Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(2023/C 51/06)

Ova obavijest objavljuje se u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).

OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE

„Savennières”

PDO-FR-A0158-AM02

Datum obavijesti: 14.studenoga.2022.

OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE

1.   Službeni zemljopisni šifrarnik

Općine zemljopisnog područja i područja u neposrednoj blizini ažurirane su u skladu sa službenim zemljopisnim šifrarnikom.

To ne utječe na opseg razgraničenog zemljopisnog područja.

Mijenjaju se točke 6. i 9. jedinstvenog dokumenta.

2.   Razmak između trsova

Najmanji razmak između trsova smanjuje se s 1 m na 0,90 m.

Cilj je te izmjene omogućiti povećanje gustoće sadnje vinove loze a da se ne promijeni razmak između redova.

Dodaje se i posebna odredba za vinovu lozu koja se nalazi na padinama čiji je nagib veći od 10 %, na kojima razmak između trsova može biti najmanje 0,80 m.

Tom se odredbom uzima u obzir poseban slučaj vinove loze koja se sadi na strmim padinama, zbog čega je potreban poseban raspored sadnje (sadi se usporedno s padinom, a ne okomito na nju).

Mijenja se točka 5. jedinstvenog dokumenta.

3.   Rezidba

Pravila o rezidbi usklađena su na razini oznaka iz područja Anjou Saumur u regiji Val de Loire.

Cilj je tog usklađivanja unaprjeđenje znanja gospodarskih subjekata i pojednostavljenje nadzora. Tom se izmjenom vinogradarima omogućuje da se prilagode mrazovima koji se pojavljuju sve kasnije.

Mijenja se točka 5. jedinstvenog dokumenta.

4.   Berba

Određuje se da se berba grožđa obavlja ručno.

Mijenja se točka 5. jedinstvenog dokumenta.

5.   Označivanje

Dodaje se odredba o regulatornom okviru neobaveznih navoda.

Mijenja se točka 9. jedinstvenog dokumenta.

6.   Prijelazne mjere

Brišu se prijelazne mjere koje su istekle.

Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.

7.   Izmjene teksta

U tekst specifikacije proizvoda unesen je određen broj izmjena.

Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.

8.   Upućivanje na nadzorno tijelo

Tekst upućivanja na nadzorno tijelo revidiran je kako bi se uskladio s drugim specifikacijama oznaka. Riječ je samo o izmjeni teksta.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1.   Naziv

Savennières

2.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – zaštićena oznaka izvornosti

3.   Kategorije proizvoda od vinove loze

1.

Vino

4.   Opis vina

1.   Svojstva proizvoda

KRATAK OPIS

Riječ je o mirnim bijelim vinima koja su suha, polusuha, poluslatka ili slatka i imaju sljedeća glavna analitička svojstva: – Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost suhih vina iznosi 11,5 %. – Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost ostalih vina iznosi 12,5 %. – Sadržaj fermentabilnog šećera (glukoza + fruktoza) u suhim vinima nakon vrenja iznosi najviše 4 grama po litri ili 8 grama po litri kad je ukupni sadržaj kiselina izražen u gramima vinske kiseline po litri najviše 2 grama po litri manji od sadržaja fermentabilnog šećera. – Suha vina nakon pojačavanja ne premašuju ukupnu volumnu alkoholnu jakost od 13 %. Sadržaj hlapivih kiselina, ukupni sadržaj kiselina i ukupni sadržaj sumpornog dioksida utvrđeni su propisima Zajednice.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumena)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumena)	11
Najmanja ukupna kiselost
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

2.   Opis

KRATAK OPIS

Vina su bijela i najčešće suha. Međutim, ponekad mogu sadržavati fermentabilne šećere. Boja im je blijedožuta do zlatnožuta. Imaju mirisne arome ili aromatske cvjetne primjese (akacija, lipa itd.) pomiješane s voćnim notama koje mogu podsjećati na krušku, breskvu, dunju, pržene bademe, grožđice ili med, s naznakama mineralnosti. Prvi okus u ustima intenzivan je, pun i aromatski složen. Okus na kraju ostavlja trag svježine, mineralnosti i lagane gorčine koji vinu daju sklad i ravnotežu. Ta vina svoj puni okus oslobađaju tek nakon višegodišnjeg ležanja u bocama. Vina koja proizvode fermentabilne šećere imaju izvanrednu sposobnost dozrijevanja.

5.   Enološki postupci

5.1.   Posebni enološki postupci

1.   

 

Poseban enološki postupak

Zabranjena je upotreba komadića drva; suha vina nakon pojačavanja ne premašuju ukupnu volumnu alkoholnu jakost od 13 %; za ostala vina u potpunosti je zabranjen postupak pojačavanja. Uz prethodno navedene odredbe, u pogledu enoloških postupaka u proizvodnji vina potrebno je poštovati obveze utvrđene na razini Zajednice te u Zakoniku o poljoprivredi i morskom ribarstvu.

Vina dozrijevaju najmanje do 15. ožujka godine koja slijedi nakon godine berbe.

2.   Gustoća sadnje – razmaci

Postupak uzgoja

Najmanja gustoća sadnje vinove loze iznosi 4 000 trsova po hektaru. Razmak između redova ne smije biti veći od 2,50 metra, a razmak između trsova u istom redu ne smije biti manji od 0,90 metara. Berbe s vinogradarskih čestica s razmakom između trsova u istom redu manjim od 0,90 metara, ali jednakim ili većim od 0,80 metara, koje se nalaze na padinama čiji je nagib veći od 10 %, smiju nositi kontroliranu oznaku izvornosti. Berbe s vinogradarskih čestica s gustoćom sadnje manjom od 4 000 trsova po hektaru, ali jednakom ili većom od 3 300 trsova po hektaru, smiju nositi kontroliranu oznaku izvornosti pod uvjetom da ispunjavaju odredbe o pravilima povezivanja trsova i visine lišća utvrđene u specifikaciji proizvoda. Razmak između redova na vinogradarskoj čestici ne smije biti veći od 3 metra, a razmak između trsova u istom redu iznosi najmanje 1 metar.

3.   Pravila o rezidbi i sustavu brajdi

Postupak uzgoja

Vinova loza obrezuje se dugom, kratkom ili kombiniranom rezidbom, s najviše 12 pupova po trsu.

Loza se može obrezivati s dodatna 2 pupa po trsu, pod uvjetom da u fenološkoj fazi, kad je na lozi 11 do 12 listova (odvojeni cvjetni pupoljci), broj rodnih izbojaka u godini po trsu ne smije premašivati 12.

Visina lišća povezanog uz brajde iznosi najmanje 0,6 puta više od razmaka između redova, pri čemu se visina lišća povezanog uz brajde mjeri od donjeg ruba lišća, koje se nalazi na najmanje 0,40 metara iznad tla, i gornjeg ruba orezanog lišća, koji se nalazi najmanje 0,20 metara iznad gornjeg reda brajde.

Na vinogradarske čestice s gustoćom sadnje manjom od 4 000 trsova po hektaru, ali jednakom ili većom od 3 300 trsova po hektaru usto se primjenjuju sljedeća pravila povezivanja trsova: najmanja visina stupova za vezanje iznad tla iznosi 1,90 metara; žice u brajdi postavljaju se na četiri razine; najmanja visina gornje žice iznosi 1,85 metara iznad tla.

4.   Navodnjavanje

Postupak uzgoja

Navodnjavanje je zabranjeno.

5.   Berba

Postupak uzgoja

Grožđe se bere ručno, odabirom grožđa na trsu. Zabranjena je upotreba strojeva za branje.

5.2.   Najveći prinosi

1.	Suha i polusuha vina 50 hektolitara po hektaru

2.	Ostala vina 35 hektolitara po hektaru

6.   Razgraničeno zemljopisno područje

Svi postupci proizvodnje odvijaju se na zemljopisnom području koje obuhvaća sljedeće općine departmana Maine-et-Loire na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2021.: Bouchemaine, La Possonnière, Savennières.

7.   Sorte vinove loze

Chenin B

8.   Opis povezanosti

8.1.   

 

(a)   Opis prirodnih čimbenika koji pridonose povezanosti

Zemljopisno područje smješteno je na desnoj obali Loare, petnaestak kilometara od grada Angersa. Odlikuju ga obronci koji se u smjeru jug/jugoistok u širini od 500 do 1 500 metara oko 6 kilometara protežu uz Loaru. Na sjeveru zemljopisnog područja nalazi se prostrana visoravan, koja je hladnija i izložena vjetrovima te se na njoj uglavnom uzgajaju žitarice.

Geološki supstrat sastoji se od škriljastih i škriljasto-pješčenjačkih formacija iz razdoblja gornjeg ordovicija do donjeg devona, a mjestimice se pojavljuju i vulkanske stijene (rioliti i spiliti). Na rubu visoravni u debljim ili tanjim slojevima ponegdje je nataložen eolski pijesak iz razdoblja kvartara. Matična stijena obronaka često se nalazi veoma blizu površine.

Zemljopisno područje obuhvaća područje triju općina: Bouchemaine, La Possonnière i Savennières.

Klima je oceanska. Masiv Mauges na zapadu vinogradarskog područja ublažava te oceanske karakteristike stvarajući fenski učinak. Godišnja količina padalina na tom području iznosi 650 milimetara i ono je zaštićeno od vlažnih vjetrova, dok godišnja količina padalina na brežuljcima Mauges premašuje 800 milimetara. Razlika u količini padalina još je naglašenija tijekom vegetacijskog ciklusa vinove loze, osobito od lipnja do razdoblja berbe. Prosječne godišnje temperature razmjerno su visoke (oko 12 °C). Rijeka Loara ima odlučujuću ulogu u regulaciji temperature na obližnjem obronku zaklonjenom od prevladavajućih vjetrova, zbog čega se noću zadržava visoka temperatura. Isto tako, ima važnu ulogu za vrijeme berbe jer utječe na stvaranje jutarnje magle, koja je iznimno važna za razvoj plemenite plijesni.

(b)   Opis ljudskih čimbenika koji pridonose povezanosti

Vinova loza isprva se uzgajala samo na česticama u blizini velikih samostana u Angersu, potom se uzgoj proširio i na okolicu Angersa, a u 4. stoljeću i na obronke u području Pruniersa i Bouchemainea. Oko 1130. redovnici samostana Svetog Nikole u Angersu zasadili su vinograd na obronku iznad Loare, zbog čega mu je nadjenuto ime „La Roche aux Moines” (Stijena redovnika). Godine 1140. benediktinke u naselju La Possonnière podigle su samostan „Le Prieuré”, koji je tada okružen brojnim vinogradima. Vino „Savennières” otad uživa ugled u plemićkim kućama, a u 15. stoljeću posebno na dvoru „dobrog kralja Renéa” (René I. od Anjoua). Kralj je, kad je jednom prolazio kroz taj kraj, probao vino s obronka zapadno od La Possonnièrea i prozvao ga „zlatnom kapljicom”. Taj se obronak otad naziva „Vinograd zlatne kapljice”.

Vinogradi se razvijaju posebno u 17. i 18. stoljeću. Bidet i Duhamel de Monceau u svojoj „Raspravi o prirodi i uzgoju vinove loze” („Traité sur la nature et la culture de la vigne”) objavljenoj 1749., pišu: „Na obroncima obiju obala Loare rastu različiti vinogradi regije Anjou; Ti su obronci jedni od drugih udaljeni pola ili četvrtinu lige, a počinju kod Angersa te se odande protežu sedam ili osam liga u smjeru Bretanje. Riječ je o stijenama koje su nekoć bile potpuno neplodne i prekrivene šikarom, busjem i starim stablima, zbog čega je to područje bilo nepristupačno i neprohodno te je pružalo utočište divljim i otrovnim životinjama. Na području koje je jako teško raskrčiti sada se na širini od četvrtine ili polovine lige posvuda uzgaja i sadi vinova loza, sve do točke na kojoj se obronci spajaju s dolinom i okreću prema sjeveru. Obronci na desnoj obali Loare u smjeru Nantesa okrenuti su prema jugu, zbog čega su ondje vina kvalitetnija i jača od onih na lijevoj obali…”. Brežuljci i njive u blizini naselja Savennières prekriveni su vinovom lozom, a na selu svako imanje ima nekoliko vinograda. Uoči revolucije generalni staleži vodili su knjige pritužbi (cahiers de doléances), koje daju uvid u stanje vinograda na obroncima. „Savennières: 2 460 stanovnika, trećina područja prekrivena je vinogradima izvrsne sirovine […]. Ne znam za župu koja plaća veće poreze od Savennièresa”, piše predstavnik staleža Dertrou.

8.2.   

 

Devetnaesto stoljeće obilježeno je radikalnim promjenama u vinogradarstvu zahvaljujući velikom napretku u enologiji i zaštiti biljaka te djelovanju vlasnika kao što je Guillory, koji se zalagao za proizvodnju kvalitetnih vina i zadržavanje ugleda vina „Savennières”. U to se doba provode brojni eksperimenti, primjerice s uzgojem drugih sorti, posebice sadnjom 60-ak trsova sorte verdelho s Madeire na „Coulée de Serrant”, zatim izgradnjom terasa ili različitim tipovima brajdi. Međutim, sorta chenin B u tim vinogradima i dalje je najpopularnija. Jules Guyot tijekom jednog od svojih posjeta 1865. savršeno je opisao način uzgoja te spominje rezidbu na reznike, uklanjanje pupova i berbu kad je „velik dio grožđa prezrio…”.

Kontrolirana oznaka izvornosti „Savennières” priznata je u Odluci od 8. prosinca 1952., u kojoj se uglavnom definiraju vina s fermentabilnim šećerima. Ta je odluka, na poticaj niza predsjednika sindikata za zaštitu, među kojima je bila i Michèle Bazin de Jessey, dopunjena definicijom suhih vina te je navedena mogućnost proizvodnje vina s fermentabilnim šećerima, čime se odražavaju prakse uzgoja vinove loze i posebnost podneblja.

U 2009. vinograde su obrađivala 34 gospodarska subjekta.

2.   Informacije o kvaliteti i svojstvima proizvoda

Vina su bijela i najčešće suha. Međutim, ponekad mogu sadržavati fermentabilne šećere. Boja im je blijedožuta do zlatnožuta.

Imaju mirisne arome ili aromatske cvjetne primjese (akacija, lipa itd.) pomiješane s voćnim notama koje mogu podsjećati na krušku, breskvu, dunju, pržene bademe, grožđice ili med, s naznakama mineralnosti.

Prvi okus u ustima širok je, mastan i aromatski složen. Okus na kraju ostavlja trag svježine, mineralnosti i lagane gorčine koji vinu daju sklad i ravnotežu.

Ta vina svoj puni okus oslobađaju tek nakon višegodišnjeg ležanja u bocama. Vina koja proizvode fermentabilne šećere imaju izvanrednu sposobnost dozrijevanja.

3.   Uzročno-posljedične veze

Razgraničeno područje čestice namijenjeno za berbu grožđa obuhvaća čestice koje se nalaze na zaštićenim obroncima okrenutima prema jugu i čija su tla plitka i građena od škriljastih i škriljasto-pješčenjačkih formacija paleozojskog masiva ili su neznatno duboka i građena od eolskog pijeska. Ta tla, koja su slabo plodna te obiluju kamenjem, imaju izrazitu sposobnost isušivanja i niske zalihe vode.

Zbog tog je položaja vinograda nužno optimalno upravljanje nasadima i njihovim proizvodnim potencijalom, koje se odražava u uzgoju vinove loze, strogim pravilima o rezidbi i berbi odabranog grožđa, među ostalim za proizvodnju suhih vina.

Znanje i iskustvo gospodarskih subjekata odražavaju se u njihovoj privrženosti rustikalnoj sorti chenin B, koja u tim uvjetima iskazuje svu svoju originalnost i puninu. Prilagodili su se posebnosti i bogatstvu sorte primjenom različitih tehnoloških postupaka. Sadržaj fermentabilnog šećera u proizvedenim vinima tradicionalno ovisi o mjestu sadnje, uzgoju vinove loze i klimatskim uvjetima u toj godini. Kad su vremenski uvjeti na kraju berbe povoljni, zahvaljujući rijeci Loari, koja ima ulogu toplinskog regulatora i usmjerava vjetrove koji mehanički pogoduju sušenju grožđa, ili zahvaljujući jutarnjoj magli, poluslatka i slatka vina proizvode se od grožđa ubranog nakon koncentracije šećera u grožđu na trsu ili razvoja plemenite plijesni nastale djelovanjem gljivice Botrytis cinerea.

Gospodarski subjekti također su brzo prihvatili tehnike kojima crpe najbolje od grožđa prilagođavanjem svojih tehnika proizvodnje vina. Uvedeno je razdoblje dozrijevanja u bačvama nakon fermentacije kako bi se dobilo vino sa složenim aromama. Kako bi se postigao taj cilj, u specifikaciji je definirano najkraće razdoblje dozrijevanja do 15. ožujka nakon godine u kojoj je provedena berba.

Kombinacija tako posebnog prirodnog okoliša, njemu savršeno prilagođene sorte i ljudi koji znaju iskoristiti sve njezine kvalitete omogućuje dobivanje originalnih i jedinstvenih vina s povijesnim nasljeđem. André Jullien u svojoj „Topografiji svih poznatih vinograda” („Topographie de tous les vignobles connus”) iz 1816. tvrdi da ta vina spadaju u prvu kategoriju te potvrđuje njihovu originalnost, kvalitetu i ugled.

Vinogradi „Savennières”, koji su simbol „anžuvinske blagosti” („douceur angevine”), uvršteni su 2001. na popis svjetske baštine UNESCO-a.

9.   Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

API

Pravni okvir

Zakonodavstvo Unije

Vrsta dodatnog uvjeta

Odstupanje u pogledu proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta

Područje u neposrednoj blizini za koje je utvrđeno odstupanje u pogledu proizvodnje i dozrijevanja vina obuhvaća sljedeće općine departmana Maine-et-Loire na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2021.: Angers, Beaulieu-sur-Layon, Bellevigne-en-Layon Blaison-Saint-Sulpice, Brissac Loire Aubance (samo za područje delegiranih općina Alleuds, Brissac-Quincé, Charcé-Saint-Ellier-sur-Aubance, Luigné, Saint-Rémy-la-Varenne, Saint-Saturnin-sur-Loire, Saulgé-l’Hôpital i Vauchrétien), Chalonnes-sur-Loire, Chaudefonds-sur-Layon, Chemillé-en-Anjou (samo za područje delegiranih općina Chanzeaux i Valanjou), Denée, Doué-en-Anjou (samo za područje delegirane općine Brigné), Les Garennes sur Loire, Mauges-sur-Loire (samo za područje delegirane općine Saint-Laurent-de-la-Plaine), Mozé-sur-Louet, Mûrs-Erigné, Rochefort-sur-Loire, Sainte-Gemmes-sur-Loire, Saint-Melaine-sur-Aubance, Soulaines-sur-Aubance, Terranjou i Val-du-Layon.

Označivanje

Pravni okvir

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta

Dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta

Neobvezni navodi, čiju upotrebu u skladu s odredbama Zajednice mogu uređivati države članice, na etiketama se navode slovima koja visinom i širinom smiju biti najviše dvostruko veća od slova u nazivu kontrolirane oznake izvornosti.

U skladu s pravilima utvrđenima u specifikaciji naziv kontrolirane oznake izvornosti (AOC) može se dopuniti zemljopisnim nazivom „Val de Loire”. Slova kojima je ispisan zemljopisni naziv „Val de Loire” visinom i širinom ne smiju biti veća od dvije trećine veličine znakova kojima je ispisan naziv kontrolirane oznake izvornosti.

Vina moraju u komercijalnim ispravama, dozvolama za transport i na etiketama nositi navode „demi-sec” (polusuho), „moelleux” (poluslatko) ili „doux” (slatko), koji odgovaraju sadržaju fermentabilnog šećera (glukoza i fruktoza) prisutnog u vinu, kako je utvrđen propisima Zajednice. Ti se podaci na etiketama navode u istom vidnom polju kao i naziv AOC.

Na etiketi vina s nazivom AOC može se navesti naziv manje zemljopisne jedinice: – ako je riječ o registriranoj lokaciji, – ako je ta jedinica navedena u izjavi o berbi. Slova u nazivu registrirane lokacije visinom i širinom barem su upola manja od slova kojima se navodi naziv AOC.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-7cc8c3cc-9ee0-4faf-aca5-058e37d4206d

---

(1)  SL L 9, 11.1.2019., str. 2.