17/Sv. 3

HR

Službeni list Europske unije

253

L 182/19

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

26.06.2013.

(1)

Ovom se Direktivom uzima u obzir program Komisije za bolje zakonodavstvo i posebno Komunikacija Komisije pod naslovom „Pametno zakonodavstvo u Europskoj uniji” kojoj je cilj izrada i donošenje najkvalitetnijeg zakonodavstva poštujući načela supsidijarnosti i proporcionalnosti te osiguravanje razmjernosti administrativnih opterećenja s koristima koje donose. Komunikacija Komisije pod nazivom „Mislimo najprije na male – Zakon o malom poduzetništvu za Europu”, donesena u lipnju 2008. i izmijenjena u veljači 2011., priznaje središnju ulogu malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi) u gospodarstvu Unije i nastoji poboljšati opći pristup poduzetništvu te u donošenju politike od zakonodavstva do javne uprave učvrstiti načelo „mislimo najprije na male”. Europsko vijeće od 24. i 25. ožujka pozdravilo je namjeru Komisije da predstavi „Akt o jedinstvenom tržištu” kojim se određuju mjere za rast i otvaranje radnih mjesta, donoseći opipljive rezultate građanima i poduzetništvu.

Komunikacijom Komisije pod nazivom „Akt o jedinstvenom tržištu”, donesenom u travnju 2011., predlaže se pojednostavnjenje Četvrte direktive Vijeća 78/660/EEZ od 25. srpnja 1978. na temelju članka 54. stavka 3. točke (g) Ugovora o godišnjim financijskim izvještajima za određene vrste trgovačkih društava (3) i Sedme direktive Vijeća 83/349/EEZ od 13. lipnja 1983. na temelju članka 54. stavka 3. točke (g) Ugovora o konsolidiranim financijskim izvještajima (4) (Računovodstvene direktive) vezano uz obveze podnošenja financijskih informacija i smanjenja administrativnog opterećenja, posebno za MSP-ove. „Strategija Europa 2020.” za pametni, održivi i uključivi rast ima za cilj smanjenje administrativnih opterećenja i poboljšanje poslovnog okruženja, posebno za MSP, te promicanje internacionalizacije MSP-a. Europsko vijeće od 24. i 25. ožujka 2011. također je pozvalo na smanjenje općeg administrativnog opterećenja, posebno za MSP-ove, kako na razini Europske unije tako i na nacionalnoj razini te je predložilo mjere za povećanje produktivnosti, poput uklanjanja birokracije i poboljšanja regulatornog okvira za MSP.

(2)

Europski parlament je 18. prosinca 2008. donio nezakonodavnu rezoluciju o računovodstvenim zahtjevima za mala i srednja poduzeća, posebno za mikro subjekte (5), navodeći da su računovodstvene direktive često opterećujuće za mala i srednja poduzeća, posebno za mikro subjekte, te je zatražio da Komisija nastavi s nastojanjima za preispitivanje tih direktiva.

(3)

Usklađenje nacionalnih odredaba o prezentiranju i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja i izvješća poslovodstva, osnove mjerenja koje se u njima koriste te njihovo objavljivanje u pogledu određenih vrsta poduzeća s ograničenom odgovornošću od posebne je važnosti za zaštitu dioničara, članova i trećih strana. U tim područjima za takve vrste poduzeća potrebno je istodobno usklađivanje budući da, s jedne strane, neka poduzeća djeluju u nekoliko država članica a, s druge strane, takve vrste poduzeća trećim stranama ne daju jamstva iznad iznosa svoje neto imovine.

(4)

Godišnjim financijskim izvještajima ostvaruju se različiti ciljevi i ne daju se samo informacije ulagačima u tržište kapitala već se daje i prikaz prošlih transakcija i unapređuje korporativno upravljanje. Računovodstveno zakonodavstvo Unije treba uspostaviti odgovarajuću ravnotežu između interesa adresata financijskih izvještaja i interesa poduzeća u tome da ne budu nepotrebno opterećena obvezom izvješćivanja.

(5)

Područje primjene ove Direktive trebalo bi uključivati određena poduzeća s ograničenom odgovornošću kao što su dionička društva i društva s ograničenom odgovornošću. Osim toga, postoji i znatan broj društava osoba i komanditnih društava čiji su svi članovi s neograničenom odgovornošću osnovani kao dionička društva ili društva s ograničenom odgovornošću pa bi stoga takva društva osoba trebala biti podložna mjerama usklađenja iz ove Direktive. Ova Direktiva trebala bi također osigurati da njezino područje primjene obuhvaća društva osoba u kojima članovi koji nisu osnovani kao dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću u biti za obveze društva osoba imaju ograničenu odgovornost budući da je ta odgovornost ograničena od strane drugih poduzeća u okviru područja primjene ove Direktive. Isključivanje neprofitnih poduzeća iz područja primjene ove Direktive sukladno je njezinoj svrsi, u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (g) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(6)

Područje primjene ove Direktive trebalo bi se temeljiti na načelima pa bi trebalo osigurati da se poduzeće ne može isključiti iz tog područja primjene stvaranjem strukture grupe poduzeća koja sadrži više slojeva poduzeća osnovanih unutar ili izvan Unije.

(7)

Odredbe ove Direktive trebale bi se primjenjivati samo u mjeri u kojoj nisu nespojive s ili suprotne odredbama o financijskom izvještavanju određenih vrsta poduzeća ili odredbama koje se odnose na raspodjelu kapitala poduzeća koje su utvrđene u drugim važećim zakonodavnim aktima koje je donijela jedna ili više institucija Unije.

(8)

Nadalje, potrebno je utvrditi minimalne ekvivalentne pravne zahtjeve na razini Unije u pogledu opsega financijskih informacija koje bi poduzeća u međusobnom tržišnom natjecanju trebala staviti na raspolaganje javnosti.

(9)

Godišnje financijske izvještaje trebalo bi sastavljati pažljivo i trebali bi istinito i točno prikazivati aktivu i pasivu poduzeća, njegovo financijsko stanje te dobit ili gubitak. Postoji mogućnost da u iznimnim slučajevima financijski izvještaj ne daje takav istinit i točan prikaz u slučaju kada se primjenjuju odredbe ove Direktive. U takvim slučajevima poduzeće bi trebalo odstupiti od takvih odredaba radi davanja istinitog i točnog prikaza. Države članice trebale bi imati mogućnost definiranja takvih iznimnih slučajeva i utvrđivanja odgovarajućih posebnih pravila koja se primjenjuju u tim slučajevima. Tim iznimnim slučajevima trebalo bi smatrati izrazito neuobičajene transakcije i neuobičajene situacije i oni se ne bi, na primjer, trebali odnositi na cjelokupne konkretne sektore.

(10)

Ovom bi Direktivom trebalo osigurati da su zahtjevi za mala poduzeća u velikoj mjeri usklađena diljem Unije. Ova se Direktiva temelji na načelu „mislimo najprije na male”. Kako bi se izbjegla nerazmjerna administrativna opterećenja tih poduzeća, državama članicama trebalo bi omogućiti zahtijevanje samo nekoliko objavljivanja putem dodatnih bilješki uz obvezne bilješke. Međutim, u slučaju jedinstvenog sustava za pohranu, države članice u određenim slučajevima mogu zahtijevati ograničeni broj dodatnih objava ako se one izričito zahtijevaju u skladu s njihovim nacionalnim poreznim zakonodavstvom i ako su izričito neophodne za potrebe ubiranja poreza. Države članice trebale bi imati mogućnost srednjim i velikim poduzećima nametnuti zahtjeve koji nadilaze minimalne zahtjeve koje propisuje ova Direktiva.

(11)

U slučaju kada ova Direktiva dopušta državama članicama da dodatne zahtjeve nametnu, na primjer, malim poduzećima, to znači da države članice mogu iskoristiti ovu mogućnost u cijelosti ili djelomično zahtijevajući manje od onoga što dopušta ova mogućnost. Jednako tako, u slučaju kada ova Direktiva dopušta državama članicama da izuzeća koriste za, na primjer, mala poduzeća, to znači da države članice mogu takva poduzeća izuzeti u cijelosti ili djelomično.

(12)

Mala, srednja i velika poduzeća trebalo bi definirati i razlikovati prema ukupnoj bilanci, neto prihodu i prosječnom broju zaposlenika u financijskoj godini, budući da ti kriteriji obično daju objektivne dokaze o veličini poduzeća. Međutim, u slučaju kada matično poduzeće ne sastavlja konsolidirane financijske izvještaje za grupu, državama članicama trebalo bi dopustiti poduzimanje mjera koje smatraju potrebnim kako bi zahtijevale da se takvo poduzeće može razvrstati kao veće poduzeće određujući njegovu veličinu pa time i kategoriju na konsolidiranoj ili zbirnoj osnovi. U slučaju kada država članica primjenjuje jednu od ili više mogućnosti izuzeća za mikro poduzeća, mikro poduzeća također bi trebalo definirati prema ukupnoj bilanci, neto prihodu i prosječnom broju zaposlenika u financijskoj godini. Države članice ne bi trebale biti obvezne u svojem nacionalnom zakonodavstvu definirati odvojene kategorije za srednja i velika poduzeća ako srednja poduzeća podliježu jednakim zahtjevima kao i velika poduzeća.

(13)

Mikro poduzeća imaju ograničena sredstva za poštovanje zahtjevnih regulatornih obveza. U slučaju kada ne postoje posebna pravila za mikro poduzeća, na njih se primjenjuju pravila koja se primjenjuju na mala poduzeća. Ta im pravila nameću administrativna opterećenja koja su nerazmjerna njihovoj veličini pa su stoga relativno zahtjevnija za mikro poduzeća u usporedbi s malim poduzećima. Stoga bi države članice trebale moći izuzeti mikro poduzeća od određenih obveza koje se primjenjuju na mala poduzeća, a koje bi im nametnule pretjerana administrativna opterećenja. Međutim, mikro poduzeća ipak bi trebala podlijegati nacionalnim obvezama vođenja evidencija o svojim poslovnim transakcijama i financijskom stanju. Štoviše, investicijska poduzeća i financijska holding poduzeća trebalo bi isključiti iz koristi pojednostavnjenja primjenljivih na mikro poduzeća.

(14)

Države članice trebale bi uzeti u obzir posebne uvjete i potrebe svojih vlastitih tržišta pri odlučivanju o tome hoće li ili na koji će način provesti posebni režim za mikro poduzeća u okviru konteksta ove Direktive.

(15)

Objavljivanje financijskih izvještaja može biti opterećujuće za mikro poduzeća. Istodobno, države članice trebaju osigurati poštovanje ove Direktive. Prema tome, državama članicama koje koriste izuzeća za mikro poduzeća predviđena ovom Direktivom trebalo bi dopustiti izuzimanje mikro poduzeća od općeg zahtjeva objavljivanja, pod uvjetom da je bilanca propisno podnesena, u skladu s nacionalnim pravom, najmanje jednom imenovanom nadležnom tijelu te da su informacije dostavljene poslovnom registru tako da se primjerak može dobiti na zahtjev. U takvim slučajevima, ne bi se trebala primjenjivati obveza objavljivanja računovodstvenih dokumenata utvrđena u ovoj Direktivi u skladu s člankom 3. stavkom 5. Direktive 2009/101/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o usklađivanju zaštitnih mjera koje, radi zaštite interesa članova i trećih strana, države članice zahtijevaju za trgovačka društva u smislu članka 48. stavka 2. Ugovora, s ciljem izjednačavanja takvih zaštitnih mjera (6).

(16)

Radi osiguranja da se objavljuju usporedive i istovrsne informacije, načela priznavanja i mjerenja trebala bi uključivati osnove trajnosti poslovanja, opreznosti i nastanka poslovnog događaja. Ne bi trebalo dopustiti prijeboj stavki aktive i pasive te prihoda i rashoda, a stavke aktive i pasive trebalo bi vrednovati odvojeno. Međutim, u posebnim slučajevima državama članicama trebalo bi omogućiti da dopuste ili zahtijevaju da poduzeća izvrše prijeboj između stavki aktive i pasive te stavki prihoda i rashoda. Pri prezentiranju stavki u financijskim izvještajima trebalo bi uzimati u obzir gospodarsku stvarnost ili komercijalni sadržaj temeljne transakcije ili posla. Međutim, državama članicama trebalo bi dopustiti da poduzeća izuzmu od primjene tog načela.

(17)

Priznavanje, mjerenje, prezentiranje, objavljivanje i konsolidacija u financijskim izvještajima trebali bi se ravnati prema načelu materijalnosti. Prema načelu materijalnosti, podaci koje se smatra nematerijalnim mogu se, na primjer, zbirno prikazivati u financijskim izvještajima. Međutim, dok se pojedina stavka može smatrati nematerijalnom, stavke slične prirode mogu se smatrati materijalnima ako se uzimaju kao cjelina. Državama članicama trebalo bi dopustiti da obveznu primjenu načela materijalnosti ograniče na prezentiranje i objavljivanje. Načelo materijalnosti ne bi trebalo utjecati na nacionalne obveze vođenja sveobuhvatnih evidencija koje prikazuju poslovne transakcije i financijsko stanje.

(18)

Stavke koje se priznaju u financijskim izvještajima trebalo bi mjeriti na osnovi načela kupovne cijene ili troškova proizvodnje kako bi se osigurala pouzdanost informacija sadržanih u financijskim izvještajima. Međutim, državama članicama trebalo bi omogućiti da dopuste ili zahtijevaju da poduzeća revaloriziraju dugotrajnu aktivu kako bi se korisnicima financijskih izvještaja pružile relevantnije informacije.

(19)

Zbog potrebe za usporedivim financijskim informacijama diljem Unije potrebno je zahtijevati od država članica da za određene financijske instrumente dopuste sustav računovodstva po korektnoj vrijednosti. Nadalje, sustavi računovodstva po korektnoj vrijednosti pružaju podatke koji korisnicima financijskih informacija mogu biti relevantniji od informacija koje se temelje na kupovnoj cijeni ili troškovima proizvodnje. Prema tome, države članice trebale bi dopustiti usvajanje sustava računovodstva po korektnoj vrijednosti za sva poduzeća ili vrste poduzeća, osim mikro poduzeća koja koriste izuzeća predviđena ovom Direktivom, kako za godišnje tako i za konsolidirane financijske izvještaje ili, ako država članica tako odabere, samo za konsolidirane financijske izvještaje. Nadalje, državama članicama trebalo bi omogućiti da računovodstvo po korektnoj vrijednosti dopuste ili zahtijevaju za imovinu koja nije financijski instrument.

(20)

Potreban je ograničen broj obrazaca za bilancu kako bi se korisnicima financijskih informacija omogućila bolja usporedba financijskog stanja poduzeća unutar Unije. Države članice trebale bi zahtijevati korištenje jednog obrasca za bilancu i trebale bi imati mogućnost da ponude izbor između dopuštenih obrazaca. Međutim, države članice trebale bi imati mogućnost dopustiti poduzećima ili od njih zahtijevati da izmijene obrazac i prikažu bilancu na temelju razlikovanja između stavki dugotrajne i kratkotrajne imovine odnosno dugoročnih i kratkoročnih obveza. Trebalo bi dopustiti obrazac za račun dobiti i gubitka koji prikazuje prirodu rashoda i račun dobiti ili gubitka koji prikazuje funkciju rashoda. Države članice trebale bi zahtijevati korištenje jednog obrasca za račun dobiti i gubitka i trebale bi imati mogućnost da ponude izbor između dopuštenih obrazaca. Države članice također bi trebale imati mogućnost dopustiti poduzećima da prikažu izvještaj o poslovnim rezultatima umjesto računa dobiti i gubitka koji se izrađuje u skladu s jednim od dopuštenih obrazaca. Malim i srednjim poduzećima može se omogućiti pojednostavnjenje zahtijevanih obrazaca. Međutim, državama članicama trebalo bi dopustiti da ograniče obrasce bilance i računa dobiti i gubitka ako je to potrebno radi elektroničkog podnošenja financijskih izvještaja.

(21)

Radi usporedivosti trebalo bi osigurati zajednički okvir za priznavanje, mjerenje i prezentiranje, među ostalim, vrijednosnih usklađivanja, goodwilla, rezervacija, zaliha dobara i zamjenljive imovine te imovine i rashoda iznimne veličine ili pojave.

(22)

Priznavanje i mjerenje nekih stavki u financijskim izvještajima temelji se na procjenama, prosudbama i modelima, a ne na točnim opisima. Kao rezultat neodređenosti svojstvenih poslovnim aktivnostima, određene stavke u financijskim izvještajima ne mogu se precizno izmjeriti već se mogu samo procijeniti. Procjena uključuje prosudbe koje se temelje na zadnjim dostupnim pouzdanim informacijama. Korištenje procjena bitan je dio pripreme financijskog izvještaja. To je posebno točno u slučaju rezervacija koje su po svojoj prirodi neodređenije od većine ostalih stavki bilance. Procjene bi trebalo temeljiti na pažljivoj prosudbi upravljanja poduzećem i izračunavati na objektivnoj osnovi, dopuniti ih iskustvom u sličnim transakcijama a, u nekim slučajevima, i izvještajima neovisnih stručnjaka. Dokazi koji se razmatraju trebali bi uključivati sve dodatne dokaze koje pružaju događaji nastali nakon datuma bilance.

(23)

Informacije prikazane u bilanci i računu dobiti i gubitka trebalo bi dopuniti objavama u obliku bilješki uz financijske izvještaje. Korisnicima financijskih izvještaja obično su dodatne informacije od malih poduzeća potrebne u ograničenoj mjeri, i malim poduzećima može biti skupo sređivanje tih dodatnih informacija. Stoga je ograničeni režim objavljivanja za mala poduzeća opravdan. Međutim, ako mikro poduzeće smatra korisnima dodatne vrste objavljivanja koja se zahtijevaju od srednjih i velikih poduzeća ili druga objavljivanja koja nisu predviđena ovom Direktivom, ne bi ga trebalo u tome sprečavati.

(24)

Objava vezana uz računovodstvene politike jedan je od ključnih elemenata bilješki uz financijske izvještaje. Takva bi objava trebala uključiti posebno osnove mjerenja koje su primijenjene na različite stavke, izjavu o sukladnosti tih računovodstvenih politika s konceptom trajnosti poslovanja i sve značajne izmjene usvojenih računovodstvenih politika.

(25)

Korisnici financijskih izvještaja koje izrađuju srednja i velika poduzeća obično imaju složenije potrebe. Stoga bi u određenim područjima trebalo osigurati dodatna objavljivanja. Izuzimanje od određenih obveza objavljivanja opravdano je ako bi takvo objavljivanje štetilo određenim osobama ili poduzeću.

(26)

Izvješće poslovodstva i konsolidirani financijski izvještaj bitni su elementi financijskog izvještavanja. Trebalo bi osigurati objektivan pregled razvoja poslovanja i stanja poduzeća, na način koji je u skladu s opsegom i složenošću poslovanja. Informacije ne bi trebalo ograničiti na financijski aspekt poslovanja poduzeća i trebale bi sadržavati analizu ekoloških i društvenih aspekata poslovanja koja je potrebna za razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata odnosno položaja poduzeća. U slučajevima kada su konsolidirano izvješće poslovodstva i izvješće poslovodstva matičnog poduzeća prezentirani u jedinstvenom izvješću, bilo bi primjereno staviti veći naglasak na ona pitanja koja su značajna za poduzeća koja su u konsolidaciju uključena kao cjelina. Međutim, uzimajući u obzir moguće opterećenje malih i srednjih poduzeća, primjereno je predvidjeti da države članice mogu odustati od obveze pružanja nefinancijskih informacija u izvješću poslovodstva takvih poduzeća.

(27)

Države članice trebale bi imati mogućnost izuzimanja malih poduzeća od obveze izrade izvješća poslovodstva pod uvjetom da takva poduzeća, u bilješkama uz financijske izvještaje, uključe podatke koji se odnose na stjecanje vlastitih dionica iz članka 24. stavka 2. Direktive 2012/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o usklađivanju zaštitnih mjera koje, radi zaštite interesa članova i trećih osoba, države članice zahtijevaju od trgovačkih društava u smislu članka 54. drugog stavka Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u pogledu osnivanja dioničkih društava i održavanja i promjene njihovog kapitala, a s ciljem ujednačavanja tih zaštitnih mjera (7).

(28)

Budući da navedena poduzeća mogu imati značajnu ulogu u gospodarstvima u kojima posluju, odredbe ove Direktive koje se odnose na izvješće o korporativnom upravljanju trebale bi se primjenjivati na poduzeća čiji su prenosivi vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu.

(29)

Mnoga poduzeća vlasnici su drugih poduzeća i cilj je usklađivanja zakonodavstva koje uređuje konsolidirane financijske izvještaje zaštititi udjele koji postoje u poduzećima s dioničkim kapitalom. Konsolidirane financijske izvještaje trebalo bi sastavljati tako da se financijske informacije koje se odnose na takva poduzeća mogu prenositi članovima i trećim stranama. Nacionalno pravo koje uređuje konsolidirane financijske izvještaje trebalo bi stoga uskladiti radi ostvarenja ciljeva usporedivosti i istovjetnosti informacija koje poduzeća u okviru Europske unije trebaju objavljivati. Međutim, uzimajući u obzir da poštene tržišne cijene transakcije između neovisnih, nepovezanih i dobro informiranih strana nema, državama članicama trebalo bi omogućiti da dopuste prijenos sudjelujućih udjela unutar grupe, kao takozvane „transakcije pod zajedničkim nadzorom” koje se prezentiraju koristeći računovodstvenu metodu objedinjavanja udjela u kojoj se knjigovodstvena vrijednost dionica ili udjela u kapitalu poduzeća obuhvaćenog konsolidacijom prebija samo s odgovarajućim postotkom kapitala.

(30)

U Direktivi 83/349/EZ postojao je zahtjev sastavljanja konsolidiranih financijskih izvještaja za grupe kada je ili matično poduzeće ili jedno ili više poduzeća kćeri osnovano kao jedno od poduzeća navedenih u Prilogu I. ili Prilogu II. ovoj Direktivi. Države članice imale su mogućnost izuzimanja matičnog poduzeća od zahtjeva za sastavljanje konsolidiranih financijskih izvještaja u slučaju kada matično poduzeće nije bilo poduzeće vrsta navedenih u Prilogu I. ili Prilogu II. Ovom se Direktivom zahtijeva da samo matična poduzeća vrsta navedenih u Prilogu I. ili, u određenim okolnostima u Prilogu II., sastavljaju konsolidirane financijske izvještaje, ali države članice ne sprečava da prošire područje primjene ove Direktive kako bi obuhvatile i druge situacije. U osnovi stoga nema promjene budući da na državi članici ostaje da odluči hoće li od poduzeća koja nisu obuhvaćena ovom Direktivom zahtijevati izradu konsolidiranih financijskih izvještaja.

(31)

Konsolidirani financijski izvještaji trebali bi prikazati aktivnosti matičnog poduzeća i njegovih poduzeća kćeri kao jedinstvenoga gospodarskog subjekta (grupe). Poduzeća koja kontrolira matično poduzeće trebalo bi smatrati poduzećima kćerima. Kontrola bi se trebala zasnivati na držanju većine glasačkih prava, ali kontrola može postojati i ako postoje ugovori s dioničarima ili članovima tog poduzeća. U određenim okolnostima kontrola se može učinkovito izvršavati i kada je matično poduzeće imatelj manjine dionica ili udjela ili nijedne dionice odnosno nijednog udjela u poduzeću kćeri.

Države članice trebale bi imati pravo zahtijevati da poduzeća koja ne podliježu kontroli, ali kojima se upravlja na jedinstvenoj osnovi ili imaju zajedničko administrativno, upravljačko ili nadzorno tijelo budu obuhvaćena konsolidiranim financijskim izvještajem.

(32)

Poduzeće kći koje je i samo matično poduzeće trebalo bi sastavljati konsolidirane financijske izvještaje. Ipak, države članice trebale bi imati pravo izuzeti takvo poduzeće od obveze sastavljanja takvih konsolidiranih izvještaja u određenim okolnostima, pod uvjetom da su njegovi članovi i treće strane dovoljno zaštićeni.

(33)

Male grupe trebalo bi izuzeti od obveze sastavljanja konsolidiranih financijskih izvještaja budući da korisnicima financijskih izvještaja malih poduzeća nisu potrebne složene informacije i budući da sastavljanje konsolidiranih financijskih izvještaja uz godišnje financijske izvještaje matičnog poduzeća i poduzeća kćeri može biti skupo. Države članice trebale bi imati mogućnost srednje grupe izuzeti od obveze sastavljanja konsolidiranih financijskih izvještaja na istoj osnovi troškova i dobiti, osim ako je povezano poduzeće subjekt od javnog interesa.

(34)

Konsolidacija zahtijeva potpuno uključivanje aktive i pasive te prihoda i rashoda grupa poduzeća, odvojeno objavljivanje nekvalificiranih udjela u konsolidiranoj bilanci unutar stavke kapitala i rezervi i odvojeno objavljivanje nekvalificiranih udjela u dobiti i gubitku grupe u konsolidiranom računu dobiti i gubitka. Međutim, trebalo bi izvršiti potrebne ispravke kako bi se uklonili učinci financijskih odnosa između konsolidiranih poduzeća.

(35)

Načela priznavanja i mjerenja koja se primjenjuju na sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja trebala bi se primjenjivati i na sastavljanje konsolidiranih financijskih izvještaja. Međutim, državama članicama trebalo bi omogućiti da dopuste da se opće odredbe i načela navedena u ovoj Direktivi na godišnje financijske izvještaje primjenjuju drukčije nego na konsolidirane financijske izvještaje.

(36)

Poduzeća povezana sudjelujućim udjelom trebalo bi uključiti u konsolidirane financijske izvještaje primjenom metode udjela. Odredbe o mjerenju poduzeća povezanih sudjelujućim udjelom u osnovi bi trebale ostati nepromijenjene u odnosu na Direktivu 83/349/EEZ, a metode dopuštene u okviru te Direktive mogu se još uvijek primjenjivati. Državama članicama trebalo bi također omogućiti da dopuste ili zahtijevaju da se poduzeće kojim se upravlja zajednički proporcionalno konsolidira u konsolidiranom financijskom izvještaju.

(37)

Konsolidirani financijski izvještaji trebali bi uključivati sva objavljivanja u obliku bilješki uz financijski izvještaj za poduzeća koja su u konsolidaciju uključena kao cjelina. Nazivi, registrirana sjedišta i postotak udjela grupe u kapitalu poduzećâ trebali bi se objavljivati i za poduzeća kćeri, poduzeća povezana sudjelujućim udjelom, poduzeća kojima se upravlja zajednički te za sudjelujuće udjele.

(38)

Godišnji financijski izvještaji svih poduzeća na koje se primjenjuje ova Direktiva trebali bi se objavljivati u skladu s Direktivom 2009/101/EZ. Primjereno je, međutim, predvidjeti odobravanje određenih odstupanja u ovom području za mala i srednja poduzeća.

(39)

Države članice uvelike se potiču na razvijanje elektroničkih sustava objavljivanja koji poduzećima omogućuju podnošenje računovodstvenih podataka, uključujući zakonske financijske izvještaje, samo jednom i u obliku koji većem broju korisnika omogućuje jednostavni pristup informacijama i njihovo korištenje. U pogledu financijskog izvještavanja, Komisija se potiče da istraži mogućnosti usklađenog elektroničkog oblika. Međutim, takvi sustavi ne bi trebali biti opterećujući za mala i srednja poduzeća.

(40)

Članovi administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela poduzeća trebali bi, kao minimalni zahtjev, biti kolektivno odgovorni za sastavljanje i objavljivanje godišnjih financijskih izvještaja i izvješća poslovodstva. Isti bi se pristup trebao primjenjivati na članove administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela poduzeća koja sastavljaju konsolidirane financijske izvještaje. Ta tijela djeluju u okviru nadležnosti koje su im dodijeljene na temelju nacionalnog prava. To ne bi trebalo sprečavati države članice u tome da odu i dalje te predvide izravnu odgovornost dioničara ili čak i drugih dionika.

(41)

Odgovornost sastavljanja i objavljivanja godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja, kao i izvješća poslovodstva i konsolidiranih izvješća poslovodstva temelji se na nacionalnom pravu. Odgovarajuća pravila o odgovornosti, kako ih utvrdi svaka država članica u skladu sa svojim nacionalnim pravom, trebala bi se primjenjivati na članove administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela poduzeća. Države članice trebale bi imati mogućnost određivanja opsega te odgovornosti.

(42)

Radi promicanja vjerodostojnih postupaka financijskog izvještavanja diljem Unije, članovi tijela poduzeća koje je odgovorno za sastavljanje financijskih izvještaja tog poduzeća trebali bi osigurati da financijske informacije koje su uključene u godišnji financijski izvještaj poduzeća i konsolidirani financijski izvještaj grupe daju istinit i točan prikaz.

(43)

Godišnji financijski izvještaji i konsolidirani financijski izvještaji podliježu obvezi revizije. Zahtjev da bi revizorsko mišljenje trebalo navoditi daje li godišnji ili konsolidirani financijski izvještaj točan i istinit prikaz u skladu s odgovarajućim okvirom za financijsko izvještavanje ne bi trebalo shvatiti kao ograničavanje opsega tog mišljenja već kao pojašnjenje konteksta u kojem je izrečeno. Godišnji financijski izvještaji malih poduzeća ne bi trebali biti obuhvaćeni ovom obvezom revizije budući da revizija može predstavljati značajno administrativno opterećenje za tu kategoriju poduzeća, jer u mnogim malim poduzećima iste osobe su i dioničari i rukovoditelji te stoga imaju ograničenu potrebu potvrde financijskih izvještaja od treće strane. Međutim, ovom Direktivom ne bi trebalo sprečavati države članice u uvođenju obveze revizije svojim malim poduzećima, uzimajući u obzir posebne uvjete i potrebe malih poduzeća i korisnika njihovih financijskih izvještaja. Nadalje, primjerenije je definirati sadržaj revizorskih izvješća u Direktivi 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja (8). Tu bi Direktivu stoga trebalo izmijeniti na odgovarajući način.

(44)

Radi osiguranja pojačane transparentnosti plaćanja državama, velika poduzeća i subjekti od javnog interesa koji djeluju u ekstraktivnoj industriji ili sječi prašuma (9) trebali bi u zasebnom izvješću godišnje objavljivati materijalna plaćanja državama u zemljama u kojima posluju. Takva poduzeća djeluju u zemljama bogatim prirodnim resursima, posebno mineralima, naftom, zemnim plinom i prašumama. Izvješće bi trebalo uključivati vrste plaćanja usporedive s onima koje objavljuju poduzeća koja sudjeluju u Inicijativi za transparentnost ekstraktivnih industrija (EITI). Inicijativa dopunjuje Akcijski plan Europske unije za provedbu zakonodavstva, upravljanje i trgovinu u području šumarstva (EU FLEGT) i odredbe Uredbe (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drvo i proizvode od drva (10), koja od trgovaca proizvodima od drva zahtijeva da postupaju s dužnom pažnjom radi sprečavanja ulaska nezakonitog drva na tržište Europske unije.

(45)

Izvješće bi trebalo služiti vladama zemalja bogatih resursima kao pomoć u provedbi načela i kriterija Inicijative za transparentnost ekstraktivnih industrija (EITI) te da svojim državljanima mogu opravdati plaćanja koja takve vlade prime od poduzeća koja djeluju u ekstraktivnoj industriji ili subjektima koji se bave sječom prašuma, a koji djeluju u okviru nadležnosti tih vlada. Izvješće bi trebalo sadržavati objave na temelju zemlje i projekta. Projekt bi trebalo definirati kao operativne aktivnosti koje su uređene jednim ugovorom, povlasticom, najmom, koncesijom ili sličnim zakonitim ugovorom i čine temelj za plaćanje obveza prema državi. Doduše, ako je više takvih ugovora značajno međusobno povezano, to bi trebalo smatrati projektom. „Značajno međusobno povezani” zakoniti ugovori tumače se kao skup operativno i zemljopisno integriranih ugovora, povlastica, najmova ili koncesija ili vezanih ugovora s bitno sličnim uvjetima koji su potpisani s nekom državom i koji dovode do obveze plaćanja. Takvi se ugovori mogu urediti jednim ugovorom, zajedničkim pothvatom, ugovorom o podjeli proizvodnje ili drugim sveobuhvatnim zakonitim ugovorom.

(46)

Sva plaćanja koja iznose manje od 100 000 EUR u okviru financijske godine, bilo da su izvršena kao jednokratno plaćanje ili kao niz vezanih plaćanja, ne trebaju se uzeti u obzir u izvješću. To znači da, u slučaju svakog aranžmana koji predviđa periodična plaćanja ili obroke (npr. naknade za najam), poduzeće treba uzeti u obzir zbirni iznos vezanih periodičnih plaćanja ili obroka vezanih plaćanja pri određivanju je li dosegnut prag za taj niz plaćanja i, u skladu s time, zahtijeva li se objavljivanje.

(47)

Od poduzeća koja djeluju u ekstraktivnoj industriji ili sječi prašuma ne bi trebalo zahtijevati raščlanjivanje i raspodjelu plaćanja na temelju projekta u slučaju kada se plaćanja vrše u pogledu obveza koje su poduzeću nametnute na razini subjekta, a ne na razini projekta. Na primjer, ako poduzeće ima više od jednog projekta u zemlji domaćinu, a dohodak poduzeća vlada te zemlje oporezuje u pogledu dohotka poduzeća u zemlji u cjelini a ne u pogledu određenog projekta ili poslovanja u zemlji, poduzeću bi se dopustilo objavljivanje plaćanja poreza na dohodak koji proizlazi iz toga bez naznačivanja određenog projekta koji se povezuje s tim plaćanjem.

(48)

Poduzeće koje djeluje u ekstraktivnoj industriji ili sječi prašuma općenito ne bi trebalo objavljivati dividende isplaćene nekoj državi koja je obični ili redovni dioničar tog poduzeća sve dok se dividende isplaćuju državi pod istim uvjetima kao i ostalim dioničarima. Međutim, od poduzeća će se zahtijevati da objavi dividende isplaćene za prava na proizvodnju ili licence.

(49)

Radi rješavanja pitanja mogućeg izbjegavanja zahtjevâ za objavljivanje, ovom Direktivom trebalo bi odrediti da se plaćanja objavljuju s obzirom na bit predmetne djelatnosti ili predmetnog plaćanja. Stoga poduzeće ne bi moglo izbjeći objavljivanje, na primjer drukčijom karakterizacijom djelatnosti koja bi inače bila obuhvaćena ovom Direktivom. Nadalje, plaćanja ili djelatnosti ne bi se smjele umjetno podijeliti niti spojiti s ciljem izbjegavanja takvog zahtjeva za objavljivanjem.

(50)

Radi utvrđivanja okolnosti u kojima bi poduzeće trebalo izuzeti od obveza izvješćivanja predviđenih u poglavlju 10., ovlast za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) trebalo bi dodijeliti Komisiji u pogledu određivanja kriterija koje treba primjenjivati pri procjeni jesu li zahtjevi za izvješćivanje treće zemlje istovjetni zahtjevima tog poglavlja. Od posebne je važnosti da Komisija provede odgovarajuća savjetovanja tijekom pripremnog rada, uključujući i na razini stručnjaka. Kod pripreme i sastavljanje delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati istovremenu, pravovremenu i odgovarajuću dostavu relevantnih dokumenata Europskom parlamentu i Vijeću.

(51)

Radi osiguranja ujednačenih uvjeta za provedbu članka 46. stavka 1., Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti. Te bi se ovlasti trebale provoditi u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (11).

(52)

Sustav izvješćivanja trebao bi podlijegati preispitivanju i izvješću Komisije tri godine od isteka roka za prenošenje ove Direktive od strane država članica. U tom preispitivanju trebalo bi razmotriti učinkovitost sustava i uzeti u obzir međunarodni razvoj, uključujući pitanja konkurentnosti i sigurnosti opskrbe energijom. U izvješću bi također trebalo razmotriti proširenje zahtjeva za izvješćivanje na dodatne sektore industrije kao i pitanje je li potrebno izvršiti reviziju izvješća. Nadalje, u izvješću bi trebalo uzeti u obzir iskustvo onih koji pripremaju informacije kao i njihove korisnike te razmotriti je li primjereno uključiti dodatne informacije o plaćanjima, kao npr. efektivne porezne stope te podatke o primatelju, kao npr. informacije o bankovnom računu.

(53)

U skladu sa zaključcima Sastanka na vrhu G8 u Deauvilleu u svibnju 2011. i radi promicanja jednakih pravila na međunarodnoj razini, Komisija bi trebala nastaviti poticati sve međunarodne partnere na uvođenje sličnih zahtjeva vezano za plaćanja državama. U ovom je kontekstu posebno važan daljnji rad na odgovarajućim međunarodnim računovodstvenim standardima.

(54)

Radi uzimanja u obzir budućih izmjena prava država članica i zakonodavstva Unije o vrstama poduzeća, Komisija bi trebala imati ovlast za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) radi ažuriranja popisa poduzeća sadržanih u prilozima I. i II. Uporaba delegiranih akata također je potrebna radi prilagodbe kriterija veličine poduzeća, budući da će inflacija s vremenom umanjiti njihovu realnu vrijednost. Od posebne je važnosti da Komisija provede odgovarajuća savjetovanja tijekom pripremnog rada, uključujući i na razini stručnjaka. Kod pripreme i sastavljanja delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati istovremenu, pravovremenu i odgovarajuću dostavu relevantnih dokumenata Europskom parlamentu i Vijeću.

(55)

Budući da ciljeve ove Direktive, odnosno olakšanje prekograničnih ulaganja i poboljšanje usporedivosti diljem Unije te povjerenja javnosti u financijske izvještaje i izvješća putem poboljšanih i dosljednih određenih objavljivanja, ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti države članice, te ih se zbog opsega i učinka može lakše ostvariti na razini Unije, Unija može usvojiti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je određeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je navedeno u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(56)

Ovom Direktivom zamjenjuju se direktive 78/660/EEZ i 83/349/EEZ. Stoga bi te direktive trebalo staviti izvan snage.

(57)

Ovom se Direktivom poštuju temeljna prava i priznaju načela koja su posebno utvrđena Poveljom o temeljnim pravima Europske unije.

(58)

U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije o objašnjenjima od 28. rujna 2011., države članice obvezuju se, u opravdanim slučajevima, uz obavijest o svojim mjerama za prenošenje dostaviti jedan ili više dokumenata kojima se objašnjava odnos između sastavnih dijelova direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje. U pogledu ove Direktive, zakonodavac smatra da je prijenos korelacijskih tablica opravdan,

(a)

u Prilogu I.;

(b)

u Prilogu II., u slučaju kada svi izravni ili neizravni članovi poduzeća koji inače imaju neograničenu odgovornost u biti imaju ograničenu odgovornost zbog toga što su oni poduzeća:

1.

„Subjekti od javnog interesa” znači poduzeća obuhvaćena člankom 1.:

2.

„Sudjelujući udjel” znači prava u kapitalu drugih poduzeća, bez obzira na to jesu li materijalizirana u obliku potvrda ili nisu, koja su, na temelju trajne povezanosti s tim poduzećima, stečena s namjerom da pridonose poslovanju poduzeća koje ima ta prava. Smatrat će se da udio u dijelu kapitala nekog drugog poduzeća predstavlja sudjelujući udjel u slučaju kada prelazi postotak koji utvrde države članice, a koji je niži od ili jednak 20 %.

3.

„Povezana stranka” ima isto značenje kao i u međunarodnim računovodstvenim standardima donesenima u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. srpnja 2002. o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda (15).

4.

„Dugotrajna aktiva” znači ona imovina koja je namijenjena za korištenje na neprekidnoj osnovi za potrebe aktivnosti poduzeća.

5.

„Neto prihod” znači iznosi koji proizlaze iz prodaje proizvoda i pružanja usluga nakon što se odbiju rabati prodaje i porez na dodanu vrijednost i ostali porezi izravno povezani s prihodom.

6.

„Kupovna cijena” znači cijena koja se plaća i svi neplanirani troškovi umanjeni za neplanirana smanjenja troška nabave.

7.

„Troškovi proizvodnje” znači kupovna cijena sirovina, potrošnog materijala i drugi troškovi koji se mogu izravno pripisati predmetnom proizvodu. Države članice dopuštaju ili zahtijevaju uključivanje razumnog udjela stalnih ili promjenljivih općih troškova koji se neizravno pripisuju predmetnom proizvodu, u onoj mjeri u kojoj se oni odnose na razdoblje proizvodnje. Troškovi distribucije ne uključuju se.

8.

„Vrijednosno usklađivanje” znači usklađivanja kojima je namjera uzeti u obzir promjenu vrijednosti pojedine imovine utvrđene s datumom bilance, neovisno o tome je li promjena konačna ili ne.

9.

„Matično poduzeće” znači poduzeće koje kontrolira jedno ili više poduzeća kćeri.

10.

„Poduzeće kći” znači poduzeće koje je pod kontrolom matičnog poduzeća, uključujući sva poduzeća kćeri krajnjeg matičnog poduzeća.

11.

„Grupa” znači matično poduzeće i sva njegova poduzeća kćeri.

12.

„Povezana poduzeća” znači bilo koja dva ili više poduzeća u okviru grupe.

13.

„Poduzeće povezano sudjelujućim udjelom” znači poduzeće u kojem drugo poduzeće ima sudjelujući udjel i nad čijom operativnom i financijskom politikom to drugo poduzeće vrši značajan utjecaj. Smatra se da neko poduzeće izvršava značajan utjecaj nad drugim poduzećem ako ima 20 % ili više glasačkih prava dioničara ili članova u tom drugom poduzeću.

14.

„Investicijsko poduzeće” znači:

15.

„Financijsko holding poduzeće” znači ono poduzeće čiji je jedini cilj stjecati udjele u drugim poduzećima i upravljati takvim udjelima i pretvarati ih u dobit, a bez izravnog ili neizravnog uključivanja u upravljanje tim poduzećima, ne dovodeći u pitanje njihova prava kao imatelja udjela.

16.

„Materijalan” znači status informacije u slučaju kada se za njezin izostanak ili pogrešno prikazivanje može razumno očekivati da će utjecati na odluke koje donose korisnici na osnovi financijskog izvještaja poduzeća. Materijalnost pojedinačnih stavki ocjenjuje se u kontekstu drugih sličnih stavki.

(a)

bilanca ukupno: 350 000 EUR;

(b)

neto prihod: 700 000 EUR;

(c)

prosječan broj zaposlenika tijekom financijske godine: 10.

(a)

bilanca ukupno: 4 000 000 EUR;

(b)

neto prihod: 8 000 000 EUR;

(c)

prosječan broj zaposlenika tijekom financijske godine: 50.

(a)

bilanca ukupno: 20 000 000 EUR;

(b)

neto prihod: 40 000 000 EUR;

(c)

prosječan broj zaposlenika tijekom financijske godine: 250.

(a)

bilanca ukupno: 20 000 000 EUR;

(b)

neto prihod: 40 000 000 EUR;

(c)

prosječan broj zaposlenika tijekom financijske godine: 250.

(a)

bilanca ukupno: 4 000 000 EUR;

(b)

neto prihod: 8 000 000 EUR;

(c)

prosječan broj zaposlenika tijekom financijske godine: 50.

(a)

bilanca ukupno: 20 000 000 EUR;

(b)

neto prihod: 40 000 000 EUR;

(c)

prosječan broj zaposlenika tijekom financijske godine: 250.

(a)

bilanca ukupno: 20 000 000 EUR;

(b)

neto prihod: 40 000 000 EUR;

(c)

prosječan broj zaposlenika tijekom financijske godine: 250.

(a)

pretpostavlja se da poduzeće posluje na trajnoj osnovi;

(b)

računovodstvene politike i osnove za mjerenje primjenjuju se dosljedno od jedne do druge financijske godine;

(c)

priznavanje i mjerenje vrši se na razumnoj osnovi, a posebno:

(d)

iznosi priznati u bilanci i računu dobiti i gubitka izračunavaju se na temelju obračuna;

(e)

početna bilanca za svaku financijsku godinu odgovara završnoj bilanci za prethodnu financijsku godinu;

(f)

sastavni dijelovi stavki aktive i pasive vrednuju se odvojeno;

(g)

zabranjen je bilo kakav prijeboj između stavki aktive i pasive ili između stavki prihoda i rashoda;

(h)

stavke računa dobiti i gubitka i bilance obračunavaju se uzimajući u obzir bit predmetne transakcije ili predmetnog posla;

(i)

stavke priznate u godišnjim financijskim izvještajima mjere se u skladu s načelom kupovne cijene ili troškova proizvodnje; i

(j)

udovoljavanje zahtjevima određenim u ovoj Direktivi u vezi s priznavanjem, mjerenjem, prezentiranjem, objavljivanjem i konsolidacijom nije potrebno ako je učinak udovoljavanja zahtjevima nematerijalan.

(a)

države članice od svih poduzeća ili bilo koje vrste poduzeća dopuštaju ili zahtijevaju mjerenje financijskih instrumenata, uključujući i izvedene financijske instrumente, po korektnoj vrijednosti; i

(b)

države članice mogu od svih poduzeća ili bilo koje vrste poduzeća dopustiti ili zahtijevati mjerenje određenih kategorija aktive, osim financijskih instrumenata, prema iznosima koji su određeni upućivanjem na korektnu vrijednost.

(a)

sklopljeni i nastavljeni radi ispunjavanja potreba poduzeća za nabavu, prodaju ili korištenje u vrijeme sklapanja i naknadno;

(b)

bili zamišljeni u te svrhe u svojemu začetku; i

(c)

ako se očekuje da će se podmiriti isporukom robe.

(a)

obveze koje se drže kao dio portfelja za trgovanje; i

(b)

izvedene financijske instrumente.

(a)

neizvedene financijske instrumente koji se drže do dospijeća;

(b)

zajmove i potraživanja koje je stvorilo poduzeće i koji se ne drže u svrhe trgovanja; i

(c)

udjele u poduzećima kćerima, poduzećima povezanim sudjelujućim udjelom i zajedničkim pothvatima, na vlasničke instrumente koje je izdalo poduzeće, na ugovore za potencijalnu naknadu u nekoj grupi poduzeća, kao ni na druge financijske instrumente s takvim posebnim značajkama zbog kojih, prema općenito prihvaćenom shvaćanju, te instrumente u izvještajima treba iskazati u drukčijem obliku od ostalih financijskih instrumenata.

(a)

u slučaju financijskih instrumenata za koje se odmah može identificirati pouzdano tržište, tržišnu vrijednost. U slučaju kada za neki instrument nije lako prepoznati tržišnu vrijednost, ali se ona može odrediti za njegove sastavne dijelove ili za slične instrumente, tržišna se vrijednost može izvesti iz vrijednosti njezinih sastavnih dijelova ili sličnih instrumenata;

(b)

u slučaju financijskih instrumenata za koje se ne može odmah identificirati pouzdano tržište, vrijednost koja proizlazi iz opće prihvaćenih modela i tehnika vrednovanja, pod uvjetom da takvi modeli i tehnike vrednovanja osiguravaju razumnu procjenu tržišne vrijednosti.

(a)

kada obračunani instrument predstavlja instrument zaštite u računovodstvenom sustavu zaštite od gubitka, koji dopušta da se neke promjene vrijednosti ili ni jedna promjena vrijednosti ne prikažu u računu dobiti i gubitka; ili

(b)

kada se promjena vrijednosti odnosi na tečajnu razliku koja je nastala na nekoj novčanoj stavci koja čini dio neto investicija poduzeća u neku inozemnu pravnu osobu.

(a)

države članice mogu dopustiti ili zahtijevati da se sudjelujući udjeli obračunavaju primjenom metode udjela kako je predviđeno u članku 27., uzimajući u obzir nužna usklađenja koja proizlaze iz posebnih značajki konsolidiranih financijskih izvještaja u usporedbi s godišnjim financijskim izvještajima;

(b)

države članice mogu dopustiti ili zahtijevati da se omjer dobiti ili gubitka koji se može pripisati sudjelujućim udjelima prikaže u računu dobiti i gubitka samo u iznosu koji odgovara već primljenim dividendama ili čija se isplata može zahtijevati; i

(c)

u slučaju kada dobit koja se može pripisati sudjelujućim udjelima i koja je prikazana u računu dobiti i gubitka prelazi iznos već primljenih dividendi ili čija se isplata može zahtijevati, iznos razlike stavlja se u rezervu koja se ne može podijeliti dioničarima.

(a)

države članice mogu dopustiti ili zahtijevati da se vrijednosna usklađivanja za dugotrajnu financijsku aktivu izvršavaju tako da se ona procjenjuje po nižem iznosu koji joj treba pripisati s datumom bilance;

(b)

vrijednosna usklađivanja vrše se za dugotrajnu aktivu bez obzira na to je li njezin koristan gospodarski vijek ograničen ili nije, tako da se ona procjenjuje po nižem iznosu koji joj treba pripisati s datumom bilance ako se očekuje da će smanjenje vrijednosti te aktive biti trajno;

(c)

vrijednosna usklađivanja predviđena u točkama (a) i (b) idu na teret računa dobiti i gubitka i objavljuju se odvojeno u bilješkama uz financijski izvještaj ako nisu odvojeno iskazana u računu dobiti i gubitka;

(d)

mjerenje po vrijednostima koje su niže od onih predviđenih u točkama (a) i (b) ne smije se nastaviti ako su prestali važiti razlozi zbog kojih su vrijednosna usklađivanja izvršena; ova se odredba ne primjenjuje na vrijednosna usklađivanja za goodwill.

(a)

informacije tražene u zagradama pod pozicijom D naslovom II. u okviru „Aktive” i pozicijom C u okviru „Kapitala, rezervi i obveza” iz Priloga III., ali u ukupnom iznosu za svaku; ili

(b)

informacije koje se traže u zagradama pod pozicijom D naslovom II. iz Priloga IV.

(a)

u Prilogu V., stavke od 1. do 5. mogu se kombinirati kao jedna stavka pod nazivom „Bruto dobit ili gubitak”;

(b)

u Prilogu VI., stavke 1., 2., 3. i 6. mogu se kombinirati kao jedna stavka pod nazivom „Bruto dobit ili gubitak”.

(a)

usvojene računovodstvene politike;

(b)

u slučaju kada se dugotrajna aktiva mjeri prema revaloriziranim iznosima, tablicu koja prikazuje:

(c)

ako se financijski instrumenti i/ili imovina koja nije financijski instrument mjere po korektnoj vrijednosti:

(d)

ukupan iznos svih financijskih obveza, jamstava ili nepredviđenih izdataka koji nisu uključeni u bilancu, te naznaku prirode i oblika eventualno uspostavljenog stvarnog osiguranja koje je dano; sve obveze koje se odnose na mirovine i povezana poduzeća ili poduzeća povezana sudjelujućim udjelom objavljuju se odvojeno;

(e)

iznos predujmova i odobrenih kredita članovima administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela, s naznakama kamatnih stopa, glavnih uvjeta i svih otplaćenih, otpisanih ili ukinutih iznosa, kao i obveza dogovorenih u njihovu korist preko bilo kakvih jamstava, s naznakom ukupnog iznosa za svaku kategoriju;

(f)

iznos i prirodu pojedinih stavki prihoda ili rashoda izuzetne veličine ili pojave;

(g)

iznose koje poduzeće duguje i koji dospijevaju nakon više od pet godina, kao i ukupna dugovanja poduzeća pokrivena vrijednim osiguranjem koje je dalo poduzeće, uz naznaku prirode i oblika osiguranja; i

(h)

prosječan broj zaposlenih tijekom financijske godine.

(a)

za razne stavke dugotrajne aktive:

(b)

ako je dugotrajna aktiva predmet vrijednosnog usklađivanja samo za potrebe oporezivanja, iznos usklađenja kao i razlozi zbog kojih su izvršeni;

(c)

u slučaju kada su financijski instrumenti mjereni po kupovnoj cijeni ili troškovima proizvodnje:

(d)

iznos plaća i naknada odobrenih za tu financijsku godinu članovima administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela zbog njihovih odgovornosti i sve obveze koje proizlaze ili koje su dogovorene u vezi s umirovljenjima za bivše članove tih tijela uz naznaku ukupnog iznosa za svaku kategoriju tijela.

Države članice mogu se odreći zahtjeva za dostavljanjem takvih podataka u slučaju kada bi takva objavljivanja mogla omogućiti utvrđivanje financijskog stanja određenog člana takvog tijela;

(e)

prosječan broj zaposlenika tijekom financijske godine, raščlanjen po kategorijama, i ako to nije odvojeno objavljeno u računu dobiti i gubitka, troškovi osoblja koji se odnose na tu financijsku godinu, raščlanjeni između nadnica i plaća, troškova socijalne sigurnosti i mirovinskog osiguranja;

(f)

ako je u bilanci priznata rezerviranja za odgođeni porez, bilance odgođenog poreza na kraju financijske godine i kretanja tih bilanci tijekom financijske godine;

(g)

naziv i sjedište svakog poduzeća u kojem poduzeće, bilo samo ili preko osoba koje djeluju u svoje ime ali za račun poduzeća, posjeduje sudjelujući udjel, iskazujući udio kapitala koji se drži, iznos kapitala i rezerve, i dobit ili gubitak posljednje financijske godine predmetnog poduzeća, a za koje su usvojeni financijski izvještaji; informacije u pogledu kapitala i rezervi i dobiti ili gubitka mogu se izostaviti u slučaju kada predmetno poduzeće ne objavljuje svoju bilancu i ne nadzire ga drugo poduzeće.

Države članice mogu dopustiti da informacije koje je potrebno objaviti u skladu s prvim podstavkom ove točke imaju oblik izjave koja se podnosi u skladu s člankom 3. stavcima 1. i 3. Direktive 2009/101/EZ; činjenica da je takva izjava podnesena navodi se u bilješkama uz financijski izvještaj. Države članice mogu također dopustiti da se te informacije izostave u slučaju kada je njihova priroda takva da bi ozbiljno štetile poduzećima na koje se odnose. Države članice mogu takva izostavljanja uvjetovati prethodnim administrativnim ili sudskim odobrenjem. Svako izostavljanje mora se objaviti u bilješkama uz financijske izvještaje;

(h)

broj i nominalnu vrijednost ili, ako ne postoji nominalna vrijednost, knjigovodstvenu vrijednost dionica ili udjela upisanih tijekom financijske godine u okviru odobrenog kapitala, ne dovodeći u pitanje članak 2. točku (e) Direktive 2009/101/EZ ili članak 2. točke (c) i (d) Direktive 2012/30/EU u pogledu iznosa tog kapitala;

(i)

u slučaju kada postoji više rodova dionica, broj i nominalnu vrijednost, ili ako ne postoji nominalna vrijednost, knjigovodstvenu vrijednost svakog roda;

(j)

postojanje bilo kakvih potvrda o sudjelovanju, konvertibilnih zadužnica, jamstava, opcija ili sličnih vrijednosnica ili prava, s naznakom njihovog broja i prava koja daju;

(k)

naziv, sjedište te pravni oblik svakog poduzeća čiji je poduzeće član koji ima neograničenu odgovornost;

(l)

naziv i sjedište poduzeća koje sastavlja konsolidirani financijski izvještaj najveće grupe poduzeća u kojoj poduzeće sudjeluje kao poduzeće kći;

(m)

naziv i sjedište poduzeća koje sastavlja konsolidirani financijski izvještaj najmanje grupe poduzeća u kojoj poduzeće sudjeluje kao poduzeće kći i koje je također uključeno u grupu poduzeća iz točke (l);

(n)

mjesto na kojem je moguće dobiti primjerke konsolidiranih financijskih izvještaja iz točaka (l) i (m), pod uvjetom da su dostupni;

(o)

predloženu raspodjelu dobiti ili predloženo postupanje s gubitkom, ili, ako je to primjenljivo, raspodjelu dobiti ili postupanje s gubitkom;

(p)

prirodu i poslovnu svrhu aranžmana poduzeća koji nisu uključeni u bilancu i financijski utjecaj tih aranžmana na poduzeće, pod uvjetom da su rizici ili koristi koji proizlaze iz takvih aranžmana materijalni i u mjeri u kojoj je objavljivanje takvih rizika ili koristi nužno za procjenu financijskog stanja poduzeća;

(q)

prirodu i financijski učinak značajnih događaja koji su nastupili nakon datuma bilance i nisu odraženi u računu dobiti i gubitka ili bilanci; i

(r)

transakcije u koje je poduzeće ušlo s povezanim strankama, uključujući iznos takvih transakcija, prirodu odnosa s povezanim strankama i druge informacije o transakcijama potrebne za razumijevanje financijskog položaja poduzeća. Informacije o pojedinačnim transakcijama mogu se objediniti sukladno njihovoj prirodi, osim kada su odvojene informacije potrebne za razumijevanje učinaka transakcija s povezanim strankama na financijsko stanje poduzeća.

Države članice mogu dopustiti ili zahtijevati objavljivanje samo onih transakcija s povezanim strankama koje nisu zaključene pod uobičajenim tržišnim uvjetima.

Države članice mogu dopustiti da se transakcije u koje je ušao jedan ili više članova grupe ne objavljuju, pod uvjetom da su društva kćeri koja su stranka u toj transakciji u potpunom vlasništvu tog člana.

Države članice mogu dopustiti srednjim poduzećima da ograniče objavljivanje transakcija s povezanim strankama na transakcije u koje su ušli s:

(a)

kada je poduzeće u kojem dotično matično poduzeće ima sudjelujući interes za potrebe primjene stavka 1. točke (g) uključeno u konsolidirani financijski izvještaj koji je sastavilo to matično poduzeće, ili u konsolidirani financijski izvještaj veće grupe poduzeća kako je navedeno u članku 23. stavku 4.;

(b)

kada to matično poduzeće iskazuje taj sudjelujući interes u svojem godišnjem financijskom izvještaju u skladu s člankom 9. stavkom 7. ili u konsolidiranom financijskom izvještaju koji je sastavilo isto matično poduzeće u skladu s člankom 27. stavcima od 1. do 8.

(a)

neto prihod raščlanjen po kategorijama aktivnosti i zemljopisnim tržištima, ako se te kategorije i tržišta znatno međusobno razlikuju, uzimajući u obzir način na koji je organizirana prodaja proizvoda i pružanje usluga; i

(b)

ukupan iznos naknada koje za određenu financijsku godinu naplaćuje svaki samostalni revizor ili revizorsko društvo za zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja, i ukupan iznos naknada koje naplaćuje svaki samostalni revizor ili revizorsko društvo za druge usluge provjere, za usluge poreznog savjetovanja te za druge usluge osim revizorskih.

(a)

vjerojatnom budućem razvoju poduzeća;

(b)

aktivnostima u području istraživanja i razvoja;

(c)

informacije koje se odnose na stjecanje vlastitih dionica propisane u članku 24. stavku 2. Direktive 2012/30/EU;

(d)

postojanju podružnica poduzeća; i

(e)

u vezi s korištenjem financijskih instrumenata od strane poduzeća a u slučaju kada su oni bitni za utvrđivanje aktive, pasive, financijskog stanja i dobiti ili gubitka:

(a)

uputu na sljedeće, prema potrebi:

Kod upućivanja na pravilnik o korporativnom upravljanju iz podtočaka i. ili ii., poduzeće također navodi gdje su odgovarajući tekstovi javno dostupni. Kod upućivanja na informacije iz podtočke iii., poduzeće stavlja svoju praksu korporativnog upravljanja na raspolaganje javnosti;

(b)

u slučaju kada poduzeće, u skladu s nacionalnim pravom, odstupa od pravilnika o korporativnom upravljanju iz točke (a) podtočke i. ili ii., obrazloženje poduzeća društva o tome od kojih dijelova pravilnika o korporativnom upravljanju odstupa i razlozi za to odstupanje; u slučaju kada je poduzeće odlučilo ne primijeniti ni jednu odredbu pravilnika o korporativnom upravljanju iz točke (a) podtočke i. ili ii., ono obrazlaže razloge za takav postupak;

(c)

opis osnovnih značajki sustava unutarnjeg nadzora i smanjenja rizika poduzeća u odnosu na postupak financijskog izvještavanja;

(d)

informacije koje se zahtijevaju na temelju članka 10. stavka 1. točaka (c), (d), (f), (h) i (i) Direktive 2004/25/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o ponudama za preuzimanje (16), ako poduzeće podliježe toj Direktivi;

(e)

opis rada skupštine dioničara i njezinih ključnih ovlasti te opis prava dioničara i način na koji se mogu izvršavati, osim ako su ti podaci već u potpunosti predviđeni nacionalnim pravom; i

(f)

sastav i rad administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela i njihovih odbora.

(a)

odvojenom izvješću koje se objavljuje zajedno s izvješćem poslovodstva na način utvrđen u članku 30.; ili

(b)

dokumentu koji je dostupan javnosti na internetskoj stranici poduzeća, na koji se upućuje u izvješću poslovodstva.

(a)

ima većinu glasačkih prava dioničara ili članova u drugom poduzeću (poduzeće kći);

(b)

ima pravo imenovati ili opozvati većinu članova administrativnog, upravljačkog ili nadzornog tijela drugog poduzeća (poduzeća kćeri), a istodobno je dioničar ili član tog poduzeća;

(c)

ima pravo izvršavati prevladavajući utjecaj na poduzeće (poduzeće kći) čiji je dioničar ili član, u skladu s ugovorom sklopljenim s tim poduzećem ili u skladu s odredbama osnivačkog akta ili statuta, u slučaju kada pravo koje se primjenjuje na to poduzeće kćer dopušta da to poduzeće podliježe takvim ugovorima ili odredbama.

Država članica ne mora propisati da matično poduzeće mora biti dioničar ili član njegovog ovisnog poduzeća. Države članice čiji zakoni ne predviđaju takve ugovore ili klauzule nisu dužne primjenjivati ovu odredbu; ili

(d)

jest dioničar ili član poduzeća, i:

(a)

to poduzeće (matično poduzeće) može ostvarivati ili ostvaruje prevladavajući utjecaj ili kontrolu nad drugim poduzećem (poduzeće kći); ili

(b)

tim poduzećem (matično poduzeće) i drugim poduzećem (poduzeće kći) matično poduzeće upravlja na jedinstvenoj osnovi.

(a)

vezana za dionice ili udjele koje se drže u korist osobe koja nije ni matično poduzeće ni poduzeće kći tog matičnog poduzeća; ili

(b)

vezana za dionice ili udjele:

(a)

se tim poduzećem i jednim ili više drugih poduzeća s kojima ono nije povezano, kako je opisano u stavku 1. ili 2., upravlja na jedinstvenoj osnovi u skladu s:

(b)

se administrativna, upravljačka ili nadzorna tijela predmetnog poduzeća i jednog ili više drugih poduzeća s kojima ono nije povezano, kako je opisano u stavku 1. ili 2., sastoje uglavnom od istih osoba koje su na dužnosti u financijskoj godini dok se ne sastave konsolidirani financijski izvještaji.

(a)

upućivanje na matično poduzeće smatra se upućivanjem na sva poduzeća navedena u stavku 7. ovog članka; i

(b)

ne dovodeći u pitanje članak 24. stavak 3., stavke „kapital”, „premija na dionice”, „revalorizacijska rezerva”, „rezerve”, „prenesena dobit ili gubitak” te „dobit ili gubitak financijske godine”, koje treba uključiti u konsolidirane financijske izvještaje zbrojeni su iznosi koji se mogu pripisati svakom poduzeću navedenom u stavku 7. ovog članka.

(a)

matično poduzeće izuzetog poduzeća drži sve udjele ili dionice u izuzetom poduzeću. Udjeli ili dionice u izuzetom poduzeću koje drže članovi njezinih administrativnih, upravljačkih ili nadzornih tijela u skladu sa zakonskom obavezom ili obvezom u osnivačkom aktu ili statutu poduzeća u tu se svrhu ne uzimaju u obzir; ili

(b)

matično poduzeće izuzetog poduzeća drži 90 % ili više udjela ili dionica u izuzetom poduzeću, a ostali dioničari ili članovi poduzeća su odobrili izuzeće.

(a)

izuzeto poduzeće i, ne dovodeći u pitanje stavak 9., sva njegova poduzeća kćeri konsolidiraju se u financijskim izvještajima veće grupe poduzeća na čije se matično poduzeće primjenjuje pravo države članice;

(b)

konsolidirane financijske izvještaje iz točke (a) i konsolidirano izvješće poslovodstva veće grupe poduzeća sastavlja matično poduzeće te grupe, u skladu s pravom države članice koje se primjenjuje na matično poduzeće, u skladu s ovom Direktivom ili međunarodnim računovodstvenim standardima usvojenima u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002;

(c)

za izuzeto poduzeće objavljuju se sljedeći dokumenti na način propisan pravom države članice koje se primjenjuje na izuzeto poduzeće, u skladu s člankom 30.:

Ta država članica može zahtijevati objavu dokumenata iz podtočaka i., ii. i iii. na svojem službenom jeziku te ovjeru prijevoda;

(d)

bilješke uz godišnje financijske izvještaje izuzetih poduzeća objavljuju sljedeće:

(a)

da dioničari ili članovi izuzetog poduzeća koji u upisanom kapitalu tog poduzeća posjeduju određeni najmanji udjel nisu zatražili sastavljanje konsolidiranih financijskih izvještaja najmanje šest mjeseci prije isteka financijske godine;

(b)

najmanji udjel iz točke (a) ne prelazi sljedeća ograničenja:

(c)

da država članica ne uvjetuje izuzeće:

(a)

za obavješćivanje zaposlenika ili njihovih predstavnika; ili

(b)

od strane upravne ili sudske vlasti za vlastite potrebe.

(a)

izuzeto poduzeće i, ne dovodeći u pitanje stavak 9., sva njegova poduzeća kćeri konsolidirana su u financijskim izvještajima veće grupe poduzeća;

(b)

konsolidirani financijski izvještaji iz točke (a) i, ako je to primjenljivo, konsolidirano izvješće poslovodstva sastavljeni su:

(c)

reviziju konsolidiranih financijskih izvještaja iz točke (a) proveo je jedan ili više ovlaštenih revizora ili revizorskih društava ovlaštenih za reviziju financijskih izvještaja u skladu s nacionalnim pravom koje se primjenjuje na poduzeće koje je sastavilo te izvještaje.

(a)

u iznimno rijetkim slučajevima u slučaju kada informacije potrebne za sastavljanje konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu s ovom Direktivom nisu dostupne bez pretjeranih troškova ili pretjeranog kašnjenja;

(b)

dionice ili udjeli tog poduzeća drže se isključivo s ciljem njihove naknadne preprodaje; ili

(c)

snažna dugoročna ograničenja bitno ometaju:

(a)

ono ima poduzeća kćeri koja su nematerijalna, bilo pojedinačno ili kao cjelina; ili

(b)

se sva njegova poduzeća kćeri mogu izuzeti od konsolidacije na temelju stavka 9. ovog članka.

(a)

osim u slučaju dionica ili udjela u kapitalu matičnog poduzeća koje drži to isto poduzeće ili drugo poduzeće obuhvaćeno konsolidacijom, koje se smatraju vlastitim dionicama ili udjelima u skladu s poglavljem 3., taj se prijeboj vrši na temelju knjigovodstvenih vrijednosti na datum kada su ta poduzeća prvi put obuhvaćena konsolidacijom. Razlike koje se javljaju pri takvim prijebojima unose se u najvećoj mogućoj mjeri izravno u stavke konsolidirane bilance čije su vrijednosti iznad ili ispod njihove knjigovodstvene vrijednosti;

(b)

država članica može zahtijevati ili dopustiti da se prijeboj izvrši na temelju vrijednosti prepoznatljivih stavki aktive i pasive na datum stjecanja dionica ili udjela ili, u slučaju stjecanja u dvije ili više faza, na dan kada je poduzeće postalo poduzeće kći;

(c)

razlika preostala po primjeni točke (a) ili koja proizlazi iz primjene točke (b) prikazuje se u konsolidiranoj bilanci kao goodwill;

(d)

metode korištene za izračun vrijednosti goodwilla i sve značajne promjene vrijednosti u odnosu na prethodnu financijsku godinu obrazlažu se u bilješkama uz financijske izvještaje;

(e)

ako država članica odobrava prijeboj pozitivnog i negativnoga goodwilla, u bilješke uz financijske izvještaje unosi se analiza goodwilla;

(f)

negativni goodwill može se prenijeti u konsolidirani račun dobiti i gubitka ako je takav postupak u skladu s načelima određenim u poglavlju 2.

(a)

dugovanja i tražbine između poduzeća;

(b)

prihodi i rashodi koji se odnose na transakcije između poduzeća; i

(c)

dobit i gubici nastali iz transakcija između poduzeća, ako su uključeni u knjigovodstvenu vrijednost aktive.

(a)

da je ta činjenica objavljena u bilješkama uz konsolidirane financijske izvještaje zajedno s razlozima;

(b)

da se uzimaju u obzir ili objave važni događaji koji se odnose na aktivu i pasivu, financijsko stanje te dobit ili gubitak poduzeća obuhvaćenog konsolidacijom, a koji su se dogodili između datuma bilance tog poduzeća i datuma konsolidirane bilance; i

(c)

u slučaju kada datum bilance poduzeća prethodi ili slijedi datum konsolidirane bilance za više od tri mjeseca, to se poduzeće konsolidira na temelju privremenih izvještaja sastavljenih na datum konsolidirane bilance.

(a)

po knjigovodstvenoj vrijednosti izračunanoj u skladu s pravilima mjerenja utvrđenim u poglavljima 2. i 3. Razlika između te vrijednosti i iznosa koji odgovara omjeru kapitala i rezervi, koji u tom poduzeću povezanom sudjelujućim udjelom predstavlja sudjelujući udjel, prikazuje se odvojeno u konsolidiranoj bilanci ili u bilješkama uz financijske izvještaje. Takva se razlika izračunava na datum od kojeg se ta metoda primjenjuje prvi put; ili

(b)

u iznosu koji odgovara omjeru kapitala poduzeća povezanog sudjelujućim udjelom i rezervi, koji predstavlja sudjelujući udjel. Razlika između tog iznosa i knjigovodstvene vrijednosti izračunane u skladu s pravilima mjerenja utvrđenim u poglavljima 2. i 3. prikazuje se odvojeno u konsolidiranoj bilanci ili u bilješkama uz financijske izvještaje. Takva se razlika izračunava na datum od kojeg se ta metoda primjenjuje prvi put.

(a)

pri objavljivanju transakcija između povezanih stranaka, ne uključuju se transakcije između povezanih stranaka obuhvaćenih konsolidacijom koje su uklonjene konsolidacijom;

(b)

pri objavljivanju prosječnog broja zaposlenika tijekom financijske godine, odvojeno se objavljuje broj zaposlenika tijekom financijske godine u poduzećima obuhvaćenim proporcionalnom konsolidacijom; i

(c)

pri objavljivanju iznosa prihoda te predujmova i odobrenih kredita članovima administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela, objavljuju se samo iznosi koje su matično poduzeće i poduzeća kćeri odobrili članovima administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela matičnog poduzeća.

(a)

za poduzeća obuhvaćena konsolidacijom:

Iste se informacije daju za poduzeća koja su izuzeta od konsolidacije na osnovi nematerijalnosti prema članku 6. stavku 1. točki (j) i članku 23. stavku 10. te se daje obrazloženje izuzeća poduzeća iz članka 23. stavka 9.;

(b)

nazivi i sjedišta poduzeća povezanih sudjelujućim udjelom koja su obuhvaćena konsolidacijom kako je opisano u članku 27. stavku 1. te omjer njihovog kapitala koji drže poduzeća obuhvaćena konsolidacijom ili osobe koje djeluju u svoje ime a za račun takvih poduzeća;

(c)

nazivi i sjedišta poduzeća obuhvaćenih proporcionalnom konsolidacijom na temelju članka 26., čimbenici na kojima se temelji zajedničko upravljanje tim poduzećima, te omjer njihovog kapitala koji drže poduzeća obuhvaćena konsolidacijom ili osobe koje djeluju u svoje ime a za račun takvih poduzeća; i

(d)

za sva poduzeća, osim onih navedenih u točkama (a), (b) i (c), u kojima poduzeća obuhvaćena konsolidacijom, bilo sama ili preko osoba koje djeluju u svoje ime a za račun tih poduzeća, drže sudjelujući udjel:

(a)

pri izvješćivanju o detaljima vlastitih stečenih dionica ili udjela, konsolidirano izvješće poslovodstva navodi broj i nominalnu vrijednost ili, ako ne postoji nominalna vrijednost, knjigovodstvenu vrijednosti svih dionica ili udjela matičnog poduzeća koje drži to matično poduzeće, poduzeća kćeri tog matičnog poduzeća ili osobe koje djeluju u svoje ime a za račun tih poduzeća. Države članice mogu dopustiti ili zahtijevati objavljivanje tih pojedinosti u bilješkama uz financijske izvještaje;

(b)

pri izvješćivanju o sustavima unutarnje kontrole i upravljanja rizikom, izvješće o korporativnom upravljanju navodi osnovne značajke sustava unutarnje kontrole i upravljanja rizikom za poduzeća koja su u konsolidaciju uključena kao cjelina.

(a)

svi članovi predmetnog poduzeća koji imaju neograničenu odgovornost su poduzeća iz Priloga I. na koje se primjenjuju zakoni država članica osim države članice čije se pravo primjenjuje na to poduzeće, a ni jedno od tih poduzeća sa svojim financijskim izvještajima ne objavljuje financijske izvještaje predmetnog poduzeća;

(b)

svi članovi predmetnog poduzeća koji imaju neograničenu odgovornost su poduzeća na koja se ne primjenjuju zakoni države članice, ali koja imaju pravni oblik usporediv s onima navedenim u Direktivi 2009/101/EZ.

(a)

skraćenu bilancu koja prikazuje samo one pozicije kojima prethode slova i rimske brojke u prilozima III. i IV. i objavljujući posebno, bilo u bilanci ili bilješkama uz financijski izvještaj:

(b)

skraćene bilješke uz financijski izvještaj bez informacija koje se zahtijevaju u članku 17. stavku 1. točkama (f) i (j).

(a)

navodi se da je objavljena inačica skraćena;

(b)

navodi se registar kojem su predani financijski izvještaji u skladu s člankom 3. Direktive 2009/101/EZ ili, ako financijski izvještaji još nisu predani, objavljuje se ta činjenica;

(c)

navodi se jesu li ovlašteni revizor ili revizorsko društvo izrazili pozitivno, uvjetno ili negativno mišljenje, odnosno da ovlašteni revizor ili revizorsko društvo nisu bili u mogućnosti izraziti revizorsko mišljenje;

(d)

navodi se spominju li se u revizorskom izvješću bilo kakva pitanja na koja su ovlašteni revizor ili revizorsko društvo posebno upozorili bez kvalificiranja revizorskog mišljenja.

(a)

godišnji financijski izvještaji, izvješće poslovodstva i, ako se navodi odvojeno, izvješće o korporativnom upravljanju; i

(b)

konsolidirani financijski izvještaji, konsolidirana izvješća poslovodstva i, ako se navodi odvojeno, konsolidirano izvješće o korporativnom upravljanju,

(a)

daju mišljenje o tome:

(b)

izjavljuju jesu li, u svjetlu poznavanja i razumijevanja poduzeća i njegovog okruženja koje su stekli tijekom revizije, utvrdili značajne pogrešne navode u izvješću poslovodstva te naznačuju prirodu takvih pogrešnih navoda.

(a)

obveze prikazivanja pozicije „Predujmovi i obračunani prihod” i „Obračunane obveze i odgođeni prihod”. U slučaju kada država članica koristi ovu opciju, može, samo u pogledu drugih davanja iz stavka 2. točke (b) podtočke vi. ovog članka, takvim poduzećima dopustiti odstupanje od članka 6. stavka 1. točke (d) u pogledu prikazivanja pozicije „Predujmovi i obračunani prihod” i „Obračunane obveze i odgođeni prihod”, pod uvjetom da se ova činjenica objavi u bilješkama uz financijske izvještaje ili, u skladu s točkom (b) ovog podstavka, na dnu bilance;

(b)

obveze izrade bilješki uz financijski izvještaj u skladu s člankom 16., pod uvjetom da su informacije koje se zahtijevaju u članku 16. stavku 1. točkama (d) i (e) ove Direktive i članku 24. stavku 2. Direktive 2012/30/EU objavljenje na dnu bilance;

(c)

obveze sastavljanja izvješća poslovodstva u skladu s poglavljem 5., pod uvjetom da su informacije koje se zahtijevaju u članku 24. stavku 2. Direktive 2012/30/EU objavljene u bilješkama uz financijske izvještaje ili, u skladu s točkom (b) ovog stavka, na dnu bilance;

(d)

obveze objavljivanja godišnjih financijskih izvještaja u skladu s poglavljem 7. ove Direktive, pod uvjetom da su informacije bilance koje su sadržane u njima propisno podnesene, u skladu s nacionalnim pravom, najmanje jednom nadležnom tijelu koje je imenovala predmetna država članica. Kad god nadležno tijelo nije središnji registar, trgovački registar ili registar trgovačkih društava iz članka 3. stavka 1. Direktive 2009/101/EZ, nadležno tijelo mora registru dostaviti podnesene informacije.

(a)

da izrade skraćene bilance koje odvojeno prikazuju najmanje stavke kojima prethode slova i rimske brojke iz priloga III. ili IV., prema potrebi. U slučajevima u kojima se primjenjuje stavak 1. točka (a) ovog članka, stavke pod pozicijom E u okviru „Aktive” i pozicijom C u okviru „Pasive” u Prilogu III. ili stavke pod pozicijama E i K u Prilogu IV. izuzimaju se iz bilance;

(b)

da izrade samo skraćeni račun dobiti i gubitka koji odvojeno prikazuje najmanje sljedeće stavke, prema potrebi:

1.

matično poduzeće podliježe pravu države članice;

2.

svi dioničari ili članovi poduzeća kćeri, za svaku financijsku godinu u kojoj se primjenjuje izuzeće, dali su suglasnost s izuzećem od takve obveze;

3.

matično poduzeće izjavilo je da jamči za sve obveze koje preuzme poduzeće kći;

4.

poduzeće kći objavilo je izjave iz točaka 2. i 3. ovog članka kako je utvrđeno pravom države članice u skladu s poglavljem 2. Direktive 2009/101/EZ;

5.

poduzeće kći uključeno je u konsolidirani financijski izvještaj koji je sastavilo matično poduzeće u skladu s ovom Direktivom;

6.

izuzeće je objavljeno u bilješkama uz konsolidirani financijski izvještaj koji je sastavilo matično poduzeće; i

7.

konsolidirani financijski izvještaj iz točke 5. ovog članka, konsolidirano izvješće poslovodstva i revizorsko izvješće objavljeni su za poduzeće kći kako je utvrđeno pravom države članice u skladu s poglavljem 2. Direktive 2009/101/EZ.

(a)

je financijski izvještaj dotičnog poduzeća sastavilo, podvrgnulo reviziji i objavilo, u skladu s odredbama ove Direktive, poduzeće koje:

(b)

je dotično poduzeće uključeno u konsolidirane financijske izvještaje koje je u skladu s ovom Direktivom sastavilo, podvrgnulo reviziji i objavilo:

1.

matično poduzeće sastavlja konsolidirani financijski izvještaj u skladu s ovom Direktivom i uključeno je u konsolidirani financijski izvještaj;

2.

izuzeće se navodi u bilješkama uz godišnji financijski izvještaj matičnog poduzeća;

3.

izuzeće se navodi u bilješkama uz konsolidirani financijski izvještaj koji sastavlja matično poduzeće; i

4.

dobit ili gubitak matičnog poduzeća, utvrđen u skladu s ovom Direktivom, prikazuje se u bilanci matičnog poduzeća.

1.

„Poduzeće koje djeluje u ekstraktivnoj industriji” znači poduzeće s djelatnošću koja uključuje istraživanje, traženje, otkrivanje, razvoj i vađenje minerala, nafte, nalazišta prirodnog plina ili drugih materijala u okviru gospodarskih djelatnosti navedenih u području B. odjeljcima od 05. do 08. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revizija 2 (20).

2.

„Poduzeće koje djeluje u sječi prašuma” znači poduzeće s djelatnostima kako je navedeno u području A. odjeljku 02. skupini 02.2. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1893/2006, u prašumama.

3.

„Država” znači bilo koje državno, regionalno ili lokalno tijelo države članice ili treće zemlje. To uključuje i odjel, agenciju ili poduzeće koje kontrolira to tijelo, kako je utvrđeno u članku 22. stavcima od 1. do 6. ove Direktive.

4.

„Projekt” znači operativne aktivnosti uređene jednim ugovorom, licencijom, najmom, koncesijom ili sličnim pravnim ugovorom i čini temelj za obvezu plaćanja državi. Ako je više takvih ugovora bitno međusobno povezano, to se smatra projektom.

5.

„Plaćanje” znači iznos koji je plaćen, bilo u novcu ili u naravi, za aktivnosti, kako je opisano u točkama 1. i 2., sljedeće vrste:

(a)

matično poduzeće podliježe pravu države članice; i

(b)

plaćanja državama koje je izvršilo poduzeće uključena su u konsolidirano izvješće o plaćanjima državama koje je izradilo to matično poduzeće u skladu s člankom 44.

(a)

ukupan iznos plaćanja izvršenog svakoj državi;

(b)

ukupan iznos prema vrsti plaćanja kako je određeno u članku 41. stavku 5. točkama od (a) do (g);

(c)

u slučaju kada se ta plaćanja odnose na određeni projekt, ukupan iznos po vrsti plaćanja, kako je određeno u članku 41. stavku 5. točkama od (a) do (g), uplaćen za svaki takav projekt i ukupan iznos plaćanja za svaki takav projekt.

(a)

primjenom tečajne liste objavljene u Službenom listu Europske unije na dan stupanja na snagu direktive koja određuje taj prag; i

(b)

zaokruživanjem na najbližu stoticu.

(a)

matično poduzeće male grupe poduzeća, kako je definirano u članku 3. stavku 5., osim ako je neko od povezanih poduzeća subjekt od javnog interesa;

(b)

matično poduzeće srednje grupe poduzeća, kako je definirano u članku 3. stavku 6., osim ako je neko od povezanih poduzeća subjekt od javnog interesa; i

(c)

matično poduzeće na koje se primjenjuje nacionalno pravo države članice, a koje je ujedno i poduzeće kći, u slučaju kada se na njegovo vlastito matično poduzeće primjenjuje pravo države članice.

(a)

snažna dugoročna ograničenja bitno ometaju matično poduzeće u ostvarenju njegovih prava nad imovinom ili upravljanjem tim poduzećem;

(b)

iznimno rijetki slučajevi kada informacije potrebne za pripremu konsolidiranog izvješća o plaćanjima državama u skladu s ovom Direktivom nisu dostupne bez pretjeranih troškova ili pretjeranog kašnjenja;

(c)

kada se dionice ili udjeli tog poduzeća drže isključivo s ciljem njihove naknadne preprodaje.

(a)

uključuju sljedeće:

(b)

u protivnom su ograničeni na kriterije koji olakšavaju izravnu usporedbu zahtjeva za izvješćivanjem sa zahtjevima ovog poglavlja.

—

Belgija:

la société anonyme/de naamloze vennootschap, la société en commandite par actions/de commanditaire vennootschap op aandelen, la société privée à responsabilité limitée/de besloten vennootschap met beperkte aansprakelijkheid, la société coopérative à responsabilité limitée/de coöperatieve vennootschap met beperkte aansprakelijkheid;

—

Bugarska:

акционерно дружество, дружество с ограничена отговорност, командитно дружество с акции;

—

Češka:

společnost s ručením omezeným, akciová společnost;

—

Danska:

aktieselskaber, kommanditaktieselskaber, anpartsselskaber;

—

Njemačka:

die Aktiengesellschaft, die Kommanditgesellschaft auf Aktien, die Gesellschaft mit beschränkter Haftung;

—

Estonija:

aktsiaselts, osaühing;

—

Irska:

public companies limited by shares or by guarantee, private companies limited by shares or by guarantee;

—

Grčka:

η ανώνυμη εταιρία, η εταιρία περιορισμένης ευθύνης, η ετερόρρυθμη κατά μετοχές εταιρία;

—

Španjolska:

la sociedad anónima, la sociedad comanditaria por acciones, la sociedad de responsabilidad limitada;

—

Francuska:

la société anonyme, la société en commandite par actions, la société à responsabilité limitée, la société par actions simplifiée;

—

Italija:

la società per azioni, la società in accomandita per azioni, la società a responsabilità limitata;

—

Cipar:

Δημόσιες εταιρείες περιορισμένης ευθύνης με μετοχές ή με εγγύηση, ιδιωτικές εταιρείες περιορισμένης ευθύνης με μετοχές ή με εγγύηση;

—

Latvija:

akciju sabiedrība, sabiedrība ar ierobežotu atbildību;

—

Litva:

akcinės bendrovės, uždarosios akcinės bendrovės;

—

Luksemburg:

la société anonyme, la société en commandite par actions, la société à responsabilité limitée;

—

Mađarska:

részvénytársaság, korlátolt felelősségű társaság;

—

Malta:

kumpanija pubblika —public limited liability company, kumpannija privata —private limited liability company,

soċjeta in akkomandita bil-kapital maqsum f’azzjonijiet —partnership en commandite with the capital divided into shares;

—

Nizozemska:

de naamloze vennootschap, de besloten vennootschap met beperkte aansprakelijkheid;

—

Austrija:

die Aktiengesellschaft, die Gesellschaft mit beschränkter Haftung;

—

Poljska:

spółka akcyjna, spółka z ograniczoną odpowiedzialnością, spółka komandytowo-akcyjna;

—

Portugal:

a sociedade anónima, de responsabilidade limitada, a sociedade em comandita por ações, a sociedade por quotas de responsabilidade limitada;

—

Rumunjska:

societate pe acțiuni, societate cu răspundere limitată, societate în comandită pe acțiuni.

—

Slovenija:

delniška družba, družba z omejeno odgovornostjo, komanditna delniška družba;

—

Slovačka:

akciová spoločnosť, spoločnosť s ručením obmedzeným;

—

Finska:

yksityinen osakeyhtiö/privat aktiebolag, julkinen osakeyhtiö/publikt aktiebolag;

—

Švedska:

aktiebolag;

—

Ujedinjena Kraljevina:

public companies limited by shares or by guarantee, private companies limited by shares or by guarantee

—

Belgija:

la société en nom collectif/de vennootschap onder firma, la société en commandite simple/de gewone commanditaire vennootschap, la société coopérative à responsabilité illimitée/de coöperatieve vennootschap met onbeperkte aansprakelijkheid;

—

Bugarska:

събирателно дружество, командитно дружество;

—

Češka:

veřejná obchodní společnost, komanditní společnost;

—

Danska:

interessentskaber, kommanditselskaber;

—

Njemačka:

die offene Handelsgesellschaft, die Kommanditgesellschaft;

—

Estonija:

täisühing, usaldusühing;

—

Irska:

partnerships, limited partnerships, unlimited companies;

—

Grčka:

η ομόρρυθμος εταιρία, η ετερόρρυθμος εταιρία;

—

Španjolska:

sociedad colectiva, sociedad en comandita simple;

—

Francuska:

la société en nom collectif, la société en commandite simple;

—

Italija:

la società in nome collettivo, la società in accomandita semplice;

—

Cipar:

Ομόρρυθμες και ετερόρρυθμες εταιρείες (συνεταιρισμοί);

—

Latvija:

pilnsabiedrība, komandītsabiedrība;

—

Litva:

tikrosios ūkinės bendrijos, komanditinės ūkinės bendrijos;

—

Luksemburg:

la société en nom collectif, la société en commandite simple;

—

Mađarska:

közkereseti társaság, betéti társaság, közös vállalat, egyesülés, egyéni cég;

—

Malta:

soċjeta f’isem kollettiv jew soċjeta in akkomandita, bil-kapital li mhux maqsum f’azzjonijiet meta s-soċji kollha li għandhom responsabbilita’ llimitata huma soċjetajiet in akkomandita bil-kapital maqsum f’azzjonijiet — partnership en nom collectif or partnership en commandite with capital that is not divided into shares, when all the partners with unlimited liability are partnership en commandite with the capital divided into shares;

—

Nizozemska:

de vennootschap onder firma, de commanditaire vennootschap;

—

Austrija:

die offene Gesellschaft, die Kommanditgesellschaft;

—

Poljska:

spółka jawna, spółka komandytowa;

—

Portugal:

sociedade em nome colectivo, sociedade em comandita simples;

—

Rumunjska:

societate în nume colectiv, societate în comandită simplă;

—

Slovenija:

družba z neomejeno odgovornostjo, komanditna družba;

—

Slovačka:

verejná obchodná spoločnosť, komanditná spoločnosť;

—

Finska:

avoin yhtiö/öppet bolag, kommandiittiyhtiö/kommanditbolag;

—

Švedska:

handelsbolag, kommanditbolag;

—

Ujedinjena Kraljevina:

partnerships, limited partnerships, unlimited companies.

1.

Troškovi razvoja, ako nacionalno pravo dopušta da se iskazuju kao aktiva.

2.

Koncesije, patenti, licencije, žigovi i slična prava i imovina, ako su:

3.

Goodwill, do iznosa vrijednosti dane naknade.

4.

Predujmovi.

1.

Zemljište i zgrade.

2.

Postrojenje i strojevi.

3.

Ostala ugrađena oprema, alati i oprema.

4.

Predujmovi i materijalna aktiva u nastajanju.

1.

Udjeli u povezanim poduzećima.

2.

Zajmovi dani povezanim poduzećima.

3.

Sudjelujući udjeli.

4.

Zajmovi poduzećima s kojima je poduzeće povezano preko sudjelujućeg udjela.

5.

Dugotrajna financijska ulaganja.

6.

Ostali dani zajmovi.

1.

Sirovine i potrošna roba.

2.

Nedovršena proizvodnja.

3.

Gotovi proizvodi i trgovačka roba.

4.

Predujmovi.

1.

Potraživanja od redovitih kupaca.

2.

Potraživanja od povezanih poduzeća.

3.

Potraživanja od poduzeća s kojima je poduzeće povezano sudjelujućim udjelima.

4.

Ostala potraživanja.

5.

Upisani, a još neuplaćeni kapital koji je pozvan na plaćanje (osim ako nacionalno pravo predviđa da se kapital pozvan na plaćanje može iskazati kao aktiva u okviru pozicije A).

6.

Predujmovi i obračunani prihod (osim ako nacionalno pravo predviđa za takve stavke da se mogu iskazati kao aktiva u okviru pozicije E).

1.

Dionice ili udjeli u povezanim poduzećima.

2.

Vlastite dionice ili udjeli (s naznakom njihove nominalne vrijednosti ili, ako ne postoji nominalna vrijednost, njihove knjigovodstvene vrijednosti) do iznosa koji se, po nacionalnom pravu, može iskazati u bilanci.

3.

Ostala financijska ulaganja.

1.

Zakonske rezerve, ako nacionalno pravo zahtijeva takve rezerve.

2.

Rezerve za vlastite dionice, ako nacionalno pravo zahtijeva takve rezerve, ne dovodeći u pitanje članak 24. stavak 1. točku (b) Direktive 2012/30/EU.

3.

Statutarne rezerve.

4.

Ostale rezerve, uključujući rezervu za korektnu vrijednost.

1.

Rezerviranja za mirovine i slične obveze.

2.

Rezerviranja za porezne obveze.

3.

Druga rezerviranja.

1.

Obveze za zajmove s tim da se konvertibilni zajmovi iskazuju odvojeno.

2.

Obveze prema kreditnim institucijama.

3.

Primljeni predujmovi ako nisu iskazani odvojeno kao smanjenje zaliha.

4.

Obveze prema redovitim dobavljačima.

5.

Plative mjenice.

6.

Obveze prema povezanim poduzećima.

7.

Obveze prema poduzećima s kojima je poduzeće povezano sudjelujućim udjelom.

8.

Ostale obveze prema vjerovnicima uključujući tijela nadležna za oporezivanje i socijalnu sigurnost.

9.

Obračunane obveze i odgođen prihod (osim ako nacionalno pravo propisuje da se takve stavke iskazuju u okviru pozicije D).

1.

Troškovi razvoja, ako nacionalno pravo dopušta da se iskazuju kao imovina u aktivi.

2.

Koncesije, patenti, licencije, žigovi i slična prava i imovina, ako su:

3.

Goodwill, do iznosa vrijednosti dane naknade.

4.

Predujmovi.

1.

Zemljište i zgrade.

2.

Postrojenja i strojevi.

3.

Ostala ugrađena oprema, alati i oprema.

4.

Predujmovi i materijalna aktiva u nastajanju.

1.

Udjeli u povezanim poduzećima.

2.

Zajmovi dani povezanim poduzećima.

3.

Sudjelujući interesi.

4.

Zajmovi dani poduzećima u kojima postoje sudjelujući interesi.

5.

Dugotrajna financijska ulaganja.

6.

Ostali dani zajmovi.

1.

Sirovine i potrošni materijali.

2.

Nedovršena proizvodnja.

3.

Gotovi proizvodi i trgovačka roba.

4.

Predujmovi.

1.

Potraživanja od redovitih kupaca.

2.

Potraživanja od povezanih poduzeća.

3.

Potraživanja od poduzeća s kojima je poduzeće povezano sudjelujućim udjelima.

4.

Ostala potraživanja.

5.

Upisani, a neuplaćeni kapital pozvan na plaćanje (osim ako nacionalno pravo propisuje da se pozvani kapital iskazuje kao aktiva u okviru pozicije A).

6.

Predujmovi i obračunani prihod (osim ako nacionalno pravo propisuje da se takve stavke iskazuju kao aktiva u okviru pozicije E).

1.

Dionice ili udjeli u povezanim poduzećima.

2.

Vlastite dionice ili udjeli (s naznakom njihove nominalne vrijednosti ili, ako ne postoji nominalna vrijednost, njihove knjigovodstvene vrijednosti) do iznosa koji se, po nacionalnom pravu, može iskazati u bilanci.

3.

Ostala financijska ulaganja.

1.

Zajmovi, s tim da se konvertibilni zajmovi iskazuju odvojeno.

2.

Obveze prema kreditnim institucijama.

3.

Primljeni predujmovi, ako nisu iskazani odvojeno kao smanjenje zaliha.

4.

Obveze prema redovitim dobavljačima.

5.

Plative mjenice.

6.

Obveze prema povezanim poduzećima.

7.

Obveze prema poduzećima s kojima je poduzeće povezano sudjelujućim udjelom.

8.

Ostale obveze prema vjerovnicima uključujući tijela nadležna za oporezivanje i socijalnu sigurnost.

9.

Obračunane obveze i odgođen prihod (osim ako nacionalno pravo propisuje za takve stavke da se iskazuju u okviru pozicije K).

1.

Zajmovi, s tim da se konvertibilni zajmovi iskazuju odvojeno.

2.

Obveze prema kreditnim institucijama.

3.

Primljeni predujmovi za narudžbe, ako nisu iskazani odvojeno kao smanjenje zaliha.

4.

Obveze prema redovitim dobavljačima.

5.

Plative mjenice.

6.

Obveze prema povezanim poduzećima.

7.

Obveze prema poduzećima s kojima je poduzeće povezano sudjelujućim udjelom.

8.

Ostale obveze prema vjerovnicima uključujući tijela nadležna za oporezivanje i socijalnu sigurnost.

9.

Obračunane obveze i odgođen prihod (osim ako nacionalno pravo propisuje da se te stavke iskazuju u okviru pozicije K).

1.

Rezerviranja za mirovine i slične obveze.

2.

Rezerviranja za porezne obveze.

3.

Druga rezerviranja.

1.

Zakonske rezerve, ako nacionalno pravo zahtijeva takve rezerve.

2.

Rezerve za vlastite dionice ili vlastite udjele, ako nacionalno pravo zahtijeva takve rezerve, ne dovodeći u pitanje članak 24. stavak 1. točku (b) Direktive 2012/30/EU.

3.

Statutarne rezerve.

4.

Ostale rezerve, uključujući rezervu za korektnu vrijednost.

1.

Neto prihod.

2.

Promjena zaliha gotovih proizvoda i nedovršene proizvodnje.

3.

Kapitalizirana proizvodnja za vlastite potrebe.

4.

Ostali prihodi iz redovnog poslovanja.

5.

6.

Troškovi osoblja:

7.

8.

Ostali rashodi iz poslovanja.

9.

Prihod od sudjelujućeg udjela s odvojenim iskazivanjem prihoda od povezanih poduzeća.

10.

Prihodi od ostalih financijskih ulaganja i zajmova koji su dio dugotrajne aktive, s odvojenim iskazivanjem prihoda od povezanih poduzeća.

11.