(1)

U članku 23. stavku 1. Uredbe (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (2) zahtijeva se da investicijska društva osiguraju da se trgovanje dionicama koje su uvrštene za trgovanje na uređenim tržištima ili se njima trguje na mjestu trgovanja, odvijaju na uređenim tržištima, multilateralnim trgovinskim platformama (MTP-i) ili sistemskim internalizatorima, ili na mjestima trgovanja u trećoj zemlji koje je Komisija ocijenila istovrijednima u skladu s člankom 25. stavkom 4. točkom (a) Direktive 2014/65/EU.

(2)

Člankom 23. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014 obveza trgovanja primjenjuje se samo na dionice. Obveza trgovanja ne odnosi se na druge vlasničke instrumente, kao što su potvrde o deponiranim dionicama, fondovi čijim se udjelima trguje na burzi, certifikati i drugi slični financijski instrumenti.

(3)

Postupkom utvrđivanja istovrijednosti mjesta trgovanja osnovanih u trećim zemljama iz članka 25. stavka 4. točke (a) Direktive 2014/65/EU nastoji se investicijskim društvima omogućiti da dionicama koje podliježu obvezi trgovanja u Uniji trguju na mjestima trgovanja treće zemlje koja su priznata kao istovrijedna. Komisija bi na zahtjev nadležnog tijela države članice trebala ocijeniti osigurava li pravni i nadzorni okvir treće zemlje da mjesto trgovanja kojem je u toj trećoj zemlji izdano odobrenje za rad ispunjava pravno obvezujuće zahtjeve koji su istovrijedni zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (3), iz glave III. Direktive 2014/65/EU, iz glave II. Uredbe (EU) br. 600/2014 i iz Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4) i koji podliježu učinkovitom nadzoru i provedbi u toj trećoj zemlji. To bi trebalo tumačiti u svjetlu ciljeva tog akta, posebno njegova doprinosa uspostavi i funkcioniranju unutarnjeg tržišta, cjelovitosti tržišta, zaštiti ulagatelja i konačno, ali ne i manje važno, financijskoj stabilnosti. Njemačko savezno tijelo za financijski nadzor zatražilo je 30. srpnja 2018. da Komisija obnovi svoju ocjenu švicarskoga pravnog i nadzornog okvira i donese odluku o istrovrijednosti za švicarske burze.

(4)

U skladu s člankom 25. stavkom 4. točkom (a) četvrtim podstavkom Direktive 2014/65/EU, pravni i nadzorni okvir treće zemlje može se smatrati istovrijednim ako ispunjava barem uvjete da (a) tržišta podliježu odobrenju za rad te neprekidnom učinkovitom nadzoru i provedbi; (b) tržišta imaju jasna i transparentna pravila o uvrštenju vrijednosnih papira za trgovanje tako da se njima može trgovati korektno, uredno i djelotvorno te da su slobodno prenosivi; (c) izdavatelji vrijednosnih papira trebali bi podlijegati zahtjevima za redovito i kontinuirano izvještavanje kako bi se osigurao visok stupanj zaštite ulagatelja i (d) transparentnost i cjelovitost tržišta trebalo bi osigurati sprječavanjem zlouporabe tržišta u obliku trgovanja na temelju povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem.

(5)

Svrha je ove procjene istovrijednosti utvrditi, među ostalim, jesu li pravno obvezujući zahtjevi koji se u Švicarskoj primjenjuju na burze koje su tamo osnovane i kojima je tamo izdano odobrenje za rad te su pod nadzorom Švicarskog nadzornog tijela za financijska tržišta („FINMA”) istovjetni zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 596/2014, iz glave III. Direktive 2014/65/EU, iz glave II. Uredbe (EU) br. 600/2014 i iz Direktive 2004/109/EZ i podliježu li učinkovitom nadzoru i provedbi u toj trećoj zemlji.

(6)

U članku 26. točki (b) Saveznog zakona o infrastrukturama financijskog tržišta i postupanju na tržištu na kojem se trguje vrijednosnim papirima i izvedenicama („Zakon o infrastrukturi financijskog tržišta”, „FMIA”) burza se definira kao institucija za multilateralno trgovanje vrijednosnim papirima na kojoj su vrijednosni papiri uvršteni, čija je svrha istovremena razmjena ponuda među više sudionika i sklapanje ugovora na temelju nediskrecijskih pravila. Burza nema diskrecijska prava nad izvršenjem trgovanja i ne može trgovati za vlastiti račun ili uparivanjem naloga. Nadalje, burza mora sudionicima osigurati nepristrani i nediskriminirajući pristup svojim tržištima i uslugama. U tu svrhu burza mora imati pravila kojima se propisuje na koji način trgovac vrijednosnim papirima ili druge strane koje FINMA nadzire te strani sudionici kojima je FINMA izdala odobrenje za rad mogu podnijeti zahtjev za sudjelovanje. U skladu s člankom 27. stavkom 4. Zakona o infrastrukturi financijskog tržišta u vezi s člankom 25. stavkom 1. Pravilnika o infrastrukturama financijskog tržišta i postupanju na tržištu na kojem se trguje vrijednosnim papirima i izvedenicama („Pravilnik o infrastrukturi financijskog tržišta”, „FMIO”) FINMA preispituje i odobrava propise o uvrštenju, pristojbama i isključenju sudionika burze i njihove izmjene. Burza mora odbiti zahtjev za članstvo sudioniku kojem FINMA nije izdala odobrenje za rad i sudioniku koji ne ispunjava zakonom propisane uvjete.

(7)

Da bi se moglo utvrditi da su pravni i nadzorni sustavi treće zemlje u pogledu mjesta trgovanja kojima je u toj zemlji izdano odobrenje za rad istovjetni onima propisanima u Direktivi 2014/65/EU moraju biti ispunjena četiri uvjeta iz članka 25. stavka 4. točke (a) četvrtog podstavka Direktive 2014/65/EU.

(8)

U skladu s prvim uvjetom, mjesta trgovanja u trećoj zemlji moraju imati odobrenje za rad i podlijegati kontinuiranom i učinkovitom nadzoru i provedbi.

(9)

Prije početka rada FINMA mora burzi izdati odobrenje za rad. U skladu s člancima 4. i 5. Zakona o infrastrukturi financijskog tržišta, FINMA izdaje odobrenje za rad ako utvrdi da su ispunjeni primjenjivi uvjeti i zahtjevi koji se odnose na podnositelja. Zahtjevi za izdavanje odobrenja propisani su u Zakonu o infrastrukturi financijskog tržišta i povezanim pravilnicima koji imaju pravnu snagu zakona. Zakonom o infrastrukturi financijskog tržišta propisano je da burza mora imati sustave za sve vrste postupanja i aktivnosti koje podnositelj želi obavljati. U skladu s člankom 27. stavkom 1. Zakona o infrastrukturi financijskog tržišta, burza pod nadzorom FINMA-e uspostavlja vlastitu regulatornu i nadzornu organizaciju koja odgovara njezinim aktivnostima. Uz odobrenje FINMA-e samoregulacija burze postaje obvezujuća i izvršiva regulacija. U skladu s člankom 27. Zakona o infrastrukturi financijskog tržišta u vezi s člankom 24. stavkom 1. Pravilnika o infrastrukturi financijskog tržišta, za odgovarajuću regulatornu i nadzornu organizaciju potrebno je osnovati tijelo koje ispunjava regulatorne zadaće, tijelo za nadzor trgovanja, tijelo odgovorno za uvrštavanje vrijednosnih papira za trgovanje i žalbeno tijelo. Ta tijela moraju biti ustrojstveno i kadrovski neovisna o poslovnom upravljanju burzom. Kao dio samoregulatorne i nadzorne organizacije nadležno tijelo prati pridržavaju li se sudionici na burzi pravila i propisa burze te osigurava njihovo zakonito postupanje.

(10)

Nadalje, člankom 18. Zakona o infrastrukturi financijskog tržišta od burzi se zahtijeva da sudionicima i kreatorima tržišta odobre nediskriminirajući i otvoren pristup. FINMA osigurava da burza ispunjava taj zahtjev tijekom postupka izdavanja odobrenja za rad i kontinuirano (vidjeti odjeljke od 3. do 5. Pravilnika SSX u vezi s Direktivom 1 SSC i odjeljcima od 3. do 5. švicarskog Pravilnika BX). Pristup se može uskratiti samo zbog sigurnosti i učinkovitosti i na temelju strogog testa proporcionalnosti (članak 19. Zakona o infrastrukturi financijskog tržišta, članak 17. Pravilnika o infrastrukturi financijskog tržišta). Podnositelji kojima je zabranjen pristup mogu podnijeti žalbu neovisnom žalbenom odboru (odjeljak 8. Pravilnika SSX i odjeljak 15. švicarskog Pravilnika BX). FINMA nadzire usklađenost postupanja burzi s člankom 18. Zakona o infrastrukturi financijskog tržišta i člankom 17. Pravilnika o infrastrukturi financijskog tržišta. Za donošenje pravila i njihovih izmjena potrebno je prethodno odobrenje FINMA-e, a njihovu provedbu može nadzirati osoblje FINMA-e, revizijama, zahtjevima za informacije ili korektivnim mjerama u skladu s člankom 24. ff Saveznog zakona o švicarskom Nadzornom tijelu za financijsko tržište („Zakon o nadzoru financijskog tržišta”, „FINMASA”).

(11)

Kada je riječ o učinkovitom nadzoru, Zakon o nadzoru financijskog tržišta, Savezni zakon o burzama i trgovanju vrijednosnim papirima („Zakon o burzi”, „SESTA”) i Zakon o infrastrukturi financijskog tržišta glavni su akti primarnog zakonodavstva kojima se utvrđuje pravno izvršiv sustav za trgovanje vrijednosnim papirima u Švicarskoj. Zakon o nadzoru financijskog tržišta, Zakon o burzi i Zakon o infrastrukturi financijskog tržišta daju FINMA-i široke ovlasti nad svim aspektima trgovanja vrijednosnim papirima, uključujući ovlasti za izdavanje odobrenja za rad trgovcima vrijednosnim papirima, središnjim drugim ugovorim stranama, središnjim depozitorijima vrijednosnih papira, trgovinskim repozitorijima i sustavima plaćanja. U Zakonu o infrastrukturi financijskog tržišta i Pravilniku o infrastrukturi financijskog tržišta utvrđuju se i zabranjuju određene vrste postupanja na tržištima i FINMA-i se daju stegovne ovlasti nad reguliranim subjektima i osobama koje su s njima povezane. Člankom 29. Zakona o nadzoru financijskog tržišta FINMA-i se odobrava sveobuhvatni pristup svim relevantnim informacijama o bilo kojoj nadziranoj osobi i subjektu, njihovim revizijskim društvima i revizorima. U skladu sa švicarskim okvirom, burze su posebno odgovorne za uspostavu pravila u skladu s kojima njihovi sudionici posluju i za praćenje načina njihova poslovanja. FINMA izravno prati pravilnike burze kako bi osigurala njihovu usklađenost s pravnim okvirom. Svi pravilnici i sve njihove izmjene moraju se podnositi FINMA-i na odobrenje (članak 27. stavak 4. Zakona o infrastrukturi financijskog tržišta). FINMA pokreće istrage na temelju prijava o mogućim povredama zakona koje joj podnesu burze ili ih pokreće na temelju vlastite sumnje.

(12)

Kada burza dobije odobrenje za rad, FINMA kontinuirano nadzire ispunjava li burza uvjete i dužnosti povezane s odobrenjem (članak 83. Zakona o infrastrukturi financijskog tržišta). Burza ima zakonsku obvezu obavijestiti FINMA-u o svim promjenama okolnosti na kojima se prvotno temeljilo njezino odobrenje za rad. Ako su promjene bitne, infrastruktura financijskog tržišta mora prethodno od FINMA-e pribaviti ovlaštenje ili odobrenje da bi mogla obavljati svoje aktivnosti (članak 7. Zakona o infrastrukturi financijskog tržišta). Ključni su zahtjevi su usklađenost postupanja s ustrojstvenim zahtjevima; postojanje unutarnjeg sustava kontrole i njegova učinkovitost; prikladnost sustava IT-a i uredno poslovanje. FINMA nadzire sva tijela burze, kao i trgovanje na burzi, te ima funkcije izricanja sankcija. U skladu s člancima 24. i 24.a Zakona o nadzoru financijskog tržišta, FINMA može revizije obavljati izravno ili neizravno posredstvom licenciranih revizijskih društava, na mjestu poslovanja i izvan njega. Člancima 27., 30. i 34. Zakona o infrastrukturi financijskog tržišta propisano je i da sve burze kojima je izdano odobrenje za rad moraju moći osigurati usklađenost postupanja svojih izdavatelja, sudionika i osoba povezanih s njihovim sudionicima s odredbama Zakona o infrastrukturi financijskog tržišta i Pravilnika o infrastrukturi financijskog tržišta, povezanim aktima i propisima i sa svojim vlastitim pravilima i propisima. Dužnost osiguravanja usklađenosti postupanja njihovih članova s propisima uključuje i odgovornost burze za istrage i stegovne mjere zbog povreda važećih propisa i pravila.

(13)

Kada je riječ o učinkovitoj provedbi, FINMA ima niz administrativnih mehanizama za izvršenje svojih ovlasti i nadležnosti. Ako utvrdi povrede propisa ili nepravilnosti, FINMA poduzima nužne korektivne mjere, koje mogu uključivati upravne postupke radi izvršenja. Pridržavajući se načela proporcionalnosti FINMA određuje mjere koje smatra najprikladnijima za osiguravanje usklađenosti postupanja za zakonom. Na raspolaganju su joj mjere koje uključuju prigovore, posebne upute za ponovno usklađivanje postupanja sa zakonom, zabrane obavljanja zanimanja za pojedince, zabrane poslovanja ukidanje dozvola trgovcima. FINMA može i oduzeti nezakonito stečenu dobit ili nezakonito izbjegnute gubitke i može narediti objavu konačnog i obvezujućeg rješenja. Da bi burza ponovno počela postupati u skladu s primjenjivim odredbama, FINMA može upotrijebiti svoje administrativne ovlasti i za razrješenje članova odbora ili osoblja čije je besprijekorno poslovno postupanje dovedeno u pitanje. Administrativni mehanizmi FINMA-e temelje se na odredbama o kaznenim sankcijama u kaznenim djelima opisanima u poglavlju 4. Zakona o nadzoru financijskog tržišta. Odredbe o kaznenim sankcijama uključene su i u članak 147.ff Zakona o infrastrukturi financijskog tržišta i članke 42.a i 43. Zakona o burzi. FINMA prosljeđuje te predmete nadležnim tijelima radi kaznenog progona. FINMA i nadležno tijelo za kazneni progon koordiniraju svoje istrage u mjeri u kojoj je to izvedivo i nužno. Savezno ministarstvo za financijske pravne usluge u načelu tuži i presuđuje o povredama kaznenih odredaba Zakona o nadzoru financijskog tržišta i akata o financijskim tržištima. Međutim, Državno je odvjetništvo nadležno za kazneni progon u predmetima trgovanja na temelju povlaštenih informacija i manipuliranja cijenama na temelju Zakona o infrastrukturi financijskog tržišta.

(14)

Stoga se može zaključiti da švicarske burze podliježu izdavanju odobrenja za rad i kontinuiranom učinkovitom nadzoru i provedbi.

(15)

U skladu s drugim uvjetom, mjesta trgovanja u trećim zemljama moraju imati jasna i transparentna pravila o uvrštenju vrijednosnih papira za trgovanje tako da se vrijednosnim papirima može trgovati korektno, uredno i djelotvorno i da su slobodno prenosivi.

(16)

Švicarskim pravom predviđeno je da burze donose pravilnike o uvrštenju vrijednosnih papira za trgovanje (članci 35. i 36. Zakona o infrastrukturi financijskog tržišta). Te pravilnike mora odobriti FINMA. Pravilnicima se uzimaju u obzir priznati međunarodni standardi i posebno sadržavaju odredbe o utrživosti vrijednosnih papira, objavljivanju informacija na temelju kojih ulagatelji procjenjuju obilježja vrijednosnih papira i kvalitetu izdavatelja, o dužnosti izdavatelja, njegovih predstavnika i trećih strana tijekom postupka uvrštenja i kotiranja vrijednosnih papira za trgovanje, o obvezi postupanja u skladu s člancima 7. i 81. Saveznog zakona od 16. prosinca 2005. o licenciranju i nadzoru revizora, kada je riječ o uvrštenju vlasničkih vrijednosnih papira. Uvrštenje vrijednosnih papira za trgovanje i njihova kotacija, kvalificirani oblik uvrštenja za trgovanje, na burzama je uređeno pravilima o kotaciji i dodatnim pravilima o kotaciji i uvrštenju za trgovanje. Burza preispituje zahtjev koji je izdavatelj podnio za svaki vrijednosni papir i provjerava jesu li ispunjeni svi bitni zahtjevi. Burza donosi pisanu odluku o svakom zahtjevu. Informacije o odluci o uvrštenju javno su dostupne. Uvrštenjem vrijednosnog papira izdavatelj podliježe obvezi redovitog izvještavanja kao što je, na primjer, financijsko izvještavanje, i obvezama korporativnog upravljanja, ali i obvezama izvještavanja o događajima, kao što su redovite obveze izvještavanja, objava upravljačkih transakcija i ad hoc objave. U skladu s člankom 35. stavkom 3. Zakona o infrastrukturi financijskog tržišta burza prati pridržava li se izdavatelj tih pravila i u slučaju povreda izriče ugovorno predviđene sankcije. U skladu s člankom 33. stavkom 1. Pravilnika o infrastrukturi financijskog tržišta burza jamči da se svim vrijednosnim papirima uvrštenima za trgovanje može trgovati korektno, uredno i djelotvorno. Kada je riječ o vlasničkim vrijednosnim papirima, Pravilima o uvrštenju predviđeni su zahtjevi za slobodnu prodaju kako bi se osiguralo da se tim vrijednosnim papirima može djelotvorno trgovati. Neovisna tijela burze mogu privremeno obustaviti trgovanje vrijednosnim papirima ako se takva obustava preporučuje zbog neuobičajenih okolnosti, a posebno ako je izdavatelj prekršio važne obveze objavljivanja. Mogu ukinuti uvrštenje vrijednosnih papira ako je solventnost izdavatelja upitna ili ako je već započeo stečajni postupak ili postupak likvidacije. FINMA može prisiliti burzu da obustavi trgovanje određenim vrijednosnim papirom na temelju svojih ovlasti iz članka 13. Zakona o nadzoru financijskog tržišta kako bi osigurala ponovnu usklađenost postupanja s odredbama Zakona o infrastrukturi financijskog tržišta ili zbog drugih nepravilnosti.

(17)

Švicarski regulatorni okvir uključuje zahtjeve za pružanje informacija prije trgovanja sudionicima na tržištu. Transparentnost prije trgovanja ima pravnu osnovu u članku 29. stavku 1. Zakona o infrastrukturi financijskog tržišta kojim je predviđeno da burza u stvarnom vremenu objavljuje pet najboljih ponuda i cijena za svaku dionicu i ostale vrijednosne papire, kao i veličine trgovačkih pozicija po tim cijenama. To se primjenjuje i na provedive iskaze interesa (članak 27. stavak 3. Pravilnik o infrastrukturi financijskog tržišta). Izuzeća su moguća za sustave referentnih cijena, odnosno sustave koji postoje samo radi formaliziranja već dogovorenih transakcija, naloga koji se čuvaju u sustavima burze za upravljanje nalozima prije objave i naloge koji su veliki u usporedbi s uobičajenom veličinom na tržištu. Švicarski regulatorni okvir uključuje i zahtjeve za pružanje informacija nakon trgovanja. Pravna osnova za transparentnost je članak 29. stavak 2. Zakona o infrastrukturi financijskog tržišta kojim je propisano da burza odmah objavljuje informacije o transakcijama provedenima na burzi i izvan nje za sve vrijednosne papire uvrštene za trgovanje. Posebno se moraju objaviti informacije o cijeni, volumenu i vremenu transakcija. Na transparentnost nakon trgovanja primjenjuju se ista izuzeća kao i na transparentnost prije trgovanja. Informacije o određenim neuobičajenim transakcijama također se objavljuju naknadno. Podatkovne usluge burze prije i nakon trgovanja potpuno su transparentne i bez diskriminacije se nude svim sudionicima na burzi. Naknadno objavljeni podaci dostupni su svim korisnicima bez naknade.

(18)

Stoga se može zaključiti da švicarske burze imaju jasna i transparentna pravila o uvrštenja vrijednosnih papira za trgovanje, tako da se vrijednosnim papirima može trgovati korektno, uredno i djelotvorno i slobodno su prenosivi.

(19)

Treći je uvjet da izdavatelji vrijednosnih papira moraju podlijegati zahtjevima za periodično i kontinuirano dostavljanje informacija, čime se osigurava visoka razina zaštite ulagatelja.

(20)

U pravilnicima burze o uvrštenju za trgovanje moraju biti navedene informacije koje se objavljuju kako bi se ulagateljima omogućilo da procijene značajke vrijednosnih papira i kvalitetu izdavatelja radi osiguranja visokog stupnja zaštite ulagatelja. Izdavatelji čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na švicarskoj burzi moraju objavljivati godišnje i privremene financijske izvještaje. Izdavatelj mora svoje godišnje financijske izvještaje objaviti na svojim internetskim stranicama. Vrijednosnim papirima koji su uvršteni za trgovanje na švicarskoj burzi može se trgovati i na drugom mjestu. Obveza izvještavanja koja se primjenjuje na takve izdavatelje primjenjuje se neovisno o mjestu na kojem se obavlja trgovanje. Objavljivanjem sveobuhvatnih i pravodobnih informacija o izdavateljima vrijednosnih papira ulagateljima se omogućuje da procijene poslovne rezultate izdavatelja, a redovitim protokom informacija osigurava se prikladna transparentnost za ulagatelje.

(21)

Stoga se može zaključiti da izdavatelji čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na švicarskim burzama podliježu zahtjevima za redovito i kontinuirano izvještavanje čime se osigurava visok stupanj zaštite ulagatelja

(22)

U skladu s četvrtim uvjetom, pravnim i nadzornim okvirom treće zemlje mora se osigurati transparentnost i cjelovitost tržišta sprječavanjem zlouporabe tržišta u obliku trgovanja na temelju povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem.

(23)

Člancima 142. i 143. Zakona o infrastrukturi financijskog tržišta zabranjeno je trgovanje na temelju povlaštenih informacija i manipuliranje tržištem. Nadalje, u skladu s uvjetima iz članaka 154. i 155. Zakona o infrastrukturi financijskog tržišta, iskorištavanje ili pokušaj iskorištavanja povlaštenih informacija i manipuliranje cijenama kaznena su djela. Burza može donositi pravilnike o objavljivanju povlaštenih informacija izdavatelja. U skladu s Pravilima burze o uvrštenju, izdavatelj mora obavijestiti tržište o svim cjenovno-osjetljivim činjenicama koje su nastale ili bi mogle nastati, u njegovu području poslovanja, čim za njih sazna. Cjenovno-osjetljive činjenice jesu činjenice koje bi mogle uzrokovati znatne promjene tržišnih cijena. Objava je obavezna da bi se osiguralo jednako postupanje prema svim sudionicima na tržištu. Nadalje, u skladu s člankom 31. stavkom 1. Zakona o infrastrukturi financijskog tržišta, švicarske burze moraju pratiti oblikovanje cijena i transakcije koje se obavljaju na burzi kako bi mogle otkriti trgovanje na temelju povlaštenih informacija, manipuliranje cijenama i tržištem i ostale povrede zakonskih i regulatornih odredaba. U tu svrhu burza mora preispitivati i transakcije koje se obavljaju izvan mjesta trgovanja i koje su joj prijavljene ili na koje je na neki drugi način upozorena (članak 31. stavak 1. Zakona o infrastrukturi financijskog tržišta). Tu nadzornu zadaću mora obavljati neovisno burzovno tijelo. Izdavatelji moraju moći FINMA-i na zahtjev dostaviti popis povlaštenih informacija u skladu s njihovom obvezom dostave informacija, uključujući sve dodatne informacije i dokumente koji su FINMA-i potrebni za obavljanje njezinih zadaća (članak 29. stavak 1. Zakona o nadzoru financijskog tržišta u vezi s člankom 145. Zakon o infrastrukturi financijskog tržišta). Burza mora obavijestiti FNIMA-u o svim sumnjama na povredu zakona i drugim nepravilnostima. Ako predmetne povrede uključuju kaznena djela, FINMA mora bez odgode obavijestiti i nadležno tijelo za kazneni progon (članak 31. stavak 2. Zakona o infrastrukturi financijskog tržišta). FINMA provodi istrage na temelju informacija o povredama zakona zaprimljene od burzi i na temelju vlastitog praćenja tržišta radi izvršenja odredaba propisa o nadzoru kojim se zabranjuje zlouporaba tržišta.

(24)

Stoga se može zaključiti da se švicarskim pravnim i nadzornim okvirom osigurava transparentnost i cjelovitost tržišta sprječavanjem zlouporabe tržišta u obliku trgovanja na temelju povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem.

(25)

Nadalje, može se zaključiti da pravni i nadzorni okvir kojim se uređuju burze kako je navedeno u Prilogu ovoj Odluci i koji se primjenjuje u Švicarskoj pod nadzorom FINMA-e ispunjava četiri uvjeta za pravne i nadzorne sustave i stoga bi trebalo smatrati da se njime osigurava sustav koji je istovrijedan zahtjevima za mjesta trgovanja propisanima u Direktivi 2014/65/EU, Uredbi (EU) br. 600/2014, Uredbi (EU) br. 596/2014 i Direktivi 2014/109/EZ.

(26)

Budući da se velikim brojem dionica koje su izdane i uvrštene za trgovanje u Švicarskoj trguje i na mjestima trgovanja u Uniji, primjereno je osigurati da sva investicijska društva koja podliježu obvezi trgovanja iz članka 23. stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014 zadrže mogućnost trgovanja dionicama uvrštenima za trgovanje na švicarskim burzama gdje ostvaruju svoju primarnu likvidnost. Budući da dionice uvrštene za trgovanje na švicarskim burzama na tim burzama ostvaruju svoju primarnu likvidnost, priznavanjem pravnog i nadzornog okvira Švicarske investicijskim bi se društvima omogućilo trgovanje dionicama uvrštenima za trgovanje u Švicarskoj na švicarskim burzama te da prema svojim klijentima ispune obvezu najpovoljnijeg izvršenja naloga.

(27)

Ukupno trgovanje velikim brojem dionica iz Unije koje su uvrštene na švicarske burze toliko je učestalo da investicijska društva u Uniji ne bi mogla iskoristiti iznimku iz članka 23. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) br. 600/2014. Iz toga proizlazi da bi se obveza trgovanja iz članka 23. stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014 primjenjivala na znatan broj dionica uvrštenih za trgovanje u Švicarskoj.

(28)

Ova će Odluka biti dopunjena sporazumima o suradnji kako bi se zajamčila učinkovita razmjena informacija i koordinacija nadzornih aktivnosti između nacionalnih nadležnih tijela i FINMA-e.

(29)

Ova se Odluka temelji na pravno obvezujućim zahtjevima koji se primjenjuju na švicarske burze u trenutku donošenja ove Odluke. Komisija bi trebala i dalje redovito pratiti razvoj pravnog i nadzornog okvira za švicarske burze te ispunjavanje uvjeta na temelju kojih je donesena ova Odluka.

(30)

U ovoj su Odluci uzeti u obzir zaključci Vijeća od 28. veljače 2017. prema kojima je uspostava zajedničkog institucijskog okvira za postojeće i buduće sporazume na temelju kojih Švicarska sudjeluje na jedinstvenom tržištu Unije preduvjet za daljnji razvoj sektorskog pristupa sa Švicarskom. Komisija je pri razmatranju produljenja primjene ove Odluke uzela u obzir sve što je dosad postignuto u vezi sa sporazumom o uspostavi takvog zajedničkog institucijskog okvira. Pregovarači EU-a i Švicarske usuglasili su nacrt sporazuma. Švicarsko savezno vijeće primilo je taj sporazum na znanje i odlučilo je pokrenuti fazu domaćih savjetovanja koja će trajati do proljeća 2019.

(31)

Komisija bi trebala redovito preispitivati pravne i nadzorne sustave koji se primjenjuju na burze u Švicarskoj. Ta preispitivanja ne dovode u pitanje mogućnost da Komisija prije toga u bilo kojem trenutku provede posebno preispitivanje ako bi zbog relevantnih promjena Komisija trebala ponovno procijeniti istovrijednost utvrđenu ovom Odlukom. Na temelju takve ponovne procjene ova bi se Odluka mogla staviti izvan snage.

(32)

Da bi se zajamčila cjelovitost financijskih tržišta u Uniji, osobito s obzirom na postignuti napredak u uspostavi zajedničkog institucijskog okvira na temelju kojega Švicarska sudjeluje na jedinstvenom tržištu Unije, ova bi Odluka trebala prestati vrijediti 30. lipnja 2019.

(33)

Provedbena odluka Komisije (EU) 2017/2441 (5) o istovrijednosti pravnog i nadzornog okvira koji se primjenjuje na burze u Švicarskoj u skladu s Direktivom 2014/65/EU prestaje vrijediti 31. prosinca 2018. Stoga je potrebno da ova Odluka hitno stupi na snagu i da se počne primjenjivati od 1. siječnja 2019.

(34)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Europskog odbora za vrijednosne papire,