Accept Refuse

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 31999L0070

Direktiva Vijeća 1999/70/EZ od 28. lipnja 1999. o Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme koji su sklopili ETUC, UNICE i CEEP

OJ L 175, 10.7.1999, p. 43–48 (ES, DA, DE, EL, EN, FR, IT, NL, PT, FI, SV)
Special edition in Czech: Chapter 05 Volume 003 P. 368 - 373
Special edition in Estonian: Chapter 05 Volume 003 P. 368 - 373
Special edition in Latvian: Chapter 05 Volume 003 P. 368 - 373
Special edition in Lithuanian: Chapter 05 Volume 003 P. 368 - 373
Special edition in Hungarian Chapter 05 Volume 003 P. 368 - 373
Special edition in Maltese: Chapter 05 Volume 003 P. 368 - 373
Special edition in Polish: Chapter 05 Volume 003 P. 368 - 373
Special edition in Slovak: Chapter 05 Volume 003 P. 368 - 373
Special edition in Slovene: Chapter 05 Volume 003 P. 368 - 373
Special edition in Bulgarian: Chapter 05 Volume 005 P. 129 - 134
Special edition in Romanian: Chapter 05 Volume 005 P. 129 - 134
Special edition in Croatian: Chapter 05 Volume 004 P. 228 - 233

In force: This act has been changed. Latest consolidated version: 10/07/1999

ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/1999/70/oj

05/Sv. 004

HR

Službeni list Europske unije

228


31999L0070


L 175/43

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

28.06.1999.


DIREKTIVA VIJEĆA 1999/70/EZ

od 28. lipnja 1999.

o Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme koji su sklopili ETUC, UNICE i CEEP

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 139. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

budući da:

(1)

nakon stupanja na snagu Ugovora iz Amsterdama, u članke od 136. do 139. Ugovora o osnivanju Europske zajednice uključuju se odredbe Sporazuma o socijalnoj politici priloženog Protokolu o socijalnoj politici uz Ugovor o osnivanju Europske zajednice.

(2)

Poslodavci i radnici (socijalni partneri), u skladu s člankom 139. stavkom 2. Ugovora mogu zajednički zahtijevati da se sporazumi na razini Zajednice provedu odlukom Vijeća na prijedlog Komisije.

(3)

U točki 7. Povelje Zajednice o temeljnim socijalnim pravima radnika navodi se, među ostalim, da „ostvarenje unutarnjeg tržišta mora dovesti do poboljšanja životnih i radnih uvjeta radnika u Europskoj zajednici. Taj proces mora biti posljedica usklađivanja ovih uvjeta, pri čemu se zadržavaju poboljšanja, posebno u pogledu načina zapošljavanja različitih od ugovora o radu na neodređeno vrijeme, kao što su ugovori o radu na određeno vrijeme, rad s nepunim radnim vremenom, privremeni rad i sezonski rad”.

(4)

Vijeće nije uspjelo postići dogovor o prijedlogu Direktive o određenim radnim odnosima u pogledu poremećaja tržišnog natjecanja (1) niti o prijedlogu Direktive o određenim radnim odnosima u pogledu uvjeta rada (2).

(5)

U zaključcima Europskog vijeća iz Essena naglašena je potreba za poduzimanjem mjera s ciljem „povećanja rasta intenziteta zapošljavanja, posebno putem fleksibilnije organizacije rada, na način koji zadovoljava želje poslodavaca i zahtjeve tržišnog natjecanja”.

(6)

Rezolucija Vijeća od 9. veljače 1999. o Smjernicama za zapošljavanje iz 1999. poziva socijalne partnere na svim odgovarajućim razinama da sklope sporazume o modernizaciji organizacije rada, uključujući fleksibilne oblike rada, s ciljem postizanja produktivnosti i konkurentnosti poduzeća te postizanja potrebne ravnoteže između fleksibilnosti i sigurnosti.

(7)

Komisija se, u skladu s člankom 3. stavkom 2. Sporazuma o socijalnoj politici, savjetovala s poslodavcima i radnicima o mogućem smjeru djelovanja Zajednice u pogledu fleksibilnog radnog vremena i sigurnosti radnog mjesta.

(8)

Komisija je nakon tog razgovora utvrdila da je akcija Zajednice poželjna te se u skladu s člankom 3. stavkom 3. navedenog Sporazuma još jednom savjetovala s poslodavcima i radnicima o sadržaju predviđenog prijedloga.

(9)

Opće međusektorske organizacije, i to Unija industrijskih saveza europskih poslodavaca (UNICE), Europski centar poduzeća s javnim sudjelovanjem (CEEP) i Europska konfederacija sindikata (ETUC), obavijestile su Komisiju zajedničkim pismom od 23. ožujka 1998. o svojoj želji da pokrenu postupak predviđen u članku 4. spomenutog Sporazuma; u zajedničkom pismu od Komisije su zatražile produljenje razdoblja u trajanju od tri mjeseca; Komisija je udovoljila ovom zahtjevu i produljila razdoblje pregovaranja do 30. ožujka 1999.

(10)

Spomenute organizacije sklopile su 18. ožujka 1999. Okvirni sporazum o radu na određeno vrijeme; uputile su Komisiji svoj zajednički zahtjev da se Okvirni sporazum provede odlukom Vijeća na prijedlog Komisije, u skladu s člankom 4. stavkom 2. Sporazuma o socijalnoj politici.

(11)

Vijeće je u svojoj Rezoluciji od 6. prosinca 1994. o „određenim vidovima socijalne politike Europske unije: doprinos gospodarskoj i socijalnoj konvergenciji u Uniji” (3), pozvalo poslodavce i radnike da iskoriste mogućnost za sklapanje sporazuma, budući da su oni u pravilu bliži društvenoj stvarnosti i društvenim problemima.

(12)

Stranke potpisnice su u preambuli Okvirnog sporazuma o radu s nepunim radnim vremenom, zaključenog 6. lipnja 1997., najavile svoju namjeru o razmatranju potrebe za sličnim sporazumima u pogledu ostalih oblika fleksibilnog rada.

(13)

Poslodavci i radnici željeli su posvetiti posebnu pozornost radu na određeno vrijeme, dok su istodobno izrazili namjeru o razmatranju potrebe za sličnim sporazumom u pogledu privremenog rada putem agencije za zapošljavanje.

(14)

Stranke potpisnice željele su zaključiti Okvirni sporazum o radu na određeno vrijeme, utvrđujući opća načela i minimalne zahtjeve za ugovore o radnim odnosima i radu na određeno vrijeme; potpisnice su iskazale želju za poboljšanjem kvalitete rada na određeno vrijeme putem osiguranja primjene načela nediskriminacije te za uspostavljanjem okvira za sprečavanje zlouporaba koje proizlaze iz uzastopne primjene ugovora o radu ili radnih odnosa na određeno vrijeme.

(15)

Odgovarajući instrument za primjenu Okvirnog sporazuma je direktiva, u smislu članka 249. Ugovora; direktiva obvezuje države članice u pogledu rezultata koje treba postići, dok im ostavlja izbor oblika i načina.

(16)

U skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti, predviđenima u članku 5. Ugovora, ciljeve ove Direktive ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego ih se može na bolji način ostvariti na razini Zajednice; ova Direktiva se ograničava na minimum onog što je potrebno za postizanje tih ciljeva i ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(17)

U pogledu pojmova koji se koriste u Okvirnom sporazumu, a koji u njemu nisu posebno definirani, ova Direktiva omogućuje državama članicama da te pojmove definiraju u skladu s pravom ili praksom pojedine države, kao što je to slučaj s drugim direktivama o socijalnim pitanjima u kojima se koriste slični pojmovi, pod uvjetom da su te definicije u skladu sa sadržajem Okvirnog sporazuma.

(18)

Komisija je izradila prijedlog Direktive u skladu sa svojom Komunikacijom od 14. prosinca 1993. koja se odnosi na primjenu sporazuma o socijalnoj politici i svojom Komunikacijom od 20. svibnja 1998. o prilagodbi i poticanju socijalnog dijaloga na razini Zajednice, uzimajući u obzir zastupljenost ugovornih stranaka, njihov mandat i zakonitost svake od odredaba Okvirnog sporazuma; ugovorne su stranke zajedno dostatno zastupljene.

(19)

Komisija je obavijestila Europski parlament i Gospodarski i socijalni odbor dostavljajući im tekst sporazuma, popraćen prijedlogom Direktive te pisanim obrazloženjima, u skladu sa svojom komunikacijom o provedbi Protokola o socijalnoj politici.

(20)

Europski parlament je 6. svibnja 1999. usvojio Rezoluciju o Okvirnom sporazumu između socijalnih partnera.

(21)

Provedba Okvirnog sporazuma pridonosi postizanju ciljeva iz članka 136. Ugovora,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Svrha je ove Direktive staviti na snagu Okvirni sporazum o ugovorima o radu na određeno vrijeme, zaključen 18. ožujka 1999. između općih međusektorskih organizacija (ETUC, UNICE i CEEP), koji je u Prilogu ovoj Direktivi.

Članak 2.

Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 10. srpnja 2001. ili osiguravaju da najkasnije do tog datuma poslodavci i radnici sporazumno uvedu potrebne mjere, dok se od država članica zahtijeva da poduzmu sve potrebne mjere, kako bi u svakom trenutku mogle zajamčiti ostvarivanje rezultata predviđenih ovom Direktivom. O tome odmah obavješćuju Komisiju.

Ako je potrebno, a nakon savjetovanja s poslodavcima i radnicima, države članice imaju na raspolaganju dodatnih najduže godinu dana, u slučaju postojanja posebnih poteškoća ili provedbe putem kolektivnog ugovora. O ovim okolnostima odmah obavješćuju Komisiju.

Prilikom usvajanja odredaba iz prvog stavka, te odredbe sadrže uputu na ovu Direktivu ili se prilikom njihove službene objave uz njih navodi takva uputa. Države članice određuje načine tog upućivanja.

Članak 3.

Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Članak 4.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Luxembourgu 28. lipnja 1999.

Za Vijeće

Predsjednik

M. NAUMANN


(1)  SL C 224, 8.9.1990., str. 6. i SL C 305, 5.12.1990., str. 8.

(2)  SL C 224, 8.9.1990., str. 4.

(3)  SL C 368, 23.12.1994., str. 6.


PRILOG

ETUC-UNICE-CEEP

Okvirni sporazum o radu na određeno vrijeme

Preambula

Ovaj Okvirni sporazum prikazuje koju ulogu mogu igrati socijalni partneri u Europskoj strategiji zapošljavanja, usvojenoj na izvanrednom sastanku na vrhu 1997. u Luxembourgu te, nakon Okvirnog sporazuma o radu u nepunom radnom vremenu, predstavlja daljnji doprinos u postizanju bolje ravnoteže između „fleksibilnosti radnog vremena i sigurnosti radnika”.

Stranke ovog Sporazuma priznaju da ugovori o radu na neodređeno vrijeme predstavljaju i da će i nadalje predstavljati osnovni oblik radnog odnosa između poslodavaca i radnika. One također priznaju da ugovori o radu na određeno vrijeme, u određenim okolnostima, odgovaraju potrebama i poslodavaca i radnika.

U ovom Sporazumu utvrđuju se opća načela i minimalni zahtjevi u vezi s radom na određeno vrijeme, pri čemu se prilikom njihove detaljne primjene mora voditi računa o posebnim nacionalnim, sektorskim i sezonskim uvjetima. Sporazum prikazuje pripremljenost socijalnih partnera da uspostave opći okvir za osiguranje jednakog postupanja s radnicima zaposlenima na određeno vrijeme, kako bi ih se zaštitilo od diskriminacije te za korištenje ugovora o radu na određeno vrijeme u skladu s načelima koja su prihvatljiva za poslodavce i radnike.

Ovaj Sporazum primjenjuje se na radnike zaposlene na određeno vrijeme, izuzimajući one radnike koje je agencija za privremeno zapošljavanje stavila na raspolaganje korisničkom poduzeću. Namjera je stranaka razmotriti potrebu za sličnim sporazumom u pogledu privremenog zapošljavanja putem agencije.

Ovaj Sporazum odnosi se na uvjete zapošljavanja radnika zaposlenih na određeno vrijeme, pri čemu se dopušta da o pitanjima koja se odnose na obvezno socijalno osiguranje odlučuju države članice. U tom pogledu socijalni partneri ističu Deklaraciju o zapošljavanju usvojenu na Europskom vijeću u Dublinu 1996., u kojoj je, među ostalim, naglašena potreba razvoja sustava socijalne sigurnosti, koji su više naklonjeni zapošljavanju, putem „razvijanja sustava socijalne sigurnosti koji će se moći prilagoditi novim oblicima rada i koji će osobama koje obavljaju takav rad osigurati odgovarajuću zaštitu.” Stranke ovog Sporazuma ponavljaju gledište izraženo u Sporazumu o radu s nepunim radnim vremenom iz 1997., prema kojem bi države članice trebale provesti ovu Deklaraciju bez odlaganja.

Osim toga, utvrđeno je da su u profesionalnim sustavima socijalne zaštite potrebne inovacije radi prilagodbe sadašnjim uvjetima, a posebno kako bi se predvidjela prenosivost prava.

ETUC, UNICE i CEEP zahtijevaju od Komisije da podnese ovaj Okvirni sporazum Vijeću na odlučivanje, kako bi ovi zahtjevi postali obvezujući u državama članicama koje su stranke Sporazuma o socijalnoj politici, koji je priložen Protokolu (br. 14) o socijalnoj politici uz Ugovor o osnivanju Europske zajednice.

Stranke ovog Sporazuma traže od Komisije da u svom prijedlogu za provedbu ovog Sporazuma od država članica zahtijeva da donesu zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s Odlukom Vijeća, u roku od dvije godine od njezinog donošenja ili da osiguraju (1) da socijalni partneri sporazumno uvedu potrebne mjere do kraja tog razdoblja. Ako je potrebno i nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima, te kako bi povele računa o posebnim poteškoćama ili o provedbi putem kolektivnog ugovora, države članice imaju na raspolaganju najduže dodatnih godinu dana radi usklađivanja s ovom odredbom.

Stranke ovog Sporazuma zahtijevaju da se države članice savjetuju sa socijalnim partnerima prije podnošenja bilo kojeg zakonskog ili drugog prijedloga, radi usklađivanja s ovim Sporazumom.

Ne dovodeći u pitanje ulogu nacionalnih sudova i Suda, stranke ovog Sporazuma zahtijevaju da im Komisija uputi na mišljenje bilo koje pitanje, koje se odnosi na tumačenje ovog Sporazuma na europskoj razini.

Opća razmatranja

1.

Uzimajući u obzir Sporazum o socijalnoj politici, priložen Protokolu (br. 14) o socijalnoj politici uz Ugovor o osnivanju Europske zajednice te posebno članke 3., 4. i 4.2. tog Sporazuma.

2.

Budući da članak 4.2. Sporazuma o socijalnoj politici predviđa da se sporazumi zaključeni na razini Zajednice mogu primijeniti na zajednički zahtjev stranaka potpisnica odlukom Vijeća na prijedlog Komisije.

3.

Budući da je u svom drugom dokumentu o savjetovanju o fleksibilnosti radnog vremena i sigurnosti radnika Komisija najavila predlaganje pravno obvezujućih mjera Zajednice.

4.

Budući da je u svom mišljenju o prijedlogu Direktive o radu s nepunim radnim vremenom Europski parlament pozvao Komisiju da bez odgode podnese prijedloge direktiva o drugim oblicima fleksibilnog rada, kao što je rad na određeno vrijeme i privremeni rad putem agencije za zapošljavanje.

5.

Budući da je u svojim zaključcima s izvanrednog sastanka na vrhu o zapošljavanju, usvojenim u Luxembourgu, Europsko vijeće pozvalo socijalne partnere da sklope sporazume o „modernizaciji organizacije rada, uključujući fleksibilne oblike rada, s ciljem povećanja produktivnosti i konkurentnosti poduzeća te radi postizanja potrebne ravnoteže između fleksibilnosti i sigurnosti”.

6.

Budući da su ugovori o radu na neodređeno vrijeme opći oblik radnog odnosa te da doprinose kakvoći života radnika te poboljšavaju učinak.

7.

Budući da je korištenje ugovora o radu na određeno vrijeme, utemeljeno na objektivnim razlozima, način sprečavanja zlouporaba.

8.

Budući da su ugovori o radu na određeno vrijeme svojstveni za zapošljavanje u pojedinim sektorima, zanimanjima i djelatnostima koji mogu odgovarati i poslodavcima i radnicima.

9.

Budući da više od polovice radnika koji rade na određeno vrijeme u Europskoj uniji čine žene te stoga ovaj Sporazum može doprinijeti poboljšanju jednakih mogućnosti žena i muškaraca.

10.

Budući da se ovim Sporazumom od država članica i socijalnih partnera zahtijeva da sami urede primjenu njegovih općih načela, minimalnih zahtjeva i odredaba, kako bi se u obzir uzela situacija u svakoj pojedinoj državi članici i prilike u pojedinim sektorima i zanimanjima, uključujući djelatnosti sezonske naravi.

11.

Budući da se ovim Sporazumom uzima u obzir potreba za poboljšanjem uvjeta socijalne politike, kako bi se povećala konkurentnost gospodarstva Zajednice te kako bi se izbjeglo nametanje administrativnih, financijskih i pravnih ograničenja na način koji bi priječio stvaranje i razvoj malih i srednjih poduzeća.

12.

Budući da su socijalni partneri u najboljem položaju da pronađu rješenja koja odgovaraju potrebama poslodavaca i radnika te im se stoga mora dodijeliti posebna uloga u provedbi i primjeni ovog Sporazuma,

STRANKE POTPISNICE SPORAZUMJELE SU SE:

Svrha (članak 1.)

Svrha ovog Okvirnog sporazuma jest:

(a)

poboljšati kvalitetu rada na određeno vrijeme osiguranjem primjene načela nediskriminacije;

(b)

ustanoviti okvir za sprečavanje zlouporaba, koje proizlaze iz primjene uzastopnih ugovora o radu ili radnih odnosa na određeno vrijeme.

Područje primjene (članak 2.)

1.

Ovaj Sporazum se primjenjuje na radnike koji rade na određeno vrijeme, koji su sklopili ugovor o radu ili se nalaze u radnom odnosu na način utvrđen zakonom, kolektivnim ugovorima ili praksom u svakoj pojedinoj državi članici.

2.

Države članice, nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima, i/ili socijalni partneri, mogu odlučiti da se ovaj Sporazum ne primjenjuje na:

(a)

početno strukovno osposobljavanje i programe naukovanja;

(b)

ugovore o radu i radne odnose, koji su zaključeni u okviru posebnog obrazovanja na teret države ili obrazovanja koje subvencionira država, programa integracije i programa stručne prekvalifikacije.

Definicije (članak 3.)

1.

U smislu ovog Sporazuma pojam „radnik zaposlen na određeno vrijeme” znači osoba koja je zaključila ugovor o radu ili se nalazi u radnom odnosu, koji je sklopljen neposredno između poslodavca i radnika, a u kojem je prestanak ugovora o radu ili radnog odnosa utvrđen objektivnim okolnostima, kao što je određeni datum, dovršenje određenog posla ili nastupanje određenog događaja.

2.

U smislu ovog Sporazuma pojam „usporedivi radnik, zaposlen na neodređeno vrijeme” znači radnik koji je zaključio ugovor o radu ili se nalazi u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, u istom poduzeću, koji obavlja isti ili slični posao/zanimanje, pri čemu se u obzir uzima stručna osposobljenost/vještine.

U poduzeću u kojem nema usporedivog radnika zaposlenog na neodređeno vrijeme, za usporedbu se koristi važeći kolektivni ugovor ili, ako nema primjenjivog kolektivnog ugovora, nacionalno pravo, kolektivni ugovori ili praksa.

Načelo nediskriminacije (članak 4.)

1.

U pogledu uvjeta zapošljavanja, prema radnicima zaposlenim na određeno vrijeme ne smije se postupati na nepovoljniji način nego prema usporedivim radnicima zaposlenim na neodređeno vrijeme, jedino zato što prvi imaju ugovor ili se nalaze u radnom odnosu na određeno vrijeme, osim ako drukčije postupanje nije opravdano iz objektivnih razloga.

2.

U slučajevima kada je to prikladno, primjenjuje se načelo pro rata temporis.

3.

Način primjene ovog člana utvrđuju države članice nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima i/ili socijalni partneri, uzimajući u obzir pravo Zajednice, nacionalno pravo, kolektivne ugovore i praksu.

4.

Vrijeme potrebno za stjecanje kvalifikacija, u vezi s posebnim uvjetima zapošljavanja, jednako je za radnike zaposlene na određeno vrijeme kao za radnike zaposlene na neodređeno vrijeme, osim u slučaju kada su različite kvalifikacije, stečene za obavljanje rada u određenom vremenu, opravdane iz objektivnih razloga.

Mjere za sprečavanje zlouporaba (članak 5.)

1.

Kako bi spriječile zlouporabe, koje proizlaze iz uzastopnih ugovora o radu ili radnih odnosa na određeno vrijeme, države članice uvode, nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima, u skladu s nacionalnim pravom, kolektivnim ugovorima ili praksom, i/ili socijalni partneri, kada ne postoje odgovarajuće pravne mjere za sprečavanje zlouporaba, tako da uzimaju u obzir potrebe pojedinačnih sektora i/ili kategorija radnika, jednu ili više sljedećih mjera:

(a)

objektivni razlozi kojima se opravdava obnavljanje tih ugovora ili odnosa;

(b)

najdulje ukupno trajanje uzastopnih ugovora o radu ili radnih odnosa na određeno vrijeme;

(c)

broj obnavljanja tih ugovora ili odnosa.

2.

Države članice, nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima, i/ili socijalni partneri prema potrebi utvrđuju pod kojim uvjetima će se ugovori o radu ili radni odnosi na određeno vrijeme

(a)

smatrati „uzastopnim”;

(b)

smatrati ugovorima ili odnosima na neodređeno vrijeme.

Obavješćivanje i mogućnosti za zapošljavanje (članak 6.)

1.

Poslodavci obavješćuju radnike zaposlene na određeno vrijeme o slobodnim radnim mjestima koja se otvaraju u poduzeću ili pogonu, kako bi im osigurali jednaku mogućnost da se pobrinu za dobivanje stalnog radnog mjesta kao i ostalim radnicima. Takve informacije daju se putem općeg priopćenja na pogodnome mjestu u poduzeću ili pogonu.

2.

Poslodavci omogućuju radnicima zaposlenima na određeno vrijeme u najvećoj mogućoj mjeri pristup odgovarajućim mogućnostima za osposobljavanje, kojima poboljšavaju svoju stručnost, razvijaju karijeru i profesionalnu mobilnost.

Obavješćivanje i savjetovanje (članak 7.)

1.

Radnici zaposleni na određeno vrijeme uzimaju se u obzir pri izračunavanju praga iznad kojeg se predstavnička tijela radnika, predviđena nacionalnim pravom te pravom Zajednice, osnivaju u poduzeću na način na koji to zahtijevaju nacionalni propisi.

2.

Način primjene članka 7.1. definiraju države članice nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima i/ili socijalni partneri u skladu s nacionalnim pravom, kolektivnim ugovorima ili praksom te uzimajući u obzir članak 4.1.

3.

Poslodavci moraju u najvećoj mogućoj mjeri pružiti odgovarajuće informacije o radu na određeno vrijeme u poduzeću predstavničkim tijelima radnika.

Odredbe o provedbi (članak 8.)

1.

Države članice i/ili socijalni partneri mogu održati ili donijeti povoljnije odredbe za radnike od odredaba sadržanih u ovom Sporazumu.

2.

Ovaj Sporazum ne utječe na posebne odredbe Zajednice, a posebno odredbe Zajednice koje se odnose na jednako postupanje ili jednake mogućnosti za muškarce i žene.

3.

Provedba ovog Sporazuma nije valjana osnova za smanjivanje opće razine zaštite koja se pruža radnicima u području u kojemu se Sporazum primjenjuje.

4.

Ovaj Sporazum ne utječe na pravo socijalnih partnera da na odgovarajućoj razini, uključujući europsku, zaključuju sporazume kojima se prilagođavaju i/ili nadopunjuju odredbe ovog Sporazuma, tako da se uzimaju u obzir posebne potrebe uključenih socijalnih partnera.

5.

Sprečavanje i rješavanje sporova i radnih sporova koji proizlaze iz primjene ovog Sporazuma provodi se u skladu s nacionalnim pravom, kolektivnim ugovorima i praksom.

6.

Stranke potpisnice provest će reviziju primjene ovog Sporazuma pet godina od datuma donošenja odluke Vijeća, ako to zatraži jedna od stranaka ovog Sporazuma.

 

Fritz VERZETNITSCH

Predsjednik ETUC-a

 

Emilio GABAGLIO

Glavni tajnik ETUC-a

 

Georges JACOBS

Predsjednik UNICE-a

 

Dirk F. HUDIG

Glavni tajnik UNICE-a

 

Antonio CASTELLANO AUYANET

Predsjednik CEEP-a

 

Jytte FREDENSBORG

Glavni tajnik CEEP-a

18. ožujka 1999.


(1)  U smislu značenja članka 2.4. Sporazuma o socijalnoj politici, priloženog Protokolu (br. 14) o socijalnoj politici uz Ugovor o osnivanju Europske zajednice.


Top