EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 8.4.2024.

COM(2024) 151 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE

Izvješće Europske komisije o emisijama CO2 iz pomorskog prometa za 2023.

{SWD(2024) 87 final}

Izvješće Europske komisije o emisijama CO2 iz pomorskog prometa za 2023.

1.Uvod

Pomorski promet ima važnu ulogu u gospodarstvu EU-a i jedan je od energetski najučinkovitijih načina prijevoza. Međutim, on je i velik i sve veći izvor emisija stakleničkih plinova. Ovo je peto godišnje izvješće o emisijama ugljikova dioksida (CO2) iz brodova koji uplovljavaju u luke koje se nalaze u Europskom gospodarskom prostoru (EGP) i isplovljavaju iz njih, o čemu su podaci prikupljeni na temelju Uredbe EU-a o praćenju emisija stakleničkih plinova iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji, donesene 2015. 1 (Uredba EU-a o MRV-u za pomorski promet). Ta je uredba bitan dio rada EU-a na smanjivanju doprinosa sektora pomorskog prometa klimatskim promjenama.

Ovo izvješće obuhvaća prvih pet ciklusa usklađivanja (tj. podatke prikupljene za razdoblje 2018. – 2022.) i temelji se na prethodnim izvješćima 2 . Omogućuje usporedbu podataka i ispitivanje trendova u području emisija i energetske učinkovitosti tijekom tog razdoblja. U njemu se analiziraju značajke i energetska učinkovitost brodova kako bi se bolje razumjeli trendovi povezani s emisijama CO2 iz pomorskog prometa.

2.Razvoj politike

U okviru paketa za provedbu europskog zelenog plana Europski parlament i Vijeće donijeli su 2023. niz mjera kojima se osigurava doprinos sektora pomorskog prometa ostvarivanju klimatskih ambicija EU-a:

-u okviru revizije sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) 3 područje primjene tog sustava prošireno je na emisije CO2 iz velikih brodova koji ulaze u luke EU-a od 1. siječnja 2024., bez obzira na zastavu pod kojom plove,

-primjenom Uredbe o inicijativi „FuelEU Maritime” 4 osigurat će se postupno smanjenje intenziteta stakleničkih plinova energije koja se upotrebljava na brodovima, a od 2030. putnički i kontejnerski brodovi obvezuju se na opskrbu električnom energijom s kopna dok su privezani u pristaništu u velikim lukama u EU-u,

-Uredbom o infrastrukturi za alternativna goriva 5 propisuje se da pomorske luke koje prihvaćaju minimalni broj velikih putničkih ili kontejnerskih plovila moraju do 2030. osigurati dostupnost električne energije s kopna za takva plovila,

-revizijom Direktive o energiji iz obnovljivih izvora 6 uvedeni su ambiciozniji sektorski ciljevi u području prometa, uključujući podciljeve za napredna biogoriva i obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla za taj sektor 7 .

Istraživanja i inovacije u okviru programa Obzor Europa 8 pridonose uspješnom postizanju ciljeva navedenih mjera. U tom kontekstu partnerstvo za vodni promet s nultom stopom emisija 9 , s proračunom od 3,8 milijardi EUR, trebalo je do 2030. predstaviti rješenja s nultom stopom emisija za sve glavne vrste brodova i usluge.

Usklađenost s novim obvezama koje proizlaze iz proširenja ETS-a EU-a na pomorski promet i Uredbom o inicijativi „FuelEU Maritime” temeljit će se na sustavu praćenja, izvješćivanja i verifikacije koji je uspostavljen Uredbom EU-a o MRV-u, revidiranom u svibnju 2023. 10 Tom se revizijom, u mjeri u kojoj je to potrebno, mijenjaju pravila kako bi se ETS proširio na pomorski promet i kako bi se u sustav uključilo emisije plinova osim CO2 (metan (CH4) i dušikov oksid (N2O)). Nova pravila o praćenju i izvješćivanju primjenjivat će se od razdoblja izvješćivanja koje počinje 2024.

Komisija podupire i globalna nastojanja za dekarbonizaciju tog sektora, posebno u okviru Međunarodne pomorske organizacije (IMO), u kojoj je EU podržao i pozdravio ishod revizije početne strategije IMO-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz srpnja 2023., u kojoj je utvrđen cilj nulte neto stope emisija iz brodova do 2050. ili oko te godine.

Na međunarodnoj razini Komisija je u ime EU-a u okviru inicijative Misija za inovacije dodatno sklopila partnerstva s 23 zemlje izvan EU-a kako bi se ubrzale inovacije u području čiste energije, što uključuje misiju za pomorski prijevoz s nultom stopom emisija.

3.Emisije CO2 u 2022. u usporedbi s 2021.: Opća invazija Rusije na Ukrajinu i gospodarski oporavak nakon pandemije bolesti COVID-19

Tijekom praćenih putovanja u godini izvješćivanja 2022. u atmosferu je ispušteno 135,5 milijuna tona CO2. Te su emisije bile 7,1 % veće od emisija prijavljenih 2021. i 7,9 % manje od emisija prijavljenih prije izbijanja pandemije bolesti COVID-19 u 2019. (brojka za 2019. uključivala je emisije koje se odnose na Ujedinjenu Kraljevinu 11 ). Emisije prijavljene za 2022. potječu iz flote od gotovo 12 800 brodova, što je dosad najveći broj brodova registriranih u jednom razdoblju izvješćivanja (6,5 % više nego 2021.).

To ukupno povećanje emisija CO2 u 2021. i 2022. prikriva znatne razlike među vrstama brodova, što je odraz glavnih gospodarskih trendova koji su utjecali na stanje 2022., a posebno posljedice opće invazije Rusije na Ukrajinu. U 2022. za devet od 15 vrsta brodova dostavljeni su podaci o većem intenzitetu emisija nego 2021.

-Kad je riječ o skupinama po vrsti brodova, najveći porast emisija u odnosu na 2021. zabilježen je za putničke brodove (+ 172 %), brodove za prijevoz ukapljenog prirodnog plina (UPP) (+ 59 %) i brodove za rasuti teret (+ 13 %) Do tog je porasta došlo jer sve veći broj brodova podnosi izvješća i veće su razine aktivnosti. 

-Povećanje emisija iz putničkih brodova odraz je oporavka sektora (potpunog ili djelomičnog) nakon pandemije bolesti COVID-19. Povećanje emisija iz brodova za prijevoz UPP-a odraz je rekordne količine UPP-a uvezenog u EU 2022.

-Posljedice sankcija i geopolitičkih rizika posebno su utjecale na djelatnost brodova za rasuti teret, što je pak utjecalo na globalne trendove u pomorskom prometu i dovelo do povećanja udaljenosti koje su morali prijeći mnogi proizvodi, uključujući one energetske.

-S druge strane, najzamjetnije smanjenje emisija CO2 zabilježeno je za kontejnerske brodove, koji su 2022. ispustili oko 2,9 milijuna tona CO2 manje nego 2021. (–7,6 %), i to nakon smanjenja aktivnosti u lukama za kontejnerske brodove u EU-u, smanjenja prosječne dužine plovidbe (–3,9 %) i smanjenja prosječne brzine aktivnih kontejnerskih brodova (–4,7 %).

-Emisije CO2 iz tankera za ulja zabilježile su 2022. najnižu razinu od 2018., uglavnom zbog učinka sankcija.

Relativni doprinos većine vrsta brodova ukupnim prijavljenim emisijama općenito je ostao stabilan u razdoblju 2018. – 2022., čak i u prvoj godini pandemije bolesti COVID-19 (2020.) i u godinama nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a (2021. i 2022.).

Potvrđeno je da su najveći proizvođači emisija 2022. bili kontejnerski brodovi, tankeri za ulja i brodovi za rasuti teret. Te su godine bili odgovorni za oko 55 % ukupnih prijavljenih emisija. Kontejnerski brodovi sami su ispustili 28 % ukupnih emisija CO2. Posebno se ističu dvije vrste brodova (putnički brodovi i brodovi za prijevoz UPP-a) jer su u zadnja tri razdoblja izvješćivanja za njih zabilježene znatne razlike među godinama.

Raspodjela ukupnih emisija CO2 iz te flote na različite vrste putovanja i na brodove na vezu koja je zabilježena 2022. bila je gotovo ista kao 2021. Najveći dio emisija CO2 (oko dvije trećine) ispušten je tijekom putovanja koja započinju ili završavaju izvan EGP-a. Putovanja između dviju luka unutar EGP-a činila su otprilike četvrtinu ukupnih emisija CO2, u skladu s udjelom zabilježenim 2021. nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a. Emisije CO2 koje nastaju kad su brodovi na vezu u lukama EGP-a činile su oko 6 % ukupnih emisija. Ti su udjeli u skladu s ulaznim i izlaznim tokovima koje je evidentirao Eurostat.

Praćeni brodovi potrošili su 43 milijuna tona goriva 2022. Podaci o potrošnji goriva za 2022. potvrdili su utvrđene trendove za razdoblje 2018. – 2021., odnosno prelazak na lako loživo ulje, UPP i dizelsko ulje, što je uslijedilo nakon što je IMO 2020. uveo ograničenje za sadržaj sumpora u loživom ulju koje se upotrebljava na brodovima. Kad je riječ o sastavu mješavine goriva iz 2022., u odnosu na onaj iz 2021., ističe se smanjenje (s 26 % na 22 %) udjela lakog loživog ulja i povećanje upotrebe teškog loživog ulja (s 48 % na 50 %). U 2022. evidentirana je najviša zabilježena razina UPP-a koji je potrošila flota (oko 32 % viša nego 2021.), čemu je uzrok povećanje aktivnosti brodova za prijevoz UPP-a u kombinaciji sa sve većom upotrebom UPP-a na kontejnerskim brodovima. Potrošnja nefosilnih pogonskih goriva i dalje je zanemariva, kao i prethodnih godina.

4.Praćena flota: plovidbene rute, brzina i vrijeme provedeno na moru

Podaci Eurostata pokazuju da su se ukupni ulazni trgovinski tokovi 2022. povećali za 2,5 % i bili gotovo isti kao 2019. Ulazni tokovi iz Sjedinjenih Američkih Država (istočna obala), Egipta, Norveške, Kine, Ujedinjene Kraljevine, Brazila i Kanade (istočna obala) povećali su se 2022. u odnosu na 2021., dok su se oni iz Rusije (Crno more i Baltičko more), Nigerije i Turske smanjili. Ukupni izlazni tokovi za 2022. smanjili su se za 1,4 % i bili gotovo isti kao 2019. U 2022. smanjili su se prvenstveno izlazni tokovi u Kinu i Ujedinjenu Kraljevinu, ali u ukupnim izlaznim tokovima i dalje prevladava onaj u Ujedinjenu Kraljevinu.

U podacima o praćenju, izvješćivanju i verifikaciji za razdoblje 2018. – 2022. ističe se da je promjena brzine za većinu vrsta brodova bila neznatna. Međutim, treba napomenuti da je nakon povećanja prosječne brzine 2020. i 2021. za kontejnerske brodove 2022. zabilježeno smanjenje prosječne brzine za 4,7 % u odnosu na 2021. To je bio jedan od glavnih čimbenika koji su doprinijeli smanjenju ukupnih emisija za tu vrstu brodova 2022. (–7,6 % u odnosu na 2021.).

Prosječno vrijeme provedeno na moru 2021. i 2022. smanjilo se za šest od 15 vrsta brodova, ali se povećalo za osam vrsta brodova. Među vrstama brodova za koje je 2022. zabilježeno dulje prosječno vrijeme provedeno na moru, putnički brodovi, brodovi za prijevoz UPP-a i brodovi za rasuti teret zabilježili su najdulje ukupno vrijeme provedeno na moru od 2018. To pokazuje da je došlo do oporavka od krize uzrokovane bolešću COVID-19 i da su nastojanja EU-a da diversificira svoj uvoz energije bila barem djelomično uspješna.

5.Tehnička i operativna učinkovitost praćene flote

Grafička analiza ključnih pokazatelja tehničke i operativne učinkovitosti pokazuje da u razdoblju 2018. – 2022. nije bilo znatnih promjena. Nadalje, potpunost i točnost dostavljenih podataka poboljšale su se u tom razdoblju te potvrđuju povećanje vrijednosti korelacije podataka između ključnih pokazatelja tehničke i operativne učinkovitosti 12 i veličine brodova koji dostavljaju podatke u skladu s Uredbom EU-a o MRV-u za pomorski promet.

Brodovi su 2022. izvijestili o boljem indeksu energetske učinkovitosti ako se zbroji na razini flote (povećanje od 5,6 % u odnosu na 2021.), a njihova prosječna veličina povećala se za 5,7 % u odnosu na razdoblje 2018. – 2021.

6.Provedba Uredbe EU-a o MRV-u za pomorski promet u 2022.

Kad je riječ o provedbi Uredbe EU-a o MRV-u za pomorski promet, rezultati za 2022. potvrđuju kontinuirano poboljšanje kvalitete podataka. Međutim, pravovremenost pri dostavljanju podataka smanjila se nakon znatnih poboljšanja zabilježenih u prve četiri godine izvješćivanja.

(1)

 Uredba (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ, SL L 123, 19.5.2015., str. 55.

(2)

 Komunikacija C(2020) 3184 final, Godišnje izvješće Europske komisije o emisijama CO2 iz pomorskog prometa za 2019., https://climate.ec.europa.eu/document/download/676175fd-f8db-40fb-b37a-cc7323c680a2_en?filename=c_2020_3184_en.pdf , Komunikacija C(2021) 6022 final, Godišnje izvješće Europske komisije o emisijama CO2 iz pomorskog prometa za 2020.,  8cd736dc-d508 – 408c – 8cf7 – 9317048d1ff0_en (europa.eu) , Komunikacija C(2022) 5759 final, Treće godišnje izvješće Europske komisije o emisijama CO2 iz pomorskog prometa (razdoblje 2018. – 2020.),  https://climate.ec.europa.eu/document/download/06c406a8-df93-4e38-b7ca-9a6929d5bddb_en?filename=c_2022_5759__en.pdf  i Komunikacija C(2023) 1585 final, Četvrto godišnje izvješće Europske komisije o emisijama CO2 iz pomorskog prometa (razdoblje 2018. – 2021.), 01688bd2-e5a5 – 48 cd-97b7 – 415fb99666fa_en (europa.eu) . 

(3)

 Direktivom (EU) 2023/959, SL L 130, 16.5.2023., str. 134., http://data.europa.eu/eli/dir/2023/959/oj .

(4)

 Uredba (EU) 2023/1805, SL L 234, 22.9.2023., str. 48., http://data.europa.eu/eli/reg/2023/1805/oj .

(5)

 Uredba (EU) 2023/1804, SL L 234, 22.9.2023., str. 1., http://data.europa.eu/eli/reg/2023/1804/oj .

(6)

 Direktiva (EU) 2023/2413, SL L 2023/2413, 31.10.2023., ELI:  https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=OJ:L_202302413 .

(7)

  U vrijeme sastavljanja ovog teksta suzakonodavci još uvijek su razmatrali Komisijin prijedlog revizije Direktive o oporezivanju energije (Direktiva Vijeća 2003/96/EZ od 27. listopada 2003.).

(8)

 Uredba (EU) 2021/695, SL L 170, 12.5.2021.,  https://eur-lex.europa.eu/eli/reg/2021/695/oj .

(9)

Odluka Komisije C(2021) 4113 od 14. lipnja 2021. o odobrenju i potpisivanju jedanaest memoranduma o razumijevanju za suprogramirana europska partnerstva za istraživanja i inovacije.

(10)

 Uredba (EU) 2023/957, SL L 130, 16.5.2023., str. 105., http://data.europa.eu/eli/reg/2023/957/oj .

(11)

 Nije bilo moguće ponovno izračunati povijesne podatke iz razdoblja prije 2021. kako bi se izuzele emisije koje proizlaze iz primjene Uredbe EU-a o MRV-u za pomorski promet na Ujedinjenu Kraljevinu jer brodarska društva nisu zakonski obvezna izvješćivati o emisijama na razini putovanja. Stoga se u ovom izvješću iznosi prikazani za izvještajne godine nakon 2020. temelje na dostavljenim podacima, što isključuje primjenu Uredbe na Ujedinjenu Kraljevinu (već samo na zemlje EGP-a, uključujući EU-27). S druge strane, podaci dostavljeni za izvještajne godine 2018., 2019. i 2020. uključuju primjenu Uredbe na Ujedinjenu Kraljevinu, koja se uzima u obzir kao dio EGP-a (EU-28).

(12)

Indeks energetske učinkovitosti (EEDI) i procijenjena vrijednost indeksa (EIV) procjenjuju se s obzirom na tehničku učinkovitost brodova. Operativni pokazatelj energetske učinkovitosti (EEOI) i godišnji omjer učinkovitosti (AER) procjenjuju se na temelju operativne učinkovitosti brodova.