koji su Europski parlament, Vijeće i Komisija proglasili 17. studenoga 2017. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 22. ožujka 2018. Komisija je 22. studenoga 2017. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojemu se Nizozemska navodi kao jedna od država članica za koju je potrebno provesti detaljno preispitivanje. Istog je dana Komisija donijela i Preporuku za Preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja, koju je Europsko vijeće potvrdilo 22. ožujka 2018. Vijeće je 14. svibnja 2018. donijelo Preporuku o ekonomskoj politici europodručja (3) („Preporuka za europodručje”).

(2)

Kao država članica čija je valuta euro te s obzirom na blisku međusobnu povezanost ekonomija u ekonomskoj i monetarnoj uniji, Nizozemska bi trebala osigurati punu i pravodobnu provedbu Preporuke za europodručje, koja je navedena u preporukama 1. i 2. u nastavku.

(3)

Izvješće za Nizozemsku za 2018. objavljeno je 7. ožujka 2018. U izvješću je ocijenjen napredak Nizozemske u smislu preporuka za pojedinu zemlju koje je Vijeće donijelo 11. srpnja 2017. (4), mjere poduzete kao odgovor na preporuke donesene prethodnih godina te napredak Nizozemske u ostvarenju njezinih nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020. Izvješće sadržava i detaljno preispitivanje u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 1176/2011, čiji su rezultati također objavljeni 7. ožujka 2018. Komisija u svojoj analizi zaključuje da u Nizozemskoj postoje makroekonomske neravnoteže. Konkretno, među državama članicama europodručja Nizozemska bilježi najveći trogodišnji prosjek suficita tekućeg računa u pogledu BDP-a. Taj suficit upućuje na to da raspodjela resursa nije optimalna te da postoje mogućnosti za povećanje rasta i socijalne zaštite. Visoka je razina privatnog duga, konkretno hipotekarnih kredita kućanstava i duga multinacionalnih poduzeća. Prevelika zaduženost kućanstava povećava osjetljivost na financijske šokove.

(4)

Nizozemska je 30. travnja 2018. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2018., a 26. travnja 2018. svoj Program stabilnosti za 2018. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa ocijenjena istodobno.

(5)

Pri programiranju u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova („ESI fondovi”) za razdoblje 2014. – 2020., u obzir su uzete relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno člankom 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5), ako je pri provedbi relevantnih preporuka Vijeća potrebna potpora, Komisija od države članice može zatražiti da preispita svoj sporazum o partnerstvu i relevantne programe i predloži izmjene u vezi s njima. Komisija je dostavila dodatne pojedinosti o tome kako bi iskoristila tu odredbu u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost ESI fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem.

(6)

Nizozemska je trenutačno obuhvaćena preventivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu. Vlada u svojem Programu stabilnosti za 2018. planira smanjenje suficita opće države s 1,1 % BDP-a u 2017. na 0,3 % BDP-a u 2021. Tijekom programskog razdoblja i dalje će se ostvarivati srednjoročni proračunski cilj, odnosno strukturni deficit od 0,5 % BDP-a. U Programu stabilnosti za 2018. predviđa se da će se udio duga opće države u BDP-u 2021. smanjiti na 44,0 %. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije uvjerljiv je. Prema proljetnoj prognozi Komisiji iz 2018. predviđa se da će se strukturni saldo smanjiti s 0,5 % BDP-a u 2017. na – 0,1 % BDP-a u 2018. i – 0,3 % BDP-a u 2019., što je iznad srednjoročnog proračunskog cilja. Predviđa se da će dug opće države stabilno smanjivati i ostati ispod referentne vrijednosti utvrđene Ugovorom. Općenito, Vijeće smatra da bi Nizozemska trebala u 2018. i 2019. ispuniti odredbe Pakta o stabilnosti i rastu. Ipak ima još prostora za povećanje javnih i privatnih ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije s pomoću fiskalnih i strukturnih politika, uz istodobno poštovanje srednjoročnog cilja.

(7)

Nizozemska ima učinkovit sektor istraživanja i razvoja te uspješan obrazovni sustav i znanstvenu infrastrukturu kao dobar temelj za poticanje inovacija i jačanje kapaciteta putem obrazovanja i aktivnosti istraživanja i razvoja. Najavljena su znatna dodatna ulaganja, kojima bi se moglo doprinijeti stabilizaciji intenziteta javnih i privatnih aktivnosti istraživanja i razvoja. I dalje je neizvjesno hoće li Nizozemska ostvariti svoje ciljeve iz strategije Europa 2020., posebno u području ulaganja u istraživanje i razvoj te obnovljivu energiju.

(8)

Ključan izazov pri rješavanju problema visoke zaduženosti kućanstava predstavlja tržište stambenih nekretnina, na kojemu se uzorci stambenog financiranja i štednje u tom sektoru oblikuju na temelju desetljećima prisutnih nefleksibilnosti i poticaja koji imaju negativan učinak. Od 2012. proveden je niz mjera kojima je djelomično riješeno to pitanje. Vlada je 2017. najavila da planira od 2020. ubrzati smanjenje poreznog odbitka na hipotekarne kamate. Međutim, slabo funkcioniranje srednjeg segmenta tržišta stambenih nekretnina potiče kućanstva na kupnju umjesto na najam, što dovodi do visokih udjela duga u dohotku i financijske ranjivosti mladih. Sektor socijalnog stanovanja jedan je od najvećih u Uniji, ali u takvim stanovima ne stanuju uvijek oni kojima je to doista i potrebno. Kućanstva s visokim dohotkom ostaju u socijalnim stanovima jer društva za najam socijalnih stanova ne povećavaju stanarine onoliko brzo koliko bi to zakonski mogla. Iako je najavila da namjerava poduprijeti ponudu povoljnih stambenih nekretnina na privatnom tržištu stambenih nekretnina, vlada još nije dostavila konkretne planove za takvu potporu.

(9)

Kako je navedeno u Preporuci za europodručje, sprečavanje strategija agresivnog poreznog planiranja ključno je za sprečavanje narušavanja tržišnog natjecanja među poduzećima, pravedan tretman poreznih obveznika te zaštitu javnih financija. Zbog učinaka prelijevanja među državama članicama koji proizlaze iz strategija agresivnog poreznog planiranja poreznih obveznika zakonodavstvo Unije potrebno je dopuniti koordiniranim djelovanjem na razini nacionalnih politika. Visoka razina plaćanja dividendi, naknadi za licence i kamata koja se izvršavaju preko Nizozemske upućuje na to da se poduzeća koriste poreznim pravilima te zemlje kako bi provodila agresivno porezno planiranje. Velik udio izravnih stranih ulaganja drže „subjekti posebne namjene”. Zbog nepostojanja poreza po odbitku na „izlazna” plaćanja (tj. plaćanja rezidenata Unije rezidentima trećih zemalja) naknadi za licence i kamata može se dogoditi da se za ta plaćanja izbjegne plaćanje poreza ako ne podliježu oporezivanju ni u državi primatelja plaćanja. Nepostojanje određenih pravila protiv zlouporabe, posebno u slučaju hibridnih subjekata, može olakšati provedbu agresivnog poreznog planiranja. Komisija priznaje da je predanost Nizozemske borbi protiv agresivnog poreznog planiranja, kako je utvrđena u planu reforme oporezivanja, uključujući poreze po odbitku na plaćanja tantijema, kamata i dividendi u slučaju zlouporabe ili u slučaju izvršenja plaćanja u državama s niskim porezima, pozitivan korak prema smanjenju agresivnog poreznog planiranja koji bi se trebao brzo provesti i pomno pratiti. Na temelju nedavnih razmjena informacija s nizozemskim tijelima Komisija će nastaviti konstruktivan dijalog u svrhu borbe protiv strategija agresivnog planiranja poreznih obveznika.

(10)

Unatoč niskim stopama nezaposlenosti i visokim stopama slobodnih radnih mjesta rast nominalnih plaća u 2017. bio je umjeren i iznosio je 1,5 %. To je ispod razine koja bi se mogla očekivati na temelju inflacije, produktivnosti i nezaposlenosti. Umjereni rast plaća može se djelomično povezati sa sporim povećanjem produktivnosti, kontinuiranom stagnacijom na tržištu rada i povećanom segmentacijom tržišta rada. Vlada je 2017. donijela nekoliko fiskalnih mjera kojima je smanjeno porezno opterećenje rada i kojima je cilj povećati neto raspoloživi dohodak kućanstava čiji su članovi zaposleni. Daljnjim jačanjem neto raspoloživog dohotka kućanstava na način da se stvaraju uvjeti za poticanje rasta plaća i provodi reforma drugog stupa mirovinskog sustava radi povećanja njegove transparentnosti, međugeneracijske pravednosti i otpornosti na šokove potaknula bi se domaća potražnja i doprinijelo ponovnom uravnoteženju europodručja.

(11)

Nedavni rast zaposlenosti može se u velikoj mjeri pripisati povećanju broja zaposlenih na ugovor o radu na određeno vrijeme i samozaposlenih. Visok i sve veći postotak ugovora o radu na određeno vrijeme te brzo povećanje broja samozaposlenih osoba bez zaposlenika objašnjava se velikim razlikama u primjenjivom radnom zakonodavstvu, zaštiti radnika te u zakonodavstvu o oporezivanju i socijalnoj sigurnosti. Iako su već poduzete određene mjere, a nedavno su najavljene i nove, neki od tih čimbenika i dalje djeluju kao financijski poticaji za zaposlenike da počnu raditi kao samozaposlene osobe ili potiču njihovo zapošljavanje na određeno vrijeme. Osim toga, provedba mjera za suzbijanje lažnog samozapošljavanja obustavljena je do 2020. Samozaposlene osobe često nisu dovoljno osigurane u slučaju invaliditeta, nezaposlenosti i za starosnu mirovinu. To bi dugoročno moglo utjecati na održivost sustava socijalne sigurnosti.

(12)

Unatoč općenito dobrom funkcioniranju tržišta rada i dalje nije potpuno iskorišten potencijal rada. Konkretno, veliki broj žena zaposlenih na nepuno radno vrijeme i zaposlenost osoba migrantskog podrijetla i dalje su velik izazov. Stopa zaposlenosti migranata rođenih izvan EU-a niža je 20,6 postotnih bodova od stope zaposlenosti osoba rođenih u Nizozemskoj, a ta je razlika još veća kad je riječ o ženama rođenima izvan EU-a.

(13)

Porast stope štednje kućanstava u proteklim godinama djelomično je rezultat veće štednje u drugom stupu mirovinskog sustava (obvezni dodatni privatni programi mirovinskog osiguranja), čemu je doprinijelo regulatorno okruženje. Odgovarajuća unutargeneracijska i međugeneracijska raspodjela troškova i rizika izvan okvira donesenih propisa o indeksaciji i financijskim zaštitnim slojevima (okvir za financijsku ocjenu) pomogla bi kućanstvima da raspodijele svoja financijska sredstva na način kojim se potiče rast. Vlada je potvrdila namjeru provedbe temeljite reforme drugog mirovinskog stupa radi poboljšanja pokrivenosti te uspostave transparentnijeg, fleksibilnijeg i aktuarski pravednijeg sustava. Kad je riječ o fiskalnoj održivosti, Izvješće o starenju stanovništva iz 2018. upućuje na dugoročni srednji rizik za fiskalnu održivost s obzirom na predviđeno povećanje rashoda za dugotrajnu skrb s 3,5 % na 6,0 % BDP-a do 2070.

(14)

Komisija je u okviru europskog semestra 2018. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Nizozemske i objavila je u izvješću za Nizozemsku za 2018. Ocijenila je i Program stabilnosti za 2018., Nacionalni program reformi za 2018. i mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Nizozemskoj prethodnih godina. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Nizozemskoj nego i njihovu usklađenost s pravilima i smjernicama Unije, a s obzirom na potrebu jačanja ukupnoga gospodarskog upravljanja u Uniji na način da se na razini Unije doprinosi budućim nacionalnim odlukama.

(15)

Uzimajući u obzir tu ocjenu, Vijeće je ispitalo Program stabilnosti za 2018., i prema njegovu mišljenju (6) očekuje se da će Nizozemska biti usklađena s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu.

(16)

Uzimajući u obzir detaljno preispitivanje koje je provela Komisija i tu ocjenu, Vijeće je ispitalo Nacionalni program reformi za 2018. i Program stabilnosti za 2018. Preporuke Vijeća u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011 navedene su u preporukama 1. i 2. u nastavku,

PREPORUČUJE da Nizozemska u 2018. i 2019. poduzme djelovanja kojima je cilj:

1.

Istodobno poštujući srednjoročni cilj primijeniti fiskalne i strukturne politike za povećanje javnih i privatnih ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije. Poduzeti mjere za smanjenje sklonosti kućanstava zaduživanju i preostalih poremećaja na tržištu stambenih nekretnina, posebno podupiranjem razvoja privatnog sektora iznajmljivanja.

2.

Smanjiti poticaje za primjenu ugovora na određeno vrijeme i samozapošljavanje bez zapošljavanja drugih zaposlenika, istodobno promičući prikladnu socijalnu zaštitu za samozaposlene, te riješiti problem lažnog samozapošljavanja. Stvoriti uvjete za poticanje većeg rasta plaća uz poštovanje uloge socijalnih partnera. Osigurati veću transparentnost drugog stupnja mirovinskog sustava te njegovu međugeneracijsku pravednost i otpornost na šokove.

Sastavljeno u Bruxellesu 13. srpnja 2018.

Za Vijeće

Predsjednik

H. LÖGER


(1)  SL L 209, 2.8.1997., str. 1.

(2)  SL L 306, 23.11.2011., str. 25.

(3)  SL C 179, 25.5.2018., str. 1.

(4)  SL C 261, 9.8.2017., str. 1.

(5)  Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

(6)  Na temelju članka 5. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1466/97.


Top