EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 21990A1231(01)

Sporazum o osnivanju Europske banke za obnovu i razvoj

OJ L 372, 31.12.1990, p. 4–26 (ES, DA, DE, EL, EN, FR, IT, NL, PT)
Special edition in Finnish: Chapter 11 Volume 016 P. 138 - OP_DATPRO
Special edition in Swedish: Chapter 11 Volume 016 P. 138 - OP_DATPRO
Special edition in Czech: Chapter 11 Volume 017 P. 179 - 201
Special edition in Estonian: Chapter 11 Volume 017 P. 179 - 201
Special edition in Latvian: Chapter 11 Volume 017 P. 179 - 201
Special edition in Lithuanian: Chapter 11 Volume 017 P. 179 - 201
Special edition in Hungarian Chapter 11 Volume 017 P. 179 - 201
Special edition in Maltese: Chapter 11 Volume 017 P. 179 - 201
Special edition in Polish: Chapter 11 Volume 017 P. 179 - 201
Special edition in Slovak: Chapter 11 Volume 017 P. 179 - 201
Special edition in Slovene: Chapter 11 Volume 017 P. 179 - 201
Special edition in Bulgarian: Chapter 11 Volume 006 P. 121 - 143
Special edition in Romanian: Chapter 11 Volume 006 P. 121 - 143
Special edition in Croatian: Chapter 11 Volume 107 P. 17 - 39

Legal status of the document In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/agree_internation/1990/674/oj

Related Council decision

11/Sv. 107

HR

Službeni list Europske unije

17


21990A1231(01)


L 372/4

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


SPORAZUM

o osnivanju Europske banke za obnovu i razvoj

UGOVORNE STRANE,

PRIVRŽENE osnovnim principima višestranačke demokracije, vladavini zakona, poštovanju ljudskih prava i tržišnoj ekonomiji;

POZIVAJUĆI se na Završni dokument Konferencije o sigurnosti i suradnji u Europi iz Helsinkija, a posebno na Deklaraciju o principima;

POZDRAVLJAJUĆI namjeru zemalja Središnje i Istočne Europe da nastave praktičnu primjenu višestranačke demokracije, jačanje demokratskih institucija, vladavinu zakona i poštovanja ljudskih prava i njihovu spremnost primjene reformi s ciljem razvoja tržišno orijentiranih gospodarstava;

UZIMAJUĆI u obzir važnost bliske i usklađene suradnje s ciljem promicanja gospodarskog napretka u zemljama Središnje i Istočne Europe i pomoći njihovim gospodarstvima da postanu međunarodno konkurentna i pomaganju u njihovim obnovama i razvoju te na taj način smanjivanju gdje je to moguće, svakog rizika vezanog za financiranje njihovog gospodarstva;

UVJERENI da će osnivanje različitih financijskih ustanova, europskih po osnovnom karakteru i općenito međunarodnih po Članstvu, pomoći poslužiti toj svrsi i da će uspostaviti novu i jedinstvenu strukturu suradnje u Europi;

SLOŽILI SU SE ovim osnovati Europsku banku za obnovu i razvoj (u daljnjem tekstu „Banka”) koja će djelovati u skladu sa slijedećim:

POGLAVLJE I.

CILJ, FUNKCIJE I ČLANSTVO

Članak 1.

Cilj

Doprinoseći gospodarskom napretku i obnovi, cilj Banke bit će poticanje prijelaza prema gospodarstvima slobodnog tržišta i promicanju privatne i poduzetničke inicijative u zemljama Srednje i Istočne Europe obavezujući se i primjenjujući principe višestranačke demokracije, pluralizam i tržišno gospodarstvo.

Članak 2.

Funkcije

1.   Za ispunjenje svog cilja poticanja prelaska zemalja Srednje i Istočne Europe na gospodarstva slobodnog tržišta i promicanju privatne poduzetničke inicijative, na dugi rok, Banka će pomagati zemljama Članicama primateljicama, primjenjivati strukturne i sektorske gospodarske promjene, uključujući demonopolizaciju, decentralizaciju i privatizaciju, i pomoći njihovim gospodarstvima da postanu potpuno integrirana u međunarodno gospodarstvo ovim mjerama:

i.

promicati, preko privatnih i drugih zainteresiranih investitora, osnivanje, unapređivanje i širenje aktivnosti produktivnog, konkurentskog i privatnog sektora, posebno malih i srednjih poduzeća;

ii.

prikupljanje domaćeg i stranog kapitala i iskusnog menadžmenta u svrhu opisanu u i.;

iii.

poticati produktivna ulaganja, uključujući u sektore usluga i financija, i u njima određenu infrastrukturu gdje je to potrebno za poticanje privatne i poduzetničke inicijative, na taj način pomažući u stvaranju kompetitivnog okruženja i rastuće produktivnosti, životnog standarda i uvjeta rada;

iv.

osigurati tehničku pomoć za pripremu, financiranje i provedbu relevantnih projekata, bilo pojedinih ili u sklopu specifičnih investicijskih programa;

v.

stimulirati i poticati razvoj tržišta kapitala;

vi.

podržavati zdrave i gospodarstveno sposobne projekte u koje su uključene više od jedne zemlje primateljice;

vii.

promicati u punom opsegu ekološki čiste aktivnosti i održiv razvoj;

i

viii.

poduzeti sve ostale aktivnosti i osigurati ostale usluge koje mogu poticati ove funkcije.

2.   U provođenju ovih funkcija navedenih u stavku 1. ovog Članka, Banka će raditi u bliskoj suradnji sa svim svojim Članicama i na način koji smatraju prikladnim u skladu s uvjetima iz ovog Sporazuma, sa Međunarodnim monetarnim fondom, Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj, Međunarodnom financijskom korporacijom, Agencijom za multilateralno investicijsko osiguranje, Organizacijom za ekonomsku suradnju i razvoj, i surađivat će s Ujedinjenim narodima i njegovim specijaliziranim agencijama i drugim srodnim tijelima, i svakim pravnim licem, bilo javnim ili privatnim, baveći se gospodarskim razvojem i investiranjem u zemljama Srednje i Istočne Europe

Članak 3.

Članstvo

1.   Članstvo u Banci bit će otvoreno:

i.

(1) europskim zemljama i (2) ne-europskim zemljama Članicama Međunarodnog monetarnog fonda;

i

ii.

Europskoj ekonomskoj zajednici i Europskoj investicijskoj banci.

2.   Zemlje pogodne za Članstvo prema stavku 1. ovog Članka, koje ne postanu Članovi u skladu sa Člankom 61. ovog Sporazuma, mogu biti primljene, prema rokovima i uvjetima koje Banka može odrediti, u Članstvo u Banku ako za to pozitivno glasuje najmanje dvije trećine guvernera, predstavljajući najmanje tri četvrtine ukupne glasačke snage Članica.

POGLAVLJE II.

KAPITAL

Članak 4.

Autorizirani temeljni kapital

1.   Originalni autorizirani osnivački kapital bit će deset tisuća milijuna (10 000 000 000) ECU-a. Bit će podijeljen u jedan milijun (1 000 000) dionica, po vrijednosti a pari deset tisuća (10 000) ECU-a svaka, koje-će biti slobodne za upis samo Članovima prema odredbama Članka 5. ovog Sporazuma.

2.   Originalni temeljni kapital bit će podijeljen u uplaćeni dionički kapital i dionice po pozivu. Početna ukupna zbirna vrijednost uplaćenih dionica bit će tri tisuće milijuna (3 000 000 000) ECU-a.

3.   Autorizirani temeljni kapital može se povećati u vrijeme i pod uvjetima koji će se činiti preporučljivima, glasovima najmanje dvije trećine guvernera, koji će predstavljati najmanje tri četvrtine ukupne glasačke snage Članica.

Članak 5.

Upis dionica

1.   Svaki Član će upisati dionice temeljnog kapitala Banke, uvjetovan izvršenjem zakonskih obaveza Članova. Svaki upis originalnog autoriziranog temeljnog kapitala bit će u uplaćenim dionicama i dionicama po pozivu u omjeru tri (3) prema sedam (7). Početni broj dionica slobodnih za upis Potpisnika ovog Sporazuma koji su postali Članovi u skladu sa Člankom 61. ovog Sporazuma bit će utvrđen u Dodatku A. Niti jedan Član neće moći početno upisati manje od sto (100) dionica.

2.   Početni broj dionica koje će upisati zemlje primljene u Članstvo u skladu sa Člankom 2. i 3. ovog Sporazuma odredit će Odbor guvernera; osiguravajući, ipak, da neće biti odobren niti jedan upis koji će za posljedicu imati smanjenje postotka temeljnog kapitala u vlasništvu zemalja Članica Europske ekonomske zajednice, zajedno sa Europskom ekonomskom zajednicom i Europskom investicijskom bankom, ispod većine ukupno upisanog temeljnog kapitala.

3.   Odbor guvernera će u razdobljima ne većim od pet (5) godina ponovno razmotriti temeljni kapital Banke. U slučaju porasta u autorizirani temeljni kapital, svaki Član će imati razumnu priliku upisati, prema istovjetnim rokovima i uvjetima koje će odrediti Odbor guvernera, sve do proporcionalnog porasta dionica jednako proporciji podnesenih upisanih dionica prema ukupno upisanim temeljnim kapitalom odmah nakon takvog povećanja. Niti jedan Član neće biti obavezan upisati bilo koji dio povećanja temeljnog kapitala.

4.   Prema odredbi iz stavka 3. ovog Članka, Odbor guvernera može, na zahtjev jedne Članice, povećati upis te Članice, ili dodijeliti dionice Članici unutar autoriziranog temeljnog kapitala koje nisu uzeli drugi Članovi; osiguravajući, ipak, da taj porast neće utjecati na smanjivanje postotka temeljnog kapitala u vlasništvu zemalja Članica Europske ekonomske zajednice, zajedno sa Europskom ekonomskom zajednicom i Europskom investicijskom bankom, ispod većine ukupno upisanog temeljnog kapitala.

5.   Dionice temeljnog kapitala početno upisane od Članica bit će izdavane at par (po nominalnoj vrijednosti). Ostale dionice bit će izdavane at par (po nominalnoj vrijednosti) osim ako Odbor guvernera, s najmanje dvije trećine glasova guvernera, koji predstavljaju najmanje dvije trećine ukupne glasačke snage Članica, odluči izdati ih u posebnim okolnostima pod drugim uvjetima.

6.   Dionice temeljnog kapitala ne smiju se zalagati niti opteretiti ni na koji način i ne mogu biti prenosive, osim Banci u skladu s Poglavljem VII. ovog Sporazuma.

7.   Odgovornost Članica za obveze Banke po dionicama ograničen je do nenaplaćenog dijela cijene po kojima su izdane. Niti jedan Član neće biti odgovoran na temelju Članstva za obaveze Banke.

Članak 6.

Uplata upisanih dionica

1.   Uplata uplaćenih dionica od početno upisane sume svakog Potpisnika ovog ugovora, koji postaju Članovi u skladu sa Člankom 62, bit će obavljena u pet (5) rata po dvadeset (20) posto ukupne svote. Svaki Član uplatit će prvu ratu u roku od šezdeset (60) dana od stupanja na snagu ovog Sporazuma, ili od dana polaganja sredstva ratificiranja (potvrde), prihvaćanja ili odobravanja u skladu sa Člankom 61, ako je ovo potonje poslije dana stupanja na snagu. Ostale četiri (4) rate bit će obaveza nakon godine dana od dana od kojeg je prethodna rata postala obaveza i svaki Član platit će prema zakonskim zahtjevima.

2.   Pedeset (50) posto uplate svake rate u vezi sa stavkom 1. ovog Članka, ili uz dopuštenje Članova u skladu sa stavkom 2. Članka 3. ovog Sporazuma, može biti u vlastitim mjenicama ili drugim vrijednosnicama izdanim od svakog Člana i denominiranim u ECU-e, USA dolare ili u japanske jene, da bi bili povučeni kada Banka zatreba novčana sredstva za isplatu kao rezultat svojih djelatnosti.

Ove obveznice moraju biti neprenosive, ne smiju donositi kamatu i plative po tržišnoj vrijednosti. Zahtjevi za naplatu po takvim mjenicama ili obveznicama trebali bi biti, u razumnom vremenskom periodu, takvi da vrijednost te potražnje u ECU-ima u vrijeme zahtjeva od svakog pojedinog Člana bude proporcionalna broju uplaćenih dionica upisanih i u vlasništvu svakog Člana koji je položio takve mjenice ili obveznice.

3.   Sve obveznice plaćanja Članova u vezi s upisom dionica u početni temeljni kapital bit će plaćene ili u ECU-ima, USA dolarima ili japanskim jenima na temelju prosječnog tečaja primjenjivane valute prema ECU-u u vremenu od 30. rujna 1989. do uključivo 31. ožujka 1990.

4.   Plaćanje upisane sume u uplaćeni temeljni kapital Banke bit će podložno pozivu, s obzirom na Članak 17. i 42. ovog Sporazuma, samo ako i kada to zatraži Banka zbog isplate svojih obaveza.

5.   U slučaju poziva prema stavku 4. ovog Članka, Član vrši plaćanje u ECU-ima, USA dolarima ili japanskim jenima. Ovakvi pozivi moraju biti jedinstveno izraženi u vrijednosti ECU-a prema svakoj dionici po pozivu obračunatoj u vrijeme poziva.

6.   Banka će odrediti mjesto za svako plaćanje prema ovom Članku u roku od mjesec dana od nastupnog sastanka Odbora guvernera, osiguravajući da, prije takve odluke, plaćanje prve rate iz stavka 1. ovog Članka bude izvršeno u Europskoj investicijskoj banci, kao opunomoćenika Banke.

7.   Za upise osim onih iz stavka 1, 2. i 3. ovog Članka, plaćanje Članova s obzirom na upisane uplaćene dionice u ovlaštenom temeljnom kapitalu, bit će obavljena u ECU,ima, USA dolarima i japanskim jenima bilo u gotovini, mjenicama ili drugim vrijednosnicama.

8.   U skladu s ovim Člankom, plaćanje ili denominacija u ECU-ima mora uključiti plaćanje ili denominaciju u bilo kojoj potpuno konvertibilnoj valuti koja je jednaka na dan plaćanja ili unovčenja vrijednosti obaveze u ECU-ima,

Članak 7.

Redovni izvori kapitala

Izraz „redovni izvori kapitala” Banke koji je u upotrebi u ovom sporazumu uključuje slijedeće:

i.

autorizirani temeljni kapital Banke, uključujući uplative i dionice po pozivu, upisane prema Članku 5. ovog sporazuma;

ii.

sredstva prikupljena Bankovnim pozajmljivanjem na temelju ovlasti danim u podstavku i. Članka 20. ovog sporazuma, za koje je na snazi obveza poziva predviđena u stavku 4. Članka 6. ovog sporazuma;

iii.

sredstva prikupljena po osnovi otplata zajmova ili garancija i proizlazeći iz raspolaganja kapitalnim ulaganjima danih po izvorima označenim u podstavcima i. i ii. ovog Članka;

iv.

prihod proistekao od zajmova i kapitalnih ulaganja odobrenih iz izvora označenih u podstavcima i. i ii. ovog Članka i prihod proistekao iz garancija i osiguranja koji ne čine dio specijalnih djelatnosti Banke;

i

v.

sva ostala sredstva ili prihod koje je Banka primila a koji ne čine dio izvora njezinih specijalnih sredstava prema Članku 19. ovog Sporazuma.

POGLAVLJE III.

DJELATNOSTI

Članak 8.

Zemlje primatelji i upotreba sredstava

1.   Izvori i sredstva Banke isključivo će se upotrebljavati za ostvarivanje cilja i provođenje zadataka postavljenih prije, odnosno, u Članku 1. i 2. ovog Sporazuma.

2.   Banka može provoditi svoje djelatnosti u zemljama Srednje i Istočne Europe koje odlučno idu u prijelaz prema tržišno orijentiranim gospodarstvima i unapređenju privatne i poduzetničke inicijative, a što se primjenjuje, konkretnim koracima i na druge načine, pravilima postavljenim prije u Članku 1. ovog Sporazuma.

3.   U slučajevima kada Član primjenjuje politiku koja nije u skladu sa Člankom 1. ovog Sporazuma, ili u iznimnim okolnostima Odbor direktora će odlučiti da li će Članu biti zabranjen pristup izvorima ili na drugi način ograničen i u skladu s tim dati preporuke Odboru guvernera. Svaku odluku u takvim slučajevima donosi Odbor guvernera većinom od najmanje dvije trećine guvernera koja predstavlja najmanje tri četvrtine ukupne glasačke snage Članova.

4.

i.

Svaka zemlja potencijalni primatelj može tražiti da joj Banka osigura pristup njezinim izvorima za ograničene svrhe kroz tri (3) godine počevši od stupanja na snagu ovog ugovora. Svaki takav zahtjev bit će pridodan kao sastavni dio ovog Sporazuma čim se sastavi.

ii.

Kroz to razdoblje:

a)

Banka će osigurati takvoj zemlji i poduzećima na njezinom teritoriju, prema njihovom zahtjevu, tehničku pomoć i druge vrste pomoći usmjerenim u financiranje privatnog sektora, olakšati prijelaz iz državno upravljanih poduzeća u privatno vlasništvo i kontrolu, i pomoći poduzeća koja djeluju konkurentno i kreću se ka sudjelovanju u tržišno orijentiranom gospodarstvu, u skladu s ciljem postavljenim u stavku 3. Članka 11. ovog Sporazuma;

b)

ukupna suma svake tako osigurane pomoći ne smije nadmašiti ukupnu svotu isplaćenog gotovog novca i mjenica izdanih od te zemlje za svoje dionice.

iii.

na kraju tog razdoblja, odluku koja dozvoljava takvoj zemlji pristup izvan granica određenih u podstavcima (a) i (b) donijet će Odbor guvernera većinom od najmanje tri četvrtine guvernera koji predstavljaju osamdeset i pet (85) posto ukupne glasačke snage Članova.

Članak 9.

Redovne i specijalne djelatnosti

Djelatnosti Banke sastoje se od redovnih djelatnosti financiranih iz redovnih kapitalnih izvora Banke prema Članku 7. ovog Sporazuma i specijalne djelatnosti financirane iz izvora specijalnih sredstava prema Članku 19. ovog Sporazuma. Mogu se kombinirati dva tipa djelatnosti.

Članak 10.

Podjela djelatnosti

1.   Izvori redovnog kapitala i izvori specijalnih sredstava Banke moraju u svako vrijeme i u svakom pogledu biti čuvani, korišteni, povjereni, investirani ili na drugi način raspoređeni, te u potpunosti odvojeni jedni od drugih. Financijska izvješća Banke moraju pokazivati rezerve Banke, zajedno s njezinim redovnim djelatnostima i odvojeno, njezinim specijalnim djelatnostima.

2.   Izvori redovnog kapitala Banke ne mogu ni pod kojim uvjetima biti opterećeni ili upotrijebljeni za rasterećenje gubitaka i dugovanja proisteklih iz specijalnih djelatnosti ili drugih aktivnosti za koje su izvori specijalnih sredstava prvotno upotrijebljeni ili povjereni.

3.   Troškovi koji pripadaju direktno redovnim djelatnostima teretit će izvore redovnog kapitala Banke. Troškovi koji pripadaju direktno specijalnim djelatnostima teretit će izvore specijalnih sredstava. Svi drugi troškovi, prema stavku 1. Članka 18. ovog ugovora, bit će raspoređeni prema odluci Banke.

Članak 11.

Način djelovanja

1.   Banka će provoditi svoje operacije U promicanju svojih ciljeva i djelatnosti navedenih u Članku 1. i 2. ovog Sporazuma po nekom ili svim od slijedećih načina:

i.

dajući ili sufinancirajući zajedno s mnogostranim ustanovama, komercijalnim bankama ili drugim zainteresiranim stranama, ili sudjelujući u zajmovima poduzećima privatnog sektora, zajmovima svim državnim poduzećima koja djeluju konkurentno i kreću se prema učešću u tržišno orijentiranom gospodarstvu, i zajmovima svim državnim poduzećima za olakšavanje njihovog prelaska ka privatnom vlasništvu i kontroli; a posebno. u omogućavanju ili povećanju učešća privatnog i/ili stranog kapitala i takvim poduzećima;

ii.

(a)

ulažući u kapital privatnih poduzeća;

(b)

ulažući u kapital bilo kojeg državnog poduzeća koja djeluju konkurentno i kreću se k učešću u tržišno orijentiranom gospodarstvu, i ulažući u kapital državnog poduzeća za, olakšanje njihovog prijelaza u privatno vlasništvo i kontrolu; posebno za olakšavanje ili povećanje učešća privatnog i/ili stranog kapitala. u takvim poduzećima;

i

(c)

osiguravanjem, gdje drugi vidovi financiranja nisu prikladni, izdavanjem, vrijednosnih dionica kapitala i privatnih i državnih poduzeća navedenih u (b) u svrhu spomenutu u tom podstavku;

iii.

olakšavajući pristup domaćem i međunarodnom tržištu kapitala poduzećima privatnog sektora ili drugim poduzećima navedenim u podstavku i. ovog stavka u svrhu spomenutu u tom podstavku, kroz osiguranje garancija, gdje drugi vidovi financiranja nisu prikladni, i kroz financijsko savjetovanje i druge oblike pomoći;

iv.

razvijajući izvore specijalnih sredstava u skladu s ugovorom koji utvrđuje njihovu upotrebu;

i

v.

dajući ili sudjelujući u zajmovima i osiguravajući tehničku pomoć za obnovu ili razvoj infrastrukture, uključujući programe zaštite okoliša, neophodne za razvoj privatnog sektora i prijelaz na tržišno orijentirano gospodarstvo.

U smislu ovog stavka, za državna poduzeća se neće smatrati da djeluju konkurentno ako ne djeluju samostalno u uvjetima konkurentskog tržišta i za ako za njih ne vrijedi Zakon o stečaju.

2.

i.

Odbor direktora će najmanje jednom godišnje ponovno razmotriti djelatnosti Banke i strategiju davanja zajmova u svakoj zemlji primatelju kako bi osigurali da su cilj i funkcije Banke, kao što je navedeno u Članku 1. i 2. ovog. Sporazuma, u potpunosti ispunjeni. Sve odluke u svezi s tim ponovnim razmatranjem donose se većinom od najmanje dvije trećine direktora, predstavljajući najmanje tri četvrtine ukupne glasačke snage Članova.

ii.

Spomenuta revizija uključuje razmatranje, između ostalog, napretka svake zemlje primatelja u decentralizaciji, demonopolizaciji i privatizaciji i relativni dio zajmova Banke privatnim poduzećima, državnim poduzećima u procesu prijelaza ka tržišno orijentiranom gospodarstvu ili privatizaciji, za infrastrukturu, za tehničku pomoć i druge svrhe.

3.

i.

Ne više od četrdeset (40) posto sume ukupno danih zajmova, garancija i ulaganja kapitala Banke bez predrasuda prema drugim djelatnostima navedenim u ovom Članku, bit će namijenjen državnom sektoru. Takvo postotno ograničenje bit će tijekom perioda od dvije (2) godine, počevši s danom početka djelatnosti Banke, godinu za godinom, i zatim u skladu sa svakom slijedećom financijskom godinom.

ii.

Za svaku zemlju, ne više od četrdeset (40) posto sume ukupno danih zajmova, garancija i ulaganja kapitala Banke kroz razdoblje od pet (5) godina, godinu za godinom, i bez predrasude prema drugim djelatnostima Banke, naznačenim u ovom članku, bit će osigurano državnom sektoru.

iii.

U smislu ovog stavka,

(a)

državni sektor obuhvaća nacionalne i lokalne vlasti njihove agencije i poduzeća u njihovom vlasništvu i pod kontrolom nekoga od njih;

(b)

zajam, garancija, ili ulaganja kapitala u državno poduzeće koje primjenjuje program za postizanje privatnog vlasništva i kontrole ne smatra se ulaganjem u državni sektor;

(c)

zajmovi financijskim posrednicima za daljnje zajmove privatnom sektoru neće se smatrati davanjem u državni sektor.

Članak 12.

Ograničenje redovnih djelatnosti

1.   Ukupna svota nepodmirenih zajmova, i garancija odobrenih u redovnim djelatnostima Banke neće biti povećana ni u koje vrijeme, ako će se takvim povećanjem nadmašiti ukupna svota nesmanjenog upisanog kapitala, rezervi i viškova uključenih u izvore redovnog kapitala (sc. Banke).

2.   Svota pojedinog ulaganja kapitala ne smije normalno nadmašiti postotak kapitala dotičnog poduzeća određenog, po općem pravilu kojeg će donijeti Odbor direktora. Banka neće težiti putem takvog ulaganja zadržavanja kontrolnog interesa u dotičnom poduzeću i neće prakticirati takvu kontrolu ili preuzeti izravnu odgovornost za upravljanje pojedinog poduzeća u koje je uloženo, osim u slučaju stvarnog ili prijetećeg neplaćanja u pojedinom od svojih ulaganja, stvarne ili prijeteće nelikvidnosti poduzeća u koje je takvo ulaganje učinjeno, ili u drugim situacijama, u kojima, prema mišljenju banke, prijeti ugrožavanju takve investicije, u kojem slučaju Banka može poduzeti takvu akciju i postupke za koje smatra da su nužni za zaštitu njenih interesa.

3,   Suma isplaćenih ulaganja kapitala Banke ne smije ni u kojem trenutku prerasti sumu koja odgovara njezinom neumanjenom uplaćenom upisanom kapitalu, viškovima i općim rezervama.

4.   Banka neće izdavati garancije za izvozne kredite niti poduzimati akcije osiguranja.

Članak 13.

Principi djelovanja

Banka će djelovati u skladu s ovim principima;

i.

Banka će primjenjivati čvrste bankarske principe u svim svojim djelovanjima.

ii.

djelovanje Banke će osigurati financiranje specifičnih projekata, bilo pojedinačnih ili u sklopu specifičnih investicijskih programa, i tehničku pomoć, s namjerom da ispuni svoj cilj i funkciju kao što je planirano u Članku 1. i 2. ovog sporazuma.

iii.

Banka neće financirati niti jedan pothvat na teritoriju Člana ako Član ima primjedbu na takvo financiranje;

iv.

Banka neće dozvoliti da se nesrazmjerne sume iz njezinih izvora upotrebljavaju u korist bilo kojeg Člana;

v.

Banka će nastojati zadržati razumnu raznolikost u svim svojim ulaganjima;

vi.

prije nego što zajam, garancija ili ulaganje budu odobreni, kandidat mora podnijeti odgovarajuću molbu, a predsjednik Banke će molbu u pismenom obliku predočiti Odboru direktora, zajedno s preporukama na temelju proučavanja osoblja (sc. Banke);

vii.

Banka neće preuzeti niti jedno financiranje, ili osigurati ma koju uslugu, kada je podnositelj molbe u mogućnosti dobiti drugdje zadovoljavajuće financiranje ili usluge pod rokovima i uvjetima koje Banka smatra razumnima;

viii.

u pribavljanju i osiguranju financiranja, Banka će platiti u skladu s očekivanjem da će uzajmitelj i njegov garant ako ga ima, biti u stanju udovoljiti svojim obvezama u skladu s ugovorom o financiranju;

ix.

u slučaju direktnog zajma odobrenog od Banke, Banka će uzajmitelju dozvoliti podizanje novca samo za podmirenje troškova za koje se stvarno zadužio;

x.

Banka će nastojati obrtati svoje fondove prodajom svojih ulaganja privatnim ulagačima kad god to može odgovarajuće učiniti pod zadovoljavajućim uvjetima;

xi.

u svojim ulaganjima u privatna poduzeća, Banka će preuzeti financiranje po odgovarajućim rokovima i uvjetima, uzimajući u obzir obveze poduzeća, rizik preuzimanja od Banke, i rokove i uvjete normalno dobivene od privatnih ulagača za slično ulaganje;

xii.

Banka neće ograničavati pribavljanje roba i usluga iz bilo koje zemlje u dobivanju zajma, ulaganja ili drugog financiranja preuzetog u redovnoj ili specijalnoj djelatnosti Banke, a Banka će u svim odgovarajućim slučajevima, davati zajmove i ostale usluge temeljene na međunarodnim pozivima na tendere;

i

xiii.

Banka će poduzeti neophodne mjere za osiguranje da će dobiveni zajam, garanciju ili udio u njima od strane Banke, ili ulaganja kapitala biti upotrijebljen u svrhu za koju je zajam ili ulaganje kapitala i uz obaveznu pažnju uzeti u obzir gospodarstvo i efikasnost.

Članak 14.

Rokovi i uvjeti za zajmove i garancije

1.   U slučaju davanja zajma, sudjelovanju u njemu, ili davanja garancija Banke, ugovor će utvrditi rokove i uvjete za svaki zajam ili garanciju, uključujući one o plaćanju glavnice, kamata i ostalih pristojbi, odnosno tarifa, rokova dospijeća i dana plaćanja s obzirom na zajam ili garanciju. U ugovaranju ovih rokova i uvjeta, banka će u potpunosti; uzeti u obzir potrebu osiguranja svog prihoda.

2.   Kada primatelj zajma ili garancija zajma nije ujedno i Član, ali je državno poduzeće, Banka može, kada se to čini poželjnim, imajući na umu Različite pristupe odgovarajućim javnim i državnim poduzećima u prelasku ka privatnom vlasništvu i kontroli, tražiti od Člana ili Članova na čijem teritoriju će se vršiti dotični projekt, ili javne agencije ili nekog sredstva tog Člana ili Članova prihvatljivog za Banku, garantiranje otplate glavnice i plaćanja kamata i drugih pristojbi i zajmovnih taksi u skladu s tim uvjetima. Odbor direktora će jednom godišnje razmotriti poslovanje Banke n,a tom području, dajući dužnu pažnju kreditnoj vrijednosti Banke.

3.   Ugovor o zajmu ili garanciji mora toćano navesti valutu ili valute, ili ECU, u kojoj će nadalje biti obavljena sva plaćanja Banci.

Članak 15.

Provizija i pristojbe

1.   Banka će zaračunavati, uz kamatu, proviziju na odobrene zajmove ili učešće u njima kao dio svojih redovnih djelatnosti. Rokove i uvjete ove provizije određivat će Odbor direktora.

2.   Prilikom garantiranja zajmova kao dijela svojeg redovnog djelovanja, ili osiguranja prodaje vrijednosnica, Banka će naplatiti pristojbu, plativu po cijeni i vremenu koje je odredio Odbor direktora, za, osiguranje odgovarajuće naknade za rizik.

3.   Odbor direktora može odrediti i druge tarife Banke u njezinom redovitom poslovanju i svaku proviziju, pristojbu i druge tarife u svojem specijalnom poslovanju.

Članak 16.

Specijalna rezerva

1.   Prema Članku 15. ovog Sporazuma iznos provizija i pristojbi koje je Banka primila bit će stavljen na stranu kao specijalna rezerva, koja će se čuvati da bi se namirili troškovi Banke u skladu s Člankom 17. ovog Sporazuma. Banka može odlučiti da će se posebno, rezerva čuvati u tom likvidnom obliku.

2.   Ako Odbor direktora ustanovi da je specijalna rezerva odgovarajuća, on može odlučiti da će ubuduće sva ili pak samo dio navedenih provizija ili pristojbi formirati dio dohotka Banke.

Članak 17.

Metode plaćanja gubitaka banke

1.   U redovitom poslovanju Banke, u slučajevima kada dođe do dugova ili nenamirenja zajmova koje je Banka dala, sudjelovala u njima ili garantirala, i u slučaju gubitaka zbog osiguranja i ulaganja kapitala, Banka će poduzeti akcije koje smatra odgovarajućima. Banka će se pridržavati odgovarajućih propisa kako bi izbjegla moguće gubitke.

2.   Gubici koji nastaju u redovitom poslovanju Banke teretit će:

i.

prvo, propise koji se odnose na stav 1. ovog Članka;

ii.

drugo, čisti dohodak

iii.

treće, na teret specijalnih rezervi osiguranih prema Članku 16. ovog Sporazuma;

iv.

četvrto, na teret općih rezervi i viškova;

v.

peto, na teret neumanjenog uplaćenog kapitala; i

vi.

zadnje, odgovarajuće sume nepozvanog upisanog otkazivog kapitala koji će biti pozvan u skladu s odredbama stava 4. i 5. Članka 6. ovog Sporazuma.

Članak 18.

Specijalna sredstva

1.   Banka može prihvatiti upravljanje specijalnim sredstvima koja su osnovana da služe određenoj svrsi i nalaze se u okviru funkcija Banke. Puni troškovi upravljanja nekih takvih sredstava ići će na teret tih specijalnih sredstava.

2.   Specijalna sredstva koje je banka prihvatila mogu se koristiti na bilo koji način i po bilo kojim rokovima i uvjetima u skladu sa svrhom i funkcijama Banke, s drugim primjenjivim odredbama ovog Sporazuma i sa sporazumom ili sporazumima srodnim takvim sredstvima.

3.   Banka će prihvatiti takva pravila i propise koja bi se moglo zahtijevati prilikom osnivanja, upravljanja i korištenja pojedinih specijalnih sredstava. Takva pravila i propisi morat će biti u skladu s odredbama ovog Sporazuma, osim onih odredaba koje će se upotrebljavati izričito u redovitom poslovanju banke.

Članak 19.

Izvori specijalnih sredstava

Izraz „Izvori specijalnih sredstava” odnosit će se na izvor svakog specijalnog sredstva i sadržavat će:

i.

sredstva koje je Banka prihvatila da bi se uključili u bilo koji posebni fond;

ii.

sredstva koja su vraćena s.obzirom na zajmove ili garancije, i koja proizlaze iz ulaganja kapitala, te su financirana iz bilo kojih specijalnih sredstava, prema pravilima i propisima kojima se upravlja tim Specijalnim sredstvima, i primljena od takvih Specijalnih sredstava;

i

iii.

prihod proizašao iz ulaganja u izvore specijalnih sredstava.

POGLAVLJE IV.

POZAJMLJIVANJE I DRUGE RAZLIČITE OVLASTI

Članak 20.

Osnovne ovlasti

1.   Banka će uz ovlasti navedene drugdje u ovom Sporazumu, imati ovlasti za:

i.

pozajmljivanje sredstava u zemljama Članicama ili drugdje, osiguravajući uvijek:

(a)

prije prodaje svojih obveznica na prostoru te zemlje, Banka će morati dobiti njezinu suglasnost;

i

(b)

dobivanje odobrenja zemlje u kojoj će se vršiti denominacija obveznica Banke u valutu zemlje Članice;

ii.

ulagati ili deponirati sredstva koja joj nisu potrebna u njezinim djelatnostima;

iii.

kupovati i prodavati vrijednosnice, na sekundarnom tržištu, koje je Banka izdala ili za njih garantira ili u koje je uložila;

iv.

garantirati vrijednosnice u koje je uložila zbog njihove lakše prodaje;

v.

osiguravati ili sudjelovati u osiguravanju‚ vrijednosnica izdanih od bilo kojeg poduzeća u suglasnosti sa svrhom i djelatnostima Banke;

vi.

osigurati tehnički savjet i pomoć koji služe određenoj svrsi i nalaze se u okviru njezinih djelatnosti;

vii.

primjenu takvih drugih ovlasti i prihvaćanje takvih pravila i propisa koje mogu biti potrebne odnosno podesne u unapređivanju cilja i djelatnosti, u skladu s odredbama ovog Sporazuma;

viii.

sklopiti ugovor o kooperaciji s bilo kojim javnim ili pravnim privatnim pravnim licem ili licima.

2.   Svaka vrijednosnica koju je Banka izdala ili za nju garantira morat će imati na sebi uočljiv navod da bi se znalo da to nije obveznica bilo koje vlade ili zemlje Članice; osim ako to zapravo nije obaveza određene vlade ili Članice, u kojem slučaju će to biti navedeno.

POGLAVLJE V.

VALUTE

Članak 21.

Određivanje i upotreba valuta

1.   Kada u ovom Sporazumu bude potrebno ustanoviti da li je neka valuta potpuno konvertibilna u svrhu ovog Sporazuma, takvu odluku donijet će Banka, i to iznad svega uzimajući u obzir potrebu za očuvanjem svojih vlastitih financijskih interesa, i to nakon konzultacija, ako su potrebne, s Međunarodnim monetarnim fondom.

2.   Članovi ne bi smjeli nametati nikakva ograničenja na primitak, čuvanje, korištenje ili transfer iz/u Banku slijedećeg:

i.

valute ili ECU-a koje je Banka primila na plaća,njem upisanog temeljnog kapitala u skladu sa Člankom 6 ovog Sporazuma;

ii.

valuta koje je banka dobila pozajmljivanjem;

iii.

valute i druge izvore kojima banka upravlja kao doprinos specijalnim sredstvima;

i

iv.

valute koje je banka primila na temelju glavnice, kamata, dividendi ili drugih pristojbi koji su u svezi s zajmovima i ulaganjima, ili koje proizlaze iz raspolaganja investicijama ostvarenim iz bilo kojeg fonda navedenog u podstavku i. do iii. ovog stavka, ili u plaćanju provizije, pristojbi ili drugih davanja.,

POGLAVLJE VI.

ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE

Članak 22.

Struktura

Banka će imati Odbor guvernera, Odbor direktora, Predsjednika, jednog ili više dopredsjednika i druge dužnosnike i osoblje koje će se smatrati neophodnim.

Članak 23.

Odbor guvernera: sastav

1.   Svaki Član bit će predstavljen na Odboru guvernera i imenovat će jednog guvernera i jednog zamjenika. Svaki guverner i zamjenik radit će na zadovoljstvo Člana koji ga je imenovao. Niti jedan zamjenik ne može glasovati osim u odsutnosti njegovog ili njezinog principa. Na svakom godišnjem sastanku, Odbor će izabrati jednog od guvernera kao Predsjednika koji će taj položaj zadržati sve do izbora sljedećeg Predsjednika.

2.   Guverneri i zamjene vršit će tu dužnost bez nagrade Banke.

Članak 24.

Odbor guvernera: ovlasti

1.   Sve ovlasti Banke bit će prenesene na Odbor guvernera.

2.   Odbor guvernera može prenijeti u Odbor direktora neke ili sve svoje ovlasti, osim ovih ovlasti:

i.

primiti nove Članove i odrediti uvjete njihovog primanja;

ii.

porast ili pad odobrenog temeljnog kapitala Banke;

iii.

suspendirati Člana;

iv.

ocijeniti molbu o tumačenju i primjeni ovog Sporazuma koju donese Odbor direktora;

v.

odobriti sklapanje općeg sporazuma o kooperaciji s drugim međunarodnim organizacijama;

vi.

izabrati direktore i Predsjednika Banke;

vii.

odrediti nagradu za direktore i zamjenike direktori, te plaću i druge uvjete ugovora o radu za predsjednika;

viii.

odobriti, nakon revizorovog izvještaja, opću bilance i izvještaj o dobiti i gubitku Banke;

ix.

odrediti zalihe i dodjelu i podjelu dohotka Banke;

x.

poboljšati ovaj Sporazum;

xi.

odlučiti o završetku djelovanja banke i raspodjeli imovine;

i

xii.

izvršavati i druge ovlasti kao što su već izričito navedene u Odboru guvernera u ovom Sporazumu.

3.   Odbor guvernera će zadržati potpune ovlasti da bi imali vlast nad svakim predmetom koji je dodijeljen u vlasništvo Odbora direktora prema stavu 2 ovog Članka, ili bilo gdje u ovom Sporazumu.

Članak 25.

Odbor guvernera: procedura

1.   Odbor guvernera održavat će godišnji sastanak i druge sastanke koje će pripremati Odbor ili koje će sazivati Odbor direktora. Sastanak Odbora guvernera mora se sazvati, od strane Odbora direktora, kadgod to zatraže najmanje (5) Članova Banke ili Članovi koji drže najmanje četvrtinu ukupne glasačke snage Članova.

2.   Dvije trećine guvernera će predstavljati kvorum za svaki sastanak Odbora guvernera, osiguravajući većinu od najmanje dvije trećine ukupne glasačke snage Članova.

3.   Odbor guvernera, može putem propisa ustanoviti postupak pomoću kojeg Odbor direktora može, kada potonji smatra takvu akciju preporučljivom, dobiti glasove guvernera o pojedinim pitanjima bez sazivanja sastanka Odbora guvernera.

4.   Odbor guvernera, i Odbor direktora u mjeri u kojoj je ovlašten, može prihvatiti takve odredbe i pravila i utemeljiti pomoćna tijela ako bude potrebno ili primjereno za vođenje poslova Banke.

Članak 26.

Odbor direktora: sastav

1.   Odbor direktora sastojat će se od dvadeset i tri (23) Člana koji ne mogu biti Članovi Odbora guvernera i od kojih će:

i.

jedanaest izabrati guverneri, predstavnici Belgije, Danske, Francuske, Savezne Republike Njemačke, Grčke, Turske, Italije, Luksemburga, Nizozemske, Portugala, Španjolske, Ujedinjenog Kraljevstva (UK), Europske ekonomske zajednice i Europske investicijske banke;

i

ii.

dvanaest izabrati guverneri predstavnici ostalih Članova, od kojih:

(a)

četiri (4) od guvernera predstavnika zemalja navedenih u Dodatku A kao zemlje Središnje i Istočne Europe pogodne za suradnju s Bankom;

(b)

četiri (4) od guvernera predstavnika onih zemalja navedenih u Dodatku A kao ostale zemlje Europe;

(c)

četiri (4) od guvernera predstavnika onih zemalja navedenih u Dodatku A kao ne-europske zemlje.

Direktori, isto kao i predstavnici Članova izabrani od guvernera, mogu predstavljati Članove koji im dodijele svoje glasove.

2.   Direktori moraju biti osobe visokog znanja u gospodarstvenim i financijskim stvarima i moraju biti izabrani u skladu sa Dodatkom B.

3.   Odbor guvernera može povećati ili smanjiti broj, ili revidirati sastav Odbora direktora, uzimajući u obzir promjene u broju Članica Banke, za što su potrebni glasovi najmanje dvije trećine guvernera, predstavnika najmanje tri četvrtine ukupne glasačke snage Članova. Bez štete za, provođenje ovih ovlasti do slijedećih izbora, broj i sastav drugog Odbora direktora bit će kao što je navedeno u stavku I ovog Članka.

4.   Svaki direktor imenovat će zamjenu sa punim ovlastima da djeluje umjesto njega ili nje kada on ili ona nije prisutan. Direktori i zamjene moraju biti državljani zemalja Članica. Niti jedan Član ne može biti zastupljen s više od jednim direktorom. Zamjena može učestvovati u sastancima Odbora ali može glasovati samo kada on ili ona djeluje samostalno umjesto svoga principala.

5.   Direktori će obnašati tu dužnost u periodu od tri (3) godine i može biti ponovno izabran; pod uvjetom da prvi Odbor direktora bude izabran na prvom sastanku Odbora guvernera, i da bude na toj dužnosti do slijedećeg godišnjeg sastanka Odbora guvernera koji slijedi odmah zatim; ili, ako na godišnjem sastanku tako odluči Odbor, sve do slijedećeg godišnjeg sastanka. Oni će obnašati dužnost sve dok njihovi nasljednici ne budu izabrani i ne preuzmu dužnost. Ako mjesto direktora ostane prazno više od sto i osamdeset (180) dana prije kraja njegovog ili njezinog mandata, nasljednik će biti izabran u skladu s Dodatkom B, do kraja mandata, od guvernera koji su izabrali bivšeg direktora. Većina glasova tih guvernera potrebna je za svaki takav izbor. Ako mjesto direktora ostane upražnjeno sto i osamdeset (180) dana ili manje prije kraja njegovog ili njezinog mandata, nasljednik može biti izabran na isti način do kraja mandata, većinom glasova tih guvernera koji su izabrali bivšeg direktora, a za čiji je izbor potrebna većina glasova tih guvernera. Dok je mjesto upražnjeno, zamjena bivšeg direktora imat će ranije ovlasti, osim imenovanja zamjene.

Članak 27.

Odbor direktora: ovlasti

Bez štete za ovlasti Odbora guvernera koje su osigurane u Članku 24 ovog Sporazuma, Odbor direktora bit će odgovoran za upravljanje glavnim operacijama Banke, i zbog toga će, uz ovlasti dodijeljenim im izričito u ovom Sporazumu, izvršavati sve ovlasti dodijeljene im od Odbora guvernera, i to posebno:

i.

pripremiti rad Odbora guvernera;

ii.

u skladu s osnovnim odredbama Odbora guvernera, voditi politiku i donositi odluke u svezi sa zajmovima, garancijama, ulaganjima u kapital, Bankovnom pozajmljivanju, nabavljanjem tehničke pomoći i drugim operacijama Banke;

iii.

podnositi na odobrenje revidirane račune za svaku financijsku godinu Odboru guvernera na svakom godišnjem sastanku;

i

iv.

odobriti budžet banke.

Članak 28.

Odbor direktora: procedura

1.   Odbor direktora će normalno funkcionirati u glavnom uredu Banke i sastajat će se tako često koliko to zahtijeva poslovanje Banke.

2.   Većina direktora će sačinjavati kvorum za svaki sastanak Odbora direktora, osiguravajući da ta većina. predstavlja ne manje od dvije trećine ukupne glasačke snage Članova.

3.   Odbor guvernera će usvojiti pravila po kojima, ako nema direktora vlastite nacionalnosti, Član maže poslati predstavnika da prisustvuje, bez prava glasa, svakom sastanku Odbora direktora kada se predmet osobito tiče promatranog Člana.

Članak 29.

Glasovanje

1.   Glasačka snaga svakog Člana bit će jednaka broju njegovih upisanih dionica u temeljnom kapitalu banke. U slučaju da bilo koji Član ne plati neki dio iznosa svoje obaveze u uplaćenim dionicama u skladu sa Člankom 6 ovog Sporazuma, taj Član neće moći, toliko dugo koliko traje propust, sudjelovati u glasačkoj snazi s onim postotkom koliko odgovara postotku sume koji je neplaćen u odnosu na upisane dionice tog Člana u temeljni kapital Banke.

2.   Kod glasovanja u Odboru guvernera, svaki će guverner imati pravo zbrajati glasove onih Članova koje on ili ona predstavlja. O svim pitanjima pred Odborom guvernera odlučivat će se većinom glasova članova koji glasilu. osim ako nije drugačije izričito određeno u Sporazumu,

3.   Kod glasovanja u Odboru direktora svaki direktor će imati pravo zbrojiti određen broj glasova na koje ima pravo guverner koji je izabrao njega ili nju i one koje su mu/njoj dali guverneri koji, prema Dijelu D Dodatka B, imaju pravo na to. Direktor koji zastupa više od jednog Člana može posebno zbrojiti. glasove Članova koje zastupa. O svim pitanjima pred Odborom direktora odlučivat će se većinom glasačke snage glasača koji glasuju, osim ako u Sporazumu nije drugačije navedeno, i osim ako se ne radi o odlukama koje spadaju u opću politiku, u tom će slučaju takva odluka biti donesena dvotrećinskom većinom ukupne glasačke snage Članova koji glasuju.

Članak 30.

Predsjednik

1.   Odbor guvernera, glasovanjem većine od ukupnog broja guvernera koji predstavljaju većinu ukupne glasačke snage svih Članova, izabrat će Predsjednika Banke. Predsjednik, dok vrši tu dužnost, ne smije biti guverner, direktor ili zamjenik za nekoga od njih.

2.   Mandat Predsjednika je četiri (4) godine. On ili ona može biti ponovno izabran/a. On ili ona će prestati vršiti dužnost Predsjednika kada tako odluči Odbor guvernera dvotrećinskom većinom glasova, predstavljajući najmanje dvije trećine glasačke snage Članova. Ako mjesto Predsjednika iz bilo kojeg razloga ostane upražnjeno, Odbor guvernera će, u skladu sa odredbom stava 1 ovog Članka, izabrati nasljednika za četiri (4) godine.

3.   Predsjednik neće glasovati, osim u slučaju jednakog broja glasova kada on ili ona moga dati odlučujući glas. On ili ona mogu sudjelovati na, sastancima Odbora guvernera i predsjedat će sastancima Odbora direktora.

4.   Predsjednik će biti legalni (zakonski) zastupnik Banke.

5.   Predsjednik će biti šef osoblja Banke. On ili ona bit će odgovorni za organizaciju, imenovanja i otpuštanja službenika i osoblja u skladu s propisima koje je usvojio Odbor direktora. U imenovanju službenika i osoblja, on ili ona će ovisno o ogromnoj važnosti sposobnosti i tehničke kompetencije, obratiti pozornost na regrutiranje po širokoj geografskoj osnovi, između Članica Banke.

6.   Predsjednik će rukovoditi, pod nadzorom Odbora direktora, tekućim poslovanjem Banke.

Članak 31.

Potpredsjednik(-ci)

1.   Jedan ili više potpredsjednika imenovat će Odbor direktora na preporuku Predsjednika. Potpredsjednik će biti na dužnosti, vršiti takvu vlast i obavljati takve funkcije u upravljanju Bankom, koliko odredi Odbor direktora. U odsutnosti ili nesposobnosti Predsjednika, potpredsjednik će vršiti i obavljati funkcije Predsjednika.

2.   Potpredsjednik može sudjelovati u sastancima Odbora direktora ali nema pravo glasa na tim sastancima, osim što u slučajevima kada zamjenjuje Predsjednika on ili ona mogu dati odlučujući glas.

Članak 32.

Međunarodni karakter banke

1.   Banka neće prihvatiti specijalna sredstva ili druge zajmove ili pomoći koji bi mogli na bilo koji način biti na štetu, skrenuti ili na drugi način promijeniti njezine ciljeve i funkcije.

2.   Banka, njezin Predsjednik, potpredsjednik(ci), službenici i osoblje će u svojim odlukama uzeti u obzir samo razmatranja koja imaju veze sa ciljevima, funkcijama i djelovanjem Banke, kao što je rečeno u Sporazumu. Takvo razmatranje bit će nepristrano odvagano da bi se dostigli i izvršili ciljevi i funkcije Banke.

3.   Predsjednik, potpredsjednik(ci), službenici i osoblje Banke, u obavljanju svog posla, duguju posao samo Banci, niti jednoj drugoj vlasti. Svaki Član banke cijenit će međunarodni karakter svog posla i suzdržavat će se od svih pokušaja da se na njih djeluje pri obavljanju svojih dužnosti.

Članak 33.

Smještaj ureda

1.   Glavni ured Banke mora biti smješten u Londonu.

2.   Banka može osnovati agencije ili podružnice na teritoriji svakog Člana Banke.

Članak 34.

Mjesta pohrane i kanali komuniciranja

1.   Svaki Član će imenovati svoju centralnu banku, ili drugu takvu instituciju s kojom se Banka može složiti, kao mjesto pohrane (spremište za sve valute i ostalu imovinu koju banka posjeduje.

2.   Svaki će Član imenovati odgovarajuću poslovnu cjelinu s kojom će Banka moći komunicirati i to u svezi s bilo kojom stvari proizašlom iz ovog Sporazuma.

Članak 35.

Izdavanje izvještaja i pribavljanje informacija

1.   Banka će izdavati godišnje izvještaje koji će sadržavati izjavu revizora o njezinim računima i slat će članovima u intervalima od tri (3) mjeseca ili manjim, zbirnu izjavu svojih financijskih pozicija i najavu o profitu i gubitku koji pokazuju rezultate njezinog djelovanja. Financijski račun bit će izražen u ECU-ima.

2.   Banka će godišnje izvještavati o utjecaju njenih aktivnosti na okolinu, i može izdavati i druge slične izvještaje koje smatra poželjnim za unapređenje svojih ciljeva.

3.   Kopije svih izvještaja, izjava i publikacija koje su navedene u ovom članku bit će raspodijeljene članovima.

Članak 36.

Dodjeljivanje i raspodjela dohotka

1.   Odbor guvernera će odrediti barem jednom godišnje koji dio dohotka Banke, nakon određivanja zalihe za rezerve i, ako je potrebno, protiv mogućih gubitaka što je navedeno u stavu 1 članku 17 ovog Sporazuma, dodijeljen kao višak ili s nekim drugim ciljem, a koji dio, ako ga ima, će biti raspodijeljen. Svaka takva odluka o dodjeljivanju dohotka Banke za druge svrhe mora biti donesena većinom od dvije trećine guvernera, koji predstavljaju dvije trećine ukupne glasačke snage članova.

Takvog dodjeljivanja i takve raspodjele neće biti sve dok iznos rezerve ne iznosi 10 % ovlaštenog temeljnog kapitala.

2.   Svaka raspodjela prema prethodnom stavu bit će napravljena u proporciji s brojem uplaćenih dionica koje ima pojedini član; osiguravajući da u izračunavanju tog broja u obzir budu uzeta samo plaćanja primljena u novcu i mjenicama unovčenim u ili prije kraja te relevantne financijske godine.

3.   Plaćanja svakom članu morat će se vršiti na taj način kako odredi Odbor guvernera. Takva plaćanja i njihova upotreba od strane zemalja koje ih primaju, moraju biti bez ograničenja od strane bilo kojeg člana.

POGLAVLJE VII.

OPOZIV I SUSPENZIJA ČLANSTVA: PRIVREMENA SUSPENZIJA I TRAJANJE DJELOVANJA

Članak 37.

Pravo članova da se povuku

1.   Svaki član se može povući iz Banke u svako vrijeme, tako da preda pismeno obavijest u glavni ured Banke.

2.   Povlačenje od strane člana može postati punosnažno, i njegovo članstvo će prestati, na dan označen u njegovoj obavijesti, ali nikako manje od šest (6) mjeseci nakon što takva obavijest bude primljena Banci. Ipak, u svako vrijeme, prije no što povlačenje postane punosnažno, član može pismeno obavijestiti Banku o storniranju svoje obavijesti kojom se namjeravao povući.

Članak 38.

Suspenzija članstva

1.   Ako član ne ispuni neke od svojih obaveza prema Banci, Banka može suspendirati njegovo članstvo odlukom većine koju čine dvije trećine guvernera, član koji je tako suspendiran, automatski će prestati biti član na godinu dana od datuma njegove suspenzije, osim ako se tom istom odlukom jednakom većinom Član ne vrati u puno Članstvo.

2.   Dok traje suspenzija, član neće imati nikakvo pravo prema ovom Sporazumu, osim prava da se povuče, ali će i dalje ostati subjektom za sve svoje obveze.

Članak 39.

Izravnavanje računa s prijašnjim članovima

1.   Nakon dana s kojim Član prestaje biti Članom, takav prijašnji član ostaje odgovoran za svoje izravne obveze prema Banci i za svoje eventualne odgovornosti prema Banci sve dok je bito koja strana u zajmovima, ulaganju kapitala i garancijama koji su zaključeni prije nego što je prestao biti Članom nenamirena: ali će prestati obveze u odnosu na zajmove, kapitalna ulaganja i garancije u koje je Banka ušla nakon toga, i u odnosu na podjelu i prihoda i gubitaka Banke.

2.   U času kada Član prestaje biti članom Banke, Banka će srediti da od takvog prijašnjeg člana otkupi dionice kao dio namirenja računa s takvim prijašnjim članom u skladu s odredbama ovog članka. S tim ciljem, cijena otkupa dionica bit će po vrijednosti koju pokazuju bankovne knjige na dan prestanka članstva, s originalnom otkupnom cijenom svake dionice kao njezine najveće vrijednosti.

3.   Prema ovom članku, plaćanje otkupljenih dionica provodit će se prema slijedećim uvjetima:

i.

svaki iznos duga prema prijašnjem članu za njegove dionice zadržat će se sve dok taj prijašnji član, njegova centralna banka ili bilo koja njegova agencija ili posredništvo, kao pozajmljivači i garanti, ostane dužan Banci i takav se iznos može, po slobodnom izboru Banke primijeniti na bilo koju dospjelu obvezu. Niti jedan iznos ne može biti uskraćen zbog dugovanja prijašnjeg člana koji proizlazi iz njegovog upisa dionica u skladu sa stavom 4, 5 i 7 članka 6 ovog Sporazuma. U svakom slučaju, niti jedan iznos duga prema Članu za njegove dionice ne može biti plaćen prije nego prođe šest (6) mjeseci od datuma kada je Član prestao biti članom;

ii.

Plaćanje dionica može se vršiti od vremena do vremena, sve dok ih prijašnji član ne preda, do opsega u kojem suma koja je dospjela kao cijena otkupljenih dionica u skladu sa stavom 2 ovog članka premašuje ukupnu svotu dugovanja po zajmovima, kapitalnim ulaganjima i garancijama u podstavu i. ovog stava sve dok prijašnji član ne primi punu cijenu otkupljenih dionica,

iii.

plaćanje će se vršiti pod takvim uvjetima i u onoj potpuno konvertibilnoj valuti ili ECU-ima, i u tim rokovima koje utvrdi Banka; i

iv.

ako se gubici Banke po osnovi garancija, udjela u zajmovima i zajmova koji su nenamireni ne prekinu do datuma kada je član prestao biti članom, ili ako se ne prekine čisti gubitak Banke po osnovi kapitalnih ulaganja koja ona ima tog dana, i iznos takvih gubitaka premašuje iznos osiguranih rezervi protiv gubitaka na dan kada član prestane biti članom, taj prijašnji član mora vratiti, ako se traži, iznos za koji će biti umanjena cijena njegovih otkupljenih dionica, ako su ti gubici uzeti u obzir kada se utvrđuje cijena otkupljenih dionica. Prema tome, prijašnji član ostaje obvezan na svaki poziv za neplaćene upisane (sc. dionice) po stavku 4 članka s ovog Sporazuma, sve do stupnja kad se traži da se odazove ako dođe do slabljenja kapitala i bit će pozvan kada se odredi otkupna cijena njegovih dionica.

4.   Ako Banka završi svoje djelovanje u skladu s člankom 41 ovog Sporazuma u okviru šest (6) mjeseci od dana kada je neki član prestao biti članom, sva prava takvih prijašnjih članova bit će utvrđena u skladu s odredbama članka 41 do 43 ovog Sporazuma.

Članak 40.

Privremena suspenzija djelatnosti

U slučaju potrebe, Odbor direktora može privremeno suspendirati djelatnosti iz obzira prema novim zajmovima, garancijama, osiguranjima, tehničkoj pomoći i kapitalnim ulaganjima za vrijeme kada Odbor guvernera ima priliku za daljnje proučavanje i djelovanje.

Članak 41.

Završetak djelatnosti

Banka može završiti svoje djelovanje potvrdnim glasovima dvije trećine guvernera, koji predstavljaju tri četvrtine ukupne glasačke snage Članova. Na kraju djelovanja, Banka će odmah obustaviti sve aktivnosti, osim onih koje prate redovitu realizaciju, zaštitu i čuvanje njezine imovine i namirenje njezinih obveza.

Članak 42.

Odgovornost članova i plaćanja potraživanja

1.   U slučaju završetka djelovanja Banke, odgovornost svih članova za nepozvane upise temeljnog kapitala Banke će se nastaviti sve dok sva potraživanja kreditora, uključujući i sva eventualna potraživanja ne isplate.

2.   Kreditori običnih djelatnosti koji imaju direktna potraživanja bit će prvo isplaćeni iz imovine Banke, drugo iz potraživanja Banke s osnova neuplaćenih plaćenih dionica, i na kraju iz potraživanja Banke s osnova otkazivih dionica temeljnog kapitala. Prije bilo kakve isplate kreditorima koji imaju direktna potraživanja, Odbor direktora će, po svojoj prosudbi, napraviti takvu nagodbu koja je potrebna za osiguranje, pro rata podjele između imatelja direktnih i imatelja uvjetovanih potraživanja.

Članak 43.

Raspodjela imovine

1.   Prema ovom Poglavlju neće biti nikakve raspodjele članovima s osnove njihovog upisa u temeljni kapital Banke sve dok:

i.

nisu namirena i osigurana sva dugovanja prema kreditorima; i

ii.

Odbor guvernera glasovanjem dvije trećine guvernera, od tri četvrtine ukupne glasačke snage članova ne odluči da se napravi raspodjela.

2.   Svaka raspodjela imovine Banke članovima, mora biti u proporciji s temeljnim kapitalom koji posjeduje svaki član i treba biti izvršena u vrijeme i po uvjetima koje će Banka smatrati opravdanima i pravednima.

Raspodijeljene dionice imovine ne moraju biti usklađene s tipom imovine. Niti jedan član nema pravo primiti svoje dionice u takvoj raspodjeli imovine sve dok nije podmirio sve svoje obveze prema Banci.

3.   Svaki član koji prima raspodijeljenu imovinu prema ovom članku, uživa ista prava u odnosu na tu imovinu kao što je Banka imala prioritet raspodjele imovine njima.

POGLAVLJE VIII.

STATUS, IMUNITET, POVLASTICE I IZUZECI

Članak 44.

Ciljevi poglavlja

Da bi se omogućilo Banci ispunjenje svoga cilja i djelatnosti koje su joj povjerene, status, imunitet, povlastice i izuzeci navedeni u ovom poglavlju trebaju se dodijeliti banci na teritoriju svake zemlje članice.

Članak 45.

Status banke

Banka mora posjedovati punu zakonsku osobnost i, posebno, punu zakonsku ovlaštenost:

i.

ugovarati;

ii.

steći i raspolagati nepokretnom i pokretnom imovinom: i

iii.

utvrditi zakonske postupke.

Članak 46.

Pozicija banke s obzirom na sudski postupak

Radnje protiv Banke mogu se donijeti samo na nadležnom sudu na teritoriju zemlje u kojoj Banka ima ured, ako je imenovala zastupnika u svrhu prihvaćanja obavijesti ili obznane postupka, ili ako je izdala ili garantirala vrijednosnice. Nikakve radnje, ipak, ne mogu donijeti članovi ili zastupnici zbog ili proizlazeći iz potraživanja koja potiču od članova. Vlasništvo I imovina Banke, bez obzira gdje se nalaze i bez obzira tko ih posjeduje, moraju biti izuzeti od svih oblika otimanja, pripojenja ili zapljene prije donošenja konačne presude protiv Banke.

Članak 47.

Imunitet imovine od zapljene

Vlasništvo i imovina Banke, bez obzira gdje se nalazili i bez obzira tko ih posjeduje, moraju biti zaštićeni od pretresa, rekvizicije, konfiskacije, eksproprijacije i svih drugih oblika zapljene izvršnim i zakonodavnim radnjama.

Članak 48.

Imunitet arhive

Arhiva banke, i uopće svi dokumenti koji joj pripadaju ili ih ona posjeduje, moraju biti nepovredivi.

Članak 49.

Oslobođenje imovine od ograničenja

Po stupnju potrebnom za izvršenje cilja i djelovanja Banke i prema odredbama ovog Sporazuma, svo vlasništvo i imovina Banke mora biti oslobođena ograničenja, propisa, kontrola i moratorija bilo koje vrste.

Članak 50.

Privilegija priopćavanja

Službena priopćavanja Banke bit će jednaka u odnosu na svakog pojedinog člana kao i za sve ostale Članove.

Članak 51.

Imunitet službenika i djelatnika

Svi guverneri, direktori, zamjenici, službenici i djelatnici Banke i stručnjaci koji obavljaju svoj poziv moraju biti zaštićeni od zakonskih postupaka s obzirom na radnje koje su izvršili u okviru službenih ovlasti, osim kada se Banka odrekne tog imuniteta, i uživat će u nepovredivosti svih službenih spisa i dokumenata. Ovaj imunitet se ne odnosi, dakako, na građanske odgovornosti u slučaju štete nastale u prometnoj nesreći na cesti koju je uzrokovao bilo guverner, direktor, zamjenik, službenik, djelatnik ili stručnjak.

Članak 52.

Povlastice službenika i namještenika

1.   Svi guverneri, direktori, zamjenici, službenici i djelatnici Banke, kao i stručnjaci Banke koji obavljaju posao Banke:

i.

ako nisu lokalno stanovništvo, mora im se pružiti isti imunitet od ograničenja useljenja, zahtjeva za registraciju stranih državljana i obveza državnom uredu, i iste olakšice što se tiču promjene propisa kao što su članovi pružili predstavnicima, službenim osobama i zaposlenima u rangu koji se može usporediti s rangom drugih članova;

ii.

mora im se osigurati isti tretman s obzirom na putne usluge kao što su članovi pružili predstavnicima, službenicima i djelatnicima u rangu koji se može usporediti s rangom drugih članova.

2.   Suprugama i onim koji su neposredno ovisni o direktorima, zamjenicima direktora, službenicima, djelatnicima i stručnjacima Banke, koji su stanovnici zemlje u kojoj se nalazi glavni ured Banke, će se pružiti mogućnost zaposlenja u dotičnoj zemlji. Suprugama i onima koji su neposredno ovisni o direktorima, zamjenicima direktora, službenicima, djelatnicima i stručnjacima Banke koji su stanovnici zemlje u kojoj se nalazi neka agencija ili podružnica Banke, trebaju kad god je to moguće u skladu s zakonom koji je na snazi u toj zemlji, pružiti sličnu mogućnost u dotičnoj zemlji. Banka treba sklopiti specifične sporazume, kojima se izvršavaju odredbe ovog stavka, sa zemljom u kojoj se nalazi glavni ured Banke, i ako joj odgovara s drugim zainteresiranim zemljama.

Članak 53.

Izuzeće od oporezivanja

1.   Unutar djelokruga njezinih službenih djelatnosti Banka, njezina imovina, vlasništvo i prihod bit će izuzeti od svih direktnih poreza.

2.   Kada su kupovine usluga velike vrijednosti i robe široke potrošnje učinjene ili upotrijebljene za Banku za, vršenje službenih djelatnosti Banke i kada cijena takvih kupovina uključuje porez ili carine, član koji podliježe porezima ili carinama će, ako su odredivi, poduzeti odgovarajuće mjere za odobrenje izuzeća od takvih poreza ili carina ili za osiguranje naknada.

3.   Dobra i robu široke potrošnje koju Banka uveze za vršenje svojih službenih djelatnosti bit će izuzeta od svih uvoznih carina i poreza, i od svih uvoznih zabrana i ograničenja. Slično, dobra i roba široke potrošnje koje Banka izvozi za vršenje svojih službenih djelatnosti bit će izuzeta od svih izvoznih carina i poreza, i od svih izvoznih zabrana i ograničenja.

4.   Dobra dobivena ili uvezena i izuzeta prema ovom članku ne smiju biti prodana, iznajmljena, posušena ili data bez plaćanja ili bez naplate, osim u skladu sa uvjetima koje postave članovi a prema kojima se dozvoljavaju izuzeća ili refundiranja.

5.   Odredbe ovog članka ne odnose se na poreze i carine koje se plaćaju u korist sektora javnih usluga.

6.   Direktori, zamjenici direktora, službenici i djelatnici Banke bit će podložni unutrašnjim postojećim porezima u korist Banke na plaće i prihode plaćene od Banke, prema uvjetima koje će odrediti i pravilima koje će usvojiti Odbor guvernera u periodu od godine dana od dana stupanja na snagu ovog Sporazuma. Od dana od kojeg se ovaj porez primjenjuje, sve plaće i prihodi će biti izuzeti od nacionalnog poreza na dohodak. Članovi mogu, ipak, tako uzete u obzir plaće i primanja izuzeti pri određivanju sume poreza koja će se odrediti na prihod iz drugih izvora.

7.   Usprkos odredbama stavka 6. ovog članka član može položiti, putem svojih instrumenata ratifikacije, prihvaćanja ili odobravanja, izjavu po kojoj taj član zadržava za sebe, za svoju državnu preraspodjelu ili svoje lokalne vlasti pravo oporezivanja plaće i primanja koje je Banka platila Građanima ili državljanima tog člana. Banka je pošteđena svake obveze plaćanja, zadržavanja ili prikupljanje takvih poreza. Banka neće odobravati refundiranje za takve poreze.

8.   Stavak 6. ovog članka ne može se primijeniti na mirovine i rente koje plaća Banka.

9.   Niti jedan porez bilo koje vrste ne može se ubirati niti po jednoj obvezi ili izdanoj vrijednosti koju je Banka izdala, uključujući svaku dividendu ili kamatu, bez obzira tko je posjeduje:

i.

koji pravi razliku prema obveznici ili vrijednosnici samo zato jer ju je izdala Banka,

ili

ii.

ako je jedinstven pravni temelj za takvo oporezivanje, mjesto i valuta u kojoj su izdane, mogu se platiti ili su plaćene ili mjesto bilo kojeg ureda ili mjesta obavljanja posla Banke.

10.   Porez bilo kakve vrste neće se ubirati na bilo koje obveznice i vrijednosnice za koje garantira Banka, uključujući dividendu ili kamatu, bez obzira tko je posjeduje:

i.

koji razlikuje obveznice ili vrijednosnice samo zato što za njih garantira Banka;

ili

ii.

ako je jedinstveni pravni temelj za takvo oporezivanje smještaj ureda; mjesto obavljanja posla Banke.

Članak 54.

Primjena poglavlja

Svaki Član će odmah poduzeti potrebne postupke u svrhu primjene odredbi ovog Poglavlja i obavijestiti Banku o detaljima postupaka koje je poduzeo.

Članak 55.

Odricanje od imuniteta, privilegija i iznimaka

Imunitet, privilegije i iznimke priznate u ovom Poglavlju odobrene su u interesu Banke. Odbor direktora može odricati od određenog stupanja i pod takvim uvjetima i odricati bilo kakav imunitet, privilegiju i iznimku priznatih u ovom Poglavlju u slučajevima kada bi takav postupak bio, i po njihovom mišljenju, odgovarajući najboljem interesu banke. Predsjednik će imati pravo i dužnost odricati se bilo kakvog imuniteta, privilegije ili iznimke što se tiče bilo kojeg službenika, djelatnika ili stručnjaka Banke, bilo Predsjednik ili Potpredsjednik; gdje, po njegovom ili njezinom mišljenju imunitet, privilegija ili iznimka može utjecati na objektivnost i može se odricati bez utjecaja na interese Banke. U sličnim okolnostima i pod istim uvjetima, Odbor direktora će imati pravo i dužnost odricati svaki imunitet, privilegiju ili iznimku što se tiče Predsjednika i svakog potpredsjednika.

POGLAVLJE IX.

DOPUNE, TUMAČENJA, ARBITRAŽA

Članak 56.

Dopune

1.   Svaki prijedlog dopune ovog Sporazuma, bilo da dolazi od člana, guvernera ili Odbora direktora, bit će prenijeti Predsjedatelju Odbora guvernera koji će iznijeti prijedlog pred taj Odbor. Ako se iznijeta dopuna odobri na Odboru Banka će, najbržim sredstvima priopćavanja, pitati prihvaćaju li predloženu dopunu. Ako se najmanje tri četvrtine članova uključujući najmanje dvije zemlje Središnje i Istočne Europe navedene u Dodatku A, imajući najmanje četiri petine ukupne glasačke snage članova, prihvate dopunu, Banka će potvrditi činjenicu službenim priopćenjem upućenim svim Članovima.

2.   Usprkos stavku i. ovog članka:

i.

prihvaćanje od svih članova tražit će se u slučaju ako se ijedna dopuna mijenja:

(a)

pravo povlačenja iz Banke;

(b)

prava koja se odnose na kupovanje temeljnog kapitala pod uvjetima u stavku 3. članka 5. ovog Sporazuma;

(c)

ograničenja odgovornosti pod uvjetima u stavku 7. članka 5. ovog Sporazuma;

(d)

cilj i funkcije Banke određene u članku 1. i 2, ovog Sporazuma;

ii.

prihvaćanje sa najmanje tri četvrtine članova koji imaju najmanje osamdeset pet (85) posto ukupne glasačke snage članova zahtijevat će se u slučaju dopune koja mijenja stavak 4. članka 8. ovog Sporazuma.

Kada zahtjevi za prihvaćanje takvih predloženih dopuna stignu, Banka će potvrditi tu činjenicu formalnim priopćenjem upućenim svim članovima.

3.   Dopune će biti pravosnažne za sve članove tri (3) mjeseca poslije datuma formalnog priopćenja pod uvjetima iz stavka 1. i 2. ovog članka osim ako Odbor guvernera ne odredi drugačije razdoblje.

Članak 57.

Tumačenja i primjena

1.   Pitanje tumačenja ili primjene odredbi ovog Sporazuma nastalo između bilo kojeg člana i Banke, ili između članova Banke, bit će predočen Odboru direktora na njegovu odluku. Ako u Odboru nema direktora njihove nacionalnosti, član osobno zainteresiran pitanjem koje se razmatra imat će pravo na izravno predstavljanje na sastanku Odbora direktora tijekom tog razmatranja. Predstavnik tog člana, ipak, neće glasati. Takvo pravo predstavljanja odredit će Odbor direktora.

2.   U svakom slučaju u kojem Odbor direktora donese odluku prema stavu 1 ovog članka, svaki član može tražiti da se to pitanje postavi pred Odbor guvernera, čija odluka će biti konačna. Za vrijeme odlučivanja Odbora guvernera, Banka može, sve dok joj se to čini nužnim, djelovati na temelju odluke Odbora direktora.

Članak 58.

Arbitraža

Ako spor nastane između Banke i člana koji je prestao biti članom, ili između Banke i bilo kojeg člana nakon prihvaćanja odluke o ograničenju djelovanja Banke, takav spor bit će iznijet pred arbitražu od tri (3) suca, jednog imenovanog od Banke, drugog od zainteresiranog člana ili bivšeg člana, i treći, osim ako se strane drugačije dogovore, od Predsjednika Međunarodnog suda pravde ili drugog uglednika što može biti propisano odredbama prihvaćenim od Odbora guvernera. Većina glasova sudaca bit će dostatna za donošenje odluke koja će biti konačna i obavezujuća za sve strane. Treći sudac imat će sve ovlasti za rješavanje svih pitanja procedure u svakom slučaju u kojem su strane u sporu i s obzirom na to.

Članak 59.

Odobrenje koje se smatra datim

Kad god je odobrenje ili priznanje bilo kojeg člana potrebno prije no što Banka može donijeti bilo koji čin, osim prema članku 56 ovog Sporazuma, odobrenje ili primanje smatrat će se danim osim ako Član predoči primjedbu u razumnom roku u kojem Banka može obavijestiti Člana koji je predložio taj akt.

POGLAVLJE X.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 60.

Potpis i polog

1.   Ovaj Sporazum, pohranjen kod Vlade Republike Francuske (u daljnjem tekstu „Depozitar”) ostat će otvoren do 31. prosinca 1990. za potpis mogućih članova čija imena su navedena u Dodatku A ovog Sporazuma.

2.   Depozitar će poslati ovjerenu kopiju ovog Sporazuma svim Potpisnicima.

Članak 61.

Ratifikacija, prihvaćanje ili odobrenje

1.   Sporazum će biti predmet ratifikacije, prihvaćanja ili odobravanja Potpisnika. Instrumenti ratificiranja, prihvaćanja ili odobravanja, prema stavu 2 ovog članka, bit će položeni kod Depozitara ne poslije 31. ožujka 1991. Depozitar će pravovremeno izvijestiti Potpisnike o svakom pologu i danu polaganja.

2.   Svaki Potpisnik može postati strana ovog Sporazuma polaganjem instrumenta ratificiranja, prihvaćanja ili odobravanja sve do jedne godine poslije dana njegovog stupanja na snagu ili, ako je potrebno, sve do kasnijeg dana o kojem može odlučiti većina guvernera, predstavljajući većinu ukupne većine snage članova.

3.   Potpisnik čiji je instrument prema stavu 1 ovog članka položen prije dana stupanja na snagu ovog Sporazuma postat će članom Banke na taj dan. Svaki drugi potpisnik koji odgovara odredbama prethodnog stava postat će član Banke danom polaganja njegovog instrumenta ratifikacije, prihvaćanja ili odobravanja.

Članak 62.

Stupanje na snagu

1.   Ovaj Sporazum stupit će na snagu kada budu položeni instrumenti ratifikacije, prihvaćanja ili odobravanja Potpisnika čiji početni upisi predstavljaju ne manje od dvije trećine ukupnih upisa navedenih u dodatku A, uključujući najmanje dvije zemlje Središnje i Istočne Europe od navedenih u dodatku A.

2.   Ako Sporazum ne stupi na snagu do 31. ožujka 1991. Depozitar može sazvati sastanak zainteresiranih budućih članova o novom datumu do kojeg će biti položeni instrumenti ratifikacije, prihvaćanja ili odobravanja.

Članak 63.

Nastupni sastanak i početak djelovanja

1.   Čim ovaj Sporazum stupi na snagu prema članku 62 ovog Sporazuma, svaki Član će imenovati guvernera. Depozitar će sazvati prvi sastanak Odbora guvernera u roku od šezdeset (60) dana od dana stupanja na snagu ovog Sporazuma prema Članku 62 ili što je prije moguće zatim.

2.   Na svom prvom sastanku, Odbor guvernera će:

i.

izabrati Predsjednika;

ii.

izabrati Direktore Banke u skladu sa člankom 26 ovog Sporazuma;

iii.

izvršit će pripreme za određivanje dana početka djelovanja Banke; i

iv.

izvršit će sve ostale pripreme koje se pokažu neophodnim za početak djelovanja Banke.

3.   Banka će obavijestiti svoje članove o danu početka svojeg djelovanja.

Sastavljeno u Parizu 29. svibnja 1990. u jednom primjerku, čiji engleski, francuski, njemački i ruski tekstovi su jednako autentični, koji će biti položeni u arhivama Depozitara koji će pravovremeno prenijeti ovjerenu kopiju svakom budućem članu čija imena su navedena u Dodatku A.

 


DODATAK A

POČETNI UPISI AUTORIZIRANOM TEMELJNOM KAPITALU ZA MOGUĆE ČLANOVE  (1) KOJI MOGU POSTATI ČLANOVI U SKLADU S ČLANKOM 60.

(u milijunima ecua)

 

Broj dionica

Upis kapitala

A.

EUROPSKE ZAJEDNICE

 

 

 

(a)

Belgija

22 800

228,00

 

Danska

12 000

120,00

 

Francuska

85 175

851,75

 

Savezna Republika Njemačka

85 175

851,75

 

Grčka

6 500

65,00

 

Irska

3 000

30,00

 

Italija

85 175

851,75

 

Luksemburg

2 000

20,00

 

Nizozemska

24 800

248,00

 

Portugal

4 200

42,00

 

Španjolska

34 000

340,00

 

Ujedinjena Kraljevina

85 175

851,75

 

(b)

Europska ekonomska zajednica

30 000

300,00

 

Europska investicijska banka

30 000

300,00

B.

OSTALE EUROPSKE ZEMLJE

 

 

 

Austrija

22 800

228,00

 

Cipar

1 000

10,00

 

Finska

12 500

125,00

 

Island

1 000

10,00

 

Izrael

6 500

65,00

 

Lihtenštajn

200

2,00

 

Malta

100

1,00

 

Norveška

12 500

125,00

 

Švedska

22 800

228,00

 

Švicarska

22 800

228,00

 

Turska

11 500

115,00

C.

ZEMLJE PRIMATELJI

 

 

 

Bugarska

7 900

79,00

 

Čehoslovačka

12 800

128,00

 

Demokratska Republika Njemačka

15 500

155,00

 

Mađarska

7 900

79,00

 

Poljska

12 800

128,00

 

Rumunjska

4 800

48,00

 

Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika

60 000

600,00

 

Jugoslavija

12 800

128,00

D.

NEEUROPSKE ZEMLJE

 

 

 

Australija

10 000

100,00

 

Kanada

34 000

340,00

 

Egipat

1 000

10,00

 

Japan

85 175

851,75

 

Republika Koreja

6 500

65,00

 

Meksiko

3 000

30,00

 

Maroko

1 000

10,00

 

Novi Zeland

1 000

10,00

 

Sjedinjene Američke Države

100 000

1,000,00

E.

NON-ALLOCATED SHARES

125

1,25

Ukupno

1 000 000

10 000,00


(1)  Mogući članovi su razvrstani prema navedenim kategorijama isključivo u svrhu ovog Sporazuma. Zemlje primatelji se u drugim dijelovima ovog Sporazuma nazivaju zemlje Srednje i Istočne Europe


DODATAK B

ODJELJAK A

IZBOR DIREKTORA OD GUVERNERA KOJI PREDSTAVLJAJU BELGIJU, DANSKU, FRANCUSKU, SAVEZNU REPUBLIKU NJEMAČKU, GRČKU, IRSKU, ITALIJU, LUKSEMBURG, NIZOZEMSKU, PORTUGAL, ŠPANJOLSKU, UJEDINJENO KRALJEVSTVO, EUROPSKU EKONOMSKU ZAJEDNICU I EUROPSKU INVESTICIJSKU BANKU (U DALJNJEM TEKSTU U OVOM ODJELJKU „GUVERNERI”)

1.

Odredbe izložene niže u ovom Odjeljku odnose se isključivo na ovaj Odjeljak.

2.

Kandidate za mjesto direktora odabrat će guverneri iz Odjeljka A, s tim da svaka guverner može odabrati samo jednu osobu. Guverneri iz Odjeljka A birat će direktore glasovanjem.

3.

Svaki guverner sposoban za glasovanje ima pravo glasovati za jednu osobu svim glasovima člana koji ga/ju je izabrao prema stavu 1 i 2 članka 29 ovog Sporazuma.

4.

Prema stavku 10 ovog Odjeljka, 11 osoba koje dobiju najveći broj glasova bit će direktori, osim što ni jedna osoba koja dobije manje od 4,5 posto ukupno raspoloživih glasova iz Odjeljka A neće se smatrati izabranom.

5.

Prema stavku 10 ovog Odjeljka, ako 11 osoba nije izabrano u prvom glasovanju, održat će se drugo glasovanje, u kojem, osim ako nema više od 11 kandidata, se neće glasovati za osobu koja je dobila najmanji broj glasova i u kojem će se glasovati samo:

(a)

guverneri koji su u prvom glasovanju glasovali za neizabrane osobe

i

(b)

guverneri čiji se glasovi za izabrane osobe smatraju prema stavu 6 i 7 ovog Odjeljka prikupljenim za osobe koje su dobile 5,5 posto raspoloživih glasova.

6.

U odlučivanju da li je broj danih glasova guvernera u ukupnom broju glasova za pojedinu osobu iznad 5,5 posto raspoloživih glasova, smatrat će se da 5,5 posto uključuje, prvo, glasove guvernera koji je dao najveći broj glasova toj osobi, zatim glasovi guvernera koji je dao drugi najveći broj glasova i tako dalje, sve dok se ne dostigne 5,5 posto.

7.

Svaki guverner, čiji dio glasova se mora brojati u cilju skupljanja ukupnog broja danih glasova za svaku osobu iznad 4,5 posto smatrat će se da je glasao svim svojim glasovima za tu osobu, čak i ako ukupan broj glasova za tu osobu premaši 5,5 posto i neće moći glasovati u daljem glasovanju.

8.

Prema stavu 10 ovog Odjeljka, ako, nakon drugog glasovanja, 11 osoba, nije izabrano, daljnje glasovanje će biti provedeno u skladu s principima i postupcima navedenim u ovom Odjeljku, sve dok 11 osoba ne bude izabrano, osiguravajući da, ako u bilo kom trenutku 10 osoba bude izabrano, usprkos odredbi u stavu 4 ovog Odjeljka, jedanaesti može biti izabran prostom većinom preostalih glasova.

9.

U slučaju povećanja ili smanjenja Članova direktora biranih od guvernera iz Odjeljka A, minimum i maksimum postotaka navedenih u stavovima 4, 5, 6 i 7 ovog Odjeljka bit će odgovarajuće prihvaćen od Odbora guvernera.

10.

Sve dok bilo koji Potpisnik, ili grupa Potpisnika, čiji dio ukupno upisanog kapitala navedenog u Dodatku A iznosi više od 2,4 posto, nije položio svoje instrumente ili njihove instrumente ratifikacije, odobravanja ili prihvaćanja, neće biti izabran jedan direktor za svakog takvog Potpisnika ili grupu Potpisnika. Guverner ili guverneri predstavnici takvog Potpisnika ili grupe Potpisnika izabrat će direktora u interesu svakog Potpisnika ili grupe Potpisnika, odmah nakon što Potpisnik postane član ili nakon što grupa Potpisnika postane članom. Takav direktor smatrat će se izabranim na uvodnom sastanku Odboru guvernera, u skladu sa stavom 3 članka 26 ovog Sporazuma, ako on ili ona je izabran/a u periodu u kojem djeluje prvi Odbor direktora.

ODJELJAK B

IZBOR DIREKTORA OD GUVERNERA KOJI PREDSTAVLJAJU DRUGE ZEMLJE

Odjeljak B i. –   (Izbor direktora od guvernera koji predstavljaju zemlje navedene u Dodatku A kao zemlje Središnje i Istočne Europe (zemlje primateljice) (u daljem tekstu „guverneri Odjeljka B i.”)

1.

Odredbe izložene niže u ovom Odjeljku odnosit će se isključivo na ovaj Odjeljak.

2.

Kandidate za mjesto direktora izabrat će guverneri Odjeljka B(i) na način da svaki guverner može izabrati samo jednu osobu. Izbor direktora vršit će glasovanjem guverneri Odjeljka B(i).

3.

Svaki guverner sposoban za glasovanje dat će jednoj osobi sve glasove na koje ima pravo član koji ga/ju je izabrao prema stavku 1 i 2 članka 29 ovog Sporazuma.

4.

Prema stavu 10 ovog Odjeljka, 4 osobe koje dobiju najveći broj glasova bit će direktori, osim što se osobe koje ne budu skupile više od 12 posto danih glasova (raspoloživih glasova) neće smatrati izabranim.

5.

Prema stavu 10 ovog Odjeljka, ako 4 osobe nisu izabrane u prvom glasovanju, održat će se drugo glasovanje u kojem, osim ako ima samo 4 kandidata, osoba koja dobije najmanji broj glasova u prvom glasovanju neće ući u glasovanje i u kojem će glasovati samo:

(a)

guverneri koji su u prvom glasovanju glasovali za osobe koje nisu izabrane

i

(b)

guverneri čiji se glasovi za izabrane osobe smatraju prema stavu 6 i 7 ovog Odjeljka prikupljenim za osobe koje su dobile 13 posto raspoloživih glasova.

6.

U određivanju da li se glasovi dani od guvernera smatraju prikupljenim do ukupno danih više od 13 posto raspoloživih glasova za svaku osobu, smatrat će se da 13 posto glasova uključuje, prvo, glasove guvernera koji je dao najveći broj glasova toj osobi, zatim glasovi guvernera koji je dao slijedeći najveći broj i tako dalje, sve dok se ne dostigne 13 posto.

7.

Svaki guverner, dio čijih glasova mora biti pribrojan u svrhu skupljanja ukupno danih glasova iznad 12 posto za jednu osobu, smatrat će se da je dao sve njegove/njezine glasove toj osobi, čak i ako ukupan broj glasova toj osobi tako prijeđe 13 posto i neće moći glasati u daljnjem glasovanju.

8.

Prema stavu 10 ovog Odjeljka, ako, nakon drugog glasovanja 4 osobe nisu izabrane, daljnje glasovanje održat će se u skladu s principima i postupcima navedenim u ovom Odjeljku, sve dok 4 osobe ne budu izabrane, osiguravajući da, ako u bilo kojem trenutku tri osobe budu izabrane, usprkos odredbama stava 4 ovog Odjeljka četvrti može biti izabran običnom većinom preostalih glasova.

9.

U slučaju povećanja ili smanjenja broja direktora izabranih od guvernera Odjeljka B i., minimum i maksimum postotaka određenih u stavovima 4, 5, 6 i 7 ovog Odjeljka bit će odgovarajuće prihvaćeni od Odbora guvernera.

10.

Sve dok Potpisnik, ili grupa Potpisnika, čiji dio ukupno upisanog kapitala navedenim u Dodatku A iznosi više od 2,8 posto, nije položio svoj instrument ili svoje instrumente ratifikacije, odobravanja ili prihvaćanja, neće biti izabran direktor za svakog takvog Potpisnika ili grupe Potpisnika. Guverner ili guverneri predstavljajući takvog Potpisnika ili grupu Potpisnika izabrat će direktora za svakog takvog Potpisnika ili grupu Potpisnika, odmah nakon što Potpisnik postane članom ili grupa Potpisnika postane članom. Takav direktor smatrat će se izabranim od Odbora guvernera na njihovom nastupnom sastanku, u skladu sa stavkom 3 članka 26 ovog Sporazuma, ako je on ili ona izabran/a u periodu u kojem djeluje prvi Odbor direktora.

Odjeljak B ii. –   Izbor direktora od guvernera koji predstavljaju zemlje navedene u Dodatku A kao druge europske zemlje (u daljem tekstu kao „guverneri Odjeljka B ii.”).

1.

Odredbe izložene niže u ovom Odjeljku odnose se isključivo na ovaj Odjeljak.

2.

Kandidate za mjesto direktora izabrat će guverneri Odjeljka B ii., s tim da svaki guverner može odabrati samo jednu osobu. Guverneri Odjeljka B ii. odabrat će direktore glasovanjem.

3.

Svaki guverner sposoban za glasovanje može dati sve glasove člana koji ga je izabrao i na koje taj Član ima pravo prema stavu 1 i 2 članka 29 ovog sporazuma.

4.

Prema stavu 10 ovog Odjeljka, 4 osobe koje dobiju najveći broj dobivenih glasova bit će direktori, osim što osobe koje prime manje od 20.5 posto raspoloživih glasova u odjeljku B ii. neće se smatrati izabranim.

5.

Prema stavku 10 ovog Odjeljka, ako 4 osobe nisu izabrane u prvom glasovanju, održat će se drugo glasovanje u kojem, osim ako ima samo 4 kandidata, osoba koja dobije najmanji broj glasova neće ući u glasovanje i u kojem će glasovati samo

(a)

guverneri koji su u prvom glasovanju glasovali za osobu koja nije izabrana

i

(b)

guverneri čiji se glasovi za izabranu osobu smatraju prema stavu 6 i 7 ovog Odjeljka prikupljenim za osobe koje su dobile 21,5 posto raspoloživih glasova.

6.

U određivanju da li se glasovi dani od guvernera. smatraju prikupljenim do ukupno danih 21,5 raspoloživih glasova za svaku osobu, smatrat će se da 21.5 posto glasova uključuje, prvo, glasove guvernera koji je dao najveći broj glasova toj osobi, zatim glasovi guvernera koji je dao slijedeći najveći broj i tako dalje, sve dok se ne dostigne 21,5 posto.

7.

Svaki guverner, dio čijih glasova mora biti pribrojan u svrhu skupljanja ukupno danih glasova iznad 20,5 posto za jednu osobu, smatrat će se da je dao sve njegove/njezine glasove toj osobi, čak i ako ukupan broj glasova toj osobi tako prijeđe 20,5 posto i neće moći glasovati u daljnjem glasovanju.

8.

Prema stavu 10 ovog Odjeljka, ako, nakon drugog glasovanja 4 osobe nisu izabrane, daljnje glasovanje održat će se u skladu s principima i postupcima navedenim u ovom Odjeljku, sve dok 4 osobe ne budu izabrane, osiguravajući da, ako u bilo kojem trenutku tri osobe budu izabrane, usprkos odredbama stava 4 ovog Odjeljka četvrti može biti izabran običnom većinom preostalih glasova.

9.

U slučaju povećanja ili smanjenja broja direktora koje su izabrali guverneri Odjeljka B ii., minimum i maksimum postotaka određenih u stavovima 4, 5, 6 i 7 ovog Odjeljka bit će odgovarajuće prihvaćeni od Odbora guvernera.

10.

Sve dok Potpisnik, ili grupa Potpisnika, čiji dio ukupno upisanog kapitala navedenim u Dodatku A iznosi više od 2,8 posto, nije položio svoj instrument ili svoje instrumente ratifikacije, odobravanja ili prihvaćanja, neće biti izabran direktor za svakog takvog Potpisnika ili grupe Potpisnika. Guverner ili guverneri predstavljajući takvog Potpisnika ili grupu Potpisnika, izabrat će direktora za svakog takvog Potpisnika ili grupu Potpisnika, odmah nakon što Potpisnik postane članom ili grupa Potpisnika postane članom. Takav direktor smatrat će se izabranim od Odbora guvernera na njihovom nastupnom sastanku, u skladu sa stavkom 3 članka 26 ovog Sporazuma, ako je on ili ona izabran/a u periodu u kojem djeluje prvi Odbor direktora.

Odjeljak B iii. –   Izbor direktora od guvernera koji predstavljaju države navedene u Dodatku A kao ne-europske zemlje (u daljnjem tekstu „guverneri Odjeljka B iii.”)

1.

Odredbe izložene niže u ovom Odjeljku odnose se isključivo na ovaj Odjeljak.

2.

Kandidate za mjesto direktora odabrat će guverneri Odjeljka B iii., s tim da svaki guverner može odabrati samo jednu osobu. Guverneri iz Odjeljka B iii. birat će direktore glasovanjem.

3.

Svaki guverner sposoban za glasovanje ima pravo glasovati za jednu osobu svim glasovima člana koji ga/ju je izabrao prema stavku 1 i 2 članka 29 ovog Sporazuma.

4.

Prema stavku 10 ovog Odjeljka, 4 osobe koje dobiju najveći broj glasova bit će direktori, osim što se ni jedna osoba koja odbije manje od 8 posto ukupno raspoloživih glasova iz Odjeljka B iii. neće smatrati izabranom.

5.

Prema stavu 10 ovog Odjeljka, ako 4 osobe nisu izabrane u prvom glasovanju, održat će se drugo glasovanje u kojem, osim ako nema više od 4 kandidata, se neće glasovati za osobu koja je dobila najmanji broj glasova i u kojem će glasovati samo:

(a)

guverneri koji su u prvom glasovanju glasovali za neizabrane osobe

i

(b)

guverneri čiji se glasovi za izabrane osobe smatraju prema stavu 6 i 7 ovog Odjeljka prikupljenim za osobe koje su dobile 9 posto raspoloživih glasova.

6.

U određivanju da li se glasovi dani od guvernera smatraju prikupljenim do ukupno danih više od 9 posto raspoloživih glasova za svaku osobu, smatrat će se da 9 posto glasova uključuje, prvo, glasove guvernera koji je dao najveći broj glasova toj osobi, zatim glasovi guvernera koji je dao slijedeći najveći broj glasova i tako dalje, sve dok se ne dostigne 9 posto.

7.

Svaki guverner, dio čijih glasova mora biti pribrojan u svrhu skupljanja ukupno danih glasova iznad 8 posto za jednu osobu, smatrat će se da je dao sve njegove/njezine glasove toj osobi, čak i ako ukupan broj glasova toj osobi tako prijeđe 9 posto i neće moći glasovati u daljnjem glasovanju.

8.

Prema stavu 10 ovog Odjeljka, ako, nakon drugog glasovanja 4 osobe nisu izabrane, daljnje glasovanje održat će se u skladu s principima i postupcima navedenim u ovom Odjeljku, sve dok 4 osobe ne budu izabrane, osiguravajući da, ako u bilo kojem trenutku tri osobe budu izabrane, usprkos odredbama stava 4 ovog Odjeljka, četvrti može biti izabran običnom većinom preostalih glasova.

9.

U slučaju povećanja ili smanjenja broja direktora izabranih od guvernera B iii., minimum i maksimum postotaka određenih u stavovima 4, 5, 6 i 7 ovog Odjeljka bit će odgovarajuće prihvaćeni od Odbora guvernera.

10.

Sve dok Potpisnik, ili grupa Potpisnika, čiji dio ukupno upisanog kapitala, navedenim u Dodatku A iznosi više od 5 pošto nije položio svoj instrument ili svoje instrumente ratifikacije; odobravanja ili prihvaćanja, neće biti izabran direktor za takvog Potpisnika ili grupe Potpisnika. Guverner ili guverneri predstavljajući takvog Potpisnika ili grupu Potpisnika izabrat će direktora za svakog takvog Potpisnika ili grupu Potpisnika, odmah nakon što Potpisnik postane članom ili grupa Potpisnika postane članovima. Takav direktor smatrat će se izabranim od Odbora guvernera na njihovom nastupnom sastanku, u skladu sa stavkom 3 članka 26 ovog Sporazuma, ako je on ili ona izabran/a u periodu u kojem djeluje prvi Odbor direktora.

ODJELJAK C

UGOVORI ZA IZBOR DIREKTORA KOJI PREDSTAVLJAJU ZEMLJE KOJE NISU NAVEDENE U DODATKU A.

Ako Odbor guvernera odluči, u skladu sa stavkom 3 članka 26 ovog Sporazuma, povećati ili smanjiti opseg, ili revidirati sastav Odbora direktora, uzevši u obzir promjene u broju Članova Banke, Odbor guvernera mora prvi razmotriti da li su tom Dodatku potrebne Dopune i napraviti Dopune koje smatra potrebnima kao dio odluke.

ODJELJAK D

DODJELJIVANJE GLASOVA

Svaki guverner koji ne sudjeluje u glasovanju na izboru ili čiji glas ne doprinosi izboru direktora po Odjeljku A ili Odjeljku B i. ili Odjeljku B(ii) ili Odjeljku B(iii) ovog Dodatka, može dodijeliti glasove na koje ima pravo kod izbora direktora, da bi bilo sigurno da je taj guverner dobio pristanak svih guvernera koji su izabrali direktora takvim izborima.

Odluka guvernera da ne sudjeluje u glasovanju za izbor direktora ne smije utjecati na procjenu prihvatljivih glasova što je navedeno u Odjeljku A, Odjeljku B i., Odjeljku B ii. ili Odjeljku B iii. ovog Dodatka.


Top