03/Sv. 001

HR

Službeni list Europske unije

129

L 070/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

23.02.2005.

(1)

Direktiva Vijeća 76/895/EEZ od 23. studenoga 1976. o određivanju maksimalnih razina ostataka pesticida u i na voću i povrću (3), Direktiva Vijeća 86/362/EEZ od 24. srpnja 1986. o određivanju maksimalnih razina ostataka pesticida u i na žitaricama (4), Direktiva Vijeća 86/363/EEZ od 24. srpnja 1986. o određivanju maksimalnih razina ostataka pesticida u i na hrani životinjskog podrijetla (5) i Direktiva Vijeća 90/642/EEZ od 27. studenoga 1990. o određivanju maksimalnih razina ostataka pesticida u i na određenim proizvodima biljnog podrijetla, uključujući voće i povrće (6), nekoliko su puta znatno izmijenjene. Radi jasnoće i jednostavnosti te bi Direktive trebalo staviti izvan snage i zamijeniti jedinstvenim aktom.

(2)

Ova se Uredba izravno odnosi na javno zdravlje i bitna je za funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Razlike u nacionalnim maksimalnim razinama ostataka pesticida mogu predstavljati prepreke među državama članicama u trgovini proizvodima obuhvaćenima Prilogom I. Ugovora i proizvodima koji od njih potječu, kao i u trgovini između trećih zemalja i Zajednice. Prema tome, u svrhu slobodnog kretanja robe, jednakih uvjeta tržišnog natjecanja među državama članicama, kao i visoke razine zaštite potrošača, prikladno je da se maksimalne razine ostataka (MRO) za proizvode biljnog i životinjskog podrijetla utvrde na razini Zajednice, uzimajući u obzir dobru poljoprivrednu praksu.

(3)

Uredba kojom se utvrđuju MRO-i ne zahtijeva prenošenje u nacionalno pravo država članica. Ona je stoga najprimjereniji pravni instrument kojime se određuju MRO-i za pesticide u proizvodima biljnog i životinjskog podrijetla, budući da se njezini precizni zahtjevi moraju primjenjivati istovremeno i na isti način u cijeloj Zajednici što omogućava učinkovitije korištenje nacionalnih resursa.

(4)

Proizvodnja i potrošnja proizvoda biljnog i životinjskog podrijetla imaju vrlo važnu ulogu u Zajednici. Na prinos od proizvodnje bilja neprestano utječu štetni organizmi. Prijeko je potrebno zaštititi bilje i biljne proizvode od takvih organizama kako bi se spriječilo smanjenje prinosa ili štete na njima te osigurala kvaliteta ubranih proizvoda i visoka poljoprivredna produktivnost. U tu svrhu dostupne su različite metode, uključujući i one koje nisu kemijske, postupci kao što su uporaba otpornih sorti, rotacija usjeva, mehaničko plijevljenje, biološka kontrola i kemijske metode kao što je uporaba sredstava za zaštitu bilja.

(5)

Jedna od najuobičajenijih metoda za zaštitu bilja i biljnih proizvoda od utjecaja štetnih organizama je uporaba aktivnih tvari u sredstvima za zaštitu bilja. Međutim, moguća posljedica njihove uporabe može biti prisutnost ostataka na tretiranim proizvodima, u životinjama koje se hrane tim proizvodima i u medu koji su proizvele pčele koje su bile izložene tim tvarima. Prema Direktivi Vijeća 91/414/EEZ od 15. srpnja 1991. o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište (7), javnom bi se zdravlju trebalo dati prednost nad interesima zaštite usjeva te je stoga potrebno osigurati da takvi ostaci ne budu prisutni u razinama koje predstavljaju neprihvatljivi rizik za ljude i, gdje je to bitno, za životinje. MRO-e je potrebno utvrditi na najnižoj prihvatljivoj razini u skladu s dobrom poljoprivrednom praksom za svaki pesticid radi zaštite ranjivih skupina poput djece i nerođenih.

(6)

Također je važno dalje razvijati metodologiju kako bi se uzeli u obzir kumulativni i sinergijski učinci. S obzirom na izloženost ljudi kombinacijama aktivnih tvari i na njihove kumulativne te moguće agregatne i sinergijske učinke na ljudsko zdravlje, MRO je potrebno utvrditi nakon savjetovanja s Europskom agencijom za sigurnost hrane osnovanom Uredbom (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta propisa o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane i utvrđivanju postupaka koji se odnose na sigurnost hrane (8) (u daljnjem tekstu Agencija).

(7)

Direktiva 91/414/EEZ određuje da države članice prilikom izdavanja odobrenja moraju propisati pravilnu uporabu sredstava za zaštitu bilja. Pravilna uporaba uključuje primjenu načela dobre poljoprivredne prakse kao i načela integrirane kontrole. Kada MRO proizašli iz odobrene uporabe pesticida u skladu s Direktivom 91/414/EEZ predstavljaju rizik za potrošače, takvu je uporabu potrebno preispitati kako bi se smanjile razine ostataka pesticida. Zajednica bi trebala poticati korištenje metoda ili proizvoda koji omogućuju smanjenje rizika te uporabu pesticida u količinama koje su u skladu s učinkovitim suzbijanjem štetnika.

(8)

Niz aktivnih tvari zabranjen je temeljem Direktive Vijeća 79/117/EEZ od 21. prosinca 1978. o zabrani stavljanja na tržište i uporabi sredstava za zaštitu bilja koja sadrže određene aktivne tvari (9). Istovremeno, na temelju Direktive 91/414/EEZ, mnoge druge aktivne tvari nisu trenutno odobrene. Ostaci aktivnih tvari u proizvodima biljnog i životinjskog porijekla koji proizlaze iz neovlaštene uporabe ili iz onečišćenja okoliša ili iz uporabe u trećim zemljama pomno se trebaju kontrolirati i pratiti.

(9)

Osnovna pravila u vezi sa pravom koje se tiče hrane i hrane za životinje propisana su Uredbom (EZ) br. 178/2002.

(10)

Osim tih osnovnih, potrebna su određenija pravila kako bi se osiguralo učinkovito funkcioniranje unutarnjeg tržišta i trgovine s trećim zemljama svježim, obrađenim i/ili mješovitim biljnim i životinjskim proizvodima namijenjenima prehrani ljudi ili kao hrana za životinje, a u kojima mogu biti prisutni ostaci pesticida, istovremeno pružajući osnovu za osiguranje visoke razine zaštite zdravlja ljudi i životinja te interesa potrošača. Takva bi pravila trebala obuhvaćati utvrđivanje određenih MRO za svaki pesticid u hrani i hrani za životinje i kvalitetu podataka koji su osnova za te MRO.

(11)

Neovisno od činjenice da se načela općeg zakonodavstva o hrani propisana Uredbom (EZ) br. 178/2002 primjenjuju samo na hranu za životinje koje proizvode hranu, a s obzirom na poteškoće odvajanja proizvoda koji se upotrebljavaju kao hrana za životinje koje nisu predodređene za proizvodnju hrane te da bi se olakšalo kontrolu i osiguralo provođenje odredbi ove Uredbe, prikladno ih je primijeniti i na hranu za životinje koje nisu predodređene za proizvodnju hrane. Međutim, ova Uredba ne bi trebala biti prepreka ispitivanjima koja su potrebna za ocjenu pesticida.

(12)

Direktivom 91/414/EEZ propisuju se osnovna pravila u vezi uporabe i stavljanja na tržište sredstava za zaštitu bilja. Uporaba tih proizvoda posebice ne bi trebala imati štetne učinke na ljude ili na životinje. Ostaci pesticida koji su rezultat uporabe sredstava za zaštitu bilja mogu imati štetne učinke na zdravlje potrošača. Stoga je primjereno da pravila za MRO za proizvode namijenjene prehrani ljudi budu određena u vezi s odobrenjem za uporabu sredstava za zaštitu bilja, kako je određeno Direktivom 91/414/EEZ. Sukladno tome, tu je Direktivu potrebno prilagoditi kako bi se uzeo u obzir postupak Zajednice za određivanje MRO iz ove Uredbe. U skladu s tom Direktivom država članica se može imenovati izvjestiteljicom za ocjenu aktivnih tvari. U smislu ove Uredbe u tim državama članicama prikladno je koristiti stručno znanje.

(13)

Prikladno je uvesti posebna pravila u vezi kontrole ostataka pesticida kako bi se dopunile opće odredbe Zajednice o kontroli hrane i hrane za životinje.

(14)

Pri razmatranju MRO pesticida potrebno je također uzeti u obzir kako je mali broj potrošača svjestan rizika koji proizlaze iz pesticida. Bilo bi korisno da se javnosti u potpunosti objasne takvi rizici.

(15)

Države članice trebale bi razmotriti mogućnost objavljivanja naziva poduzeća čiji proizvodi sadrže višu razinu ostataka pesticida u odnosu na maksimalne dopuštene razine.

(16)

Posebna pravila za hranu za životinje, uključujući stavljanje na tržište, skladištenje hrane za životinje i hranidba životinja, propisana su Direktivom 2002/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. svibnja 2002. o nepoželjnim tvarima u hrani za životinje (10). Za određene proizvode nemoguće je odrediti hoće li biti prerađeni u hranu ili hranu za životinje. Stoga ostaci pesticida u takvim proizvodima trebali bi biti sigurni i za prehranu ljudi i, prema potrebi, za prehranu životinja. Prema tome, prikladno je uz posebna pravila za prehranu životinja, na te proizvode primijeniti i pravila utvrđena ovom Uredbom.

(17)

Na razini Zajednice potrebno je odrediti određene pojmove koji se koriste za utvrđivanje, kontrolu i izvještavanje o kontrolama MRO za proizvode biljnog i životinjskog podrijetla. Važno je da države članice primjenjuju primjerene sankcije u skladu s Uredbom (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o službenim kontrolama koje se provode radi provjere poštivanja zakona o hrani i hrani za životinje, te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja (11).

(18)

Direktiva 76/895/EEZ određuje da države članice smiju odobriti razine MRO koje su više od onih trenutačno odobrenih na razini Zajednice. Tu bi mogućnost trebalo ukinuti jer bi s obzirom na unutarnje tržište mogla stvarati prepreke u trgovini unutar Zajednice.

(19)

Utvrđivanje MRO za pesticide zahtijeva dugotrajno tehničko proučavanje i uključuje procjenu potencijalnih rizika za potrošače. Stoga se MRO ne mogu odmah utvrditi za ostatke pesticida koji su trenutačno uređeni Direktivom 76/895/EEZ ili za pesticide za koje MRO Zajednice još nisu utvrđeni.

(20)

Prikladno je na razini Zajednice utvrditi minimalne zahtjeve vezane uz podatke koji se koriste pri razmatranju utvrđivanja MRO za pesticide.

(21)

U iznimnim okolnostima, a posebice za neodobrene pesticide koji mogu biti prisutni u okolišu, pri utvrđivanju MRO prikladno je odobriti korištenje podataka dobivenih praćenjem.

(22)

MRO pesticida trebalo bi neprestano pratiti te ih treba mijenjati kako bi se uzele u obzir nove informacije i podaci. MRO je potrebno odrediti na nižoj razini analitičkog određivanja u slučaju da odobrene uporabe sredstava za zaštitu bilja ne rezultiraju otkrivenim razinama ostataka pesticida. Ako uporaba pesticida nije odobrena na razini Zajednice, MRO je potrebno utvrditi na primjereno niskoj razini kako bi se zaštitili potrošači od unosa nedozvoljenih ili prekomjernih razina ostataka pesticida. Da bi se olakšalo kontrolu ostataka pesticida, trebalo bi utvrditi zadanu vrijednost za ostatke pesticida prisutne u proizvodima ili skupinama proizvoda iz Priloga I. za koje nisu utvrđeni MRO u Prilozima II. ili III., osim ako je navedena aktivna tvar navedena u Prilogu IV. Primjereno je odrediti zadanu vrijednost na 0,01 mg/kg i predvidjeti mogućnost njezinog utvrđivanja na drugačijoj razini za aktivne tvari iz Priloga V., uzimajući u obzir dostupne rutinske analitičke metode i/ili zaštitu potrošača.

(23)

Uredbom (EZ) br. 178/2002 utvrđuju se postupci za poduzimanje hitnih mjera u vezi s hranom i hranom za životinje porijeklom iz Zajednice ili uvezenom iz treće zemlje. Ti postupci omogućuju Komisiji da donese takve mjere u situacijama kada hrana može predstavljati ozbiljan rizik za zdravlje ljudi, zdravlje životinja ili za okoliš, i kada se takav rizik ne može na zadovoljavajući način ograničiti mjerama koje su poduzele odnosne države članice ili jedna od njih. Primjereno je da Agencija ocijeni te mjere i njihov učinak na ljude i, prema potrebi, na životinje.

(24)

Cjeloživotna izloženost i, prema potrebi, akutna izloženost potrošača ostacima pesticida putem hrane trebala bi se procijeniti u skladu s postupcima i praksom Zajednice, vodeći računa o smjernicama koje je objavila Svjetska zdravstvena organizacija.

(25)

Trebalo bi se savjetovati s trgovinskim partnerima Zajednice o predloženim MRO putem Svjetske zdravstvene organizacije te se njihova opažanja trebaju uzeti u obzir prije usvajanja MRO. MRO koje je na međunarodnoj razini utvrdila Komisija za Codex Alimentarius također bi trebalo uzeti u obzir pri utvrđivanju MRO Zajednice, vodeći računa o odgovarajućoj dobroj poljoprivrednoj praksi.

(26)

Za hranu i hranu za životinje proizvedenu izvan Zajednice smiju se zakonito primijeniti različite poljoprivredne prakse u vezi s uporabom sredstava za zaštitu bilja, što ponekad dovodi do ostataka pesticida koji se razlikuju od onih koji nastaju zakonitom uporabom u Zajednici. Stoga je za uvezene proizvode primjereno utvrditi MRO koji uzimaju u obzir ovakvu uporabu i proizlazeće ostatke, pod uvjetom da se sigurnost proizvoda može dokazati uporabom istih mjerila kao i za domaću proizvodnju.

(27)

Potrebno je da Agencija analizira zahtjeve za MRO i izvješća o ocjeni koje su pripremile države članice, vodeći računa o cjelokupnom spektru toksikoloških učinaka kao što su imunotoksičnost, endokrini poremećaj i razvojna toksičnost, radi određivanja uz to vezanih rizika za potrošače i, gdje je to bitno, za životinje.

(28)

Države članice bi trebale utvrditi pravila o sankcijama za povredu ove Uredbe i osigurati njihovu provedbu. Te sankcije trebaju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

(29)

Razvoj usklađenoga sustava MRO na razini Zajednice podrazumijeva razvoj smjernica, baza podataka i ostalih aktivnosti s povezanim troškovima. Prikladno je da Zajednica u određenim slučajevima sudjeluje u tim troškovima.

(30)

Dobra je upravna praksa i tehnički je poželjno vremenski koordinirati odluke o MRO aktivnih tvari i odluke koje su donesene za te tvari sukladno Direktivi 91/414/EEZ. Za mnoge tvari za koje MRO Zajednice još nisu utvrđeni, odluke ne treba donositi sukladno toj Direktivi prije dana stupanja na snagu ove Uredbe.

(31)

Stoga je potrebno usvojiti zasebna pravila kojima se predviđaju privremeni, ali obvezujući usklađeni MRO, a radi postupnog utvrđivanja MRO budući da se odluke za pojedinačne aktivne tvari donose u okviru ocjena sukladno Direktivi 91/414/EEZ. Takvi privremeno usklađeni MRO bi se posebice trebali temeljiti na postojećim nacionalnim MRO utvrđenim od strane države članice te moraju biti u skladu s nacionalnim rješenjima kojima su utvrđeni, a pod uvjetom da MRO ne predstavljaju neprihvatljivi rizik za potrošače.

(32)

Nakon uvrštenja postojećih aktivnih tvari u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ, države članice moraju ponovno ocijeniti svako sredstvo za zaštitu bilja koje sadrži te aktivne tvari u roku od četiri godine od dana uvrštenja. Navedene MRO bi trebalo zadržati u razdoblju do četiri godine da bi se osigurao kontinuitet odobrenja te ih je po završetku ponovne ocjene potrebno učiniti konačnim ako su popraćeni dokumentacijama koja ispunjava odredbe Priloga III. Direktivi 91/414/EEZ ili ih je potrebno utvrditi na zadanoj razini ako nisu popraćeni dokumentacijama.

(33)

Ovom se Uredbom utvrđuju MRO za kontrolu ostataka pesticida u hrani i hrani za životinje. Stoga je primjereno da države članice izrade nacionalne programe za kontrolu tih ostataka. Rezultate nacionalnih programa kontrole potrebno je dostaviti Komisiji, Agenciji i ostalim državama članicama te ih uključiti u godišnje izvješće Komisije.

(34)

Kako bi se osigurala odgovarajuća obaviještenost potrošača, države članice u skladu s Uredbom (EZ) br. 882/2004 jednom godišnje na Internetu objavljuju rezultate nacionalnog praćenja ostataka, pružajući sve pojedinačne podatke, uključujući mjesto prikupljanja i nazive trgovaca na malo, trgovaca na veliko i/ili proizvođača.

(35)

Mjere potrebne za provedbu ove Uredbe usvajaju se u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti danih Komisiji (12).

(36)

U skladu s načelom proporcionalnosti, za postizanje osnovnih ciljeva olakšavanja trgovine uz istovremenu zaštitu potrošača, potrebno je i prikladno utvrditi pravila o MRO za proizvode biljnog i životinjskog podrijetla. Ova Uredba ne prelazi okvire onoga što je potrebno za postizanje ciljeva predviđenih u skladu s trećim stavkom članka 5. Ugovora,

(a)

izradu proizvoda koji nisu hrana ili hrana za životinje; ili

(b)

sjetvu ili sadnju; ili

(c)

aktivnosti odobrene nacionalnim pravom u svrhu ispitivanja aktivnih tvari

(a)

„dobra poljoprivredna praksa” (GAP) znači nacionalna preporučena, odobrena ili registrirana sigurna uporaba sredstava za zaštitu bilja pod stvarnim uvjetima u svim fazama proizvodnje, skladištenja, prijevoza, distribucije i prerade hrane i hrane za životinje. U skladu s Direktivom 91/414/EEZ, također podrazumijeva primjenu načela integriranog suzbijanja štetnika u određenoj klimatskoj zoni, kao i uporabu minimalne količine pesticida i određivanje MRO/privremenih MRO na najnižoj razini, čime se omogućuje postizanje željenog učinka;

(b)

„kritični GAP” znači GAP u kojemu postoji više od jednog GAP-a za kombinaciju aktivna tvar/ proizvod, što dovodi do najviše prihvatljive razine ostataka pesticida u tretiranoj kulturi i temelj je za utvrđivanje MRO;

(c)

„ostaci pesticida” znači ostaci, uključujući aktivne tvari, metabolite i/ili produkte razgradnje ili produkte reakcije aktivnih tvari koji se trenutno upotrebljavaju ili su se prije upotrebljavali u sredstvima za zaštitu bilja, kako je određeno člankom 2. točkom 1. Direktive 91/414/EEZ, koji su prisutni u ili na proizvodima iz Priloga I. ovoj Uredbi, uključujući posebno one koji mogu nastati kao posljedica uporabe u zaštiti bilja, u veterinarskoj medicini i kao biocid;

(d)

„maksimalna razina ostataka” (MRO) znači gornja dozvoljena razina koncentracije ostataka pesticida u ili na hrani ili hrani za životinje utvrđena u skladu s ovom Uredbom, temeljena na dobroj poljoprivrednoj praksi i najnižoj potrebnoj izloženosti potrošača radi zaštite osjetljivih potrošača;

(e)

„CXL” znači MRO koji je utvrdila Komisija za Codex Alimentarius;

(f)

„granica određivanja” (LOD) znači potvrđena najniža koncentracija ostataka koja se može količinski odrediti i o kojoj se može izvijestiti putem rutinskog praćenja uz pomoć potvrđenih metoda kontrola;

(g)

„uvozna toleranca” znači MRO utvrđen za uvezene proizvode s ciljem udovoljavanja potrebama međunarodne trgovine ako:

(h)

„provjera kvalitete rada laboratorija” znači komparativna provjera u kojoj nekoliko laboratorija vrši analizu na identičnim uzorcima, čime se omogućava ocjena kvalitete analize svakog laboratorija;

(i)

„akutna referentna doza” znači procjena količine tvari u hrani, izražena na osnovi tjelesne težine, koja se može unijeti u kratkom vremenskom razdoblju, obično tijekom jednoga dana, bez znatnog rizika za potrošače, na temelju podataka iz odgovarajućih istraživanja i uzimajući u obzir osjetljive skupine stanovništva (djeca i nerođeni);

(j)

„prihvatljivi dnevni unos” znači procjena količine tvari u hrani, izražena na osnovi tjelesne težine, koja se može unijeti svaki dan tijekom životnog vijeka bez znatnog rizika za potrošače, na osnovi svih činjenica poznatih u vrijeme ocjenjivanja, uzimajući u obzir osjetljive skupine stanovništva (npr. djeca i nerođeni).

(a)

ime i adresu podnositelja zahtjeva;

(b)

predstavljanje dokumentacije vezane uz zahtjev, uključujući:

(c)

sveobuhvatni pregled relevantnih preokupacija istaknutih u dostupnoj znanstvenoj literaturi o sredstvu za zaštitu bilja i/ili njegovim ostacima;

(d)

podatke navedene u Prilozima II. i III. Direktivi 91/414/EEZ u odnosu na zahtjeve kojima trebaju udovoljiti podaci za utvrđivanje MRO za pesticide, uključujući po potrebi toksikološke podatke i podatke o rutinskim metodama analize za upotrebu u kontrolnim laboratorijima, kao i podatke o metabolizmu biljaka i životinja.Međutim, kada su odgovarajući podaci već javno dostupni, osobito kada je aktivna tvar već ocijenjena sukladno Direktivi 91/414/EEZ ili kada CXL postoji, a podnositelj zahtjeva podnese takve podatke, država članica pri ocjeni zahtjeva može koristiti i te informacije. U tim slučajevima izvješće o ocjeni obuhvaća opravdanje za korištenje ili nekorištenje tih podataka.

(a)

ocjenu je li analitička metoda za rutinsko praćenje predložena u zahtjevu prikladna za svrhu namjeravane kontrole;

(b)

predviđeni LOD za kombinaciju pesticid/proizvod;

(c)

procjenu rizika uslijed prekoračenja prihvatljivog dnevnog unosa ili akutne referentne doze zbog promjene MRO; doprinos unosu zbog ostataka u proizvodu za koji je MRO zatražen;

(d)

bilo koji drugi element važan za procjenu rizika.

(a)

postojećim MRO za tu aktivnu tvar navedenim u prilozima II. ili III. ovoj Uredbi;

(b)

potrebi da se utvrde novi MRO za tu aktivnu tvar, ili njegovo uvrštavanje u Prilog IV. ovoj Uredbi;

(c)

određenim faktorima prerade kako je navedeno u članku 20. stavku 2. ove Uredbe, a koji mogu biti potrebni za tu aktivnu tvar;

(d)

MRO koje Komisija može razmotriti za uvrštenje u Prilog II. i/ili Prilog III. ovoj Uredbi i onim MRO koji se smiju brisati u vezi s tom aktivnom tvari.

(a)

raspoloživom znanstvenom i tehničkom znanju;

(b)

mogućoj prisutnosti ostataka pesticida koji proizlaze iz drugačijih izvora nego što je tekuća uporaba aktivnih tvari za zaštitu bilja te o njihovim poznatim kumulativnim i sinergijskim učincima ako su dostupne metode za ocjenjivane tih učinaka;

(c)

rezultatima procjene svih potencijalnih rizika za potrošače s velikim unosom i visokom osjetljivošću i, ukoliko je to potrebno, za životinje;

(d)

rezultatima svih ocjena i odluka kojima se mijenja uporaba sredstava za zaštitu bilja;

(e)

CXL-u ili GAP-u koji se u trećoj zemlji provodi radi zakonite uporabe aktivne tvari u toj zemlji;

(f)

drugim legitimnim faktorima važnima za pitanje koje se razmatra.

(a)

utvrđuju se novi ili promijenjeni MRO te se navode u Prilogu II. ovoj Uredbi ako su aktivne tvari uvrštene u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ; ili

(b)

utvrđuju se i mijenjaju privremeni MRO te se navode u Prilogu III. ovoj Uredbi ako aktivne tvari nisu uvrštene u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ te nisu uvrštene u Prilog II. ovoj Uredbi; ili

(c)

u slučajevima navedenima u članku 16. utvrđuju se privremeni MRO te se navode u Prilogu III. ovoj Uredbi.

(a)

u iznimnim slučajevima, posebno ako se ostaci pesticida mogu pojaviti kao posljedica ekoloških ili drugih zagađenja, ili pri uporabi sredstava za zaštitu bilja sukladno članku 8. stavku 4. Direktive 91/414/EEZ; ili

(b)

ako predmetna sredstva predstavljaju manji sastavni dio prehrane potrošača te ne predstavljaju glavni dio prehrane relevantnih podskupina i, gdje je to primjereno, životinja; ili

(c)

za med; ili

(d)

za biljne infuzije; ili

(e)

ako su osnovne uporabe sredstava za zaštitu bilja obuhvaćene odlukom da se aktivna tvar briše iz ili se ne uvrsti u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ; ili

(f)

ako su novi proizvodi, skupine proizvoda i/ili dijelovi proizvoda uvršteni u Prilog I. i jedna ili više država članica to zatraži kako bi se omogućila provedba i ocjena bilo kojih znanstvenih ispitivanja potrebnih za potporu MRO, a pod uvjetom da nisu pronađeni nikakvi neprihvatljivi rizici za sigurnost potrošača.

(a)

MRO za proizvode navedene u prilozima II. i III.;

(b)

0,01 mg/kg za proizvode za koje u prilozima II. ili III. nije utvrđen nijedan određeni MRO, ili za aktivne tvari koje nisu navedene u Prilogu IV., osim ako različite zadane vrijednosti nisu utvrđene za aktivnu tvar u skladu s postupkom iz članka 45. stavka 2., uzimajući u obzir dostupne rutinske analitičke metode. Takve zadane vrijednosti navode se u Prilogu V.

(a)

su takvi proizvodi u skladu sa stavkom 1. i člankom 20.; ili

(b)

je aktivna tvar navedena u Prilogu IV.

(a)

da takvi proizvodi nisu namijenjeni neposrednoj potrošnji;

(b)

da se obavlja primjerena kontrola kako bi se osiguralo da ti proizvodi nisu dostupni krajnjem korisniku ili potrošaču, a u slučaju da se izravno dostavljaju potrošačima, sve dok ostaci više ne prelaze maksimalne razine određene u Prilozima II. ili III.;

(c)

da su ostale države članice i Komisija obaviještene o poduzetim mjerama.

(a)

preostalim MRO iz Priloga Direktivi 76/895/EEZ; i

(b)

do sada neusklađenim nacionalnim MRO.

(a)

GAP-u;

(b)

sažetim podacima o nadgledanim pokusima i/ili podacima o praćenju ako se u državi članici primjenjuje kritični GAP-a i ako su takvi podaci dostupni;

(c)

prihvatljivom dnevnom unosu i, ako je potrebno, akutnoj referentnoj dozi koja se upotrebljava za nacionalnu procjenu rizika, kao i ishod procjene.

(a)

privremenih MRO koji mogu biti uvršteni u Prilog III.;

(b)

aktivnih tvari koje mogu biti uvrštene u Prilog IV.

(a)

proizvode koje treba uzorkovati;

(b)

broj uzoraka koje treba uzeti i analize koje treba provesti;

(c)

pesticide koje treba analizirati;

(d)

mjerila primijenjena pri sastavljanju takvih programa, uključujući:

(a)

rezultate službenih kontrola predviđenih člankom 26. stavkom 1.;

(b)

LOD-ove koji se primjenjuju u nacionalnim programima kontrole iz članka 30. i u okviru programa kontrole Zajednice iz članka 29.;

(c)

pojedinosti o sudjelovanju analitičkih laboratorija u provjerama kvalitete rada laboratorija Zajednice iz članka 28. stavka 3., i drugim provjerama kvalitete rada koje se odnose na kombinacije pesticid/proizvod uzorkovane u okviru nacionalnog programa kontrole;

(d)

pojedinosti o statusu ovlašćivanja analitičkih laboratorija uključenima u kontrolu iz točke (a);

(e)

ako to nacionalno zakonodavstvo dopušta, detalje o poduzetim mjerama osiguranja provedbe.

(a)

analizi rezultata kontrola predviđenih člankom 26. stavkom 2.;

(b)

navođenju mogućih razloga zašto su MRO prekoračeni, zajedno s bilo kakvim primjerenim zapažanjima s obzirom na opcije upravljanja rizicima;

(c)

analizi kroničnih i akutnih rizika od ostataka pesticida za zdravlje potrošača;

(d)

procjeni izloženosti potrošača ostacima pesticida na temelju informacija predviđenih točkom (a) i sve druge raspoložive relevantne informacije, uključujući izvještaje predane u skladu s Direktivom 96/23/EZ.

(a)

konsolidiranu bazu podataka zakonodavstva Zajednice o MRO za ostatke pesticida i pristup javnosti takvim informacijama;

(b)

provjere kvalitete rada koje provodi Zajednica iz članka 28. stavka 3.;

(c)

studije i ostale mjere potrebne za pripremu i razvoj zakonodavstva i tehničkih smjernica koji se odnose na ostatke pesticida, a koje su posebice usmjerene na razvijanje i uporabu metoda ocjenjivanja ukupnih, kumulativnih i sinergijskih učinaka;

(d)

studije potrebne za procjenu izloženosti potrošača i životinja ostacima pesticida;

(e)