EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 19.3.2025.

COM(2025) 122 final

2025/0122(NLE)

Prijedlog

UREDBE VIJEĆA

o uspostavi sigurnosnih mjera za Europu (SAFE) putem Instrumenta za jačanje europske obrambene industrije

(Tekst značajan za EGP)

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

•Proporcionalnost

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

•Savjetovanja s dionicima

•Procjena učinka

•Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

·rigorozan i konzervativan pristup financijskom upravljanju,

·struktura portfelja zajmova koja ograničava rizik koncentracije, izloženost na godišnjoj razini i prekomjernu izloženost prema državama članicama pojedinačno, istodobno osiguravajući dostatna sredstva za dodjelu državama članicama kojima su najpotrebnija i

·mogućnost obnavljanja zajma.

5.OSTALI ELEMENTI

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

2025/0122 (NLE)

Prijedlog

UREDBE VIJEĆA

o uspostavi sigurnosnih mjera za Europu (SAFE) putem Instrumenta za jačanje europske obrambene industrije

(Tekst značajan za EGP)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 122.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)Agresivni rat Rusije protiv Ukrajine i njegove posljedice za europsku i globalnu sigurnost egzistencijalna su prijetnja Europskoj uniji.

(2)Kao odgovor na tu prijetnju Europsko vijeće u svojim je zaključcima od 6. ožujka 2025., podsjećajući na Izjavu iz Versaillesa od 11. ožujka 2022. 6 i Strateški kompas za sigurnost i obranu donesen 21. ožujka 2022. 7 , naglasilo da Europa mora postati suverenija, odgovornija za vlastitu obranu i bolje opremljena za samostalno djelovanje i odgovaranje na neposredne i buduće izazove i prijetnje. Na tom izvanrednom sastanku Europskog vijeća sve su se države članice obvezale na jačanje svoje ukupne obrambene pripravnosti, smanjenje strateških ovisnosti, uklanjanje kritičnih nedostataka u sposobnostima i odgovarajuće jačanje europske obrambene tehnološke i industrijske baze u cijeloj Uniji kako bi se mogle dovoljno brzo opskrbljivati velikom količinom opreme .

(3)Komisija i Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku predstavili su 18. svibnja 2022. Zajedničku komunikaciju 8 o analizi nedostatnih ulaganja u obranu i o daljnjim koracima, u kojoj su istaknuli da u Uniji postoje nedostaci financijskih sredstava i nedostaci u industriji i sposobnostima u području obrane.

(4)Europski parlament i Vijeće 20. srpnja 2023. donijeli su Uredbu (EU) 2023/1525 9 o potpori proizvodnji streljiva (ASAP), čiji je cilj hitno poduprijeti povećanje proizvodnih kapaciteta obrambene industrije Europske unije, osigurati lance opskrbe, podržati učinkovite postupke nabave, ukloniti nedostatke u proizvodnim kapacitetima i promicati ulaganja.

(5)Europski parlament i Vijeće 18. listopada 2023. donijeli su Uredbu (EU) 2023/2418 o uspostavi instrumenta za jačanje europske obrambene industrije putem zajedničke nabave (EDIRPA) 10 , čiji je cilj pružiti potporu suradnji država članica u fazi javne nabave kako bi se, na suradnički način, otklonili akutno najvažniji i najkritičniji nedostaci, posebno oni nastali u odgovoru na agresivni rat Rusije protiv Ukrajine.

(6)Nakon što je razmotrilo rad na provedbi Izjave iz Versaillesa i Strateškog kompasa za sigurnost i obranu, Europsko vijeće u zaključcima od 14. i 15. prosinca 2023. naglasilo je da je potrebno dodatno poraditi na ispunjavanju ciljeva Unije kad je riječ o povećanju obrambene pripravnosti. Za postizanje te pripravnosti i obranu Unije preduvjet je moćna, otporna, inovativna i konkurentna obrambena industrija.

(7)Europska komisija donijela je 5. ožujka 2024. Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Programa za europsku obrambenu industriju i okvira mjera za osiguravanje pravodobne dostupnosti i opskrbe obrambenim proizvodima („EDIP”) kako bi se na temelju iskustva stečenog u kontekstu EDIRPA-e i ASAP-a njihova načela dodatno strukturirala i dugoročno primjenjivala.

(8)Međutim, od početka 2025. sigurnosni kontekst Unije naglo se pogoršao, što je povezano ne samo sa stalnom prijetnjom Rusije i njezinim sve većim prelaskom na ratno gospodarstvo i s razvojem rata u Ukrajini nego i s nesigurnostima koje proizlaze iz geopolitičke situacije u kojoj Unija mora intenzivno raditi na jačanju vlastite obrane. Zbog tog nedavnog pogoršanja povećala se razina prijetnje za Europsku uniju; stoga je neophodno da države članice hitno pokrenu golemu javnu potrošnju za povećanje europske obrambene tehnološke i industrijske baze (EDTIB). Zato je postalo potrebno da se, u duhu solidarnosti, brže omogući dostupnost potpore Unije državama članicama za koje je vjerojatno da će imati ozbiljnih poteškoća zbog enormnih javnih ulaganja koja su potrebna, a mogu utjecati na njihovu ekonomsku situaciju. S obzirom na vrijeme koje je potrebno za razvoj proizvoda i povećanje odgovarajućih industrijskih proizvodnih kapaciteta, od ključne je važnosti da Unija što prije započne s pružanjem potpore tim državama članicama kako bi mogle vrlo brzo krenuti s narudžbama, poveća predvidljivost za sektor obrambene industrije i pomogne mu da u vrlo kratkom roku ulaže u povećavanje proizvodnih kapaciteta.

(9)Razmjer i brzina povećanja rashoda za obrambene industrijske kapacitete koji se zahtijevaju od država članica vjerojatno će znatno utjecati na njihove javne financije, a proračuni nekoliko država članica već su opterećeni.

(10)Ova izvanredna situacija, koju nisu uzrokovale države članice i koja je izvan njihove kontrole, opravdava da Unija poduzme hitne mjere kako bi državama članicama koje žele ulagati u obrambenu industrijsku proizvodnju stavila na raspolaganje privremeni instrument kojim bi im se pružila financijska pomoć u obliku Instrumenta za sigurnosne mjere za Europu („instrument SAFE”).

(11)Instrument SAFE trebao bi omogućiti hitna i velika javna ulaganja u europsku obrambenu industriju s ciljem brzog povećanja njezinih proizvodnih kapaciteta, poboljšanja pravodobne dostupnosti obrambenih proizvoda te ubrzanja i prilagodbe strukturnim promjenama. Budući da je ova Uredba izvanredan i privremen odgovor na hitan i egzistencijalni problem, financijska pomoć koja se na temelju nje pruža trebala bi se staviti na raspolaganje samo za odgovor na negativne gospodarske posljedice pogoršanja sigurnosne situacije i neposredne potrebe država članica za nabavom, čime se doprinosi pripravnosti obrambene industrije europske obrambene tehnološke i industrijske baze. Taj bi instrument trebao biti dio šireg rada na nacionalnoj razini i razini Unije da se za ulaganja u obrambenu industriju namijeni više sredstava kako bi se olakšala krizna situacija koja proizlazi iz trenutačnih prijetnji sigurnosti. Usporedno su potrebne i druge mjere na razini Unije i na nacionalnoj razini, kao što je iskorištavanje postojeće fleksibilnosti u okviru Pakta o stabilnosti i rastu.

(12)Financijsku pomoć u okviru instrumenta SAFE države članice trebale bi provoditi na način koji je u skladu s prioritetima za obrambene sposobnosti koje su zajednički dogovorile države članice u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP), stalnom strukturiranom suradnjom država članica koja je utvrđena Odlukom Vijeća (ZVSP) 2017/2315 11 , inicijativama i projektima Europske obrambene agencije (EDA) te civilnom i vojnom pomoći Unije Ukrajini. Pri provedbi ove Uredbe države članice trebale bi na odgovarajući način uzeti u obzir relevantne aktivnosti koje provode Organizacija sjevernoatlantskog ugovora (NATO) i drugi partneri ako takve aktivnosti služe sigurnosnim i obrambenim interesima Unije.

(13)Države članice trebale bi moći koristiti financijsku pomoć u okviru instrumenta SAFE u sinergiji s drugim postojećim i budućim programima Unije, posebno za sufinanciranje određenih aktivnosti. Istodobno bi se u programima Unije kojima se podupire suradnja u području obrambene nabave ili čiji je cilj općenito podupiranje konkurentnosti europske obrambene tehnološke i industrijske baze mogla posebno predvidjeti dodatna potpora Unije zajedničkoj nabavi za koju se dodjeljuje financijska pomoć u okviru instrumenta SAFE ili gospodarskim subjektima uključenima u takvu nabavu kako bi se potaknulo odgovarajuće povećanje industrijske proizvodnje i dodatno ojačali učinci instrumenta na europsku obrambenu tehnološku i industrijsku bazu.

(14)Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za države članice i pojednostavnili uvjeti za podnošenje zahtjeva za financijsku potporu, Komisija bi trebala moći uzeti u obzir, u okviru relevantnih programa, a posebno onih kojima se podupire suradnja u području zajedničke nabave, informacije dostavljene u okviru ove Uredbe, a posebno u svrhu izvješćivanja o provedbi financijske pomoći.

(15)Nedostatak suradnje među državama članicama doveo je do neučinkovitosti i umnožavanja istovrsnih obrambenih sustava unutar Unije, što ugrožava cilj zaštite područja Unije koji se nastoji postići odgovarajućim nacionalnim ulaganjima, a istodobno je došlo do fragmentacije europske obrambene tehnološke i industrijske baze i smanjenja njezinih kapaciteta i proizvodnje. Kako bi riješile tu situaciju, financijsku pomoć predviđenu ovom Uredbom države članice korisnice trebale bi koristiti za provedbu zajedničke nabave. Prihvatljive aktivnosti, rashodi i mjere koji se financiraju zajedničkom nabavom u području obrane trebali bi se odnositi na sljedeća prioritetna područja koja je utvrdilo Europsko vijeće, uzimajući u obzir iskustvo iz rata u Ukrajini, u skladu s radom koji je već obavljen u okviru Europske obrambene agencije („EDA”) i u potpunoj usklađenosti s NATO-om: protuzračna i proturaketna obrana, topnički sustavi, uključujući kapacitete za duboke precizne napade, rakete i streljivo, bespilotne letjelice i sustavi za borbu protiv njih, strateški pospješitelji, među ostalim u vezi sa zaštitom svemirske i kritične infrastrukture, vojna mobilnost, kibernetika, umjetna inteligencija i elektroničko ratovanje. Cilj tih zajedničkih nabava trebao bi biti ubrzavanje prilagodbe proizvodnih kapaciteta za obrambene proizvode strukturnim promjenama, poticanje suradnje u fazi nabave, podupiranje povećanja proizvodnih kapaciteta te razvoj i nabava povezane infrastrukture, opreme i logističkih usluga.

(16)Kako bi se hitno ojačala industrijska baza Unije na učinkovit i autonoman način, s obzirom na nedavni razvoj geopolitičke situacije i iznimnu prijetnju sigurnosti Unije i država članica, te time povećala učinkovitost i dodana vrijednost financijske pomoći odobrene u okviru instrumenta SAFE, ovom bi se Uredbom trebali utvrditi uvjeti prihvatljivosti pod kojima države članice mogu koristiti tu financijsku pomoć. Ugovaratelji i podugovaratelji uključeni u zajedničku nabavu u okviru ovog instrumenta trebali bi stoga imati poslovni nastan i izvršne upravljačke strukture u Uniji, članicama EFTA-e koje su članice EGP-a („države EFTA-e koje su članice EGP-a”) ili Ukrajini te za potrebe zajedničke nabave koristiti infrastrukturu, postrojenja, imovinu ili sredstva koji se nalaze na državnom području države članice, države EFTA-e koja je članica EGP-a ili Ukrajine. Kako bi se osiguralo da ugovaratelji i podugovaratelji uključeni u zajedničku nabavu nisu u sukobu sa sigurnosnim i obrambenim interesima Unije i njezinih država članica, oni ne bi trebali biti pod kontrolom trećih zemalja ili subjekata iz trećih zemalja. Kontrolu bi u tom kontekstu trebalo shvatiti kao sposobnost izvršavanja odlučujućeg utjecaja na pravni subjekt izravno ili neizravno putem jednog ili više posredničkih pravnih subjekata.

(17)U određenim okolnostima trebalo bi biti moguće odstupiti od načela da pravni subjekti uključeni u zajedničku nabavu koriste infrastrukturu, postrojenja, imovinu ili resurse koji se nalaze na državnom području države članice, države EFTA-e koja je članica EGP-a ili Ukrajine i ne podliježu kontroli trećih zemalja ili subjekata iz trećih zemalja. U tom kontekstu pravni subjekt s poslovnim nastanom u Uniji, državi EFTA-e koja je članica EGP-a ili Ukrajini koji koristi infrastrukturu, postrojenja, imovinu ili sredstva koji se nalaze izvan državnog područja države članice, države EFTA-e koja je članica EGP-a ili Ukrajine i/ili su pod kontrolom treće zemlje ili subjekta iz treće zemlje može sudjelovati ako su ispunjeni strogi uvjeti u pogledu sigurnosnih i obrambenih interesa Unije i njezinih država članica, kako je utvrđeno u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) na temelju glave V. Ugovora o Europskoj uniji (UEU).

(18)Pravni subjekti s poslovnim nastanom u Uniji, državama EFTA-e koje su članice EGP-a ili Ukrajini koje kontrolira treća zemlja koja nije Ukrajina ni država EFTA-e koja je članica EGP-a („druga treća zemlja”) ili drugi subjekt iz treće zemlje, ako je to dopušteno, trebali bi biti prihvatljivi za sudjelovanje u zajedničkoj nabavi ako su bili podvrgnuti provjeri u smislu Uredbe (EU) 2019/452 i, prema potrebi, odgovarajućim mjerama ublažavanja ili ako su Komisiji stavljena na raspolaganje jamstva odobrena u skladu s nacionalnim postupcima države članice, države EFTA-e koja je članica EGP-a ili Ukrajine gdje imaju poslovni nastan. Takva bi se jamstva trebala izdavati samo ako su ispunjeni strogi uvjeti koji se odnose na sigurnosne i obrambene interese Unije i njezinih država članica, kako je utvrđeno u okviru ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a.

(19)Kako bi se osigurala pravodobna dostupnost i opskrba obrambenim proizvodima iz europske obrambene tehnološke i industrijske baze te ubrzala njezina prilagodba strukturnim promjenama i time povećala učinkovitost dodijeljene financijske pomoći, važno je utvrditi minimalne uvjete povezane s vrijednošću ostvarenom u Uniji. Stoga bi ugovori o zajedničkoj nabavi trebali sadržavati uvjet da troškovi komponenti podrijetlom iz Unije, država EFTA-e koje su članice EGP-a ili Ukrajine ne budu manji od 65 % procijenjenih troškova finalnog proizvoda.

(20)Za određene obrambene proizvode čije temeljne tehnologije nisu široko dostupne u Uniji i koje bi moglo biti teško zamijeniti u velikim razmjerima trebalo bi postaviti dodatne uvjete kako bi se osiguralo da oružane snage država članica te proizvode mogu koristiti bez ograničenja koja nameću treće zemlje. Ako ti proizvodi podliježu ograničenjima, ugovaratelji bi trebali imati pravnu mogućnost, bez ikakvih ograničenja iz treće zemlje ili subjekta iz treće zemlje, komponente za koje vrijede ograničenja zamijeniti komponentama s podrijetlom iz EU-a koje nisu obuhvaćene tim ograničenjima te odlučivati o definiciji i razvoju predmetnog proizvoda.

(21)Svrha je uvjeta prihvatljivosti iz instrumenta hitno povećati proizvodne kapacitete obrambene industrije Unije i istodobno omogućiti potrebnu fleksibilnost s obzirom na internacionalizaciju lanaca opskrbe relevantnim proizvodima i tehnologijama. Osim Ukrajine i država EFTA-e koje su članice EGP-a, u instrumentu SAFE trebalo bi predvidjeti i mogućnost da zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalni kandidati, kao i treće zemlje s kojima je Unija sklopila partnerstvo u području sigurnosti i obrane (neobvezujući instrument – „NBI”), sudjeluju u zajedničkim nabavama u okviru instrumenta SAFE. Bilateralni ili multilateralni sporazumi između Unije i jedne ili više tih zemalja trebali bi omogućiti da u zajedničkim nabavama u okviru instrumenta SAFE sudjeluju i ugovaratelji i podugovaratelji s poslovnim nastanom u tim zemljama, u skladu s uvjetima koji će se utvrditi u tim sporazumima.

(22)Države članice koje žele dobiti financijsku pomoć u okviru instrumenta SAFE trebale bi Komisiji podnijeti zahtjev popraćen planom ulaganja u europsku obrambenu industriju. Kako bi se olakšala izrada planova, Komisija i države članice trebale bi međusobno komunicirati s ciljem utvrđivanja okvirnih dodjela iznosa zajmova. Komisija bi trebala ocijeniti sve zahtjeve koje podnesu države članice. Pri procjeni nacionalnih planova Komisija bi se, prema potrebi, trebala osloniti na stručno znanje EDA-e ili Vojnog stožera EU-a. Komisija bi iznose zajma dotičnim državama članicama trebala dodijeliti uz primjenu načela jednakog postupanja, solidarnosti, proporcionalnosti i transparentnosti, posebno ako zbroj zatraženih iznosa zajma premašuje ukupni maksimalni iznos financijske pomoći dostupne u okviru instrumenta SAFE. Zajmove bi trebalo raspodijeliti među državama članicama koje primjenjuju načela jednakog postupanja, solidarnosti, proporcionalnosti i transparentnosti. U planovima ulaganja u europsku obrambenu industriju trebalo bi opisati mjere za jačanje otpornosti europskog obrambenog industrijskog sektora, posebno olakšavanjem pristupa obrambenom tržištu za MSP-ove, poduzeća srednje tržišne kapitalizacije i nove aktere u području obrane.

(23)Kako bi se olakšala provedba plana ulaganja u europsku obrambenu industriju, Komisija i svaka dotična država članica trebale bi sklopiti operativni aranžman s pojedinostima o isplati financijske pomoći, uključujući okvirni raspored isplate, i potpisati sporazum o zajmu s detaljnim uvjetima za potporu u obliku zajma u okviru instrumenta SAFE. Trebalo bi osigurati pretfinanciranje u iznosu od 15 % kako bi se omogućio brz početak provedbe aktivnosti, financiranja rashoda i mjera u okviru instrumenta SAFE.

(24)Primjereno je organizirati financijsku pomoć u okviru diversificirane strategije financiranja predviđene člankom 224. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 i utvrđene jedinstvene metode financiranja, što bi trebalo povećati likvidnost Unijinih obveznica te privlačnost i troškovnu učinkovitost Unijinih izdanja obveznica. Zbog bonitetnih razloga povezanih s upravljanjem portfelja zajmova, udio zajmova odobrenih trima državama članicama s najvećim zajedničkim udjelom odobrenih zajmova ne bi trebao premašiti 60 posto maksimalnog iznosa financijske pomoći u okviru instrumenta.

(25)Zajednička nabava trebala bi uključivati najmanje dvije zemlje sudionice koje su države članice, države EFTA-e koje su članice EGP-a ili Ukrajinu, od kojih bi barem jedna trebala biti država članica koja prima potporu u obliku zajma u okviru instrumenta SAFE. Osim toga, sudjelovanje u zajedničkim nabavama s državom članicom uz financijsku potporu u okviru instrumenta SAFE trebalo bi dopustiti i zemljama pristupnicama, drugim zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatima te ostalim trećim zemljama s kojima je Unija sklopila partnerstvo u području sigurnosti i obrane (NBI). Države EFTA-e koje su članice EGP-a i Ukrajinu opravdano je uključiti među zemlje koje se mogu ubrajati u minimalni broj potreban za zajedničku nabavu na temelju bliskog partnerstva tih zemalja s Unijom u industrijskoj obrambenoj proizvodnji i zbog činjenice da se Ukrajina izravno suočava s aktualnom ruskom ratnom agresijom. Države članice potiču se i na daljnju potporu Ukrajini opremom nabavljenom uz financijsku pomoć iz instrumenta SAFE. Očekuje se da će sudjelovanje tih trećih zemalja u zajedničkim nabavama dodijeljenima europskoj obrambenoj tehnološkoj i industrijskoj bazi ili obrambenoj tehnološkoj i industrijskoj bazi Ukrajine ili država EFTA-e koje su članice EGP-a povećati agregiranje potražnje na razinu koja je potrebna za povećanje industrijskih kapaciteta i pridonijeti interoperabilnosti sustava i proizvoda koje upotrebljavaju najbliži partneri Unije u tom području te eventualno omogućiti državama članicama koje sudjeluju u tim nabavama da postignu povoljnije cijene.

(26)Direktivom 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća utvrđen je pravni okvir za usklađivanje postupaka nabave pri sklapanju ugovora u području obrane i sigurnosti, uzimajući u obzir sigurnosne zahtjeve država članica i obveze koje proizlaze iz Ugovora. Ta direktiva sadržava posebne odredbe koje se primjenjuju na hitne situacije prouzrokovane krizom, među ostalim skraćivanje razdoblja za zaprimanje ponuda i mogućnost primjene pregovaračkog postupka bez prethodne objave poziva na nadmetanje. Kako bi instrument SAFE bio što učinkovitiji za odgovor, u duhu solidarnosti, na izvanrednu situaciju koja je rezultat razvoja geopolitičke situacije, potrebno je što prije pokrenuti golema ulaganja u europsku obrambenu tehnološku i industrijsku bazu.

(27)U tu bi svrhu trebalo olakšati dodjelu ugovora na temelju zajedničke nabave koji uključuju najmanje jednu državu članicu uz potporu financijske pomoći u okviru instrumenta SAFE. Stoga bi trebalo smatrati da se države članice koje provode zajedničke nabave uz pomoć instrumenta SAFE nalaze u hitnoj situaciji koja proizlazi iz krize, što opravdava primjenu pregovaračkog postupka bez objave poziva na nadmetanje kako je predviđeno Direktivom 2009/81/EZ. Osim toga, kako bi se zaštitili sigurnosni interesi država članica koje sudjeluju u zajedničkim nabavama uz potporu iz instrumenta SAFE, također je potrebno predvidjeti mogućnost otvaranja postojećeg okvirnog sporazuma ili ugovora za javne naručitelje država članica koje prvotno nisu bile stranke tog sporazuma, iako u njemu prvotno nije bila predviđena takva mogućnost, pod uvjetom da se s tim prethodno suglasi poduzeće s kojim je sklopljen okvirni sporazum.

(28)Cilj je ovog instrumenta doprinijeti prevladavajućem interesu javne sigurnosti podupiranjem financijskih mjera država članica kako bi se širenjem europske obrambene tehnološke i industrijske baze osigurala pravodobna dostupnost i opskrba obrambenim proizvodima, što će državama članicama omogućiti da se pripreme za bilo koju vrstu agresije. Primjenom uvjeta prihvatljivosti želi se poduprijeti konkurentnost i industrijsku pripravnost europske obrambene tehnološke i industrijske baze, što je potrebno za poboljšanje sposobnosti država članica za učinkovitu i autonomnu obranu državnog područja Unije i njezinih država članica. Dodatni je cilj i povećanje razine interoperabilnosti obrambenih proizvoda putem zajedničke nabave. Za potporu tom radu primjereno je, u duhu solidarnosti i radi financijske održivosti rješavanja ozbiljnih poteškoća s dostupnošću obrambenih proizvoda, poduzeti mjere kako bi se izbjeglo prethodno plaćanje poreza na te izdatke. Stoga bi obrambene proizvode nabavljene u okviru zajedničke nabave koja uključuje doprinos iz ovog instrumenta trebalo izuzeti od poreza na dodanu vrijednost (PDV) uvođenjem privremenog izuzeća od PDV-a u skladu s Direktivom 2006/122/EEZ. To bi izuzeće trebalo vremenski ograničiti i primjenjivati samo tijekom trajanja ugovora koji proizlaze iz zajedničke nabave u okviru instrumenta SAFE.

(29)Unija i dalje u potpunosti podržava međunarodnu solidarnost. Sve mjere poduzete u skladu s ovom Uredbom koje se smatraju potrebnima, uključujući one za sprečavanje ili smanjenje kritičnih nestašica, trebaju se provoditi ciljano, transparentno, proporcionalno, privremeno i u skladu s obvezama prema WTO-u.

(30)Komisija i države članice trebale bi se moći uključiti u komunikacijske aktivnosti kako bi se osigurala vidljivost sredstava Unije i, prema potrebi, osiguralo da se potpora pružena u okviru instrumenta SAFE prijavi i prepozna u izjavi o financiranju.

(31)Ovom Uredbom ne dovodi se u pitanje isključiva odgovornost svake države članice za vlastitu nacionalnu sigurnost, kako je predviđeno člankom 4. stavkom 2. UEU-a, ni pravo svake države članice da zaštiti svoje osnovne sigurnosne interese u skladu s člankom 346. UFEU-a.

(32)Kako bi se radi postizanja njezinih ciljeva omogućio što raniji početak provedbe ove Uredbe, ova bi Uredba trebala hitno stupiti na snagu,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.
Predmet i područje primjene

Ovom se Uredbom uspostavljaju sigurnosne mjere za Europu (SAFE) putem Instrumenta za jačanje europske obrambene industrije („instrument SAFE”), iz kojeg se državama članicama pruža financijska pomoć kako bi mogle provoditi hitna i velika javna ulaganja za potporu europskoj obrambenoj industriji.

Ovom se Uredbom utvrđuju uvjeti i postupci pod kojima države članice dobivaju i provode financijsku pomoć u okviru instrumenta SAFE te se utvrđuju pravila za pojednostavnjene i ubrzane zajedničke postupke nabave obrambenih proizvoda i drugih proizvoda za obrambene namjene koji pripadaju sljedećim kategorijama:

·prva kategorija: streljivo i rakete; topnički sustavi; male bespilotne letjelice (NATO klasa 1) i s njima povezani sustavi za borbu protiv bespilotnih letjelica; zaštita kritične infrastrukture, kibernetika i vojna mobilnost,

·druga kategorija: protuzračna i proturaketna obrana; bespilotne letjelice koje nisu male bespilotne letjelice (NATO klasa 2 i 3) i s njima povezani sustavi za borbu protiv bespilotnih letjelica; strateški pospješitelji; zaštita svemirskih resursa; umjetna inteligencija i elektroničko ratovanje.

Članak 2.
Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)„obrambeni proizvod” znači roba, usluge i radovi obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2009/81/EZ, kako je utvrđeno u njezinu članku 2.;

(2)„drugi proizvodi za obrambene namjene” znači svaka roba i sve usluge i radovi osim onih obuhvaćenih područjem primjene Direktive 2009/81/EZ, kako je utvrđeno u njezinu članku 2., nužni ili namijenjeni za obrambene svrhe;

(3)„zajednička javna nabava” znači postupak javne nabave obrambenih proizvoda ili drugih proizvoda za obrambene namjene i ugovori koji iz njega proizlaze, a koji provodi najmanje jedna država članica koja prima financijsku pomoć u okviru ovog instrumenta i još jedna država članica ili jedna članica Europskog udruženja slobodne trgovine koja je članica Europskog gospodarskog prostora („države EFTA-e koje su članice EGP-a”) ili Ukrajina. Osim toga, zajednička javna nabava može uključivati zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidate, kao i ostale treće zemlje s kojima je Unija sklopila partnerstvo u području sigurnosti i obrane (neobvezujući instrument, NBI).

Članak 3.
Komplementarna priroda instrumenta SAFE

Instrument SAFE dopunjuje mjere koje Unija i države članice poduzimaju kako bi provele hitna i velika javna ulaganja radi potpore europskoj obrambenoj industriji.

Članak 4.
Uvjeti za korištenje instrumenta SAFE

1.Država članica može zatražiti financijsku pomoć u okviru instrumenta SAFE („financijska pomoć”) za aktivnosti, rashode i mjere povezane s obrambenim proizvodima ili drugim proizvodima za obrambene namjene koji se provode u okviru zajedničke javne nabave uz poštovanje pravila prihvatljivosti utvrđenih u članku 16. i čiji je konkretni cilj:

(a)ubrzati prilagodbu obrambene industrije strukturnim promjenama, među ostalim stvaranjem i povećavanjem njezinih proizvodnih kapaciteta te provedbom s time povezanih potpornih aktivnostima;

(b)poboljšati pravodobnost dostupnosti obrambenih proizvoda, među ostalim skraćivanjem rokova za njihovu isporuku, rezervacijom kapaciteta potrebnih za njihovu proizvodnju ili stvaranjem zaliha obrambenih proizvoda, međuproizvoda ili sirovina;

(c)osigurati interoperabilnost i međusobnu zamjenjivost u cijeloj Uniji.

2.Država članica može koristiti financijsku pomoć u okviru instrumenta SAFE u sinergiji s drugim programima Unije u skladu s pravilima tih programa. Financijska pomoć u okviru instrumenta SAFE može se koristiti i za financiranje aktivnosti za koje je primljen doprinos Unije u okviru drugog programa Unije.

3.Odstupajući od stavka 1., javne nabave koje provodi jedna država članica mogu biti prihvatljive za potporu u okviru instrumenta SAFE u prvih 12 mjeseci od stupanja na snagu Uredbe. Ako država članica uključi takvu javnu nabavu u plan iz članka 7. stavka 2., ona aktivno poduzima sve potrebne korake kako bi korištenje tog ugovora proširila na barem još jednu državu članicu ili jednu državu EFTA-e koja je članica EGP-a ili Ukrajinu, uz bilo koju zainteresiranu zemlju pristupnicu, zemlju kandidatkinju, potencijalnog kandidata ili drugu treću zemlju s kojom je Unija sklopila partnerstvo u području sigurnosti i obrane. Uvjeti prihvatljivosti utvrđeni u članku 16. stavcima od 2. do 12. primjenjuju se mutatis mutandis.

Članak 5. 
Oblik financijske pomoći

Financijska pomoć je u obliku zajma koji dotičnoj državi članici odobrava Unija.

Članak 6.
Maksimalni iznos financijske pomoći

Maksimalni iznos financijske pomoći u obliku zajmova koji se pružaju u okviru instrumenta SAFE iznosi 150 000 000 000 EUR.

Članak 7.
Zahtjev za financijsku pomoć i plan ulaganja u europsku obrambenu industriju

1.U roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ove Uredbe država članica koja želi primiti financijsku pomoć šalje zahtjev Komisiji. Zahtjevu se prilaže plan („plan ulaganja u europsku obrambenu industriju”).

2.Plan ulaganja u europsku obrambenu industriju mora biti obrazložen i potkrijepljen. U njemu se moraju utvrditi sljedeći elementi:

(a)opis obrambenog proizvoda i drugih proizvoda za obrambene namjene povezanih s:

(1)kao prva kategorija: streljivom i raketama; topničkim sustavima; malim bespilotnim letjelicama (NATO razred 1) i s njima povezanim protudronskim sustavima; zaštitom kritične infrastrukture; kibernetičkim sredstvima i vojnom mobilnošću;

(2)kao druga kategorija: protuzračnom i proturaketnom obranom; bespilotnim letjelicama koje nisu male bespilotne letjelice (NATO razredi 2 i 3) i s njima povezanim protudronskim sustavima; strateškim pospješiteljima; zaštitom svemirskih resursa; umjetnom inteligencijom i elektroničkim ratovanjem;

(b)opis planiranih aktivnosti, rashoda i mjera u skladu s člankom 4.;

(c)prema potrebi, opis predviđenog sudjelovanja Ukrajine u planiranim aktivnostima, rashodima i mjerama ili predviđenih aktivnosti u korist Ukrajine;

(d)opis planiranih mjera za usklađivanje s člankom 16. i pravilima o javnoj nabavi, uključujući opis kako se namjerava osigurati ta usklađenost; i

(e)sve ostale relevantne informacije.

3.Države članice prema potrebi navode sinergije s planovima ulaganja u europsku obrambenu industriju drugih država članica i s aktivnostima koje se provode na razini Unije.

4.Države članice prema potrebi uključuju opis aktivnosti za jačanje sigurnosti opskrbe i otpornosti, posebno onih koje MSP-ovima, poduzećima srednje tržišne kapitalizacije i novim akterima u području obrane olakšavaju pristup obrambenom tržištu.

5.Države članice mogu pri izradi svojih planova za ulaganja u europsku obrambenu industriju zatražiti od Komisije da organizira razmjenu primjera dobre prakse kako bi se državama članicama koje podnose zahtjev omogućilo da iskoriste iskustvo drugih država članica.

6.Države članice mogu Komisiji podnijeti izmijenjeni zahtjev za financijsku pomoć kojem prilažu izmijenjeni plan ulaganja u europsku obrambenu industriju ako to opravdavaju promjene u planiranim rashodima i ovisno o raspoloživosti iznosa za zajmove.

Članak 8.
Odluka o zahtjevu za financijsku pomoć

1.Komisija u najkraćem mogućem roku ocjenjuje plan ulaganja u europsku obrambenu industriju iz članka 7. stavka 1. i donosi odluku o tom zahtjevu.

2.Ako utvrdi da zahtjev ispunjava uvjete utvrđene u ovoj Uredbi, posebno u članku 4., članku 7. stavku 2. i članku 16., Komisija provedbenom odlukom stavlja na raspolaganje financijsku pomoć. Ta provedbena odluka Komisije sadržava:

(a)ocjenu plana iz članka 7. stavka 1., uključujući elemente plana iz članka 7. stavka 2.;

(b)iznos zajma i iznos potpore u obliku zajma koji treba isplatiti u obliku pretfinanciranja u skladu s člankom 11.

3.Komisija u svim slučajevima obavješćuje dotičnu državu članicu o svojoj ocjeni zahtjeva i tu ocjenu obrazlaže.

4.Pri donošenju provedbene odluke u skladu sa stavkom 2. Komisija razmatra postojeće i očekivane potrebe za financiranjem države članice koja podnosi zahtjev, kao i zahtjeve za financijsku pomoć na temelju ove Uredbe koje su već podnijele ili planiraju podnijeti druge države članice, primjenjujući pritom načela jednakog postupanja, solidarnosti, proporcionalnosti i transparentnosti.

5.Ako po donošenju provedbene odluke iz stavka 2. ostanu na raspolaganju iznosi za financijsku pomoć u okviru instrumenta SAFE, Komisija može objaviti novi poziv na iskaz interesa do 31. prosinca 2026. U tom se slučaju postupak utvrđen u članku 7. i stavcima od 1. do 4. primjenjuje mutatis mutandis.

6.Provedbena odluka na temelju stavka 2. može se donijeti do 30. lipnja 2027.

Članak 9.
Operacije uzimanja i davanja zajmova

1.Za potrebe financiranja potpore u okviru instrumenta SAFE u obliku zajmova Komisija je ovlaštena u ime Unije uzeti u zajam potrebna sredstva na tržištima kapitala ili od financijskih institucija u skladu s člankom 224. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509.

2.Operacije uzimanja i davanja zajmova u okviru instrumenta SAFE izvršavaju se u eurima.

Članak 10.
Sporazum o zajmu i operativni aranžmani

1.Nakon donošenja provedbene odluke Komisije iz članka 8. stavka 2. Komisija sklapa sporazum o zajmu i operativne aranžmane s državom članicom.

2.U sporazumu o zajmu utvrđuju se razdoblje dostupnosti i detaljni uvjeti potpore u okviru instrumenta SAFE u obliku zajmova. Sporazumi o zajmu traju najviše 45 godina. Osim elemenata utvrđenih u članku 223. stavku 4. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 sporazum o zajmu sadržava iznos pretfinanciranja i pravila o poravnanju pretfinanciranja.

3.U operativnim aranžmanima utvrđuje se međuodnos provedbe plana ulaganja u europsku obrambenu industriju i odgovarajuće financijske pomoći, uključujući okvirni raspored isplate obroka zajma, prema potrebi s godišnjom gornjom granicom. Osim toga, u tim operativnim aranžmanima utvrđuju se vrste dokumentiranih dokaza i pravila za kontrolu povezanih s ispunjavanjem specifičnih pravila o prihvatljivosti koja države članice primjenjuju u skladu s člankom 16. te detaljni elementi iz članka 14.

Članak 11.
Pretfinanciranje

1.Države članice mogu u okviru svojeg plana ulaganja u europsku obrambenu industriju zatražiti plaćanje pretfinanciranja u iznosu do 15 % potpore u obliku zajma.

2.Isplata pretfinanciranja ovisi o stupanju na snagu sporazuma o zajmu iz članka 10. stavka 2. U sporazumu o zajmu može se predvidjeti da se plaćanje pretfinanciranja uvjetuje sklapanjem operativnih aranžmana iz članka 10. stavka 3.

3.Plaćanja se izvršavaju ovisno o raspoloživosti financijskih sredstava. Pretfinanciranje se može isplatiti u jednoj ili više tranši.

Članak 12.
Pravila o obročnom plaćanju i suspenziji zajmova

1.Razdoblje raspoloživosti zajma koje odgovara razdoblju u kojem se uplate dotičnoj državi članici na temelju ovog članka mogu odobriti traje do 31. prosinca 2030. Plaćanja se izvršavaju obročno, ovisno o raspoloživosti financijskih sredstava. Obrok se može isplatiti u jednoj ili više tranši.

2.Nakon podnošenja izvješća o napretku iz članka 14. stavka 2. dotična država članica može Komisiji podnijeti obrazložen zahtjev za plaćanje. Države članice mogu takve zahtjeve za plaćanje podnositi Komisiji dvaput godišnje.

3.Komisija u najkraćem mogućem roku ocjenjuje potpunost, točnost i dosljednost izvješća o napretku iz članka 14. stavka 2. Ako ih pozitivno ocijeni, Komisija u najkraćem mogućem roku donosi odluku kojom se odobrava isplata obroka zajma.

4.Ako Komisija na temelju ocjene iz stavka 3. zaključi da izvješće iz članka 14. stavka 2. nije zadovoljavajuće, obustavlja se plaćanje cijelog ili dijela zajma. Dotična država članica može iznijeti svoja očitovanja u roku od mjeseca dana od dostave obavijesti o Komisijinoj ocjeni.

Članak 13.
Bonitetna pravila koja se primjenjuju na portfelj zajmova

Udio zajmova odobrenih trima državama članicama koje čine najveći udio odobrenih zajmova ne smije premašiti 60 posto maksimalnog iznosa iz članka 6. stavka 1.

Članak 14.
Kontrola i revizije

1.Sporazum o zajmu sadržava potrebne odredbe o kontrolama i revizijama kako su propisane člankom 223. stavkom 4. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509.

2.Ako podnese obrazložen zahtjev za plaćanje u skladu s člankom 12., ta država članica korisnica Komisiji dostavlja i šestomjesečno izvješće o napretku u kojem obrazlaže nastale i buduće rashode, kao i druge potrebne elemente.

Članak 15. 
Izvješćivanje

1.Komisija Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja godišnje izvješće o korištenju financijske pomoći.

2.Izvješću se prema potrebi prilaže prijedlog za produljenje razdoblja dostupnosti instrumenta SAFE.

Članak 16.
Pravila o prihvatljivosti za zajedničku javnu nabavu kojom se podupiru ulaganja u obrambenu industriju

1.Postupci zajedničke javne nabave prihvatljivi su za potporu u okviru instrumenta SAFE samo ako ispunjavaju uvjete prihvatljivosti utvrđene u ovom članku.

2.Postupci zajedničke javne nabave i ugovori za obrambene proizvode uključuju zahtjeve za sudjelovanje ugovaratelja i podugovaratelja uključenih u zajedničku nabavu utvrđene u stavcima od 3. do 11. i stavku 13., ne dovodeći u pitanje uvjete dogovorene u sporazumima iz članka 17.

3.Ugovaratelji i podugovaratelji uključeni u zajedničku javnu nabavu moraju imati poslovni nastan i izvršne upravljačke strukture u Uniji, državi EFTA-e koja je članica EGP-a ili Ukrajini. Ne smiju biti pod kontrolom treće zemlje koja nije Ukrajina ili država EFTA-e koja je članica EGP-a ni drugog subjekta iz treće zemlje koji nema poslovni nastan u Uniji, Ukrajini ili državi EFTA-e koje je članica EGP-a.

4.Odstupajući od stavka 3., pravni subjekt s poslovnim nastanom u Uniji koji je pod kontrolom takve treće zemlje ili drugog subjekta iz treće zemlje može sudjelovati u zajedničkoj javnoj nabavi ako je podvrgnut provjeri u smislu Uredbe (EU) 2019/452 Europskog parlamenta i Vijeća i, prema potrebi, odgovarajućim mjerama ublažavanja rizika ili ako pruži jamstva koja je verificirala država članica u kojoj ugovaratelj ili podugovaratelj uključen u zajedničku javnu nabavu ima poslovni nastan. Ta jamstva moraju osiguravati da uključenost ugovaratelja ili podugovaratelja u zajedničku javnu nabavu nije protivna sigurnosnim i obrambenim interesima Unije i država članica kako su utvrđeni u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike na temelju glave V. UEU-a.

5.Jamstva iz stavka 4. mogu se temeljiti na standardiziranom predlošku koji na raspolaganje stavlja Komisija i moraju biti dio natječajnih specifikacija kako bi se osigurao usklađeni pristup u cijeloj Uniji. Jamstva moraju posebno potkrijepiti to da su za potrebe zajedničke javne nabave uvedene mjere kako bi se osiguralo sljedeće:

(a)kontrola nad ugovarateljem ili podugovarateljem uključenim u zajedničku javnu nabavu ne provodi se na način koji onemogućuje ili ograničava njegovu sposobnost da ispuni narudžbu i ostvari rezultate; i

(b)trećoj zemlji ili subjektu iz treće zemlje zapriječen je pristup klasificiranim podacima koji se odnose na zajedničku javnu nabavu, a zaposlenici ili druge osobe uključene u zajedničku javnu nabavu moraju imati nacionalno uvjerenje o sigurnosnoj provjeri koje je izdala država članica u skladu s nacionalnim zakonima i propisima.

6.Javni naručitelj koji provodi zajedničku javnu nabavu Komisiji dostavlja obavijest o primijenjenim mjerama ublažavanja rizika u smislu Uredbe (EU) 2019/452 ili jamstvima iz stavka 4. Dodatne informacije o primijenjenim mjerama ublažavanja rizika ili jamstvima stavljaju se na raspolaganje Komisiji na zahtjev.

7.Infrastruktura, postrojenja, imovina i resursi ugovaratelja i podugovaratelja uključenih u zajedničku javnu nabavu koji se koriste za potrebe zajedničke javne nabave moraju se nalaziti na državnom području države članice, države EFTA-e koja nije članica EGP-a ili Ukrajine. Ako ugovaratelji ili podugovaratelji uključeni u zajedničku javnu nabavu nemaju lako dostupne alternative ili relevantnu infrastrukturu, postrojenja, imovinu i resurse na državnom području države članice, države EFTA-e koja je članica EGP-a ili Ukrajine, mogu koristiti svoju infrastrukturu, postrojenja, imovinu i resurse koji se nalaze ili drže izvan tih područja ako to korištenje nije u suprotnosti sa sigurnosnim i obrambenim interesima Unije i njezinih država članica.

8.Cijena komponenti podrijetlom iz Unije ili države EFTA-e koja je članica EGP-a ne smije biti niža od 65 % procijenjene cijene konačnog proizvoda. Nijedna se komponenta ne smije dobavljati iz treće zemlje koja postupa suprotno sigurnosnim i obrambenim interesima Unije ili njezinih država članica.

9.Kad je riječ o obrambenim proizvodima povezanima s drugom kategorijom iz članka 7. stavka 4. točke (a) podtočke 2., ugovaratelji mogu donositi odluke, bez ograničenja koja bi im nametnule treće zemlje ili subjekti iz trećih zemalja, o definiciji, prilagodbi i razvoju dizajna nabavljenog obrambenog proizvoda, što uključuje zakonsko pravo na zamjenu ili rastavljanje komponenata koje podliježu ograničenjima koja su uvele treće zemlje ili subjekti iz trećih zemalja.

10.Za potrebe ovog članka „podugovaratelji uključeni u zajedničku javnu nabavu” znači svaki pravni subjekt koji pruža kritične ulazne resurse koji imaju jedinstvene značajke ključne za funkcioniranje proizvoda i kojem je dodijeljeno najmanje 15 % vrijednosti ugovora.

11.Države članice osiguravaju da postupci javne nabave i ugovori za druge proizvode za obrambene namjene koji proizlaze iz zajedničke javne nabave za koju se prima potpora u okviru ovog instrumenta sadržavaju odgovarajuće uvjete prihvatljivosti za zaštitu sigurnosnih i obrambenih interesa Unije i država članica.

12.Države članice u planu iz članka 7. detaljno navode uvjete prihvatljivosti u skladu sa stavcima od 3. do 11. i stavkom 13., ne dovodeći u pitanje uvjete dogovorene u sporazumima iz članka 17. Financijska pomoć uvjetovana je predočenjem informacija navedenih u operativnim aranžmanima iz članka 10. uz priloženo izvješće o napretku.

13.Države članice mogu koristiti financijsku pomoć pruženu u okviru instrumenta SAFE za financiranje svojeg sudjelovanja u postupcima javne nabave koji se provode u skladu s člankom 168. stavkom 2. ili 3. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509. U tom slučaju, odstupajući od članka 168. stavaka 2. i 3. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509, treće zemlje koje sudjeluju u zajedničkoj javnoj nabavi mogu sudjelovati u svim mehanizmima javne nabave utvrđenima u članku 168. stavcima 2. i 3. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 i od njih imati koristi.

Članak 17.
Uvjeti za sudjelovanje subjekata i proizvoda iz ostalih trećih zemalja

1.U skladu sa stavcima 2. i 3. Unija može sklapati bilateralne ili multilateralne sporazume sa zemljama pristupnicama, zemljama kandidatkinjama koje nisu Ukrajina i potencijalnim kandidatima te s ostalim trećim zemljama s kojima je Unija sklopila partnerstvo u području sigurnosti i obrane kako bi se tim zemljama i njihovim državnim područjima otvorila mogućnost da ispune uvjete prihvatljivosti iz članka 16. na temelju kriterija lokacije, podrijetla ili mjesta poslovnog nastana kad god te zemlje sudjeluju u zajedničkoj javnoj nabavi u okviru instrumenta SAFE.

2.U bilateralnom ili multilateralnom sporazumu iz stavka 1. navodi se koji se od uvjeta prihvatljivosti iz članka 16. otvaraju za ispunjavanje na temelju lokacije, podrijetla ili mjesta poslovnog nastana u trećoj zemlji ili trećim zemljama koje su stranke takvog sporazuma i njihovim državnim područjima i pod kojim uvjetima. U njemu se posebno i prema potrebi utvrđuju:

(a)uvjeti i načini sudjelovanja ugovaratelja i podugovaratelja s poslovnim nastanom u trećoj zemlji u zajedničkoj javnoj nabavi u okviru instrumenta SAFE;

(b)pravila koja se odnose na lokaciju infrastrukture, postrojenja, imovine i resursa ugovaratelja ili podugovaratelja uključenih u zajedničku javnu nabavu koji se koriste za proizvodnju obrambenih proizvoda ili drugih proizvoda za obrambene namjene isporučenih na temelju ugovora koji proizlaze iz zajedničke javne nabave u okviru instrumenta SAFE;

(c)pravila koja se odnose na cijenu komponenti podrijetlom iz treće zemlje;

(d)pravila povezana s ograničenjima koja su uvele treće zemlje ili subjekti iz trećih zemalja o definiciji, prilagodbi i razvoju dizajna obrambenog proizvoda nabavljenog uz potporu iz instrumenta SAFE.

3.Bilateralni ili multilateralni sporazum mora:

(a)osigurati pravednu ravnotežu između doprinosa treće zemlje i koristi koju ona ostvaruje;

(b)utvrditi uvjete za sve financijske doprinose koje treća zemlja treba pružiti Uniji;

(c)utvrditi sve druge odgovarajuće mjere koje uređuju sigurnost opskrbe nabavljenim proizvodom.

(d)doprinijeti povećanju standardizacije obrambenih sustava i većoj interoperabilnosti između kapaciteta država članica i tih trećih zemalja.

4.Doprinosi iz stavka 3. točke (b) čine vanjske namjenske prihode u skladu s člankom 21. stavkom 5. Financijske uredbe i koriste se za programe za potporu obrambenoj industriji Unije, ukrajinskoj obrambenoj industriji i Ukrajini u skladu s pravilima tih programa.

Članak 18.
Izmjena okvirnih sporazuma ili ugovora

1.Ako se zajednička javna nabava podupire iz instrumenta SAFE, pravila predviđena u stavcima od 2. do 4. primjenjuju se na postojeći okvirni sporazum ili ugovor čiji je predmet kupnja obrambenih proizvoda, koji barem jedna od država članica sudionica u cijelosti ili djelomično financira zajmom dodijeljenim u okviru instrumenta SAFE i koji ne sadrži pravila koja uređuju mogućnost njegove bitne izmjene. Pri primjeni stavaka 2. i 3. javni naručitelj koji je sklopio okvirni sporazum ili ugovor mora dobiti prethodnu suglasnost poduzeća s kojim je sklopio taj okvirni sporazum ili ugovor.

2.Javni naručitelj države članice može izmijeniti postojeći okvirni sporazum ili ugovor za obrambene proizvode ako je taj okvirni sporazum sklopljen s poduzećem koje ispunjava kriterije istovjetne onima utvrđenima u članku 16. stavcima od 3. do 11. kako bi dodao nove javne naručitelje iz zemalja koje sudjeluju u zajedničkoj javnoj nabavi kao stranke tog okvirnog sporazuma ili ugovora. Članak 29. stavak 2. prvi podstavak Direktive 2009/81/EZ ne primjenjuje se na javne naručitelje koji nisu prvotne stranke okvirnog sporazuma.

3.Odstupajući od članka 29. stavka 2. trećeg podstavka Direktive 2009/81/EZ, javni naručitelj države članice može znatno izmijeniti količine utvrđene u okvirnom sporazumu ili ugovoru čija je procijenjena vrijednost iznad pragova utvrđenih u članku 8. Direktive 2009/81/EZ ako je taj okvirni sporazum ili ugovor sklopljen s poduzećem koje ispunjava kriterije istovjetne onima utvrđenima u članku 16. stavcima od 3. do 11. ove Uredbe i u mjeri u kojoj je ta izmjena nužna za primjenu stavka 2.

4.Za potrebe izračuna vrijednosti iz stavka 3. ažurirana vrijednost je referentna točka ako ugovor uključuje klauzulu o indeksaciji.

5.Javni naručitelji koji izmijene okvirni sporazum ili ugovor u slučajevima iz stavaka 2. i 3. objavljuju obavijest o tome u Službenom listu Europske unije u skladu s člankom 32. Direktive 2009/81/EZ.

6.U slučajevima iz stavaka 2. i 3. između javnih naručitelja koji su stranke okvirnog sporazuma ili ugovora primjenjuje se načelo jednakih prava i obveza, posebno za cijenu dodatnih nabavljenih količina.

Članak 19.
Slučajevi u kojima je opravdana primjena pregovaračkog postupka bez objave poziva na nadmetanje u kontekstu zajedničke javne nabave uz potporu iz instrumenta SAFE

Smatra se da postupci zajedničke javne nabave koje uključuju najmanje jednu državu članicu koja prima financijsku pomoć u okviru instrumenta SAFE ispunjavaju uvjet hitnosti koja proizlazi iz krize za potrebe članka 28. stavka 1. točke (c) Direktive 2009/81/EZ.

Članak 20.
Privremeno oslobođenje od PDV-a na uvoz i isporuku obrambenih proizvoda

Za potrebe ove Uredbe isporuke, uključujući uvoz i isporuke unutar Unije, obrambenih proizvoda ili drugih proizvoda za obrambene namjene koji se isporučuju na temelju ugovora koji proizlaze iz zajedničke javne nabave u okviru instrumenta SAFE privremeno se, odstupajući od članka 2. stavka 1. Direktive 2006/112/EZ, oslobađaju od poreza na dodanu vrijednost.

Članak 21.
Primjena pravila o klasificiranim podacima i osjetljivim podacima

1.Komisija koristi sigurni sustav razmjene kako bi se olakšala razmjena klasificiranih podataka i osjetljivih podataka između Komisije i država članica te prema potrebi s ugovarateljima i krajnjim primateljima.

2.Komisija ima pristup podacima, uključujući klasificirane podatke, koji su nužno potrebni za potvrđivanje ispunjenosti uvjeta za izvršenje plaćanja i za provjere, uvide, revizije i istrage te kontrole, revizije i izvješća iz članka 14.

Članak 22.
Informiranje, komunikacija i promidžba

1.Komisija i države članice mogu provoditi komunikacijske aktivnosti kako bi osigurale vidljivost Unije za financijsku pomoć predviđenu u relevantnim planovima ulaganja u europsku obrambenu industriju, uključujući provedbu zajedničkih komunikacijskih aktivnosti s dotičnim nacionalnim tijelima, uzimajući pritom u obzir sigurnosne zahtjeve. Komisija prema potrebi može osigurati da se potpora u okviru ovog Instrumenta objavi i potvrdi u izjavi o financiranju.

2.Države članice koje su primateljice financijske pomoći u okviru instrumenta SAFE dužne su se, uzimajući u obzir sigurnosne zahtjeve, aktivno pobrinuti za vidljivost te financijske pomoći, među ostalim, ako je to primjenjivo, isticanjem amblema Unije i odgovarajuće izjave o financiranju koja glasi „Potpora Europske unije – SAFE”, posebno pri promicanju zajedničke javne nabave i njezinih rezultata, pružanjem koherentnih, konkretnih i razmjernih ciljanih informacija različitoj publici, među ostalim medijima i javnosti.

3.Komisija provodi informacijska i komunikacijska djelovanja koja se odnose na Instrument, na mjere poduzete na temelju Instrumenta i na postignute rezultate. Komisija prema potrebi obavješćuje predstavništva Europskog parlamenta o svojim aktivnostima i uključuje ih u njih.

Članak 23.
Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKIM I DIGITALNIM ASPEKTIMA ZAKONODAVNOG PRIJEDLOGA

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE3

1.1.Naslov prijedloga/inicijative3

1.2.Predmetna područja politike3

1.3.Ciljevi3

1.3.1.Opći ciljevi3

1.3.2.Specifični ciljevi3

1.3.3.Očekivani rezultati i učinak3

1.3.4.Pokazatelji uspješnosti3

1.4.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:4

1.5.Obrazloženje prijedloga/inicijative4

1.5.1.Potrebe koje treba zadovoljiti kratkoročno ili dugoročno, uključujući detaljan vremenski okvir provedbe inicijative4

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ovog odjeljka „dodana vrijednost sudjelovanja EU-a” je vrijednost koja proizlazi iz djelovanja EU-a i dodatna je u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.4

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava4

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima5

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele5

1.6.Trajanje prijedloga/inicijative i njegova/njezina financijskog učinka6

1.7.Planirani načini izvršenja proračuna6

2.MJERE UPRAVLJANJA8

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja8

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole8

2.2.1.Obrazloženje načina izvršenja proračuna, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole8

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima za njihovo smanjenje8

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrola i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)8

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti9

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE10

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak10

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva12

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje12

3.2.1.1.Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna12

3.2.1.2.Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda17

3.2.2.Procijenjena ostvarenja financirana odobrenim sredstvima za poslovanje22

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva24

3.2.3.1. Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna24

3.2.3.2.Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda24

3.2.3.3.Ukupna odobrena sredstva24

3.2.4.Procijenjene potrebe za ljudskim resursima25

3.2.4.1.Financirano iz izglasanog proračuna25

3.2.4.2.Financirano iz vanjskih namjenskih prihoda26

3.2.4.3.Ukupne potrebe za ljudskim resursima26

3.2.5.Pregled procijenjenog učinka na ulaganja povezana s digitalnom tehnologijom28

3.2.6.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom28

3.2.7.Doprinos trećih strana28

3.3.Procijenjeni učinak na prihode29

4.Digitalni aspekti29

4.1.Zahtjevi relevantni za digitalizaciju30

4.2.Podaci30

4.3.Digitalna rješenja31

4.4.Procjena interoperabilnosti31

4.5.Mjere za potporu digitalnoj provedbi32

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike 

1.3.Ciljevi

1.3.1.Opći ciljevi

1.3.2.Specifični ciljevi

1.3.3.Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

1.3.4.Pokazatelji uspješnosti

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća.

1.4.Prijedlog/inicijativa odnosi se na: 

 novo djelovanje 

 novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 12  

 produženje postojećeg djelovanja 

 spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje.

1.5.Obrazloženje prijedloga/inicijative 

1.5.1.Potrebe koje treba zadovoljiti kratkoročno ili dugoročno, uključujući detaljan vremenski okvir provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ovog odjeljka „dodana vrijednost sudjelovanja EU-a” je vrijednost koja proizlazi iz djelovanja EU-a i dodatna je u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje prijedloga/inicijative i njegova/njezina financijskog učinka

 Ograničeno trajanje

–    na snazi od [DD. MM.] 2025. do [31. 12.] 2030.

–    financijski učinak od GGGG. do GGGG. za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i od GGGG. do GGGG. za odobrena sredstva za plaćanje.

 Neograničeno trajanje

–početna provedba od GGGG. do GGGG.,

–nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Planirani načini izvršenja proračuna 13   

 Izravno upravljanje Komisije

– preko njezinih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije

–preko izvršnih agencija

 Podijeljeno upravljanje s državama članicama

 Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

– trećim zemljama ili tijelima koja su one imenovale

– međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

– Europskoj investicijskoj banci i Europskom investicijskom fondu

– tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe

– tijelima javnog prava

– tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge, u mjeri u kojoj su im dana odgovarajuća financijska jamstva

– tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i kojima su dana odgovarajuća financijska jamstva

– tijelima ili osobama kojima je povjerena provedba posebnih djelovanja u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike u skladu s glavom V. Ugovora o Europskoj uniji i koji su navedeni u relevantnom temeljnom aktu

–tijelima osnovanima u državi članici koja su uređena privatnim pravom države članice ili pravom Unije i ispunjavaju uvjete da im se u skladu sa sektorskim pravilima povjeri izvršavanje sredstava Unije ili proračunskih jamstava, ako su ta tijela pod nadzorom tijela javnog prava ili tijela uređenih privatnim pravom koja pružaju javne usluge i ta su im nadzorna tijela dala odgovarajuća financijska jamstva u obliku solidarne odgovornosti ili jednakovrijedna financijska jamstva, koja za svako djelovanje mogu biti ograničena na najviši iznos potpore Unije.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA 

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja 

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole 

2.2.1.Obrazloženje načina izvršenja proračuna, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima za njihovo smanjenje

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrola i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju) 

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti 

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak 

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva 

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje 

–    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

–    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

3.2.1.1.Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna

u milijunima EUR (na tri decimale)

u milijunima EUR (na tri decimale)

3.2.2.Procijenjena ostvarenja financirana odobrenim sredstvima za poslovanje (ne ispunjava se za decentralizirane agencije)

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (na tri decimale)

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva 

–    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

–    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

3.2.3.1. Odobrena sredstva iz izglasanog proračuna

3.2.3.2.Odobrena sredstva iz vanjskih namjenskih prihoda

3.2.3.3.Ukupna odobrena sredstva

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.4.Procijenjene potrebe za ljudskim resursima 

–    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

3.2.4.1.Financirano iz izglasanog proračuna

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena (EPRV) 20

Prethodno navedeni brojevi ekvivalenata punog radnog vremena (EPRV) su potrebni dodatni resursi za upravljanje aktivnostima u GU-u DEFIS i GU-u BUDG.

3.2.4.2.Financirano iz vanjskih namjenskih prihoda

3.2.4.3.Ukupne potrebe za ljudskim resursima

Osoblje potrebno za provedbu prijedloga (EPRV):

Opis zadaća:

3.2.5.Pregled procijenjenog učinka na ulaganja povezana s digitalnom tehnologijom

Obvezno: u sljedećoj tablici treba navesti najbolju procjenu ulaganja povezanih s digitalnom tehnologijom koja proizlaze iz prijedloga/inicijative.

Iznimno, ako je to potrebno za provedbu prijedloga/inicijative, odobrena sredstva iz naslova 7. treba navesti u za to predviđenoj liniji.

Odobrena sredstva iz naslova od 1. do 6. trebaju se navesti kao „Rashodi za informacijsku tehnologiju za operativne programe u okviru određene politike”. Ti se rashodi odnose na odobrena sredstva za poslovanje koja će se iskoristiti za ponovnu uporabu / kupnju / razvoj informatičkih platformi/alata izravno povezanih s provedbom inicijative i s povezanim ulaganjima (licencije, studije, pohrana podataka itd.). Informacije u toj tablici trebaju biti u skladu s podacima navedenima u odjeljku 4. „Digitalni aspekti”.

3.2.6.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom 

Prijedlog/inicijativa:

–    može se u potpunosti financirati preraspodjelom unutar relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO).

–    zahtijeva upotrebu nedodijeljene razlike u okviru relevantnog naslova VFO-a i/ili upotrebu posebnih instrumenata kako su definirani u Uredbi o VFO-u.

–    zahtijeva reviziju VFO-a.

3.2.7.Doprinos trećih strana 

Prijedlog/inicijativa:

–    nije predviđeno sudjelovanje trećih strana u financiranju.

–    predviđa se sudjelovanje trećih strana u financiranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (na tri decimale)

 
3.3.    Procijenjeni učinak na prihode 

–    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

–    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

–    na vlastita sredstva

–    na ostale prihode

–    navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda

4.Digitalni aspekti

4.1.Zahtjevi relevantni za digitalizaciju

4.2.Podaci

4.3.Digitalna rješenja

4.4.Procjena interoperabilnosti

4.5.Mjere za potporu digitalnoj provedbi

(1)     Uredba (EU) 2023/2418 – HR – EUR-Lex .

(2)     Uredba (EU) 2023/1525 – HR – EUR-Lex .

(3)    Zajednička komunikacija Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija: Nova strategija za europsku obrambenu industriju: postizanje pripravnosti EU-a uz pomoć fleksibilne i otporne europske obrambene industrije.

(4)    Budućnost europske konkurentnosti: izvješće Marija Draghija, rujan 2024.

(5)    Uredba Vijeća (EU) 2020/672 od 19. svibnja 2020. o uspostavi Europskog instrumenta za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE) nakon izbijanja bolesti COVID-19.

(6)    https://www.consilium.europa.eu/media/54795/20220311-versailles-declaration-hr.pdf

(7)    https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-7371-2022-INIT/hr/pdf

(8)    Zajednička komunikacija Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o analizi nedostatnih ulaganja u obranu i o daljnjim koracima, JOIN(2022) 24 final, 18. svibnja 2022.

(9)    Uredba (EU) 2023/1525 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. srpnja 2023. o podupiranju proizvodnje streljiva (ASAP) (SL L 185, 24.7.2023., str. 7., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2023/1525/oj).

(10)    Uredba (EU) 2023/2418 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. listopada 2023. o uspostavi instrumenta za jačanje europske obrambene industrije putem zajedničke nabave (EDIRPA), SL L, 2023/2418, 26.10.2023.

(11)    Odluka Vijeća (ZVSP) 2017/2315 od 11. prosinca 2017. o uspostavi stalne strukturirane suradnje (PESCO) i utvrđivanju popisa država članica sudionica (SL L 331, 14.12.2017., str. 57., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2017/2315/oj).

(12)    U smislu članka 58. stavka 2. točke (a) ili (b) Financijske uredbe.

(13)    Informacije o načinima izvršenja proračuna i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na stranicama BUDGpedia: https://myintracomm.ec.europa.eu/corp/budget/financial-rules/budget-implementation/Pages/implementation-methods.aspx .

(14)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(15)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(16)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(17)    Potrebna odobrena sredstva trebaju se odrediti na temelju podataka o godišnjim prosječnim troškovima dostupnih na odgovarajućoj stranici BUDGpedije.

(18)    Ostvarenja se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr. broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica).

(19)    Kako je opisan u odjeljku 1.3.2. „Specifični ciljevi”.

(20)    Ispod tablice navedite koliko je EPRV-a od navedenog broja već raspoređeno za upravljanje djelovanjem i/ili se može preraspodijeliti unutar vaše glavne uprave i koje su vaše neto potrebe.