Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 62022TJ0142

    Presuda Općeg suda (osmo prošireno vijeće) 17. srpnja 2024. (Ulomci).
    Landesbank Baden-Württemberg protiv Jedinstveni sanacijski odbor.
    Ekonomska i monetarna unija – Bankovna unija – Jedinstveni mehanizam za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava (SRM) – Jedinstveni fond za sanaciju (FRU) – Odluka SRB‑a o izračunu ex ante doprinosa za 2017. – Obveza obrazlaganja – Djelotvorna sudska zaštita – Jednako postupanje – Načelo proporcionalnosti – SRB‑ova margina prosudbe – Prigovor nezakonitosti – Komisijina margina prosudbe – Vremensko ograničenje učinaka presude.
    Predmet T-142/22.

    ECLI identifier: ECLI:EU:T:2024:487

     PRESUDA OPĆEG SUDA (osmo prošireno vijeće)

    17. srpnja 2024. ( *1 )

    „Ekonomska i monetarna unija – Bankovna unija – Jedinstveni mehanizam za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava (SRM) – Jedinstveni fond za sanaciju (FRU) – Odluka SRB‑a o izračunu ex ante doprinosa za 2017. – Obveza obrazlaganja – Djelotvorna sudska zaštita – Jednako postupanje – Načelo proporcionalnosti – SRB‑ova margina prosudbe – Prigovor nezakonitosti – Komisijina margina prosudbe – Vremensko ograničenje učinaka presude”

    U predmetu T‑142/22,

    Landesbank Baden‑Württemberg, sa sjedištem u Stuttgartu (Njemačka), koji zastupaju H. Berger, M. Weber i D. Schoo, odvjetnici,

    tužitelj,

    protiv

    Jedinstvenog sanacijskog odbora (SRB), koji zastupaju J. Kerlin, T. Wittenberg i D. Ceran, u svojstvu agenata, uz asistenciju H.-G. Kamann i P. Gey, odvjetnika,

    tuženika,

    OPĆI SUD (osmo prošireno vijeće),

    u sastavu: A. Kornezov, predsjednik, G. De Baere, D. Petrlík (izvjestitelj), K. Kecsmár i S. Kingston, suci,

    tajnik: S. Jund, administratorica,

    uzimajući u obzir pisani dio postupka,

    nakon rasprave održane 7. ožujka 2023.,

    donosi sljedeću

    Presudu ( 1 )

    1

    Tužbom koja se temelji na članku 263. UFEU‑a tužitelj, društvo Landesbank Baden‑Württemberg, zahtijeva poništenje Odluke Jedinstvenog sanacijskog odbora (SRB) SRB/ES/2021/82 od 15. prosinca 2021. o izračunu ex ante doprinosâ Jedinstvenom fondu za sanaciju za 2017. što se tiče društva Landesbank Baden‑Württemberg (u daljnjem tekstu: pobijana odluka).

    [omissis]

    [omissis]

    III. Zahtjevi stranaka

    20

    Tužitelj od Općeg suda zahtijeva da:

    poništi pobijanu odluku, uključujući njezine priloge;

    podredno, utvrdi da je pobijana odluka pravno nepostojeća u dijelu u kojem se odnosi na njega;

    naloži SRB‑u snošenje troškova.

    21

    SRB od Općeg suda zahtijeva da:

    odbije tužbu;

    naloži tužitelju snošenje troškova;

    podredno, u slučaju poništenja pobijane odluke, održi na snazi učinke navedene odluke dok je se ne zamijeni ili barem tijekom razdoblja od šest mjeseci počevši od datuma kada će presuda postati pravomoćna.

    IV. Pravo

    [omissis]

    B.   Tužbeni razlozi koji se odnose na zakonitost pobijane odluke

    [omissis]

    2. Drugi tužbeni razlog, koji se temelji na nepostojanju obrazloženja

    [omissis]

    d) Sedmi dio, koji se odnosi na zadržavanje podataka drugih ustanova

    239

    Tužitelj prvi put u svojoj replici tvrdi da zahtjevi koje je Sud postavio u presudi od 15. srpnja 2021., Komisija/Landesbank Baden‑Württemberg i SRB (C‑584/20 P i C‑621/20 P, EU:C:2021:601), koji se odnose na odvagivanje SRB‑ove obveze obrazlaganja i SRB‑ove obveze da poštuje poslovnu tajnu dotičnih institucija, nisu primjenjivi u ovom predmetu. Naime, u skladu s presudom od 19. lipnja 2018., Baumeister (C‑15/16, EU:C:2018:464, t. 54. i 56.), podaci drugih institucija na kojima se temelji pobijana odluka više nisu obuhvaćeni poslovnom tajnom jer su - s obzirom na to da je referentni datum za razdoblje doprinosa 2017. bio 31. prosinca 2015. - ti podaci stariji od pet godina.

    240

    SRB osporava tu argumentaciju a da pritom ne dovodi u pitanje dopuštenost tog dijela.

    241

    Valja podsjetiti na to da samo načelo metode izračuna ex ante doprinosâ, kako proizlazi iz Direktive 2014/59 i Uredbe br. 806/2014, podrazumijeva SRB‑ovu upotrebu podataka koji su obuhvaćeni poslovnom tajnom i ne mogu se preuzeti u obrazloženje odluke o utvrđivanju ex ante doprinosâ (presuda od 15. srpnja 2021., Komisija/Landesbank Baden‑Württemberg i SRB, C‑584/20 P i C‑621/20 P, EU:C:2021:601, t. 114.).

    242

    U tom pogledu SRB je u pobijanoj odluci iznio razloge zbog kojih su podaci institucija koji su bili uzeti u obzir radi izračuna ex ante doprinosâ za 2017. bili obuhvaćeni poslovnom tajnom.

    243

    SRB je osobito u uvodnoj izjavi 100. pobijane odluke napomenuo da [su] se poslovne tajne institucija – to jest sve informacije o profesionalnoj djelatnosti institucija koje bi, u slučaju otkrivanja konkurentu i/ili široj javnosti, mogle ozbiljno ugroziti interese institucije – smatr[ale] povjerljivim informacijama. U okviru izračuna ex ante doprinosâ pojedinačne informacije koje su institucije dostavile putem njihovih obrazaca za prijavu podataka, na koje se SRB oslonio za izračun njihova ex ante doprinosa, smatrale su se poslovnim tajnama.

    244

    Usto, SRB je u uvodnim izjavama 102. do 105. pobijane odluke istaknuo da mu je bilo zabranjeno otkriti podatke svake institucije, koji su činili osnovu izračuna u navedenoj odluci, iako je bio ovlašten otkriti agregirane i zajedničke podatke, ako su ti podaci bili kumulirani. S obzirom na to, institucijama su, u skladu s navedenom odlukom, bili dostupni potpuno transparentni koraci izračuna koji su se odnosili na izračun njihova osnovnog godišnjeg doprinosa i multiplikatora za prilagodbu, kako su bili definirani u Prilogu I. Delegiranoj uredbi 2015/63, a koji su se odnosili na „izračunavanje sirovih pokazatelja” (korak 1.), „razvrstavanje pokazatelja” (korak 3.) i „izračunavanje kompozitnog pokazatelja” (korak 5.). Usto, institucije su mogle dobiti zajedničke podatke koje SRB upotrebljava bez razlikovanja za sve institucije prilagođene njihovu profilu rizičnosti za korake izračuna koji su se odnosili na „diskretizaciju pokazatelja” (korak 2.), „uključivanje pripisanog predznaka” (korak 4.) i „izračunavanje godišnjih doprinosa” (korak 6.).

    245

    Međutim, tužitelj osporava dostatnost tih objašnjenja jer su na dan donošenja pobijane odluke podaci drugih institucija bili stari šest godina i stoga više nisu bili obuhvaćeni poslovnom tajnom, i jer, unatoč tomu SRB nije naveo razloge zbog kojih ti podaci nisu bili otkriveni.

    246

    Zatim, valja podsjetiti na to da kada su podaci koji su u određenom trenutku mogli biti poslovne tajne stari pet ili više godina, oni se načelno zbog proteka vremena smatraju zastarjelima te da su stoga prestali biti tajni, osim ako, iznimno, strana koja se poziva na tajnost dokaže da su, unatoč svojoj starosti, ti podaci i dalje ključni elementi njezina poslovnog položaja ili poslovnih položaja predmetnih trećih osoba (vidjeti u tom smislu presudu od 19. lipnja 2018., Baumeister, C‑15/16, EU:C:2018:464, t. 54. i navedenu sudsku praksu).

    247

    U tom pogledu nije sporno da su pojedinačni podaci institucija na kojima se temelji pobijana odluka za izračun tužiteljeva ex ante doprinosa u trenutku donošenja te odluke bili stariji od pet godina.

    248

    Međutim, kao što je to SRB objasnio u svojem odgovoru na repliku i na raspravi, a da mu tužitelj nije proturječio, položaj institucije u odnosu na položaj njezinih konkurenata može u gospodarskoj stvarnosti bankovnog sektora ostati isti ili sličan tijekom dužeg razdoblja duljeg od pet godina. Naime, određeni elementi, kao što su poslovni model ili djelatnosti takve institucije, ostaju stabilni u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju, tako da institucija koja je nekad imala profil visoke rizičnosti, s obzirom na podatke koji su stariji od pet godina, može i dalje imati takav profil na kraju početnog razdoblja. Stoga, unatoč njihovoj starosti, te informacije i dalje predstavljaju ključne elemente poslovnog položaja kreditnih institucija. U tim okolnostima, ako bi se takvi bitni podaci otkrili putem obrazloženja pobijane odluke, gospodarski subjekti koji posluju u bankovnom sektoru mogli bi se na njih osloniti kako bi iz njih izveli zaključak o trenutačnom poslovnom položaju institucije.

    249

    Tužitelj stoga ne može tvrditi da je SRB u obrazloženju pobijane odluke trebao otkriti pojedinačne podatke drugih institucija koji omogućuju provjeru izračuna njegova ex ante doprinosa jer, iako su ti podaci stari šest godina, i dalje predstavljaju ključne elemente poslovnog položaja tih institucija.

    250

    Taj zaključak nije doveden u pitanje tužiteljevim argumentom prema kojem mu SRB, kako bi ispunio svoju obvezu obrazlaganja, mora dostaviti, u anonimiziranom obliku, popis svih podataka institucija koje se nalaze u istom skupu kao i tužitelj.

    251

    S jedne strane, nalaganje takvog zahtjeva SRB‑u prelazilo bi zahtjeve koje nameće sudska praksa, a koji su navedeni u točkama 217., 220. i 221. ove presude.

    252

    S druge strane, SRB je tvrdio, a da mu se po tom pitanju nije ozbiljno proturječilo, da čak i popis anonimiziranih podataka za određeni skup može omogućiti gospodarskim subjektima aktivnima u bankovnom sektoru, koji su razboriti subjekti, da saznaju poslovne tajne određenih institucija. U tom pogledu tužitelj nije, među ostalim, osporio da su takvi subjekti znali koje institucije obično imaju visoke vrijednosti za određene pokazatelje rizika. Međutim, ako bi dobili popise s takvim podacima svake godine, mogli bi pratiti razvoj pokazatelja rizika tih institucija, čak iako se sastoje od poslovno osjetljivih podataka. Takav rizik postoji osobito u pogledu velikih institucija i onih s poslovnim nastanom u državama članicama u kojima postoji samo ograničen broj institucija koje su obveznici ex ante doprinosâ. Naime, nije isključeno da bi u tim slučajevima razuman gospodarski subjekt bio u mogućnosti izvesti zaključak o identitetu takvih institucija, čak i ako bi te institucije bile anonimizirane. Stoga se SRB‑u ne može prigovoriti da nije sastavio popis svih anonimiziranih podataka institucija koje se nalaze u istom skupu.

    253

    S obzirom na prethodno navedeno, sedmi dio drugog tužbenog razloga treba odbiti.

    e) Treći dio, koji se odnosi na obrazloženje godišnje ciljne razine

    254

    Tužitelj tvrdi da je na temelju pobijane odluke nemoguće razumjeti razloge zbog kojih je godišnja ciljna razina utvrđena na 1/8 od 1,05 % ukupnog iznosa osiguranih depozita. Dodatna objašnjenja koja je SRB pružio u točki 17. i sljedećim točkama Priloga III. toj odluci uostalom nisu dovoljna da bi se razjasnio način na koji je godišnja ciljna razina stvarno utvrđena. Usto, SRB nije priopćio predviđenu konačnu ciljnu razinu ni njegovo tumačenje gornje granice navedene u članku 70. stavku 2. drugom podstavku Uredbe br. 806/2014. Međutim, kao što to pokazuje odluka kojom se utvrđuju ex ante doprinosi za razdoblje doprinosa 2022., SRB smatra da je ovlašten slobodno povećati godišnju ciljnu razinu primjenom koeficijenta koji nije predviđen primjenjivim propisom i tako nametnuti institucijama neproporcionalno opterećenje.

    255

    SRB odgovara da iz uvodnih izjava 50. do 63. pobijane odluke i točaka 19. do 25. Priloga III. toj odluci proizlazi da je pružio dostatno obrazloženje u pogledu utvrđivanja godišnje ciljne razine za razdoblje doprinosa 2017.

    256

    Konkretno, SRB je utvrdio godišnju ciljnu razinu uzimajući u obzir sve relevantne elemente, kao i kriterije navedene u članku 69. stavku 2. Uredbe br. 806/2014. Osim toga, što se tiče očekivanog rasta osiguranih depozita, u pobijanoj odluci objašnjeno je, s jedne strane, da se prema podacima koje su dostavili sustavi osiguranja depozita, iznos osiguranih depozita povećao za 2,2 % između 2015. i 2016. i, s druge strane, da je predviđena stopa rasta tih depozita iznosila 1 % do 4 %. Osim toga, način na koji su uzeti u obzir mogući prociklički učinci iznesen je u uvodnoj izjavi 61. pobijane odluke i u točki 23. i sljedećim točkama Priloga III. toj odluci.

    257

    Naposljetku, tužitelj je mogao izračunati konačnu ciljnu razinu procijenjenu 2017. na temelju podataka koji su mu bili poznati, dok neotkrivanje SRB‑ova tumačenja u pogledu gornje granice od 12,5 % predviđene člankom 70. stavkom 2. drugim podstavkom Uredbe br. 806/2014 ne može utjecati na obrazloženje pobijane odluke.

    258

    Uvodno valja podsjetiti na to da, u skladu s člankom 69. stavkom 1. Uredbe br. 806/2014, na kraju početnog razdoblja dostupna financijska sredstva u SRF‑u moraju dosegnuti konačnu ciljnu razinu, koja odgovara najmanje 1 % iznosa osiguranih depozita svih institucija s odobrenjem za rad na državnom području svih država članica sudionica.

    259

    U skladu s člankom 69. stavkom 2. Uredbe br. 806/2014, tijekom početnog razdoblja ex ante doprinosi trebaju se raspodijeliti što je moguće ravnomjernije dok se ne postigne konačna ciljna razina navedena u točki 258. ove presude, no uzimajući u obzir fazu poslovnog ciklusa i utjecaj koji prociklički doprinosi mogu imati na financijski položaj institucija.

    260

    U članku 70. stavku 2. Uredbe br. 806/2014 pojašnjava se da svake godine doprinosi svih institucija s odobrenjem na državnim područjima svih država članica sudionica ne premašuju 12,5 % konačne ciljne razine.

    261

    Što se tiče načina izračuna ex ante doprinosâ, članak 4. stavak 2. Delegirane uredbe 2015/63 predviđa da SRB određuje njihov iznos na temelju godišnje ciljne razine, uzimajući u obzir konačnu ciljnu razinu, te na temelju prosječnog iznosa osiguranih depozita u prethodnoj godini, koji se izračunava tromjesečno, za sve institucije s odobrenjem za rad na državnim područjima svih država članica sudionica.

    262

    U ovom slučaju, kao što to proizlazi iz uvodne izjave 63. pobijane odluke, SRB je za razdoblje doprinosa 2017. utvrdio iznos godišnje ciljne razine na 7161808441 eura.

    263

    U uvodnim izjavama 51. i 52. pobijane odluke SRB je u biti objasnio da je, kako bi utvrdio godišnju ciljnu razinu, uzeo u obzir konačnu procijenjenu ciljnu razinu za 2023., potrebu da se ex ante doprinosi što ravnomjernije raspodijele tijekom početnog razdoblja, kao i fazu poslovnog ciklusa i učinke koje bi ti doprinosi imali na financijski položaj institucija. Nadalje, SRB je smatrao primjerenim utvrditi koeficijent koji se temeljio na tim parametrima i financijskim sredstvima dostupnima u SRF‑u (u daljnjem tekstu: koeficijent). Kako bi postigao godišnju ciljnu razinu, SRB je taj koeficijent primijenio na osminu prosječnog iznosa osiguranih depozita u 2016. godini.

    264

    U uvodnim izjavama 54. do 62. pobijane odluke SRB je iznio pristup koji je primijenio kako bi se utvrdila godišnja ciljna razina.

    265

    U uvodnoj izjavi 54. pobijane odluke SRB je objasnio da posebnu pozornost treba posvetiti očekivanom kretanju osiguranih depozita tijekom početnog razdoblja jer, ako se ti depoziti vremenski preklapaju, godišnja ciljna razina od 1 % iznosa navedenih depozita ne bi bila dovoljna za postizanje konačne ciljne razine.

    266

    U tom pogledu SRB je u uvodnoj izjavi 55. pobijane odluke utvrdio da je prosječni iznos osiguranih depozita, izračunan tromjesečno, za 2016. iznosio 5,546 bilijuna eura.

    267

    U uvodnim izjavama 56. do 58. pobijane odluke SRB je prikazao predviđeni razvoj osiguranih depozita za preostalih šest godina početnog razdoblja, odnosno od 2018. do 2023. Procijenio je da će godišnje stope rasta tih depozita do kraja početnog razdoblja iznositi između 1 % i 4 %.

    268

    U uvodnim izjavama 59. do 61. pobijane odluke SRB je dostavio procjenu faze poslovnog ciklusa i potencijalnog procikličkog učinka koji bi ex ante doprinosi mogli imati na financijski položaj institucija. U tu je svrhu naveo da je uzeo u obzir više elemenata, poput, među ostalim, Komisijina predviđanja rasta bruto domaćeg proizvoda za 2017. ili pak ključnih pokazatelja za bankovni sektor europodručja, kao što su solventnost, kvaliteta imovine i profitabilnost institucija. U tom pogledu i kako se ne bi pogoršali prociklički učinci ex ante doprinosa na solventnost bankovnog sektora, SRB je smatrao da je relevantno odrediti godišnju ciljnu razinu s obzirom na stopu kretanja osiguranih depozita koja je niža od one koju se smatra najvjerodostojnijom.

    269

    U uvodnoj izjavi 62. pobijane odluke SRB je zaključio da je zbog nesigurnosti u pogledu gospodarskog oporavka, njihova negativnog utjecaja na budući rast osiguranih depozita i poslovnog ciklusa te ograničenog broja podataka koji bi mogli upućivati na budući razvoj tih depozita, bilo relevantno usvojiti oprezan pristup u pogledu stopa rasta navedenih depozita za sljedeće godine do 2023.

    270

    S obzirom na ta razmatranja, SRB je u uvodnoj izjavi 63. pobijane odluke izračunao iznos godišnje ciljne razine množenjem prosječnog iznosa osiguranih depozita u 2016. s koeficijentom od 1,05 % i dijeljenjem rezultata tog izračuna s osam, u skladu sa sljedećom matematičkom formulom iz uvodne izjave 63. navedene odluke:

    „ciljni0 [iznos godišnje ciljne razine] = ukupni iznos osiguranih depozita 2016. * 0,0105 * ⅛ = 7161808441 eura”.

    271

    Međutim, SRB je na raspravi naveo da je godišnju ciljnu razinu za razdoblje doprinosa 2017. odredio kako slijedi.

    272

    Kao prvo, na temelju prospektivne analize, SRB je utvrdio iznos osiguranih depozita svih institucija s odobrenjem za rad na državnom području svih država članica sudionica, koji se predviđa za kraj početnog razdoblja. Kako bi ostvario taj iznos, SRB je uzeo u obzir prosječan iznos osiguranih depozita u 2016., godišnju stopu rasta tih depozita i broj preostalih razdoblja doprinosa do kraja početnog razdoblja.

    273

    Kao drugo, u skladu s člankom 69. stavkom 1. Uredbe br. 806/2014, SRB je izračunao 1 % procijenjenog iznosa osiguranih depozita na kraju početnog razdoblja kako bi se dobio procijenjeni iznos konačne ciljne razine koja se trebala dosegnuti 31. prosinca 2023.

    274

    Kao treće, SRB je od potonjeg iznosa odbio financijska sredstva koja su 2017. već bila dostupna u SRF‑u kako bi dobio iznos koji treba prikupiti tijekom preostalih razdoblja doprinosa prije kraja početnog razdoblja.

    275

    Kao četvrto, SRB je podijelio potonji iznos s brojem preostalih razdoblja doprinosa kako bi ga ravnomjerno raspodijelio između tih razdoblja. Godišnja ciljna razina za razdoblje doprinosa 2017. tako je utvrđena na iznos naveden u točki 262. ove presude, odnosno na oko 7,161 milijardi eura.

    276

    Kako bi se ispitalo je li SRB poštovao svoju obvezu obrazlaganja u pogledu određivanja godišnje ciljne razine, najprije valja podsjetiti na to da je nepostojanje ili nedostatak obrazloženja razlog koji se odnosi na javni poredak koji sud Unije može ili čak mora istaknuti po službenoj dužnosti (vidjeti presudu od 2. prosinca 2009., Komisija/Irska i dr. (C‑89/08 P, EU:C:2009:742, t. 34. i navedenu sudsku praksu). Slijedom toga, Opći sud može, odnosno mora, uzeti u obzir i druge nedostatke u obrazloženju osim onih na koje se poziva tužitelj, i to osobito kada se oni otkriju tijekom postupka.

    277

    U tu su svrhu stranke tijekom usmenog dijela postupka saslušane o svim eventualnim nedostacima u obrazloženju pobijane odluke u pogledu određivanja godišnje ciljne razine. Konkretno, kada je izričito i u nekoliko navrata upitan u tom smislu SRB je korak po korak opisao metodu koju je zaista slijedio kako bi odredio godišnju ciljnu razinu za razdoblje doprinosa 2017., kao što je to navedeno u točkama 274. do 277. ove presude.

    278

    Nadalje, što se tiče sadržaja obveze obrazlaganja, iz sudske prakse proizlazi da obrazloženje odluke koju je donijela institucija ili tijelo Unije mora, među ostalim, biti proturječno kako bi se zainteresiranim osobama omogućilo da se upoznaju sa stvarnim razlozima te odluke kako bi mogle braniti svoja prava pred nadležnim sudom, a potonjem omogućiti da provede svoj nadzor (vidjeti u tom smislu presude od 10. srpnja 2008., Bertelsmann i Sony Corporation of America/Impala, C‑413/06 P, EU:C:2008:392, t. 169. i navedenu sudsku praksu; od 22. rujna 2005., Suproco/Komisija, T‑101/03, EU:T:2005:336, t. 20. i 45. do 47. i od 16. prosinca 2015., Grčka/Komisija, T‑241/13, EU:T:2015:982, t. 56.).

    279

    Isto tako, kada donositelj pobijane odluke pruži određena objašnjenja u vezi s njezinim razlozima tijekom postupka pred sudom Unije, ta objašnjenja moraju biti u skladu s razmatranjima iznesenima u toj odluci (vidjeti u tom smislu presude od 22. rujna 2005., Suproco/Komisija, T‑101/03, EU:T:2005:336, t. 45. do 47., i od 13. prosinca 2016., Printeos i dr./Komisija, T‑95/15, EU:T:2016:722, t. 54. i 55.).

    280

    Naime, iako razmatranja navedena u pobijanoj odluci nisu u skladu s takvim objašnjenjima danima tijekom sudskog postupka, obrazloženje predmetne odluke ne ispunjava funkcije navedene u točkama 210. i 211. ove presude. Konkretno, takva nedosljednost sprečava, s jedne strane, zainteresirane osobe da se upoznaju sa stvarnim razlozima za donošenje pobijane odluke prije podnošenja tužbe i da pripreme svoju obranu u odnosu na njih i, s druge strane, sud Unije da utvrdi razloge koji su služili kao stvarna pravna osnova za tu odluku i ispita njihovu usklađenost s primjenjivim pravilima.

    281

    Naposljetku, valja podsjetiti na to da SRB, kada donosi odluku kojom se utvrđuju ex ante doprinosi, mora obavijestiti dotične institucije o metodi izračuna tih doprinosa (vidjeti presudu od 15. srpnja 2021., Komisija/Landesbank Baden‑Württemberg i SRB, C‑584/20 P i C‑621/20 P, EU:C:2021:601, t. 122.).

    282

    Isto treba vrijediti i za metodu određivanja iznosa godišnje ciljne razine, s obzirom na to da je taj iznos od ključne važnosti za strukturu takve odluke. Naime, kao što to proizlazi iz točke 16. ove presude, način izračuna ex ante doprinosa sastoji se od raspodjele navedenog iznosa među svim predmetnim institucijama, tako da povećanje ili smanjenje tog iznosa dovodi do odgovarajućeg povećanja ili smanjenja ex ante doprinosa svake od tih institucija.

    283

    Iz prethodno navedenog proizlazi da, iako je SRB dužan, na temelju pobijane odluke, pružiti institucijama objašnjenja koja se odnose na metodu utvrđivanja godišnje ciljne razine, ta objašnjenja moraju biti u skladu s objašnjenjima koja je SRB pružio tijekom sudskog postupka i koja se odnose na stvarno primijenjenu metodu.

    284

    U ovom predmetu nije riječ o takvom slučaju.

    285

    Naime, najprije valja istaknuti da je u pobijanoj odluci, u uvodnoj izjavi 63., iznesena matematička formula koja je predstavljena kao osnova za određivanje iznosa godišnje ciljne razine. Međutim, pokazuje se da ta formula ne sadržava elemente metode koju je SRB stvarno primijenio, kako je objašnjeno na raspravi. Naime, kao što to proizlazi iz točaka 272. do 275. ove presude, SRB je dobio iznos godišnje ciljne razine, u okviru te metode, time što je od konačne ciljne razine odbio financijska sredstva dostupna u SRF‑u, kako bi izračunao iznos koji je još trebalo naplatiti do kraja početnog razdoblja i podijelio potonji iznos s brojem preostalih razdoblja doprinosa. Međutim, ta dva koraka izračuna uopće nisu izražena u navedenoj matematičkoj formuli.

    286

    Slične nedosljednosti utječu i na način utvrđivanja koeficijenta od 1,05 %, koji ipak ima ključnu ulogu u toj matematičkoj formuli spomenutoj u točki 285. ove presude. Naime, kao što to proizlazi iz uvodnih izjava 51. i 52. pobijane odluke, taj se koeficijent može shvatiti na način da se temelji na procjeni konačne ciljne razine za 2023., na potrebi da se ex ante doprinosi ravnomjerno raspodijele tijekom početnog razdoblja, kao i na analizi koja se odnosi na fazu poslovnog ciklusa i učinke koje bi ti doprinosi imali na financijsko stanje institucija. Međutim, kao što je to SRB priznao na raspravi, taj koeficijent utvrđen je na način da se njime može opravdati rezultat izračuna iznosa godišnje ciljne razine, odnosno nakon što je SRB izračunao taj iznos primjenom četiriju koraka iznesenih u točkama 272. do 275. ove presude i, među ostalim, podjele brojem preostalih razdoblja doprinosa, iznosa koji proizlazi iz odbitka financijskih sredstava dostupnih u SRF‑u od konačne ciljne razine. Međutim, taj pristup uopće ne proizlazi iz pobijane odluke.

    287

    Iz toga slijedi da, što se tiče utvrđivanja godišnje ciljne razine, metoda koju je SRB stvarno primijenio, kako je objašnjena na raspravi, ne odgovara onoj opisanoj u pobijanoj odluci, tako da stvarne razloge, s obzirom na koje je utvrđena ta ciljna razina, na temelju pobijane odluke nisu mogle utvrditi ni institucije ni Opći sud.

    288

    S obzirom na prethodno navedeno, valja utvrditi da pobijana odluka sadržava nedostatke u obrazloženju kad je riječ o određivanju godišnje ciljne razine.

    289

    Treći dio drugog tužbenog razloga stoga treba prihvatiti. Uzimajući u obzir pravna i gospodarska pitanja ovog predmeta, u interesu je dobrog sudovanja da se nastavi s ispitivanjem drugih tužbenih razloga.

    [omissis]

     

    Slijedom navedenog,

    OPĆI SUD (osmo prošireno vijeće)

    proglašava i presuđuje:

     

    1.

    Poništava se Odluka SRB/ES/2021/82 Jedinstvenog sanacijskog odbora (SRB) od 15. prosinca 2021. o izračunu ex ante doprinosâ Jedinstvenom fondu za sanaciju za 2017. koja se odnosi na društvo Landesbank Baden‑Württemberg.

     

    2.

    Učinci Odluke SRB/ES/2021/82 održavaju se na snazi dok u razumnom roku, koji ne može biti dulji od šest mjeseci od datuma objave ove presude, na snagu ne stupi nova SRB‑ova odluka kojom se utvrđuje ex ante doprinos društva Landesbank Baden‑Württemberg Jedinstvenom fondu za sanaciju za 2017.

     

    3.

    SRB će, uz vlastite troškove, snositi i troškove društva Landesbank Baden‑Württemberg.

     

    Kornezov

    De Baere

    Petrlík

    Kecsmár

    Kingston

    Objavljeno na javnoj raspravi u Luxembourgu 17. srpnja 2024.

    Potpisi


    ( *1 ) Jezik postupka: njemački

    ( 1 ) Navedene su samo one točke ove presude za koje Opći sud smatra da ih je korisno objaviti.

    Top