EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 26.10.2022.

COM(2022) 540 final

2022/0344(COD)

Prijedlog

DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Direktive 2000/60/EZ o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike, Direktive 2006/118/EZ o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja i pogoršanja stanja i Direktive 2008/105/EZ o standardima kvalitete okoliša u području vodne politike

(Tekst značajan za EGP)

{SEC(2022) 540 final} - {SWD(2022) 540 final} - {SWD(2022) 543 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Opći cilj zakonodavstva EU-a o vodama zaštita je zdravlja ljudi i okoliša od kombiniranih učinaka toksičnih i/ili postojanih onečišćujućih tvari. Ova se inicijativa odnosi na Direktivu 2000/60/EZ 1 (Okvirna direktiva o vodama) i njezine dvije direktive „kćeri”: Direktivu 2006/118/EZ 2 (Direktiva o podzemnim vodama) i Direktivu 2008/105/EZ 3 (Direktiva o standardima kvalitete okoliša), koje su zajedno usmjerene na zaštitu podzemnih i površinskih voda 4 . Tim se direktivama dopunjuje drugo relevantno zakonodavstvo o vodama, tj. Direktiva (EU) 2020/2184 (Direktiva o vodi za piće) 5 , Direktiva Vijeća 91/271/EEZ 6 (Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda), Direktiva 2008/56/EZ 7 (Okvirna direktiva o morskoj strategiji), Direktiva 2006/7/EZ 8 (Direktiva o kvaliteti vode za kupanje), Direktiva 2007/60/EZ 9 (Direktiva o poplavama) i Direktiva Vijeća 91/676/EEZ 10 (Direktiva o nitratima).

Zakonodavstvo sadržava popise onečišćujućih tvari i standarde kvalitete te zahtjeve za njihovo redovito preispitivanje 11 . U skladu s člankom 16. stavkom 4. Okvirne direktive o vodama Komisija je dužna redovito, najmanje svake četiri godine, preispitivati popis prioritetnih tvari koje predstavljaju opasnost za vodni okoliš, tj. i za površinske i za podzemne vode. Točnije, kad je riječ o površinskim vodama, Komisija je u skladu s člankom 8. Direktive o standardima kvalitete okoliša dužna preispitivati Prilog X. Okvirnoj direktivi o vodama (popis prioritetnih tvari), dok je, kad je riječ o podzemnim vodama, u skladu s člankom 10. Direktive o podzemnim vodama dužna svakih šest godina preispitati priloge I. i II. toj direktivi. Ova revizija i procjena učinka služe i za izvješćivanje Europskom parlamentu i Vijeću, kako je navedeno u članku 8. Direktive o standardima kvalitete okoliša.

U provjeri primjerenosti iz 2019. 12 potvrđeno je da je popise potrebno ažurirati, a zaključeno je i da bi se drugim poboljšanjima zakonodavstva povećale njegova djelotvornost, učinkovitost i usklađenost. Uzimajući u obzir opći cilj vodne politike EU-a, opći su ciljevi ove inicijative:

(1)povećati zaštitu građana i prirodnih ekosustava EU-a u skladu sa strategijom za bioraznolikost 13 i akcijskim planom za postizanje nulte stope onečišćenja 14 , koji su dio europskog zelenog plana 15 ;

(2)povećati učinkovitost i smanjiti administrativno opterećenje zakonodavstva kako bi EU mogao brže odgovoriti na nove rizike.

Izloženost kemikalijama u vodi za piće može imati razne kratkoročne i dugoročne zdravstvene posljedice. Kemikalije ugrožavaju i vodni okoliš, zbog čega se dominantne vrste mijenjaju, a bioraznolikost smanjuje ili gubi. Utvrđivanjem i kontrolom standarda kvalitete okoliša (SKO) za kemikalije u vodnim tijelima zakonodavstvo o izvorima i putovima dopunjuje se uvođenjem strožih standarda proizvodnje, emisija ili upotrebe, prema potrebi, i smanjenjem troškova obrade vode za piće.

1.ažurirati popise onečišćujućih tvari koje utječu na površinske i podzemne vode dodavanjem i uklanjanjem tvari te ažuriranjem postojećih standarda kvalitete;

2.poboljšati praćenje kemijskih smjesa kako bi se bolje procijenili kombinirani učinci i uzele u obzir sezonske varijacije u koncentracijama onečišćujućih tvari;

3.uskladiti, prema potrebi, postupanje s onečišćujućim tvarima u površinskim i podzemnim vodama u EU-u;

4.osigurati da se pravni okvir može brže uskladiti sa znanstvenim nalazima kako bi se brže pristupilo problemu kontaminanata koji izazivaju zabrinutost;

5.poboljšati pristup podacima te njihovu transparentnost i ponovnu upotrebu kako bi se poboljšala usklađenost, smanjilo administrativno opterećenje i poboljšala dosljednost sa širim pravnim okvirom EU-a koji se odnosi na kemikalije.

Krajnji je cilj inicijative utvrditi nove standarde za niz zabrinjavajućih kemijskih tvari kako bi se riješio problem kemijskog onečišćenja vode, olakšala provedba na temelju pojednostavnjenog i usklađenijeg pravnog okvira, prikupljale dinamične i ažurne informacije o stanju vode uz pomoć Europske agencije za okoliš (EEA) te stvorio fleksibilniji okvir za rješavanje problema onečišćujućih tvari koje izazivaju zabrinutost. Radi osiguravanja maksimalnih sinergija i usklađenosti zakonodavstva EU-a o kemikalijama taj bi se rad temeljio na širokom uključivanju dionika te čvrstoj znanstvenoj potpori Europske agencije za kemikalije (ECHA).

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

·strategija za bioraznolikost i strategija „od polja do stola” 18 , kojima se do 2030. nastoje smanjiti upotreba pesticida i gnojiva te gubitak hranjivih tvari i prodaja antimikrobnih sredstava. Najveće smanjenje upotrebe pesticida trebalo bi se postići Komisijinim Prijedlogom 19 uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o održivoj upotrebi sredstava za zaštitu bilja i izmjeni Uredbe (EU) 2021/2115. Važna bi mogla biti i buduća revizija Uredbe (EZ) br. 1107/2009 20 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja,

·strategija EU-a za plastiku 21 i predstojeća inicijativa EU-a o mikroplastici, koje su usmjerene na postizanje ciljeva iz akcijskog plana za postizanje nulte stope onečišćenja da se do 2030. smanji količina otpada, plastičnog smeća u moru i mikroplastike koja se ispušta u okoliš,

·Direktiva (EU) 2019/904 22 (Direktiva o plastici za jednokratnu upotrebu), kojom se nastoji ograničiti upotreba plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu, primjerice uvođenjem obveza gospodarenja otpadom i čišćenja za proizvođače (uključujući programe proširene odgovornosti proizvođača),

·akcijski plan za kružno gospodarstvo 23 , u kojem su posebno najavljene mjere za smanjenje mikroplastike, te evaluacija Direktive Vijeća 86/278/EEZ 24 (Direktiva o kanalizacijskom mulju), kojom se regulira kvaliteta mulja koji se upotrebljava u poljoprivredi,

·strategija održivosti u području kemikalija 25 , u kojoj je prepoznato da su kemikalije ključne za dobrobit modernog društva, ali kojom se nastoji bolje zaštititi građane i okoliš od njihovih mogućih opasnih svojstava. U toj je strategiji utvrđen i cilj da se poboljšanjem učinkovitosti, djelotvornosti, usklađenosti i transparentnosti procjena sigurnosti kemikalija u cjelokupnom relevantnom zakonodavstvu prijeđe na pristup „jedna procjena po tvari”. Stoga se ovim prijedlogom ECHA-i dodjeljuje središnja uloga pružatelja znanstvene potpore budućem utvrđivanju onečišćujućih tvari u vodi i predlagatelja relevantnih standarda kvalitete, strateški pristup EU-a lijekovima u okolišu iz 2019. 26 (proizlazi izravno iz revizije Direktive o standardima kvalitete okoliša iz 2013.) i farmaceutska strategija za Europu 27 , u kojima se naglašavaju okolišni i potencijalni učinci onečišćenja uzrokovanog ostacima lijekova na zdravlje i navode razne mjere osmišljene za otklanjanje tih problema. Očekuje se da će predstojeća revizija zakonodavstva o lijekovima za humanu primjenu biti odgovarajući nastavak na te inicijative. Slično tomu, ovaj je prijedlog u skladu sa strategijom EU-a u području antimikrobne otpornosti jer se na popis uvrštava nekoliko antimikrobnih lijekova te metalno srebro,

·europska strategija za podatke 28 , u kojoj se naglašava da bi podaci koje generira javni sektor trebali biti dostupni za opće dobro kako bi ih na odgovarajući način mogli upotrebljavati, primjerice, istraživači, druge javne institucije te mala i srednja poduzeća (MSP-ovi),

·ovaj je prijedlog u skladu i sa završnim izvješćem Konferencije o budućnosti Europe i općenito s izričitim preporukama građana o nultoj stopi onečišćenja koje su u njemu sadržane, a posebno s prijedlozima za rješavanje problema onečišćenja. Sljedeći konačni prijedlozi posebno su relevantni u tom kontekstu:

oprijedlog 1.4.: „znatno smanjiti upotrebu kemijskih pesticida i gnojiva, u skladu s postojećim ciljevima, uz istodobno jamstvo sigurnosti opskrbe hranom te potporu istraživanjima u cilju razvoja održivijih i prirodnijih alternativa”;

oprijedlog 2.7.: „zaštititi izvore vode i boriti se protiv onečišćenja rijeka i oceana, među ostalim istraživanjem i borbom protiv onečišćenja mikroplastikom”.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Površinske i podzemne vode u EU-u onečišćene su brojnim onečišćujućim tvarima. Onečišćenje se širi nizvodno i ispod zemlje, a 60 % europskih riječnih slivova međunarodno je (dijeli ih više država članica ili država članica i treća zemlja). Stoga je suradnja među državama članicama ključna, a djelovanje na razini EU-a nužno kako bi se problem onečišćenja i drugih prekograničnih učinaka riješio utvrđivanjem usklađenih standarda i uspostavom usklađenih sustava za prikupljanje i razmjenu podataka. Bez djelovanja na razini EU-a rješavanje problema onečišćenja bilo bi preskupo, posebno za države članice smještene nizvodno.

Provjera primjerenosti zakonodavstva EU-a o vodama iz 2019. potvrdila je da su Okvirnom direktivom o vodama i njezinim dvjema direktivama „kćerima” potaknute ili pojačane mjere za ublažavanje prekograničnih pritisaka na vodne resurse na razini riječnog sliva, i na nacionalnoj i na međunarodnoj razini.

Kad je konkretno riječ o onečišćujućim tvarima, u zakonodavstvu se razlikuju tvari za koje se smatra da predstavljaju rizik na razini EU-a i tvari koje izazivaju zabrinutost na regionalnoj ili nacionalnoj razini te se one različito razmatraju. Ovom se inicijativom nastoji poboljšati način na koji države članice postupaju s tvarima koje izazivaju zabrinutost na regionalnoj i nacionalnoj razini.

U područjima u kojima su utvrđeni standardi kvalitete okoliša EU-a EU na temelju znanstvenih dokaza uvodi zajedničke ciljeve za postizanje nulte stope onečišćenja, ali državama članicama ostavlja fleksibilnost u odlučivanju o troškovno najučinkovitijem načinu postizanja tih ciljeva, uzimajući u obzir relevantno zakonodavstvo EU-a koje se temelji na izvorima. Time se (zajednički ciljevi uz fleksibilnost za njihovo postizanje) stvara poveznica sa zakonodavstvom koje se temelji na razini EU-a (kao što je održiva upotreba pesticida) i pomaže da se učinkovito ostvare ciljevi utvrđeni u tom zakonodavstvu.

•Proporcionalnost

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Evaluacija provjere primjerenosti zakonodavstva EU-a dovršena je 2019., a njome su obuhvaćene Okvirna direktiva o vodama, Direktiva o standardima kvalitete okoliša, Direktiva o podzemnim vodama i Direktiva o poplavama. Zaključeno je da je zakonodavstvo uglavnom svrsishodno, ali da ima prostora za poboljšanje kad je riječ o rješavanju problema kemijskog onečišćenja. Provjerom primjerenosti utvrđeno je da općenito postoje tri razloga zbog kojih je ostvaren tek ograničen napredak u postizanju općih ciljeva zakonodavstva:

neodgovarajuća integracija ciljeva u području vodne politike u druge relevantne politike,

neodgovarajuće ulaganje u projekte i programe koji se odnose na vode u državama članicama,

nedovoljno zalaganja u provedbi.

Kad je riječ o provedbi, istaknuto je nekoliko nedostataka povezanih s kemijskim onečišćenjem: velike razlike u standardima kvalitete za onečišćujuće tvari relevantne na nacionalnoj razini, administrativno opterećenje povezano s izvješćivanjem, nedostatak specifičnosti i pravodobnosti prijavljenih informacija te postupak ažuriranja popisa onečišćujućih tvari koji zahtijeva mnogo resursa i vremena. Ovim se prijedlogom nastoje otkloniti ti nedostaci. Osim toga, u prijedlogu se uzimaju u obzir relevantni nalazi iz provjere primjerenosti najrelevantnijeg zakonodavstva o kemikalijama iz 2019. 30 i obveze preuzete u strategiji održivosti u području kemikalija. U prvom redu, prijedlog je korak naprijed prema sveobuhvatnijem praćenju (smjesa) uvođenjem metoda koje se temelje na učinku te se njime uvode odredbe za poboljšanje pravodobnosti, učinkovitosti i usklađenosti procjene opasnosti i rizika (na primjer, olakšavanjem razmjene podataka i primjenom pristupa „jedna procjena po tvari”).

Primjerenost i pojednostavnjenje propisa (REFIT)

U procjeni učinka razmotrene su mogućnosti pojednostavnjenja i smanjenja opterećenja. Ograničeno smanjenje opterećenja postiže se uklanjanjem tvari s popisa onečišćujućih tvari u površinskim vodama, smanjenjem učestalosti revizija popisa praćenja sa svake dvije na svake tri godine i provedbom revizija popisa onečišćujućih tvari u površinskim i podzemnim vodama delegiranim aktima umjesto suodlučivanjem. Opterećenje država članica povezano s izvješćivanjem smanjit će se uspostavom mehanizma automatske dostave podataka na temelju Okvirne direktive o vodama i Direktive o standardima kvalitete okoliša te ukidanjem privremenog izvješća o programu mjera na temelju članka 15. stavka 3. Okvirne direktive o vodama. Poboljšanjem postojećih smjernica o metodama koje se temelje na učinku i razvojem usklađene metodologije za praćenje mikroplastike pojednostavnit će se rad država članica u tim područjima.

Pri izradi procjene učinka primijenjene su osnovne značajke testa utjecaja zakonodavstva na MSP-ove, a rezultati su posebno navedeni u odjeljku 6. MSP-ovi proizvode i upotrebljavaju relevantne onečišćujuće tvari. Treba napomenuti da učinke uglavnom nije moguće precizno utvrditi i izmjeriti jer ovise o mjerama koje države članice poduzimaju za postizanje ciljeva zakonodavstva.

Mišljenje Odbora za nadzor regulative

Odbor za nadzor regulative 24. lipnja 2022. dao je pozitivno mišljenje sa zadrškama. Zatražio je izmjene kako bi se prije svega ispravila tri aspekta: 1. same opcije, za koje se smatralo da su odviše složene te da u njima nisu jasno navedene ključne opcije politike; 2. učinci na MSP-ove i građane, za koje se smatralo da nisu dovoljno analizirani jer u izvješću nisu procijenjeni učinci na pojedine države članice; 3. smatralo se da u izvješću nisu jasno navedeni razmjeri očekivanih učinaka, da ono ne sadržava kritičku procjenu valjanosti oglednih procjena koristi i troškova i njihove relevantnosti za inicijativu te da opcije nisu uspoređene na temelju djelotvornosti, učinkovitosti i usklađenosti.

Kao odgovor na to, kako bi se opcije politike pojednostavnile, njihov je broj smanjen te su objedinjene. Učinci na MSP-ove i informacije o učincima na potrošače i države članice dodatno su razrađeni kroz tekst. Tumačenje podataka o troškovima i koristima pojašnjeno je kako bi se izbjegao dojam da se mogu tumačiti kao da su povezani isključivo s ovom inicijativom. Tekst o pristupu „jedan za jedan” dopunjen je. Naposljetku, u tekst je dodana procjena djelotvornosti, učinkovitosti i usklađenosti opcija.

•Savjetovanja s dionicima

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

JRC je doprinio stručnim znanjem, prije svega za potrebe odabira onečišćujućih tvari u površinskim vodama i utvrđivanja standarda kvalitete okoliša (SKO). Stručnjaci iz radnih skupina za kemikalije i podzemne vode doprinijeli su vanjskim tehničkim stručnim znanjem, među ostalim o onečišćujućim tvarima u podzemnim vodama. Komisijina procjena učinka potkrijepljena je studijom koju su izradili vanjski savjetnici i u kojoj su preispitani gospodarski i društveni učinci te učinci na okoliš niza potencijalnih opcija politike, uzimajući u obzir očekivane učinke postojećih i planiranih politika na razini EU-a i doprinose dionikâ. Dokumentacija JRC-a o tvarima, izvješća radne skupine za podzemne vode, izvješće o studiji savjetnikâ i izvješća s radionica dionika dostupni su u CIRCABC-u 31 .

•Procjena učinka

Zakonodavne izmjene u okviru predloženog paketa politika proporcionalne su i donose koristi za gospodarstvo, društvo i okoliš veće od odgovarajućih troškova te su usmjerene na pitanja koja se najbolje mogu riješiti na razini EU-a.

Troškove, a pogotovo koristi ove inicijative teško je kvantificirati s obzirom na njezinu interakciju s drugim inicijativama politike za određene mjere na razini EU-a (i oslanjanje na njih). Nadalje, države članice u velikoj mjeri mogu odabrati koje će mjere provesti za postizanje usklađenosti, stoga će se te mjere razlikovati ovisno o nacionalnim/lokalnim okolnostima.

Kad je riječ o površinskim vodama, očekuju se znatni izravni troškovi, primjerice zbog dodavanja ibuprofena, glifosata, PFAS-a i bisfenola A na popis prioritetnih tvari te zbog izmjena standardâ kvalitete okoliša za poliaromatske ugljikovodike (PAH-i), živu i nikal. To će vjerojatno dovesti do troškova razvoja proizvoda za industriju i troškova zamjene za korisnike tih tvari, uključujući poljoprivredni sektor.

Kad je riječ o podzemnim vodama, najveći troškovi vjerojatno će nastati zbog dodavanja standarda kvalitete za PFAS-e. Primjerice, troškovi mogu biti povezani s ograničavanjem upotrebe pesticida ili industrijskih kemikalija, upravljanjem kontaminiranim biokrutinama i boljim pročišćavanjem otpadnih voda. Troškovi najpoželjnijih opcija koje se odnose na digitalizaciju, administrativno pojednostavnjenje i bolje upravljanje rizicima administrativne su prirode, u početku bi nastali na razini EU-a i općenito bi bili niski, a iznimka bi mogao biti mehanizam za automatiziranu dostavu podataka. Zbog neizbježnih interakcija i sinergija s mnogim drugim politikama EU-a koje se odnose na iste tvari troškovi se ne mogu pripisati samo ovoj inicijativi. Troškovi onečišćenja uglavnom su internalizirani u okviru provedbe Direktive o industrijskim emisijama i Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, buduće zabrane svih upotreba PFAS-a koje nisu nužne, provedbe predstojeće inicijative o mikroplastici itd. Na primjer, revizijom Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda potaknut će se obnova mnogih uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i uvesti proširena odgovornost proizvođača za pokrivanje troškova, čime će se znatno smanjiti količina mikroonečišćujućih tvari koje ulaze u površinske i podzemne vode.

•Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

•Dokumenti s objašnjenjima

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

(1)Izmjene Direktive 2000/60/EZ

Članak 1., članak 7. stavak 2., članak 11. stavak 3. točka (k), članak 4. stavak 1. te Prilog V. (točke 1.4.3., 2.3.2. i 2.4.5.) i Prilog VII. (točka 7.7.) mijenjaju se kako bi se uzelo u obzir predloženo brisanje članaka 16. i 17. (vidjeti u nastavku).

Članak 2. o definicijama mijenja se kako bi se ažurirale definicije „dobrog kemijskog stanja površinskih voda”, „prioritetnih tvari” i „standarda kvalitete okoliša” te uvele definicije „prioritetnih opasnih tvari” i „onečišćujućih tvari specifičnih za riječni sliv”. Te su izmjene potrebne kako bi se: 1. uzeo u obzir prijedlog da se trenutačni postupak suodlučivanja za donošenje standarda kvalitete okoliša zamijeni delegiranim aktima, 2. proširio opseg pojma „kemijsko stanje” kako bi obuhvaćao i „onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv”, koje su dosad bile dio definicije „ekološkog stanja” iz Priloga V., 3. uzele u obzir moguće buduće pokretačke vrijednosti koje se temelje na učinku kao dio definicije „standarda kvalitete okoliša”.

Članak 3. o koordinaciji administrativnih ustroja u vodnim područjima mijenja se kako bi se uvela obveza, u slučaju iznimnih okolnosti prirodnog podrijetla ili više sile, prije svega ekstremnih poplava, dugotrajnih suša ili velikih nesreća koje uzrokuju onečišćenje, međusobnog upozoravanja i suradnje nadležnih tijela za sva potencijalno zahvaćena vodna tijela, uključujući ona u državama članicama koje su smještene nizvodno, kako bi se šteta svela na najmanju moguću mjeru i uklonile posljedice.

Osim radi prilagodbe kako bi se uzelo u obzir brisanje članka 16., članak 4. o ciljevima mijenja se kako bi se u njegovu točku (a) podtočku iv. uključila izričita obveza država članica da postupno smanjuju i onečišćenje onečišćujućim tvarima specifičnima za riječni sliv, a ne samo onečišćenje prioritetnim tvarima.

Članak 8. stavak 3. o metodama analize i praćenja stanja vode mijenja se kako bi se postupak odbora uskladio s Ugovorom iz Lisabona zamjenom prijašnjeg „regulatornog postupka s kontrolom” „postupkom ispitivanja” utvrđenim u članku 21. Osim toga, u isti se stavak uvodi nova ovlast kako bi se omogućilo donošenje provedbenih akata za utvrđivanje dodatnih pojedinosti o novim obvezama stavljanja podataka o praćenju na raspolaganje EEA-i te redovitijeg stavljanja na raspolaganje podataka o stanju, u skladu s novim stavcima 4. i 5. Te su izmjene u potpunosti u skladu s postojećim obvezama iz Direktive 2007/2/EZ (INSPIRE), u skladu s kojom su države članice dužne javno objavljivati skupove prostornih podataka, među ostalim o lokaciji i radu ustanova za nadzor okoliša, povezanim mjerenjima emisija i stanju okoliša (zrak, voda, tlo). Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje, dodatno bi trebalo pojednostavniti i širenje podataka, u skladu s digitalnom strategijom EU-a, Direktivom (EU) 2019/1024 o otvorenim podacima i pristupom „jedna procjena po tvari” u okviru strategije održivosti u području kemikalija.

Članak 10. o kombiniranom pristupu za točkaste i raspršene izvore mijenja se kako bi se ažurirala upućivanja na razne direktive koje se odnose na te izvore onečišćenja (nakon stavljanja izvan snage i zamjene tih direktiva).

Članak 12. o pitanjima koja se ne mogu rješavati na razini države članice mijenja se kako bi se ojačao i formalizirao postupak suradnje među državama članicama.

Članak 15. stavak 3. o privremenom izvješćivanju o napretku programa mjera u roku od tri godine nakon njihova objavljivanja briše se jer se administrativno opterećenje koje se time nameće smatra nerazmjernim u odnosu na koristi u smislu bolje kontrole provedbe i boljeg upravljanja.

Članci 16. i 17. o postupku u skladu s kojim je Komisija bila dužna izraditi zakonodavne prijedloge o određivanju popisa i utvrđivanju SKO-a za površinske i podzemne vode brišu se jer su zastarjeli.

Članak 18. stavak 2. točka (e) mijenja se kako bi se uzelo u obzir predloženo brisanje članka 16., a članak 18. stavak 4. mijenja se kako bi se uzelo u obzir predloženo brisanje članka 15. stavka 3.

Članak 20. o tehničkim prilagodbama mijenja se kako bi se: 1. trenutačni regulatorni postupak s kontrolom za izmjenu priloga I. i III. zamijenio postupkom donošenja delegiranih akata, 2. trenutačni regulatorni postupak za donošenje smjernica o provedbi priloga II. i V. i utvrđivanje formata za prijenos i obradu podataka zamijenio postupkom ispitivanja.

Novim člankom 20.a uvode se odredbe koje se odnose na postupak donošenja delegiranih akata u skladu s Ugovorom iz Lisabona.

Članak 21. o postupku Odbora mijenja se kako bi se upućivanje na prijašnju „odluku o komitologiji” zamijenilo upućivanjem na trenutačno primjenjivu „uredbu o komitologiji”.

Članak 22. o stavljanju izvan snage i prijelaznim odredbama mijenja se kako bi se ažurirala upućivanja uzimajući u obzir predložene izmjene relevantnih priloga direktivama 2000/60/EZ i 2008/105/EZ.

Uz navedene prilagodbe kako bi se uzelo u obzir brisanje članka 16., Prilog V. mijenja se kako bi se: 1. onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv uklonile iz definicija ekološkog stanja i uključile u definiciju kemijskog stanja kako bi se praćenje i prioritetnih tvari i onečišćujućih tvari specifičnih za riječni sliv provodilo i na mjestima na kojima se talože iz zraka, a ne samo na mjestima na kojima se ispuštaju u vodu, 2. Komisiji dale ovlasti da delegiranim aktima donese rezultate interkalibracije, 3. državama članicama omogućilo da primjenjuju nove tehnike praćenja, uključujući promatranje Zemlje i daljinsko istraživanje.

Prilog VIII. o indikativnom popisu glavnih onečišćujućih tvari mijenja se kako bi se uključili mikroplastika i geni za antimikrobnu otpornost.

Prilog X. briše se jer je popis koji je u njemu sadržan zamijenjen popisom iz dijela A Priloga I. Direktivi 2008/105/EZ.

(2)Izmjene Direktive o podzemnim vodama 2006/118/EZ

Naslov se mijenja kako bi se pojasnilo da se ta direktiva odnosi samo na onečišćenje, a ne na kvantitativno stanje podzemnih voda.

Članak 1. o svrsi Direktive mijenja se kako bi se uklonilo upućivanje na članak 17. Okvirne direktive o vodama s obzirom na to da je bio temelj za donošenje same Direktive o podzemnim vodama te je stoga zastario.

Članak 2. o definicijama mijenja se kako bi se uz granične vrijednosti utvrđene na razini država članica uključila i definicija graničnih vrijednosti utvrđenih na razini EU-a.

Članak 3. o mjerilima za ocjenjivanje kemijskog stanja podzemnih voda mijenja se kako bi se uzela u obzir nova definicija „graničnih vrijednosti utvrđenih na razini EU-a”.

Članak 4. o postupku za ocjenjivanje kemijskog stanja podzemnih voda mijenja se iz istog razloga kao i članak 3.

Novi članak 6.a umeće se kako bi se propisalo da je „mehanizam popisa praćenja” za podzemne vode obvezan, u skladu s odredbom iz članka 8.b Direktive o standardima kvalitete okoliša. Tim se mehanizmom uspostavlja trogodišnji postupak u kojem Komisija uz doprinos ECHA-e i uz blisko savjetovanje s državama članicama utvrđuje prioritetne tvari koje treba pratiti u podzemnim vodama. Dobivene informacije uključit će se u reviziju standarda kvalitete koja se provodi svakih šest godina radi razmatranja uključivanja u Prilog I. Ta odredba uključuje i obvezu ECHA-e da objavi znanstvena izvješća pripremljena u vezi s popisom praćenja.

Članak 8. o tehničkim prilagodbama mijenja se kako bi se: 1. postupak donošenja provedbenih akata zamijenio postupkom donošenja delegiranih akata za potrebe prilagodbe dijelova A i C Priloga II. te priloga III. i IV. znanstvenom i tehničkom napretku, 2. Komisiji dodijelile delegirane ovlasti za uvrštavanje novih onečišćujućih tvari u podzemnim vodama u Prilog I. i za utvrđivanje novih standarda kvalitete na razini EU-a za njih te za uvrštavanje na popis u dijelu B Priloga II. onečišćujućih tvari koje države članice moraju uzeti u obzir pri utvrđivanju nacionalnih graničnih vrijednosti, 3. Komisiji dodijelile delegirane ovlasti za utvrđivanje, prema potrebi i čak i za onečišćujuće tvari ili skupine onečišćujućih tvari koje ne izazivaju zabrinutost na razini EU-a, graničnih vrijednosti na razini EU-a kako bi se poboljšala zaštita zdravlja ljudi i okoliša te postigla usklađenija provedba, 4. pojasnile središnja uloga ECHA-e u tom okviru i njezina obveza da objavi znanstvena izvješća koja se odnose na potencijalne izmjene.

Novi članak 8.a umeće se kako bi se uvele odredbe koje se odnose na postupak donošenja delegiranih akata u skladu s Ugovorom iz Lisabona.

Članak 9. o postupku Odbora mijenja se kako bi se prijašnja „odluka o komitologiji” zamijenila novijom „uredbom o komitologiji”.

Članak 10. o preispitivanju priloga I. i II. u okviru postupka suodlučivanja briše se kako bi se uzeo u obzir novi postupak donošenja delegiranih akata iz članaka 8. i 8.a.

Prilog I. o standardima kvalitete za onečišćujuće tvari u podzemnim vodama na razini EU-a mijenja se kako bi se unijele nove onečišćujuće tvari u podzemnim vodama i povezani standardi kvalitete za neke perfluoralkilne i polifluoralkilne tvari (PFAS), lijekove i nerelevantne metabolite pesticida (nrM).

Prilog II. o nacionalnim graničnim vrijednostima za onečišćujuće tvari u podzemnim vodama mijenja se kako bi se: 1. na popis sintetičkih tvari koje države članice moraju uzeti u obzir pri utvrđivanju nacionalnih graničnih vrijednosti uvrstila farmaceutska tvar primidon, 2. pojasnilo da se njegovi dijelovi B i C odnose samo na mehanizam za utvrđivanje graničnih vrijednosti na nacionalnoj razini, 3. uvela obveza za države članice da obavješćuju EHCA-u kako bi ona informacije mogla učiniti javno dostupnima i 4. dodao novi dio D s usklađenim graničnim vrijednostima za skupinu tvari „zbroj trikloretilena i tetrakloretilena”.

Prilog III. o ocjenjivanju kemijskog stanja podzemnih voda i Prilog IV. o utvrđivanju i promjeni znatnih i trajno rastućih trendova mijenjaju se kako bi se uzeo u obzir novi koncept „graničnih vrijednosti utvrđenih na razini EU-a”.

(3)Izmjene Direktive o standardima kvalitete okoliša 2008/105/EZ

Naslov je izmijenjen kako bi se pojasnilo da se Direktiva odnosi na onečišćenje površinskih voda.

Članak 3. o standardima kvalitete okoliša mijenja se kako bi se pojasnili datumi primjene novih i revidiranih standarda kvalitete okoliša. Pojednostavnjene su i obveze praćenja u bioti iz stavka 2. i obveze procjene dugoročnih trendova iz stavka 6., i to pojašnjavanjem njihova opsega u Prilogu. Stavak 7. tog članka briše kako bi se uzela u obzir predložena zamjena postupka suodlučivanja postupkom donošenja delegiranih akata za potrebe izmjene popisa prioritetnih tvari.

Članak 5. o inventaru emisija mijenja se kako bi se obveza izvješćivanja pojednostavnila i uskladila, kad je to moguće, s onom na temelju zakonodavstva EU-a za rješavanje problema emisija iz velikih industrijskih postrojenja (trenutačno u postupku revizije) i kako bi se omogućilo pojednostavnjeno izvješćivanje na Portalu za industrijske emisije, za koje će pojedinosti biti utvrđene budućim provedbenim aktom. Izvješćivanje u okviru planova upravljanja riječnim slivom stoga će se nastaviti primjenjivati samo na emisije iz raspršenih izvora.

Članak 7.a o koordinaciji različitih dijelova zakonodavstva EU-a o kemikalijama mijenja se kako bi se uključilo upućivanje na zakonodavstvo EU-a o lijekovima i uzela u obzir predložena zamjena postupka suodlučivanja postupkom donošenja delegiranih akata za potrebe ažuriranja ili utvrđivanja novih SKO-a.

Članak 8. mijenja se kako bi se: 1. Europskoj komisiji dodijelile delegirane ovlasti koje joj omogućuju da svakih šest godina revidira Prilog I. kako bi razmotrila uvrštavanje na popis novih prioritetnih tvari i povezanih SKO-a na temelju doprinosa ECHA-e, 2. Komisiji dodijelile delegirane ovlasti za redovito preispitivanje popisa kategorija onečišćujućih tvari specifičnih za riječni sliv koje su sad uključene u dio B novog Priloga II. (u tu svrhu tim se prilogom II. zamjenjuju točka 1.2.6. Okvirne direktive o vodama i Prilog VIII. toj direktivi, koji će se u skladu s tim izmijeniti kako bi se onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv uklonile iz definicije ekološkog stanja i uključilo u režim primjenjiv na kemijsko stanje), 3. Komisiji dodijelile delegirane ovlasti za donošenje, prema potrebi, SKO-a na razini EU-a za onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv i njihovo uvrštavanje u dio C Priloga II. (prijedlogom se u taj dio C uvrštavaju četiri prioritetne tvari koje su prethodno bile uključene u Prilog I., ali su uklonjene s popisa jer se više ne smatraju tvarima koje izazivaju zabrinutost na razini EU-a), 4. pojasnila predviđena središnja uloga ECHA-e u izradi SKO-a, u bliskoj suradnji s državama članicama i dionicima, i njezina obveza objavljivanja znanstvenih izvješća koja se odnose na izmjene priloga.

Članak 8.a mijenja se kako bi se: 1. pojednostavnio način na koji države članice mogu prikazati kemijsko stanje za sveprisutne PBT-e odvojeno od ukupnog kemijskog stanja, 2. državama članicama omogućilo da neke tvari prate manje intenzivno, 3. države članice obvezalo na praćenje koje se temelji na učinku kako bi se procijenila prisutnost estrogenskih hormona u vodnim tijelima s obzirom na moguće buduće utvrđivanje pokretačkih vrijednosti koje se temelje na učinku.

Članak 8.b mijenja se kako bi se: 1. poboljšao ciklus praćenja i preispitivanja u okviru mehanizma popisa praćenja utvrđivanjem trogodišnjeg umjesto trenutačnog dvogodišnjeg ciklusa. Time će se, u kombinaciji s predloženim produljenjem ciklusa praćenja s 12 na 24 mjeseca kako bi se bolje mogle razmotriti različite učestalosti za onečišćujuće tvari sa sezonskim obrascem emisija (npr. pesticidi/biocidi), omogućiti više vremena za obradu podataka prije revizije popisa, 2. omogućilo uključivanje mikroplastike i odabranih gena za antimikrobnu otpornost u sljedeći popis praćenja, podložno utvrđivanju odgovarajućih metoda praćenja i analize, uz doprinos ECHA-e.

Novi članak 8.d uključuje obvezu država članica da utvrde SKO-e za onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv navedene u dijelu A novog Priloga II. Time se zamjenjuje obveza koja je trenutačno navedena u točki 1.2.6. Priloga V. Okvirnoj direktivi o vodama, u skladu s prijedlogom da se onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv razmatraju u okviru procjene kemijskog, a ne ekološkog stanja površinskih voda. Tom se odredbom ujedno nastoji osigurati da SKO-i za određene onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv utvrđeni na razini EU-a imaju prednost pred onima utvrđenima na nacionalnoj razini. Naposljetku, izmjenom se države članice obvezuju na obavješćivanje ECHA-e kako bi joj se omogućilo da objavi svaku namjeru uvrštavanja onečišćujućih tvari na popis i/ili utvrđivanja SKO-a, čime se nastoje povećati transparentnost i sinergije.

Članak 10., u kojem se pojašnjava da se Prilog X. Okvirnoj direktivi o vodama zamjenjuje tekstom određenim u Prilogu II. Direktivi 2008/105/EZ, briše se jer taj prilog ne postoji, a Prilog X. briše se nakon uključivanja postupka donošenja delegiranih akata za potrebe prilagodbe popisa prioritetnih tvari i utvrđivanja odgovarajućih SKO-a u Direktivu 2008/105/EZ.

Naslov Priloga I. mijenja se kako bi se uklonio izraz „druge onečišćujuće tvari”, koji je zastario jer se odnosio na tvari koje su bile obuhvaćene drugim zakonodavstvom prije donošenja Direktive o standardima kvalitete okoliša; više ne postoji potreba za razlikovanjem prioritetnih i „drugih onečišćujućih tvari”. Dio A, u kojem su navedene tvari i njihovi SKO-i, zamjenjuje se novim prilogom u kojem popis prioritetnih tvari sadržava dodatne 23 tvari: lijekove, industrijske tvari, pesticide i metale. U prilogu su ujedno naznačene opasne tvari, tvari koje su sveprisutni PBT-i te tvari koje zahtijevaju procjenu dugoročnih trendova.

Umeće se novi Prilog II., u čijem se dijelu A navodi indikativan popis onečišćujućih tvari specifičnih za riječni sliv za koje države članice razmotriti utvrđivanje SKO-a i primijeniti ih ako te tvari izazivaju zabrinutost. Dio B uključuje opća načela i upućivanja na smjernice o njima, a dio C uključuje repozitorij usklađenih SKO-a za onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv. Dio C prilagodit će se budućim delegiranim aktima kojima će Komisija utvrditi usklađene SKO-e za određene druge onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv ako se to pokaže potrebnim radi dostatne i usklađene zaštite okoliša, čak i za one onečišćujuće tvari koje ne izazivaju ili još ne izazivaju zabrinutost na razini EU-a.

2022/0344 (COD)

Prijedlog

DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Direktive 2000/60/EZ o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike, Direktive 2006/118/EZ o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja i pogoršanja stanja i Direktive 2008/105/EZ o standardima kvalitete okoliša u području vodne politike

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 192. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 33 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 34 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Kemijsko onečišćenje površinskih i podzemnih voda predstavlja prijetnju za vodni okoliš zbog učinaka kao što su akutna i kronična toksičnost u vodnim organizmima, akumuliranje onečišćujućih tvari u ekosustavima i gubitak staništa i bioraznolikosti, kao i prijetnju za ljudsko zdravlje. Utvrđivanjem standarda kvalitete okoliša pridonosi se provedbi plana za postizanje nulte stope onečišćenja radi prelaska na netoksični okoliš.

(2)U skladu s člankom 191. stavkom 2. drugom rečenicom Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) politika Unije u području okoliša temelji se na načelu opreznosti te na načelu preventivnog djelovanja, načelu da se šteta nanesena okolišu popravlja ponajprije na samom izvoru te na načelu da onečišćivač plaća.

(3)Europski zeleni plan 35 strategija je Unije kojom se optimiziranjem upravljanja resursima i smanjenjem onečišćenja na najmanju moguću mjeru nastoji do 2050. osigurati klimatski neutralno, čisto i kružno gospodarstvo. Unijina strategija održivosti u području kemikalija 36 i akcijski plan za postizanje nulte stope onečišćenja 37 konkretno se bave aspektima onečišćenja navedenima u europskom zelenom planu. Posebno relevantne i komplementarne politike uključuju strategiju EU-a za plastiku iz 2018. 38 , farmaceutsku strategiju za Europu iz 2021. 39 , strategiju za bioraznolikost 40 , strategiju „od polja do stola” 41 , strategiju EU-a za tlo do 2030. 42 , digitalnu strategiju EU-a 43 i strategiju EU-a za podatke 44 .

(4)Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 45 uspostavljen je okvir za zaštitu kopnenih površinskih voda, prijelaznih voda, obalnih voda i podzemnih voda. Taj okvir uključuje utvrđivanje prioritetnih tvari među onima koje predstavljaju znatnu opasnost za vodni okoliš ili opasnost koja se putem njega prenosi, na razini Unije. Direktivom 2008/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 46 utvrđeni su standardi kvalitete okoliša (SKO) na razini Unije za 45 prioritetnih tvari navedenih u Prilogu X. Direktivi 2000/60/EZ i osam drugih onečišćujućih tvari koje su već bile regulirane na razini Unije prije nego što je Odlukom br. 2455/2001/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 47 donesen Prilog X. Direktivom 2006/118/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 48 utvrđeni su standardi kvalitete podzemnih voda u Uniji za nitrate i aktivne tvari u pesticidima te kriteriji za utvrđivanje nacionalnih graničnih vrijednosti za druge onečišćujuće tvari u podzemnim vodama. Njome je utvrđen i minimalni popis od 12 onečišćujućih tvari i njihovih pokazatelja za koje države članice moraju razmotriti utvrđivanje nacionalnih graničnih vrijednosti. Standardi kvalitete podzemnih voda utvrđeni su u Prilogu I. Direktivi 2006/118/EZ.

(5)Tvari se razmatraju za uvrštavanje u Prilog X. Direktivi 2000/60/EZ ili u Prilog I. ili Prilog II. Direktivi 2006/118/EZ na temelju procjene rizika koji predstavljaju za ljude i vodni okoliš. Ključne su sastavnice te procjene znanje o koncentracijama tvari u okolišu, uključujući informacije prikupljene praćenjem na temelju popisa praćenja, znanje o (eko)toksičnosti tvari te znanje o njihovoj postojanosti, bioakumulaciji, karcinogenosti, mutagenosti, reproduktivnoj toksičnosti i potencijalu za endokrinu disrupciju.

(6)Komisija je preispitala popis prioritetnih tvari iz Priloga X. Direktivi 2000/60/EZ u skladu s člankom 16. stavkom 4. te direktive i člankom 8. Direktive 2008/105/EZ i popise tvari iz priloga I. i II. Direktive 2006/118/EZ u skladu s člankom 10. te direktive te je na temelju novih znanstvenih spoznaja zaključila da ih je primjereno izmijeniti dodavanjem novih tvari, utvrđivanjem SKO-a ili standarda kvalitete podzemnih voda za te novododane tvari, revidiranjem SKO-a za neke postojeće tvari u skladu sa znanstvenim napretkom i utvrđivanjem SKO-a za biotu za neke postojeće i novododane tvari. Utvrdila je i koje će se dodatne tvari vjerojatno akumulirati u sedimentu ili bioti te pojasnila da bi se kretanje takvih tvari trebalo pratiti u sedimentu ili bioti. Preispitivanja popisa prioritetnih tvari provedena su uz pomoć opsežnog savjetovanja sa stručnjacima iz službi Komisije, država članica, skupina dionika i Znanstvenog odbora za zdravlje, okoliš i nove rizike.

(7)Kako bi se učinkovito riješio problem većine onečišćujućih tvari za njihova životnog ciklusa, potrebna je kombinacija mjera kontrole na izvoru i mjera na kraju procesa, uključujući, prema potrebi, kemijski dizajn, autorizaciju ili odobrenje, kontrolu emisija tijekom proizvodnje i upotrebe ili drugih postupaka te postupanje s otpadom. Utvrđivanje novih ili strožih standarda kvalitete u vodnim tijelima stoga dopunjuje i usklađeno je s drugim zakonodavstvom Unije koje se bavi ili bi se moglo baviti problemom onečišćenja u jednoj ili više od tih faza, uključujući Uredbu (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća 49 , Uredbu (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća 50 , Uredbu (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća 51 , Uredbu (EU) 2019/6 Europskog parlamenta i Vijeća 52 , Direktivu 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 53 , Direktivu 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 54 , Direktivu 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća 55 te Direktivu Vijeća 91/271/EEZ 56 .

(8)Nove znanstvene spoznaje pokazuju da znatan rizik predstavlja i nekoliko drugih onečišćujućih tvari u vodnim tijelima, a ne samo one koje su već regulirane. U podzemnim vodama poseban problem utvrđen je dobrovoljnim praćenjem perfluoralkilnih i polifluoralkilnih tvari (PFAS) i lijekova. PFAS-i su otkriveni na više od 70 % točaka mjerenja podzemne vode u Uniji, pri čemu su postojeće nacionalne granične vrijednosti očito premašene na znatnom broju lokacija, a otkrivena je i znatna prisutnost farmaceutskih tvari. Kad je riječ o površinskim vodama, perfluoroktansulfonska kiselina i njezini derivati već su uvršteni na popis prioritetnih tvari, ali sad je prepoznato da i drugi PFAS-i predstavljaju rizik. Praćenjem na temelju popisa praćenja u skladu s člankom 8.b Direktive 2008/105/EZ potvrđeno je da brojne farmaceutske tvari u površinskim vodama predstavljaju rizik te bi ih stoga trebalo dodati na popis prioritetnih tvari.

(9)Direktivom 2000/60/EZ od država članica zahtijeva se da utvrde vodna tijela koja se upotrebljavaju za zahvaćanje vode namijenjene za ljudsku potrošnju, prate ih i poduzimaju odgovarajuće mjere za sprečavanje pogoršanja njihove kvalitete i smanjenje razine pročišćavanja potrebnog tijekom proizvodnje vode koja je prikladna za ljudsku potrošnju. U tom je kontekstu utvrđeno da mikroplastika predstavlja potencijalni rizik za zdravlje ljudi, no potrebno je više podataka o praćenju kako bi se potvrdilo da je potrebno utvrditi standard kvalitete okoliša za mikroplastiku u površinskim i podzemnim vodama. Stoga bi mikroplastiku trebalo uvrstiti na popise praćenja površinskih i podzemnih voda te bi je trebalo pratiti čim Komisija utvrdi odgovarajuće metode praćenja. U tom bi kontekstu trebalo uzeti u obzir metodologije za praćenje i procjenu rizika od mikroplastike u vodi za piće razvijene u okviru Direktive (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća 57 .

(10)Zbog prisutnosti mikroorganizama otpornih na antimikrobna sredstva i gena za antimikrobnu otpornost u vodnom okolišu izražena je zabrinutost zbog rizika od razvoja antimikrobne otpornosti, ali provedena praćenja nisu dostatna. Relevantne gene za antimikrobnu otpornost također bi trebalo uvrstiti na popise praćenja za površinske i podzemne vode i pratiti čim se razviju odgovarajuće metode praćenja. To je u skladu s Europskim akcijskim planom „Jedno zdravlje” za borbu protiv antimikrobne otpornosti, koji je Komisija donijela u lipnju 2017., te s farmaceutskom strategijom za Europu, koja se također odnosi na to pitanje.

(11)S obzirom na sve veću svijest o važnosti smjesa, a time i praćenja koje se temelji na učinku za utvrđivanje kemijskog stanja te s obzirom na to da već postoje dovoljno pouzdane metode praćenja koje se temelje na učinku za estrogenske tvari, države članice trebale bi primjenjivati takve metode za procjenu kumulativnih učinaka estrogenskih tvari u površinskim vodama u razdoblju od najmanje dvije godine. To će omogućiti usporedbu rezultata koji se temelje na učinku s rezultatima dobivenima primjenom konvencionalnih metoda praćenja triju estrogenskih tvari navedenih u Prilogu I. Direktivi 2008/105/EZ. Ta će se usporedba upotrijebiti za procjenu mogu li se metode praćenja koje se temelje na učinku primijeniti kao pouzdane orijentacijske metode. Prednost primjene takvih orijentacijskih metoda bila bi mogućnost da se obuhvate učinci svih estrogenskih tvari sa sličnim učinkom, a ne samo onih navedenih u Prilogu I. Direktivi 2008/105/EZ. Definiciju SKO-a u Direktivi 2000/60/EZ trebalo bi izmijeniti kako bi u budućnosti mogla obuhvaćati i pokretačke vrijednosti koje bi se mogle utvrditi za procjenu rezultata praćenja koje se temelji na učinku.

(12)U evaluaciji zakonodavstva Unije o vodama 58 („evaluacija”) zaključeno je da bi se postupak utvrđivanja i uvrštavanja na popis onečišćujućih tvari koje utječu na površinske i podzemne vode te utvrđivanje ili revidiranje standarda kvalitete za njih s obzirom na nove znanstvene spoznaje mogli ubrzati. Kad bi te zadaće obavljala Komisija, umjesto da se obavljaju u okviru redovnog zakonodavnog postupka kako je trenutačno predviđeno člancima 16. i 17. Direktive 2000/60/EZ i člankom 10. Direktive 2006/118/EZ, moglo bi se poboljšati funkcioniranje mehanizama popisa praćenja za površinske i podzemne vode, posebno u pogledu vremenskog rasporeda i redoslijeda uvrštavanja na popis te praćenja i procjene rezultata, poveznice između mehanizma popisa praćenja i preispitivanja popisa onečišćujućih tvari mogle bi se ojačati, a u izmjenama popisa onečišćujućih tvari mogao bi se brže uzeti u obzir znanstveni napredak. Stoga, i zbog potrebe za brzom izmjenom popisa onečišćujućih tvari i njihovih SKO-a s obzirom na nove znanstvene i tehničke spoznaje, Komisiji bi trebalo delegirati ovlasti za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a radi izmjene Priloga I. Direktivi 2008/105/EZ u vezi s popisom prioritetnih tvari i odgovarajućim SKO-ima iz dijela A tog priloga te radi izmjene Priloga I. Direktivi 2006/118/EZ u vezi s popisom onečišćujućih tvari u podzemnima vodama i standardima kvalitete iz tog priloga. U tom bi kontekstu Komisija trebala uzeti u obzir rezultate praćenja tvari s popisa praćenja za površinske i podzemne vode. Stoga bi članke 16. i 17. Direktive 2000/60/EZ i Prilog X. toj direktivi te članak 10. Direktive 2006/118/EZ trebalo izbrisati.

(13)U evaluaciji je zaključeno i da se standardi kvalitete za onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv i granične vrijednosti za onečišćujuće tvari u podzemnih vodama koji su utvrđeni na nacionalnoj razini odviše razlikuju među državama članicama. Onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv koje nisu utvrđene kao prioritetne tvari prema Direktivi 2000/60/EZ dosad su podlijegale nacionalnim SKO-ima te su bile utvrđene kao fizičko-kemijski elementi kvalitete koji podupiru procjenu ekološkog stanja površinskih voda. Kad je riječ o podzemnim vodama, države članice mogle su utvrditi vlastite granične vrijednosti, čak i za sintetičke tvari. Ta je fleksibilnost dovela do neoptimalnih rezultata u smislu usporedivosti stanja vodnih tijela među državama članicama i u smislu zaštite okoliša. Stoga je potrebno predvidjeti postupak kojim se omogućuje dogovor na razini Unije o SKO-ima i graničnim vrijednostima koji će se primjenjivati za te tvari ako se utvrdi da izazivaju zabrinutost na nacionalnoj razini te uspostaviti repozitorije primjenjivih SKO-a i graničnih vrijednosti.

(14)Nadalje, uključivanjem onečišćujućih tvari specifičnih za riječni sliv u definiciju kemijskog stanja površinskih voda uspostavit će se koordiniraniji, usklađeniji i transparentniji pristup u smislu praćenja i procjene kemijskog stanja površinskih voda i povezanih informacija za javnost. Time se ujedno olakšava usmjereniji pristup utvrđivanju i provedbi mjera za rješavanje svih pitanja „povezanih s kemikalijama” na sveobuhvatniji, djelotvorniji i učinkovitiji način. Stoga bi definicije „ekološkog stanja” i „kemijskog stanja” trebalo izmijeniti, a opseg „kemijskog stanja” trebalo bi proširiti kako bi se odnosilo i na onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv, koje su dosad bile dio definicije „ekološkog stanja” u Prilogu V. Direktivi 2000/60/EZ. Stoga bi koncept SKO-a za onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv i povezane postupke trebalo uključiti u Direktivu 2008/105/EZ.

(15)Kako bi se uspostavili usklađen pristup i jednaki uvjeti u Uniji, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a radi izmjene dijela B Priloga II. Direktivi 2006/118/EZ prilagodbom popisa onečišćujućih tvari za koje države članice moraju razmotriti utvrđivanje nacionalnih graničnih vrijednosti.

(16)S obzirom na potrebu za brzom prilagodbom znanstvenim i tehničkim spoznajama i radi usklađenog pristupa i jednakih uvjeta u Uniji u pogledu onečišćujućih tvari specifičnih za riječni sliv Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a radi prilagodbe Priloga II. Direktivi 2008/105/EZ u vezi s popisom kategorija onečišćujućih tvari iz dijela A tog priloga i prilagodbe dijela C Priloga II. u vezi s usklađenim standardima kvalitete okoliša za onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv ili skupine takvih tvari. Države članice trebale bi primjenjivati te usklađene standarde kvalitete okoliša u ocjenjivanju stanja svojih površinskih vodnih tijela ako je utvrđen rizik od tih onečišćujućih tvari.

(17)Preispitivanjem popisa prioritetnih tvari iz dijela A Priloga I. Direktivi 2008/105/EZ zaključeno je da nekoliko prioritetnih tvari više ne izaziva zabrinutost na razini Unije i da one stoga više ne bi trebale biti uključene u dio A Priloga I. toj direktivi. Te bi tvari stoga trebalo smatrati onečišćujućim tvarima specifičnima za riječni sliv i uključiti ih u dio C Priloga II. Direktivi 2008/105/EZ, zajedno s njihovim odgovarajućim SKO-ima. Budući da se više ne smatraju tvarima koje izazivaju zabrinutost na razini Unije, SKO-e treba primjenjivati samo ako bi te onečišćujuće tvari i dalje mogle izazivati zabrinutost na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini.

(18)Radi jednakih uvjeta i usporedivosti stanja vodnih tijela između država članica potrebno je uskladiti nacionalne granične vrijednosti za neke onečišćujuće tvari u podzemnim vodama. Stoga bi, kao novi dio D u Prilogu II. Direktivi 2006/118/EZ, trebalo uvesti repozitorij usklađenih graničnih vrijednosti za onečišćujuće tvari u podzemnim vodama koje izazivaju zabrinutost na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini. Usklađene granične vrijednosti utvrđene u tom repozitoriju moraju se primjenjivati samo u onim državama članicama u kojima onečišćujuće tvari koje podliježu tim graničnim vrijednostima utječu na stanje podzemnih voda. Za zbroj dviju sintetičkih onečišćujućih tvari, trikloretilena i tetrakloretilena, potrebno je uskladiti nacionalne granične vrijednosti jer graničnu vrijednost za zbroj tih onečišćujućih tvari ne primjenjuju sve države članice u kojima su te onečišćujuće tvari relevantne niti su sve utvrđene nacionalne granične vrijednosti jednake. Usklađena granična vrijednost trebala bi biti u skladu s vrijednošću parametra utvrđenom za zbroj tih onečišćujućih tvari u vodi za piće na temelju Direktive (EU) 2020/2184.

(19)Kako bi se uspostavili usklađen pristup i jednaki uvjeti u Uniji, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a radi izmjene dijela D Priloga II. Direktivi 2006/118/EZ kojom bi se repozitorij usklađenih graničnih vrijednosti u pogledu uključenih onečišćujućih tvari i usklađenih graničnih vrijednosti prilagodio tehničkom i znanstvenom napretku.

(20)Sve odredbe Direktive 2006/118/EZ koje se odnose na ocjenjivanje kemijskog stanja podzemnih voda trebalo bi prilagoditi i trećoj kategoriji usklađenih graničnih vrijednosti uvedenoj u dio D Priloga II. toj direktivi, a ne samo standardima kvalitete utvrđenima u Prilogu I. toj direktivi i nacionalnim graničnim vrijednostima utvrđenima u skladu s metodologijom utvrđenom u dijelu A Priloga II. toj direktivi.

(21)Kako bi se odluke donosile učinkovito i dosljedno te razvile sinergije s radom u okviru drugog zakonodavstva Unije o kemikalijama, Europskoj agenciji za kemikalije (ECHA) trebalo bi dodijeliti stalnu i jasno određenu ulogu u određivanju prioritetnih tvari koje treba uvrstiti na popise praćenja i na popise tvari u prilozima I. i II. Direktivi 2008/105/EZ i prilozima I. i II. Direktivi 2006/118/EZ te u izvođenju odgovarajućih znanstveno utemeljenih standarda kvalitete. Odbor za procjenu rizika i Odbor za socioekonomsku analizu ECHA-e trebali bi davanjem mišljenja olakšati provedbu određenih zadaća povjerenih ECHA-i. Isto tako, ECHA bi koordinaciju između raznih dijelova zakonodavstva o okolišu trebala poboljšati javnim objavljivanjem relevantnih znanstvenih izvješća radi veće transparentnosti kad je riječ o onečišćujućim tvarima s popisa praćenja ili razvoju SKO-a ili graničnih vrijednosti na razini Unije ili nacionalnoj razini.

(22)U evaluaciji je zaključeno da je za poticanje bolje provedbe i izvršenja zakonodavstva Unije o vodama potrebno češće i jednostavnije elektroničko izvješćivanje. Budući da ima ulogu i u redovitijem praćenju stanja onečišćenja kako je opisano u akcijskom planu za postizanje nulte stope onečišćenja, Europska agencija za okoliš (EEA) državama članicama trebala bi olakšati takvo češće i jednostavnije izvješćivanje. Važno je da se informacije o okolišu o stanju površinskih i podzemnih voda Unije pravodobno stave na raspolaganje javnosti i Komisiji. Stoga bi države članice Komisiji i EEA-i trebale stavljati na raspolaganje podatke o praćenju prikupljene u okviru Direktive 2000/60/EZ, i to s pomoću automatiziranog mehanizma izvješćivanja i dostave podataka, upotrebom aplikacijskog programskog sučelja ili ekvivalentnih mehanizama. Očekuje se da će administrativno opterećenje biti ograničeno u mjeri u kojoj se od država članica već zahtijeva da javno objavljuju teme prostornih podataka obuhvaćene područjem primjene Direktive 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 59 i Direktive (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća 60 . Te teme prostornih podataka uključuju lokaciju i djelovanje sustava za nadzor okoliša, povezana mjerenja emisija i stanje okoliša.

(23)Zahvaljujući boljoj integraciji protoka podataka koji se prijavljuju EEA-i na temelju zakonodavstva Unije o vodama, a posebno inventara emisija koji se zahtijevaju na temelju Direktive 2008/105/EZ, s protokom podataka koji se prijavljuju na Portalu za industrijske emisije na temelju Direktive 2010/75/EU i Uredbe (EZ) br. 166/2006 Europskog parlamenta i Vijeća 61 izvješćivanje o inventarima u skladu s člankom 5. Direktive 2008/105/EZ postat će jednostavnije i učinkovitije. Time će se ujedno smanjiti administrativno opterećenje i vršno radno opterećenje u pripremi planova upravljanja riječnim slivovima. U kombinaciji s ukidanjem privremenog izvješćivanja o napretku programa mjera, koje se nije pokazalo učinkovitim, takvo pojednostavnjeno izvješćivanje omogućit će državama članicama da ulože više truda u izvješćivanje o emisijama koje nisu obuhvaćene zakonodavstvom o industrijskim emisijama, odnosno u izvješćivanje o emisijama na temelju članka 5. Direktive 2008/105/EZ.

(24)Ugovorom iz Lisabona uvedena je razlika između ovlasti delegiranih Komisiji za donošenje nezakonodavnih akata opće primjene radi dopune ili izmjene određenih elemenata zakonodavnog akta koji nisu ključni (delegirani akti) i ovlasti dodijeljenih Komisiji za donošenje akata kojima se osiguravaju jedinstveni uvjeti za provedbu pravno obvezujućih akata Unije (provedbeni akti). Direktive 2000/60/EZ i 2006/118/EZ trebalo bi uskladiti s pravnim okvirom uvedenim Ugovorom iz Lisabona.

(25)Ovlasti iz članka 20. stavka 1. prvog podstavka Direktive 2000/60/EZ i točke 1.4.1. podtočke ix. Priloga V. toj direktivi, kojima je predviđena primjena regulatornog postupka s kontrolom, ispunjavaju kriterije iz članka 290. stavka 1. UFEU-a jer se odnose na prilagodbe prilogâ toj direktivi i donošenje pravila kojima se ona dopunjuje. Stoga bi ih trebalo izmijeniti u ovlasti Komisije za donošenje delegiranih akata.

(26)Ovlast iz članka 8. Direktive 2006/118/EZ, kojim je predviđena primjena regulatornog postupka s kontrolom, ispunjava kriterije iz članka 290. stavka 1. UFEU-a jer se odnosi na prilagodbe priloga toj direktivi. Stoga bi je trebalo izmijeniti u ovlast Komisije za donošenje delegiranih akata.

(27)Posebno je važno da Komisija za vrijeme pripreme delegiranih akata, svojeg pripremnog rada, provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Posebno, radi osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kad i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(28)Ovlast iz članka 8. stavka 3. Direktive 2000/60/EZ, kojim se predviđa primjena regulatornog postupka s kontrolom, ispunjava kriterije iz članka 290. stavka 2. UFEU-a jer se odnosi na donošenje tehničkih specifikacija i standardiziranih metoda za analizu i praćenje stanja voda pa je stoga njezina namjena osigurati jedinstvene uvjete za usklađenu provedbu te direktive. Stoga bi je trebalo izmijeniti u ovlast Komisije za donošenje provedbenih akata. Kako bi podaci bili usporedivi, ovlast bi trebalo proširiti i na utvrđivanje formata za izvješćivanje o podacima praćenja i podacima o stanju u skladu s člankom 8. stavkom 4. Ovlasti dodijeljene Komisiji trebalo bi izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 62 .

(29)Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu Direktive 2000/60/EZ, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje tehničkih formata za izvješćivanje o podacima praćenja i podacima o stanju vode u skladu s člankom 8. stavkom 3. Direktive 2000/60/EZ. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

(30)Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu Direktive 2008/105/EZ, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje standardiziranih formata za izvješćivanje EEA-e o emisijama iz točkastih izvora koje nisu obuhvaćene Uredbom (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća 63 +. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

(31)Potrebno je uzeti u obzir znanstveni i tehnički napredak u praćenju stanja vodnih tijela u skladu sa zahtjevima za praćenje utvrđenima u Prilogu V. Direktivi 2000/60/EZ. Stoga bi državama članicama trebalo omogućiti upotrebu podataka i usluga koji se temelje na tehnologijama daljinskog istraživanja, promatranju Zemlje (uslužne komponente programa Copernicus), upotrebi in situ senzora i uređaja ili podataka koji se temelje na građanskoj znanosti, iskorištavanju mogućnosti koje nudi umjetna inteligencija te naprednoj analizi i obradi podataka.

(32)S obzirom na sve nepredvidljivije vremenske prilike, a posebno ekstremne poplave, dugotrajne suše i velike nesreće koje uzrokuju ili pogoršavaju prekogranično slučajno onečišćenje, od država članica trebalo bi zahtijevati da druge potencijalno pogođene države odmah obavijeste o takvim događajima te s njima učinkovito surađuju kako bi se ublažili učinci događaja ili nesreće. Isto tako, potrebno je ojačati suradnju među državama članicama i pojednostavniti prekograničnu suradnju kad je riječ o pitanjima koja su više strukturne prirode, tj. dugoročnijim prekograničnim pitanjima koja nisu posljedica nesreća i koja se ne mogu riješiti na razini država članica, u skladu s člankom 12. Direktive 2000/60/EZ. Ako je potrebna pomoć na razini EU-a, nadležna nacionalna tijela mogu slati zahtjeve za pomoć Komisijinu Koordinacijskom centru za odgovor na hitne situacije, koji će koordinirati moguću pomoć i raspoređivanje pomoći putem Mehanizma Unije za civilnu zaštitu, u skladu s člankom 15. Odluke 1313/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 64 .

(33)Direktive 2000/60/EU, 2006/118/EZ i 2008/105/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(34)Budući da države članice ne mogu same dostatno ostvariti ciljeve ove Direktive, odnosno osiguravanje visoke razine zaštite okoliša i poboljšanje ekološke kvalitete slatke vode u Europi, nego ih se zbog prekogranične prirode onečišćenja voda može na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Izmjene Direktive 2000/60/EZ

Direktiva 2000/60/EZ mijenja se kako slijedi:

(1)u članku 1. četvrta alineja zamjenjuje se sljedećim:

„— postizanju ciljeva relevantnih međunarodnih ugovora, uključujući one koji su usmjereni na eliminaciju onečišćenja morskog okoliša, djelovanjem Unije za prekidanje ili postupno eliminiranje ispuštanja, emisija i rasipanja prioritetnih opasnih tvari, a s konačnim ciljem da se u morskom okolišu postignu koncentracije slične temeljnim vrijednostima za tvari koje se prirodno javljaju i koncentracije blizu nule za sintetske tvari.”;  

(2)članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)točka 24. zamjenjuje se sljedećim:

„24. „Dobro kemijsko stanje površinskih voda” znači kemijsko stanje potrebno da bi se postigli okolišni ciljevi za površinske vode utvrđeni u članku 4. stavku 1. točki (a) ove Direktive, odnosno kemijsko stanje tijela površinske vode u kojoj koncentracija onečišćujuće tvari ne prelazi standarde kvalitete okoliša za prioritetne tvari navedene u dijelu A Priloga I. Direktivi 2008/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća* ni standarde kvalitete okoliša za onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv utvrđene u skladu s člankom 8. stavkom 2. točkom (c) i člankom 8.d stavkom 1. te direktive.”;

(b)točka 30. zamjenjuje se sljedećim:

„30. „Prioritetne tvari” znači tvari navedene u dijelu A Priloga I. Direktivi 2008/105/EZ, odnosno tvari koje u velikom dijelu država članica predstavljaju znatan rizik za vodni okoliš ili znatan rizik koji se putem njega prenosi.”;

(c)umeću se sljedeće točke 30.a i 30.b:

„30.a „Prioritetne opasne tvari” znači prioritetne tvari koje su označene kao „opasne” na temelju toga što su u znanstvenim izvješćima, relevantnom zakonodavstvu Unije ili relevantnim međunarodnim sporazumima prepoznate kao toksične, postojane i sklone bioakumuliranju ili kao tvari koje izazivaju jednaku razinu zabrinutosti, ako je ta zabrinutost relevantna za vodni okoliš.

30.b „Onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv” znači onečišćujuće tvari koje nisu ili više nisu utvrđene kao prioritetne tvari, ali za koje su države članice na temelju procjene pritisaka i učinaka na površinske vode provedene u skladu s Prilogom II. ovoj Direktivi utvrdile da unutar njihova državnog područja predstavljaju znatan rizik za vodni okoliš ili znatan rizik koji se putem njega prenosi.”;

(d)točka 35. zamjenjuje se sljedećim:

„35. „Standard kvalitete okoliša” znači koncentracija određene onečišćujuće tvari ili skupine onečišćujućih tvari u vodi, sedimentu ili bioti koja se ne smije premašiti radi zaštite zdravlja ljudi i okoliša ili pokretačka vrijednost koja ukazuje na štetan učinak takve onečišćujuće tvari ili skupine onečišćujućih tvari na zdravlje ljudi ili okoliš izmjerena odgovarajućom metodom koja se temelji na učinku.

* Direktiva 2008/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o sprečavanju i kontroli onečišćenja površinskih voda i o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktiva Vijeća 82/176/EEZ, 83/513/EEZ, 84/156/EEZ, 84/491/EEZ, 86/280/EEZ i izmjeni Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 348, 24.12.2008., str. 84.).”;

(3)u članku 3. umeće se sljedeći stavak 4.a:

„4.a U slučaju iznimnih okolnosti prirodnog podrijetla ili više sile, pogotovo ekstremnih poplava i dugotrajnih suša, ili velikih nesreća koje uzrokuju onečišćenje, a koje bi mogle utjecati na nizvodna vodna tijela koja se nalaze u drugim državama članicama, države članice osiguravaju da tijela nadležna za nizvodna vodna tijela u tim državama članicama i Komisija budu odmah o tome obaviješteni i da se uspostavi potrebna suradnja za istraživanje uzroka i rješavanje posljedica tih iznimnih okolnosti ili incidenata.”;

(4)članak 4. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)u točki (a) podtočka iv. zamjenjuje se sljedećim:

„iv. Države članice provode potrebne mjere za postupno smanjenje onečišćenja prioritetnim tvarima i onečišćujućim tvarima specifičnima za riječni sliv te za prekidanje ili postupno eliminiranje emisija, ispuštanja i rasipanja prioritetnih opasnih tvari.”; 

(b)u točki (b) podtočki iii. druga podpodtočka zamjenjuje se sljedećim:

„Mjere za postizanje promjene trenda provode se u skladu s člankom 5. Direktive 2006/118/EZ i Prilogom IV. toj direktivi, podložno primjeni stavaka 6. i 7. ovog članka i ne dovodeći u pitanje stavak 8. ovog članka.”;

(5)u članku 7. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Za svako vodno tijelo utvrđeno na temelju stavka 1., osim postizanja ciljeva iz članka 4. u skladu sa zahtjevima iz ove Direktive za površinska vodna tijela, uključujući standarde kvalitete utvrđene na razini Unije, države članice dužne su osigurati da voda dobivena nakon primjene režima pročišćavanja i u skladu sa zakonodavstvom Unije ispunjava zahtjeve iz Direktive (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća*.  

* Direktiva (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (SL L 435, 23.12.2020., str. 1.)”;

(6)članak 8. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Komisija je ovlaštena za donošenje provedbenih akata o utvrđivanju tehničkih specifikacija i standardiziranih metoda za analizu i praćenje stanja voda u skladu s Prilogom V. te o utvrđivanju formata za izvješćivanje o podacima o praćenju i podacima o stanju vode u skladu sa stavkom 4. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 21. stavka 2.”;  

(b)dodaju se sljedeći stavci 4. i 5.:

„4. Države članice osiguravaju da se dostupni pojedinačni podaci o praćenju prikupljeni u skladu s točkom 1.3.4. Priloga V. i dobiveni podaci o stanju u skladu s Prilogom V. barem jednom godišnje stave na raspolaganje javnosti i Europskoj agenciji za okoliš (EEA), elektroničkim putem u strojno čitljivom formatu, u skladu s Direktivom 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća*, Direktivom 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća** i Direktivom (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća***. U te svrhe države članice upotrebljavaju formate utvrđene u skladu sa stavkom 3. ovog članka.

5. EEA informacije stavljene na raspolaganje u skladu sa stavkom 4. redovito obrađuje i analizira kako bi se putem relevantnih portala stavile na raspolaganje Komisiji i relevantnim agencijama Unije za ponovnu upotrebu te kako bi Komisija, države članice i javnost imale ažurirane, objektivne, pouzdane i usporedive informacije, posebno o stanju, u skladu s Uredbom (EZ) br. 401/2009 Europskog parlamenta i Vijeća****.  

* Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/313/EEZ (SL L 41, 14.2.2003., str. 26.).

** Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (SL L 108, 25.4.2007., str. 1.).

*** Direktiva (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o otvorenim podatcima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (SL L 172, 26.6.2019., str. 56.).

**** Uredba (EZ) br. 401/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o Europskoj agenciji za okoliš i Europskoj informacijskoj i promatračkoj mreži za okoliš (SL L 126, 21.5.2009., str. 13.).”;

(7)članak 10. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Radi poštovanja ciljeva, standarda kvalitete i graničnih vrijednosti utvrđenih u skladu s ovom Direktivom države članice uspostavljaju i provode sljedeće:

(a) kontrole emisija koje se temelje na najboljoj postojećoj tehnologiji;

(b) odgovarajuće granične vrijednosti emisija;

(c) kod raspršenih izvora, kontrole koje uključuju, prema potrebi, najbolju ekološku praksu navedenu u:

–Direktivi 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća*,

–Direktivi 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća**,

–Direktivi Vijeća 91/271/EEZ***,

–Direktivi Vijeća 91/676/EEZ****,

–drugom zakonodavstvu Unije relevantnom za rješavanje problema točkastih ili raspršenih izvora onečišćenja.

* Direktiva 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida (SL L 309, 24.11.2009., str. 71.).

** Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (SL L 334, 17.12.2010., str. 17.).

*** Direktiva Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (SL L 135, 30.5.1991., str. 40.).

**** Direktiva Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora, (SL L 375, 31.12.1991., str. 1.).”;

(b)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Ako ciljevi kvalitete, standardi kvalitete ili granične vrijednosti, uspostavljeni bilo na temelju ove Direktive, direktiva 2006/118/EZ ili 2008/105/EZ ili drugih propisa Unije, iziskuju strože uvjete od onih koji proizlaze iz primjene stavka 2., u skladu s tim određuju se strože kontrole emisija.”;

(8)u članku 11. stavku 3. točka (k) zamjenjuje se sljedećim:

„(k) mjere za uklanjanje onečišćenja površinskih voda prioritetnim opasnim tvarima te za postupno smanjivanje onečišćenja drugim tvarima, koje bi inače spriječilo države članice da postignu okolišne ciljeve za površinske vode iz članka 4.”;

(9)članak 12. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 12.

 Pitanja koja se ne mogu rješavati na razini države članice

1. Kad država članica utvrdi problem koji utječe na njezino upravljanje vodama, a koji ne može sama riješiti, o njemu izvješćuje Komisiju i sve druge države članice pogođene tim problemom te daje preporuke za njegovo rješavanje.

2. Predmetne države članice surađuju kako bi utvrdile izvore problema iz stavka 1. i mjere potrebne za rješavanje tih problema.

Države članice jedna drugoj odgovaraju pravodobno, a najkasnije tri mjeseca nakon obavijesti druge države članice u skladu sa stavkom 1.

(10)3. Komisija se obavješćuje o suradnji iz stavka 2. te se poziva da u njoj pomogne. Komisija prema potrebi, uzimajući u obzir izvješća sastavljena u skladu s člankom 13., razmatra jesu li potrebne daljnje mjere na razini Unije kako bi se smanjili prekogranični učinci na vodna tijela.”;

(11)u članku 15. stavak 3. briše se;

(12)članci 16. i 17. brišu se;

(13)članak 18. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 2. točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

„(e) sažetak svih prijedloga, kontrolnih mjera i strategija za kontrolu kemijskog onečišćenja ili prekidanje ili postupno eliminiranje onečišćenja opasnim tvarima;”; 

(b)stavak 4. briše se;  

(14)članak 20. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 20.

Tehničke prilagodbe i provedba ove Direktive

1. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 20.a o izmjeni priloga I. i III. i odjeljka 1.3.6. Priloga V. kako bi prilagodila zahtjeve za informacije koji se odnose na nadležna tijela, sadržaj ekonomske analize i odabrane standarde praćenja znanstvenom i tehničkom napretku.

2. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 20.a kako bi dopunila ovu Direktivu određivanjem vrijednosti utvrđenih za razvrstavanje u sustave praćenja država članica u skladu s postupkom interkalibracije iz točke 1.4.1. Priloga V.

3. Komisija je ovlaštena donositi provedbene akte kako bi utvrdila tehničke formate za prijenos podataka iz članka 8. stavka 4. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 21. stavka 2. Pri utvrđivanja tih formata Komisiji prema potrebi pomaže EEA.”;

(15)umeće se sljedeći članak 20.a:

„Članak 20.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 20. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [Ured za publikacije: unijeti datum = datum stupanja na snagu ove Direktive].

3. Europski parlament i Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 20. stavka 1. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u toj odluci. Ona ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje imenuje svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 20. stavka 1. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”;

(16)članak 21. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 21.

Postupak odbora

1. Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća*.

2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Ako odbor ne da mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

* Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).”;

(17)u članku 22. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

 „4. Okolišni ciljevi iz članka 4., standardi kvalitete okoliša utvrđeni u dijelu A Priloga I. Direktivi 2008/105/EZ i granične vrijednosti za onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv utvrđene u skladu s člancima 8. i 8.d te direktive smatraju se standardima kvalitete okoliša za potrebe Direktive 2010/75/EU.”;

(18)Prilog V. mijenja se u skladu s Prilogom I. ovoj Direktivi;

(19)u dijelu A Priloga VII. točka 7.7. zamjenjuje se sljedećim:

„7.7. sažetak mjera poduzetih za smanjenje emisija prioritetnih tvari i postupno eliminiranje emisija prioritetnih opasnih tvari;”;   

(20)Prilog VIII. mijenja se u skladu s Prilogom II. ovoj Direktivi;

(21)Prilog X. briše se.

Članak 2.

Izmjene Direktive 2006/118/EZ

Direktiva 2006/118/EZ mijenja se kako slijedi:

(1)naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Direktiva 2006/118/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o sprečavanju i kontroli onečišćenja podzemnih voda”;

(2)u članku 1. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Ovom Direktivom utvrđuju se posebne mjere za sprečavanje i kontrolu onečišćenja podzemnih voda radi postizanja okolišnih ciljeva utvrđenih u članku 4. stavku 1. točki (b) Direktive 2000/60/EZ. Te mjere uključuju sljedeće:

(a) mjerila za ocjenjivanje dobrog kemijskog stanja podzemnih voda;

(b) mjerila za utvrđivanje i promjenu znatnih i kontinuirano rastućih trendova te za određivanje polaznih točaka za promjenu trenda.”;

(3)u članku 2. točka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. „granična vrijednost” znači standard kvalitete podzemne vode koji su države članice utvrdile u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (b) ili koji je utvrđen na razini Unije u skladu s člankom 8. stavkom 3.”; 

(4)članak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. prvom podstavku dodaje se sljedeća točka (c):

„(c) granične vrijednosti utvrđene na razini Unije u skladu s člankom 8. stavkom 3. i navedene u dijelu D Priloga II. ovoj Direktivi.”;

(b)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Granične vrijednosti iz stavka 1. točke (b) mogu se utvrditi na nacionalnoj razini, na razini vodnog područja ili dijela međunarodnog vodnog područja koje je dio državnog područja države članice, ili na razini vodnih tijela ili skupine vodnih tijela podzemne vode.”;

(c)stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Sve granične vrijednosti iz stavka 1., zajedno sa sažetkom podataka iz dijela C Priloga II. ovoj Direktivi, objavljuju se u planovima upravljanja riječnim slivom koji se izrađuju na temelju članka 13. Direktive 2000/60/EZ.

Države članice do [Ured za publikacije: umetnuti datum = prvi dan mjeseca koji slijedi 18 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Direktive] obavješćuju Europsku agenciju za kemikalije (ECHA) o nacionalnim graničnim vrijednostima iz stavka 1. točke (b). ECHA te informacije stavlja na raspolaganje javnosti.”;

(d)u stavku 6. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Države članice prilagođavaju popis graničnih vrijednosti primjenjiv na njihovim državnim područjima kad god nova informacija o onečišćujućim tvarima, skupinama onečišćujućih tvari ili pokazateljima onečišćenja pokaže da za dodatnu tvar treba utvrditi graničnu vrijednost ili da postojeću graničnu vrijednost treba izmijeniti ili da graničnu vrijednost koja je prethodno izbrisana s popisa treba vratiti na popis. Ako se relevantne granične vrijednosti utvrde ili izmijene na razini Unije, države članice popis graničnih vrijednosti primjenjiv na njihovim državnim područjima prilagođavaju tim vrijednostima.”;

(5)u članku 4. stavku 2. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b) vrijednosti za standarde kvalitete podzemne vode navedene u Prilogu I. i granične vrijednosti iz članka 3. stavka 1. točaka (b) i (c) nisu premašene ni na jednom mjernom mjestu u tom vodnom tijelu ili skupini vodnih tijela podzemne vode; ili”;

(6)umeće se sljedeći članak 6.a:

„Članak 6.a

Popis praćenja

1. Komisija je ovlaštena donositi provedbene akte kojima se, uzimajući u obzir znanstvena izvješća koje je izradila ECHA, utvrđuje popis praćenja tvari za koje države članice prikupljaju podatke praćenja na razini Unije i određuje format koji će države članice upotrebljavati za izvješćivanje Komisije o rezultatima tog praćenja i povezanim informacijama. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 9. stavka 2.

Popis praćenja sadržava najviše pet tvari ili skupina tvari te se u njemu navode mediji za praćenje i moguće metode analize za svaku tvar. Ti mediji za praćenje i metode praćenja ne smiju dovoditi do prekomjernih troškova za nadležna tijela. Tvari koje treba uvrstiti na popis praćenja odabiru se među onim tvarima za koje dostupne informacije ukazuju da bi mogle predstavljati znatan rizik za vodni okoliš, ili znatan rizik koji se putem njega prenosi, na razini Unije te za koje podaci o praćenju nisu dostatni. Taj popis praćenja uključuje tvari koje izazivaju zabrinutost.

Takve se tvari na popis praćenja uvrštavaju čim se utvrde prikladne metode praćenja mikroplastike i odabranih gena za antimikrobnu otpornost.

ECHA izrađuje znanstvena izvješća kako bi pomogla Komisiji u odabiru tvari za popis praćenja, uzimajući u obzir sljedeće informacije:

(a)Prilog I. Direktivi 2008/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća* i rezultate najnovijeg preispitivanja tog priloga;

(b)popise praćenja utvrđene u skladu s Direktivom 2008/105/EZ i Direktivom (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća**;

(c)zahtjeve za rješavanje problema onečišćenja tla, uključujući povezane podatke o praćenju;

(d)značajke vodnih područja koje su utvrdile države članice u skladu s člankom 5. Direktive 2000/60/EZ i rezultate programa praćenja uspostavljenih u skladu s člankom 8. te direktive;

(e)informacije o obujmu proizvodnje, obrascima upotrebe, intrinzičnim svojstvima (uključujući mobilnost u tlu i, po potrebi, veličinu čestica), koncentracijama u okolišu i štetnim učincima na zdravlje ljudi i vodni okoliš određene tvari ili skupine tvari, uključujući informacije prikupljene u skladu s Uredbom (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća***, Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća****, Uredbom (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća*****, Uredbom (EU) 2019/6 Europskog parlamenta i Vijeća******, Direktivom 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća******* i Direktivom 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća********;

(f)istraživačke projekte i znanstvene publikacije, uključujući informacije o trendovima i predviđanja na temelju modeliranja ili drugih prediktivnih procjena te podataka i informacija dobivenih tehnologijama daljinskog istraživanja, promatranjem Zemlje (uslužne komponente programa Copernicus), in situ senzorima i uređajima ili iz podataka koji se temelje na građanskoj znanosti, iskorištavanjem mogućnosti koje pružaju umjetna inteligencija te naprednom analizom i obradom podataka;

(g)preporuke dionikâ.

ECHA svake tri godine izrađuje i objavljuje izvješće u kojem sažima nalaze znanstvenih izvješća izrađenih u skladu s četvrtim podstavkom. Prvo izvješće objavljuje do X [Ured za publikacije: unijeti datum = prvi dan dvadeset prvog mjeseca od datuma stupanja na snagu ove Direktive].

2. Prvi popis praćenja utvrđuje se do … [Ured za publikacije: unijeti datum = prvi dan mjeseca koji slijedi 24 mjeseca od datuma stupanja na snagu ove Direktive]. Nakon toga popis praćenja ažurira se svakih 36 mjeseci.

Pri ažuriranju popisa praćenja Komisija s postojećeg popisa uklanja sve tvari ili skupine tvari za koje smatra da se njihova opasnost za vodni okoliš može procijeniti bez dodatnih podataka o praćenju. Pri ažuriranju popisa praćenja pojedinačna tvar ili skupina tvari mogu se zadržati na popisu još tri godine ako su za procjenu opasnosti za vodni okoliš potrebni dodatni podaci o praćenju. Ažurirani popis praćenja uključuje i jednu ili više dodatnih tvari za koje Komisija smatra, uzimajući u obzir znanstvena izvješća ECHA-e, da bi mogle predstavljati opasnost za vodni okoliš.

3. Države članice prate sve tvari ili skupine tvari s popisa praćenja na odabranim reprezentativnim postajama za praćenje tijekom razdoblja od 24 mjeseca. Razdoblje praćenja počinje u roku od šest mjeseci od utvrđivanja popisa praćenja.

Svaka država članica odabire najmanje jednu postaju za praćenje, plus broj postaja jednak njezinu ukupnom području podzemnih voda u km2 podijeljen sa 60 000 (zaokruženo na najbliži cijeli broj).

Pri odabiru reprezentativnih postaja za praćenje, učestalosti praćenja i vremena praćenja s obzirom na godišnje doba za svaku tvar ili skupinu tvari države članice uzimaju u obzir obrasce upotrebe i moguću pojavu te tvari ili skupine tvari. Učestalost praćenja ne smije biti manja od jednom godišnje.

Ako država članica iz postojećih programa ili studija praćenja može prikupiti dostatne, usporedive, reprezentativne i novije podatke o praćenju za određenu tvar ili skupinu tvari, može odlučiti da neće provesti dodatno praćenje u okviru mehanizma popisa praćenja za tu tvar ili skupine tvari, pod uvjetom da je tvar ili skupina tvari praćena metodologijom koja je u skladu s medijima za praćenje i metodama analize iz provedbenog akta kojim se utvrđuje popis praćenja.

4. Države članice stavljaju na raspolaganje rezultate praćenja iz stavka 3. ovog članka u skladu s člankom 8. stavkom 4. Direktive 2000/60/EZ i provedbenim aktom kojim se utvrđuje popis praćenja donesen u skladu sa stavkom 1. Na raspolaganje stavljaju i informacije o reprezentativnosti postaja za praćenje i o strategiji praćenja.

5. ECHA na kraju razdoblja od 24 mjeseca iz stavka 3. preispituje rezultate praćenja i procjenjuje koje tvari ili skupine tvari treba pratiti u sljedećem razdoblju od 24 mjeseca i stoga zadržati na popisu praćenja, a koje se tvari ili skupine tvari mogu ukloniti s popisa praćenja.

Ako Komisija, uzimajući u obzir procjenu ECHA-e iz prvog podstavka, zaključi da za daljnju procjenu rizika za vodni okoliš nije potrebno daljnje praćenje, ta se procjena uzima u obzir pri reviziji Priloga I. ili Priloga II. iz članka 8.

* Direktiva 2008/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o sprečavanju i kontroli onečišćenja površinskih voda i o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktiva Vijeća 82/176/EEZ, 83/513/EEZ, 84/156/EEZ, 84/491/EEZ, 86/280/EEZ i izmjeni Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 348, 24.12.2008., str. 84.).

** Direktiva (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (SL L 435, 23.12.2020., str. 1.).

*** Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.).

**** Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja (SL L 309, 24.11.2009., str. 1.).

***** Uredba (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012. o stavljanju na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda (SL L 167, 27.6.2012., str. 1.).

****** Uredba (EU) 2019/6 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o veterinarsko-medicinskim proizvodima (SL L 4, 7.1.2019., str. 43.).

******* Direktiva 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o zakoniku Zajednice o lijekovima za humanu primjenu (SL L 311, 28.11.2001., str. 67.).

******** Direktiva 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida (SL L 309, 24.11.2009., str. 71.).”;

(7)članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 8.

Preispitivanje priloga od I. do IV.

1. Komisija prvi put do … [Ured za publikacije: umetnuti datum = šest godina nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive] i svakih šest godina nakon toga preispituje popis onečišćujućih tvari utvrđen u Prilogu I. i standarde kvalitete za te onečišćujuće tvari utvrđene u tom prilogu te popis onečišćujućih tvari i pokazatelja iz dijela B Priloga II.

2. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 8.a radi izmjene Priloga I. u svrhu njegove prilagodbe tehničkom i znanstvenom napretku dodavanjem ili uklanjanjem onečišćujućih tvari u podzemnim vodama i standarda kvalitete za te onečišćujuće tvari utvrđenih u tom prilogu te radi izmjene dijela B u svrhu njegove prilagodbe tehničkom i znanstvenom napretku dodavanjem onečišćujućih tvari ili pokazatelja za koje države članice moraju razmotriti utvrđivanje nacionalnih graničnih vrijednosti.

3. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 8.a radi izmjene dijela D Priloga II. u svrhu njegove prilagodbe znanstvenom i tehničkom napretku dodavanjem ili izmjenom usklađenih graničnih vrijednosti za jednu ili više onečišćujućih tvari navedenih u dijelu B tog priloga.

4. Pri donošenju delegiranih akata iz stavaka 2. i 3. Komisija uzima u obzir znanstvena izvješća koja izrađuje ECHA u skladu sa stavkom 6. ovog članka.

5. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 8.a kako bi izmijenila dijelove A i C Priloga II. te priloge III. i IV. radi njihove prilagodbe znanstvenom i tehničkom napretku.

6. Kako bi Komisiji pomogla u preispitivanju priloga I. i II., ECHA izrađuje znanstvena izvješća. U tim izvješćima u obzir se uzima sljedeće:

(a) mišljenje Odbora za procjenu rizika i Odbora za socioekonomsku analizu ECHA-e;

(b) rezultati programa praćenja uspostavljenih u skladu s člankom 8. Direktive 2000/60/EZ;

(c) podaci o praćenju prikupljeni u skladu s člankom 6.a stavkom 4. ove Direktive;

(d) ishod preispitivanja priloga Direktivi 2008/105/EZ i Direktivi (EU) 2020/2184;

(e) informacije i zahtjevi za rješavanje problema onečišćenja tla;

(f) istraživački programi i znanstvene publikacije Unije, uključujući informacije dobivene tehnologijama daljinskog istraživanja, promatranjem Zemlje (uslužne komponente programa Copernicus), in situ senzorima i uređajima i/ili na temelju podataka koje se temelje na građanskoj znanosti, iskorištavanjem mogućnosti koje pružaju umjetna inteligencija te naprednom analizom i obradom podataka;

(g) primjedbe i informacije relevantnih dionika.

6. ECHA svakih šest godina izrađuje i objavljuje sažeto izvješće o nalazima preispitivanja iz stavaka 2. i 3. Prvo izvješće podnosi se Komisiji … [Ured za publikacije: umetnuti datum = pet godina nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive].”;

(8)umeće se sljedeći članak 8.a:

„Članak 8.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 8. stavaka 1. i 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [Ured za publikacije: unijeti datum = datum stupanja na snagu ove Direktive].

3. Europski parlament i Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 8. stavaka 1. i 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u toj odluci. Ona ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje imenuje svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 8. stavaka 1. i 2. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”;

(9)članak 9. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 9.

Postupak odbora

1. Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća*.

2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Ako odbor ne da mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011. 

* Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).”; 

(10)članak 10. briše se;

(11)Prilog I. zamjenjuje se tekstom iz Priloga III. ovoj Direktivi;

(12)Prilog II. mijenja se u skladu s Prilogom IV. ovoj Direktivi;

(13)u Prilogu III. točka 2. podtočka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c) sve druge relevantne informacije, uključujući usporedbu godišnjih aritmetičkih srednjih vrijednosti koncentracija relevantnih onečišćujućih tvari na mjestu praćenja sa standardima kvalitete podzemne vode utvrđenima u Prilogu I. i graničnim vrijednostima iz članka 3. stavka 1. točaka (b) i (c)”;

(14)u Prilogu IV. dijelu B točki 1. uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„polazna točka za provedbene mjere za promjenu znatnih i kontinuirano rastućih trendova nastaje kad koncentracija onečišćujuće tvari dostigne 75 % vrijednosti parametara za standard kvalitete podzemne vode utvrđene u Prilogu I. i graničnih vrijednosti iz članka 3. stavka 1. točaka (b) i (c), osim ako:”.

Članak 3.

Izmjene Direktive 2008/105/EZ

Direktiva 2008/105/EZ mijenja se kako slijedi:

(1)naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Direktiva 2008/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o sprečavanju i kontroli onečišćenja površinskih voda i o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 82/176/EEZ, 83/513/EEZ, 84/156/EEZ, 84/491/EEZ, 86/280/EEZ i izmjeni Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća”;

(2)članak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1.a prvom podstavku dodaje se sljedeća točka iii.:

„iii. tvari označene brojevima 5, 9, 13, 15, 17, 21, 23, 24, 28, 30, 34, 37, 41, 44 u dijelu A Priloga I., za koje su utvrđeni revidirani standardi kvalitete okoliša, i novoutvrđene tvari označene brojevima od 46 do 70 u dijelu A Priloga I., s učinkom od … [Ured za publikacije: unijeti datum = prvi dan mjeseca koji slijedi 18 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Direktive], kako bi se spriječilo pogoršanje kemijskog stanja površinskih voda i postiglo dobro kemijsko stanje površinskih voda u odnosu na te tvari.”;

(b)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Ako su za tvari iz dijela A Priloga I. utvrđeni SKO-i za biotu ili SKO-i za sedimente, države članice primjenjuju te SKO-e za biotu ili SKO-e za sedimente.

Kad je riječ o drugim tvarima koje nisu navedene u prvom podstavku, države članice primjenjuju SKO-e za vode utvrđene u dijelu A Priloga I.”;  

(c)u stavku 6. prvom podstavku prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Države članice organiziraju analize dugoročnih kretanja koncentracija prioritetnih tvari utvrđenih u dijelu A Priloga I. koje pokazuju tendenciju akumuliranja u sedimentima i/ili bioti na temelju praćenja u sedimentima ili bioti u okviru praćenja stanja površinskih voda u skladu s člankom 8. Direktive 2000/60/EZ.”; 

(d)stavak 7. briše se;

(e)stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 9.a kako bi izmijenila točku 3. u dijelu B Priloga I. radi njezine prilagodbe znanstvenom i tehničkom napretku.”;

(3)članak 5. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Na temelju informacija prikupljenih u skladu s člancima 5. i 8. Direktive 2000/60/EZ i drugih dostupnih podataka države članice za svako vodno područje ili dio vodnog područja koje se nalazi na njihovu državnom području sastavljaju inventar, uključujući po mogućnosti i karte, emisija, ispuštanja i gubitaka svih prioritetnih tvari navedenih u dijelu A Priloga I. ovoj Direktivi i svih onečišćujućih tvari navedenih u dijelu A Priloga II. ovoj Direktivi, navodeći, prema potrebi, njihove koncentracije u sedimentima i bioti.

Prvi podstavak ne primjenjuje se na emisije, ispuštanja i gubitke prijavljene Komisiji elektroničkim putem u skladu s Uredbom (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća 65+.”;

(b)stavci 2. i 3. brišu se;

(c)stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Države članice ažuriraju svoje inventare u sklopu preispitivanja analiza navedenih u članku 5. stavku 2. Direktive 2000/60/EZ, a emisije koje nisu prijavljene na Portalu za industrijske emisije uspostavljenom u skladu s Uredbom (EU) .../…++ objavljuju u svojim planovima upravljanja riječnim slivovima ažuriranima u skladu s člankom 13. stavkom 7. te direktive.

Referentno razdoblje za utvrđivanje vrijednosti u ažuriranim inventarima godina je prije godine u kojoj analize iz prvog podstavka moraju biti završene.

Za prioritetne ili onečišćujuće tvari obuhvaćene Uredbom (EZ) br. 1107/2009 vrijednosti koje se unose u inventar mogu se izračunati kao prosjek tijekom tri godine prije završetka analize iz prvog podstavka.

Za emisije iz točkastih izvora koje nisu prijavljene u skladu s Uredbom (EU) .../… +++ jer nisu obuhvaćene područjem primjene te uredbe ili su ispod godišnjih graničnih vrijednosti za izvješćivanje utvrđenih u toj uredbi obveza izvješćivanja utvrđena u prvom podstavku ovog članka ispunjava se elektroničkim izvješćivanjem na Portalu za industrijske emisije uspostavljenim na temelju te uredbe.

Komisija uz pomoć Europske agencije za okoliš donosi provedbeni akt kojim se utvrđuju format, razina granularnosti i učestalost izvješćivanja iz četvrtog podstavka. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 9. stavka 2.”;

(d)stavak 5. briše se;

(4)u članku 7.a stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„1. Za prioritetne tvari obuhvaćene područjem primjene Uredbe (EZ) br. 1907/2006, Uredbe (EZ) br. 1107/2009, Uredbe (EU) br. 528/2012, Uredbe (EU) 2019/6 Europskog parlamenta i Vijeće*, ili područjem primjene Direktive 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća**, Direktive 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća*** ili Direktive 2010/75/EU Komisija u okviru izvješća iz članka 18. stavka 1. Direktive 2000/60/EZ ocjenjuje jesu li mjere uspostavljene na razini Unije i država članica dostatne za postizanje standarda kvalitete okoliša za prioritetne tvari i cilja da se postigne prestanak ili postupno isključivanje ispuštanja, emisija i rasipanja prioritetnih opasnih tvari u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (a) Direktive 2000/60/EZ.

* Uredba (EU) 2019/6 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o veterinarsko-medicinskim proizvodima i stavljanju izvan snage Direktive 2001/82/EZ (SL L 4, 7.1.2019., str. 43.).

** Direktiva 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o zakoniku Zajednice o lijekovima za humanu primjenu (SL L 311, 28.11.2001., str. 67.).

*** Direktiva 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida (SL L 309, 24.11.2009., str. 71.).”;

(5)članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 8.

Preispitivanje priloga I. i II.

1. Komisija prvi put do … [Ured za publikacije: umetnuti datum = šest godina nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive] i svakih šest godina nakon toga preispituje popis prioritetnih tvari i odgovarajuće SKO-e za te tvari utvrđene u dijelu A Priloga I. i popis onečišćujućih tvari iz dijela A Priloga II.

2. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 9.a, uzimajući u obzir znanstvena izvješća koja je izradila Europska agencija za kemikalije (ECHA) u skladu sa stavkom 6. ovog članka, kako bi izmijenila Prilog I. radi njegove prilagodbe znanstvenom i tehnološkom napretku:

(a)    dodavanjem tvari na popis prioritetnih tvari ili uklanjanjem tvari s njega;

(b)    obilježavanjem ili neobilježavanjem odabranih tvari s tog popisa kao prioritetnih opasnih tvari i/ili sveprisutnih postojanih bioakumulativnih i toksičnih tvari (uPBT) i/ili tvari koje imaju tendenciju akumuliranja u sedimentima i/ili bioti;

(c)    utvrđivanjem odgovarajućih SKO-a za površinske vode, sedimente ili biotu, prema potrebi.

3. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 9.a, uzimajući u obzir znanstvena izvješća koja je izradila ECHA u skladu sa stavkom 6. ovog članka, kako bi izmijenila Prilog II. radi njegove prilagodbe znanstvenom i tehnološkom napretku:

(a)dodavanjem onečišćujućih tvari na popis kategorija onečišćujućih tvari navedenih u dijelu A Priloga II. ili uklanjanjem onečišćujućih tvari s njega;

(b)ažuriranjem metodologije utvrđene u dijelu B Priloga II.;

(c)uvrštavanjem u dio C Priloga II. ovoj Direktivi onečišćujućih tvari specifičnih za riječni sliv za koje je utvrdila obvezu primjene SKO-a utvrđenih na razini Unije, kad je to relevantno, kako bi se osigurala usklađena i znanstveno utemeljena provedba ciljeva utvrđenih u članku 4. Direktive 2000/60/EZ te uvrštavanjem odgovarajućih SKO-a za te onečišćujuće tvari u dio C Priloga II. ovoj Direktivi.

4. Pri utvrđivanju onečišćujućih tvari specifičnih za riječni sliv za koje bi moglo biti potrebno utvrditi SKO-e na razini Unije Komisija uzima u obzir sljedeće kriterije:

(a) rizik koji predstavljaju te onečišćujuće tvari, uključujući razinu opasnosti koju predstavljaju, njihove koncentracije u okolišu i koncentraciju iznad koje se mogu očekivati učinci;

(b) razliku između nacionalnih SKO-a koje su države članice utvrdile za onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv i razine do koje je takva razlika opravdana;

(c) broj država članica koje već provode SKO-e za onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv koje se razmatraju.

5. Prioritetne tvari koje se nakon preispitivanja iz stavka 1. uklone s popisa prioritetnih tvari jer više ne predstavljaju rizik na razini Unije uključuju se u dio C Priloga II., u kojem su utvrđeni popis onečišćujućih tvari specifičnih za riječni sliv i povezani usklađeni SKO-i koji se trebaju provoditi za onečišćujuće tvari koje izazivaju zabrinutost na nacionalnoj ili regionalnoj razini u skladu s člankom 8.d.

6. Kako bi Komisiji pomogla u preispitivanju priloga I. i II., ECHA izrađuje znanstvena izvješća. U tim znanstvenim izvješćima u obzir se uzima sljedeće:

(a) mišljenja Odbora za procjenu rizika i Odbora za socioekonomsku analizu ECHA-e;

(b) rezultati programa praćenja uspostavljenih u skladu s člankom 8. Direktive 2000/60/EZ;

(c) podaci o praćenju prikupljeni u skladu s člankom 8.b stavkom 4. ove Direktive;

(d) ishod preispitivanja priloga Direktivi 2006/118/EZ Europskog parlamenta i Vijeća* i Direktivi (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća**;

(e) zahtjevi za rješavanje problema onečišćenja tla, uključujući povezane podatke o praćenju;

(f) istraživački programi i znanstvene publikacije Unije, uključujući informacije dobivene tehnologijama daljinskog istraživanja, promatranjem Zemlje (uslužne komponente programa Copernicus), in situ senzorima i uređajima i/ili na temelju podataka koje se temelje na građanskoj znanosti, iskorištavanjem mogućnosti koje pružaju umjetna inteligencija te naprednom analizom i obradom podataka;    

(e) primjedbe i informacije relevantnih dionika.

7. ECHA svakih šest godina izrađuje i objavljuje izvješće u kojem sažima nalaze iz znanstvenih izvješća izrađenih u skladu sa stavkom 6. Prvo izvješće podnosi se Komisiji … [Ured za publikacije: umetnuti datum = pet godina nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive].

* Direktiva 2006/118/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o sprečavanju i kontroli onečišćenja podzemnih voda (SL L 372, 27.12.2006., str. 19.).

** Direktiva (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (SL L 435, 23.12.2020., str. 1.).”;

(6)članak 8.a zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 8.a

Posebne odredbe za određene tvari

1. U planovima upravljanja riječnim slivom izrađenima u skladu s člankom 13. Direktive 2000/60/EZ, ne dovodeći u pitanje zahtjeve iz odjeljka 1.4.3. Priloga V. toj direktivi vezane uz prikaz ukupnog kemijskog stanja te ciljeve i obveze utvrđene člankom 4. stavkom 1. točkom (a) te direktive, države članice mogu priložiti dodatne karte na kojima su prikazani podaci o kemijskom stanju za jednu ili više sljedećih tvari odvojeno od podataka o drugim tvarima utvrđenim u dijelu A Priloga I. ovoj Direktivi:

(a)tvari koje su u dijelu A Priloga I. utvrđene kao tvari koje se ponašaju kao sveprisutni PBT-i;

(b)novoutvrđene tvari kao rezultat posljednjeg preispitivanja u skladu s člankom 8.;

(c)tvari za koje su u okviru posljednjeg preispitivanja utvrđeni stroži SKO-i u skladu s člankom 8.

Države članice u planovima upravljanja riječnim slivom izrađenima u skladu s člankom 13. Direktive 2000/60/EZ mogu prikazati opseg bilo kakvog odstupanja od vrijednosti SKO-a za tvari iz točaka (a), (b) i (c) prvog podstavka. Države članice koje prilažu dodatne karte kako je navedeno u prvom podstavku nastoje osigurati njihovu međusobnu usporedivost na razini riječnog sliva i Unije i stavljaju na raspolaganje podatke u skladu s Direktivom 2003/4/EZ, Direktivom 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća* i Direktivom (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća**.

2. Države članice tvari koje su u dijelu A Priloga I. utvrđene kao tvari koje se ponašaju kao sveprisutni PBT-i mogu pratiti manje intenzivno nego što se zahtijeva za prioritetne tvari u skladu s člankom 3. stavkom 4. ove Direktive te Prilogom V. Direktivi 2000/60/EZ, pod uvjetom da je praćenje reprezentativno i da je dostupna statistički pouzdana osnovna vrijednost za prisutnost tih tvari u vodnom okolišu. U načelu, u skladu s člankom 3. stavkom 6. drugim podstavkom ove Direktive praćenje bi se trebalo obavljati svake tri godine, osim ako se na temelju tehničkog znanja i stručne procjene utvrdi drugi interval.

3. Države članice od … [Ured za publikacije: umetnuti datum = prvi dan mjeseca koji slijedi 18 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Direktive] u razdoblju od dvije godine prate prisutnost estrogenskih tvari u vodnim tijelima primjenom metoda praćenja koje se temelje na učinku. Praćenje provode najmanje četiri puta tijekom svake od te dvije godine na mjestima na kojima se tri estrogenska hormona 7-beta estradiol (E2), estron (E1) i alfa-etinil estradiol (EE2), koja su navedena u dijelu A Priloga I. ovoj Direktivi, prate konvencionalnim analitičkim metodama u skladu s člankom 8. Direktive 2000/60/EZ i Prilogom V. toj direktivi. Države članice mogu se koristiti mrežom mjesta praćenja utvrđenih za nadzorno praćenje reprezentativnih površinskih voda u skladu s točkom 1.3.1. Priloga V. Direktivi 2000/60/EZ.

* Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (SL L 108, 25.4.2007., str. 1.).

** Direktiva (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o otvorenim podatcima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (SL L 172, 26.6.2019., str. 56.).”;

(7)članak 8.b zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 8.b

Popis praćenja

1. Komisija je ovlaštena donositi provedbene akte kojima se, uzimajući u obzir znanstvena izvješća koje je izradila ECHA, utvrđuje popis praćenja tvari za koje je od država članica potrebno prikupiti podatke praćenja na razini Unije i određuje format koji će države članice upotrebljavati za izvješćivanje Komisije o rezultatima tog praćenja i povezanim informacijama. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 9. stavka 2.

Popis praćenja u svakom trenutku sadržava najviše 10 tvari ili skupina tvari te se u njemu navode mediji za praćenje i moguće metode analize za svaku tvar. Ti mediji za praćenje i metode praćenja ne smiju dovoditi do prekomjernih troškova za nadležna tijela. Tvari koje treba uvrstiti na popis praćenja odabiru se među onim tvarima za koje dostupne informacije ukazuju da bi mogle predstavljati znatan rizik za vodni okoliš, ili znatan rizik koji se putem njega prenosi, na razini Unije te za koje podaci o praćenju nisu dostatni. Taj popis praćenja uključuje tvari koje izazivaju zabrinutost.

Takve se tvari na popis praćenja uvrštavaju čim se utvrde prikladne metode praćenja mikroplastike i odabranih gena za antimikrobnu otpornost.

ECHA izrađuje znanstvena izvješća kako bi pomogla Komisiji u odabiru tvari za popis praćenja, uzimajući u obzir sljedeće informacije:

(a)rezultate najnovijeg redovitog preispitivanja Priloga I. ovoj Direktivi;

(b)preporuke dionika iz članka 8. Direktive 2008/105/EZ;

(c)značajke vodnih područja koje su utvrdile države članice u skladu s člankom 5. Direktive 2000/60/EZ i rezultate programa praćenja uspostavljenih u skladu s člankom 8. te direktive;

(d)informacije o obujmu proizvodnje, obrascima upotrebe, intrinzičnim svojstvima (uključujući, po potrebi, veličinu čestica), koncentracijama u okolišu i štetnim učincima tvari na zdravlje ljudi i vodni okoliš, uključujući informacije prikupljene u skladu s Uredbom (EZ) br. 1907/2006, Uredbom (EZ) br. 1107/2009, Uredbom (EU) br. 528/2012, Uredbom (EU) 2019/6, Direktivom 2001/83/EZ i Direktivom 2009/128/EZ;

(e)istraživačke projekte i znanstvene publikacije, uključujući informacije o trendovima i predviđanja na temelju modeliranja ili drugih prediktivnih procjena te podataka i informacija dobivenih tehnologijama daljinskog istraživanja, promatranjem Zemlje (uslužne komponente programa Copernicus), in situ senzorima i uređajima ili iz podataka koji se temelje na građanskoj znanosti, iskorištavanjem mogućnosti koje pružaju umjetna inteligencija te naprednom analizom i obradom podataka.

ECHA svake tri godine izrađuje i objavljuje izvješće u kojem sažima nalaze znanstvenih izvješća izrađenih u skladu s četvrtim podstavkom. Prvo izvješće ECHA objavljuje do … [Ured za publikacije: unijeti datum = prvi dan dvadeset prvog mjeseca nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive].

2. Popis praćenja ažurira se do X [Ured za publikacije: unijeti datum = posljednji dan dvadeset trećeg mjeseca nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive] te svakih 36 mjeseci nakon toga. Pri ažuriranju popisa praćenja Komisija s postojećeg popisa praćenja uklanja sve tvari za koje smatra da se njihova opasnost za vodni okoliš može procijeniti bez dodatnih podataka o praćenju. Pri ažuriranju popisa praćenja pojedinačna tvar ili skupina tvari mogu se zadržati na popisu još najviše tri godine ako su za procjenu opasnosti za vodni okoliš potrebni dodatni podaci o praćenju. Svaki ažurirani popis praćenja uključuje i jednu ili više dodatnih tvari za koje Komisija na temelju znanstvenih izvješća ECHA-e smatra da predstavljaju opasnost za vodni okoliš.

3. Države članice prate sve tvari ili skupine tvari s popisa praćenja na odabranim reprezentativnim postajama za praćenje tijekom razdoblja od 24 mjeseca. Razdoblje praćenja počinje u roku od šest mjeseci od uvrštavanja tvari na popis.

Svaka država članica odabire najmanje jednu postaju za praćenje, plus još jednu postaju ako ima više od milijun stanovnika, plus broj postaja jednak broju njezina zemljopisnog područja u km2 podijeljenog sa 60 000 (zaokruženo na najbliži cijeli broj), plus broj postaja jednak broju njezinih stanovnika u milijunima podijeljenom s pet milijuna (zaokruženo na najbliži cijeli broj).

Pri odabiru reprezentativnih postaja za praćenje, učestalosti praćenja i vremena praćenja s obzirom na godišnje doba za svaku tvar ili skupinu tvari države članice uzimaju u obzir obrasce upotrebe i moguću pojavu te tvari ili skupine tvari. Učestalost praćenja ne smije biti manja od dva puta godišnje, osim za tvari koje su osjetljive na klimatske ili sezonske promjene, za koje se praćenje provodi učestalije, kako je navedeno u provedbenom aktu kojim se utvrđuje popis praćenja donesen na temelju stavka 1.

Ako država članica na temelju postojećih programa ili studija praćenja može prikupiti i Komisiji dostaviti dostatne, usporedive, reprezentativne i najnovije podatke praćenja za određenu tvar ili skupinu tvari, može odlučiti da neće poduzeti dodatno praćenje u okviru mehanizma popisa praćenja za tu tvar ili skupinu tvari, pod uvjetom da je tvar ili skupina tvari praćena metodologijom koja je u skladu s medijima za praćenje i metodama analize iz provedbenog akta kojim se utvrđuje popis te s Direktivom 2009/90/EZ*.

4. Države članice stavljaju na raspolaganje rezultate praćenja iz stavka 3. ovog članka u skladu s člankom 8. stavkom 4. Direktive 2000/60/EZ i provedbenim aktom kojim se utvrđuje popis praćenja donesen u skladu sa stavkom 1. Na raspolaganje stavljaju i informacije o reprezentativnosti postaja za praćenje i o strategiji praćenja.

5. ECHA na kraju razdoblja od 24 mjeseca iz stavka 3. preispituje rezultate praćenja i procjenjuje koje tvari ili skupine tvari treba pratiti u sljedećem razdoblju od 24 mjeseca i stoga zadržati na popisu praćenja, a koje se tvari ili skupine tvari mogu ukloniti s popisa praćenja.

Ako Komisija, uzimajući u obzir procjenu ECHA-e iz prvog podstavka, zaključi da za daljnju procjenu rizika za vodni okoliš nije potrebno daljnje praćenje, ta se procjena uzima u obzir pri reviziji Priloga I. ili Priloga II. iz članka 8.

* Direktiva Komisije 2009/90/EZ od 31. srpnja 2009. o utvrđivanju tehničkih specifikacija za kemijsku analizu i praćenje stanja voda u skladu s Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 201, 1.8.2009., str. 36.).”;

(8)umeće se sljedeći članak 8.d:

„Članak 8.d

Onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv

1. Države članice u skladu s postupkom utvrđenim u dijelu B Priloga II. ovoj Direktivi utvrđuju i primjenjuju SKO-e za onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv obuhvaćene kategorijama navedenima u dijelu A Priloga II. ovoj Direktivi ako na temelju analize i preispitivanja na temelju članka 5. Direktive 2000/60/EU te onečišćujuće tvari predstavljaju opasnost za vodna tijela u jednom ili više njihovih vodnih područja.

Države članice do [Ured za publikacije: umetnuti datum = prvi dan mjeseca koji slijedi 18 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Direktive] obavješćuju ECHA-u o SKO-ima iz prvog podstavka. ECHA te informacije stavlja na raspolaganje javnosti.

2. Ako su SKO-i za onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv utvrđeni na razini Unije i navedeni u dijelu C Priloga II., u skladu s člankom 8., ti SKO-i imaju prednost u odnosu na SKO-e za onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv utvrđene na nacionalnoj razini u skladu sa stavkom 1. Države članice primjenjuju SKO-e utvrđene na razini Unije i kako bi utvrdile predstavljaju li onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv navedene u dijelu C Priloga II. rizik.

3. Poštovanje primjenjivih nacionalnih SKO-a ili SKO-a utvrđenih na razini Unije, prema potrebi, nužno je za postizanje dobrog kemijskog stanja vodnog tijela, u skladu s definicijom iz članka 2. stavka 24. Direktive 2000/60/EZ.”;  

(9)članak 10. briše se;

(10)Prilog I. mijenja se u skladu s Prilogom V. ovoj Direktivi;

(11)dodaje se Prilog II. kako je utvrđen u Prilogu VI. ovoj Direktivi.

Članak 4.

1. Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do [Ured za publikacije: unijeti datum = prvi dan mjeseca nakon 18 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Direktive].

2. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba. Kad države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Države članice određuju načine tog upućivanja. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 5.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 6.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ za
PAKET MJERA ZA NULTU STOPU ONEČIŠĆENJA

OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

Naslov prijedloga/inicijative

Predmetna područja politike 

Prijedlog/inicijativa odnosi se na:

 novo djelovanje 

 novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 66  

 produženje postojećeg djelovanja 

 spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje 

Ciljevi

Opći ciljevi

Posebni ciljevi

Očekivani rezultati i učinak

Pokazatelji uspješnosti

Osnova prijedloga/inicijativa

Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

 ograničeno trajanje

    na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

    financijski učinak od GGGG do GGGG za odobrena sredstva za preuzete obveze i od GGGG do GGGG za odobrena sredstva za plaćanje

 neograničeno trajanje

provedba s početnim razdobljem od 2024. (za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda), od 2024. do 2025. (integrirano gospodarenje vodama), od 2024. do 2027. (za zakonodavstvo o kvaliteti zraka),

nakon čega slijedi redovna provedba

Predviđeni načini upravljanja 67  

 Izravno upravljanje koje provodi Komisija

 putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije

 putem izvršnih agencija

 Podijeljeno upravljanje s državama članicama

 Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

 trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile

 međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

 EIB-u i Europskom investicijskom fondu

 tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe

 tijelima javnog prava

 tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva

 tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja pružaju odgovarajuća financijska jamstva

 osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu

MJERE UPRAVLJANJA

Pravila praćenja i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

Sustavi upravljanja i kontrole

Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija. 

Zatražene nove proračunske linije

Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva

Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje

    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Iznos naveden u proračunskoj liniji 09 02 02 bit će potreban za financiranje administrativnog dogovora s JRC-om i dodatnu financijsku potporu u iznosu od 100 000 EUR godišnje za sljedeće zadatke:

podupiranje i usmjeravanje razvoja poboljšanih pristupa povezanih s praćenjem onečišćenja zraka i primjenom modeliranja kvalitete zraka,

podupiranje metodoloških poboljšanja koja se odnose na prostornu reprezentativnost praćenja kvalitete zraka, usklađene procjene kvalitete zraka i raspodjelu izvora,

podupiranje izrade praktičnih smjernica za provedbu Direktive o kvaliteti zraka u području praćenja i modeliranja kvalitete zraka,

organiziranje i vođenje ključnih mreža potpore za daljnju provedbu politike u području zraka na nacionalnoj, regionalnoj i gradskoj razini (npr. AQUILA i FAIRMODE),

podupiranje razvoja standarda koji se odnose na praćenje i modeliranje kvalitete zraka u suradnji s Europskim odborom za normizaciju.

Troškovi ECHA-e uključuju troškove za dodatnih 11 EPRV-a, sedam članova privremenog osoblja i četiri člana ugovornog osoblja, u svrhu:

 znanstvene potpore koju trenutačno pružaju ugovaratelji JRC-a i GU-a ENV te Odbor SCHEER, kojim upravlja GU SANTE (trenutačno 6,35 EPRV-a godišnje, prema prijedlogu ECHA-e to bi zahtijevalo približno 5,15 EPRV-a; to znači učinkovitu preraspodjelu resursa),

 znanstvene potpore koja proizlazi iz novih obveza na temelju prijedloga:

—    za utvrđivanje standarda kvalitete okoliša na razini EU-a za onečišćujuće tvari koje izazivaju zabrinutost na „nacionalnoj/regionalnoj” razini (1 EPRV godišnje za podzemne vode, 1 EPRV za površinske vode),

—    za ažuriranje Priloga I. u pogledu podzemnih voda (1 EPRV godišnje),

—    za potporu u pogledu popisa praćenja podzemnih voda (0,6 EPRV-a godišnje),

—    za utvrđivanje/razvoj metodologija za praćenje i analizu mikroplastike, gena za antimikrobnu otpornost (približno 0,5 EPRV-a plus približno 1 za IT-potporu plus 1,5 EPRV-a za upravljanje).

Troškovi EEA-e uključuju troškove za osam dodatnih EPRV-a (pet članova privremenog osoblja i tri člana ugovornog osoblja) te operativne troškove za:

dodatnu obvezu godišnjeg izvješćivanja EEA-e o podacima o praćenju i podacima o stanju putem „izvješćivanja između sustava” (mehanizam za automatiziranu dostavu podataka): 4 EPRV-a (od kojih će tri biti dodatni/novi članovi privremenog osoblja, a jedan član privremenog osoblja preraspodijelit će se unutar EEA-e) plus 130 000 EUR za potporu savjetnika za prvu godinu te 80 000 EUR za drugu godinu i nadalje; razvoj standardizirane baze podataka o ponovnoj upotrebi vode (u okviru provedbe Uredbe (EU) 2020/741 o ponovnoj upotrebi vode) i upravljanje povezanim protokom podataka te pripremu pregleda na razini EU-a. EEA će morati osigurati kvalitetu kontrola kako bi zajamčila da države članice redovito izvješćuju na usklađen i usporediv način (dva dodatna člana ugovornog osoblja). Ukupno, dodatni resursi koji će se EEA-i dodijeliti za integrirano izvješćivanje o vodi i rad na ponovnoj upotrebi vode iznose pet dodatnih EPRV-a (tri člana privremenog osoblja i dva člana ugovornog osoblja);

stručnjaka za Direktivu o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (jedan dodatni član ugovornog osoblja) i IT potporu za uspostavu i prilagodbu baza podataka u vezi s člankom 20. predložene preinake Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. On će poduprijeti i razvoj novih pokazatelja sukladnosti, primjerice o energiji i mikroonečišćujućim tvarima, kako je trenutačno navedeno u novom zakonodavnom prijedlogu Direktive. Isto tako, on će se iskoristiti za reviziju i ažuriranje profila zemalja na temelju Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda koji se trenutačno primjenjuju kao nacionalna izvješća (https://water.europa.eu/freshwater/countries/uwwtIt) te za reviziju postojećih tokova podataka kako bi se mogli prilagoditi novim zahtjevima za izvješćivanje. Provest će se daljnje pojednostavnjenje s povezanim tokovima podataka (primjerice na temelju Uredbe o E-PRTR-u i okviru Europskog informacijskog sustava o vodama (WISE)). Za IT potporu ukupno je potrebno 760 000 EUR, pri čemu 240 000 EUR za prvu godinu, 260 000 EUR za drugu, a zatim 130 000 EUR za svaku iduću.

Za zadaće povezane s izvješćivanjem i razmjenom informacija o podacima o kvaliteti zraka bit će potrebni resursi za proširenje i naknadno održavanje postojećeg portala o kvaliteti zraka i repozitorija podataka. Za zadaće povezane s procjenom kvalitete zraka bit će potrebni resursi za proširenje procjena kvalitete zraka koje se trenutačno provode na godišnjoj osnovi, posebno u pogledu onečišćujućih tvari koje izazivaju zabrinutost i povezanosti onečišćenja zraka, klimatskih promjena, zdravlja ljudi i zdravlja ekosustava. To će iziskivati dodatne specifične kompetencije, a time i dodatno dugoročno zaposleno stručno osoblje (dva EPRV-a, oba u svojstvu privremenog osoblja).

U ovaj se dio unose „administrativni proračunski podaci”, koji se najprije unose u prilog zakonodavnom financijskom izvještaju (Prilog V. internim pravilima), koji se učitava u sustav DECIDE za potrebe savjetovanja među službama.

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Dodatno će osoblje GU-a ENV (jedan AD za integrirano gospodarenje vodama i jedan AD za kvalitetu zraka):

pripremiti i voditi donošenje novih provedbenih akata Komisije kojima se utvrđuju popisi praćenja onečišćujućih tvari u površinskim i podzemnim vodama koje izazivaju zabrinutost radi njihova praćenja u svrhu procjenjivanja potrebe za utvrđivanjem standarda EU-a,

pripremiti i voditi donošenje novih delegiranih akata Komisije, svakih šest godina, radi preispitivanja i ažuriranja popisa onečišćujućih tvari i odgovarajućih standarda na razini EU-a koje treba uzeti u obzir radi zaštite zdravlja ljudi i okoliša,

održavati dijalog o gospodarenju vodama s državama članicama, EEA-om i ECHA-om, među ostalim u okviru relevantnih stručnih skupina i odbora,

pripremiti i voditi donošenje novih provedbenih i delegiranih akata Komisije povezanih s provedbom nove Direktive o kvaliteti zraka,

podupirati tim u provedbi revidirane Direktive o kvaliteti zraka, posebno u pogledu novih odredaba koje zahtijevaju pojačanu suradnju s nadležnim tijelima,

pripremiti i voditi razvoj tehničkih smjernica proizašlih iz revizije, u području praćenja, modeliranja i planova za kvalitetu zraka.

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspoređena unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Procijenjeni rezultati financirani odobrenim sredstvima za poslovanje

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Procijenjeni učinak na administrativna odobrena sredstva ECHA-e, EEA-a i Komisije

Procijenjeni utjecaj na ECHA-ine ljudske resurse

    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Potrebe u pogledu osoblja (EPRV):

Procijenjeni utjecaj na ljudske resurse EEA-e

    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Potrebe u pogledu osoblja (EPRV):

Procijenjeni zahtjevi za administrativna odobrena sredstva u Komisiji

Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

     Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

 Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

Prijedlog/inicijativa:

    može se u potpunosti financirati preraspodjelom unutar relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO)

Omotnica LIFE (proračunska linija 09 02 02) upotrijebit će se za nadoknadu povećanja subvencije ECHA-e i EEA-e.

    zahtijeva upotrebu nedodijeljene razlike u okviru relevantnog naslova VFO-a i/ili upotrebu posebnih instrumenata kako su definirani u Uredbi o VFO-u

    zahtijeva reviziju VFO-a

Doprinos trećih strana

U prijedlogu/inicijativi:

    ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju

    predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Procijenjeni učinak na prihode 

    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

    na vlastita sredstva

    na ostale prihode

navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda     

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije).

(1)    Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).

(2)    Direktiva 2006/118/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja i pogoršanja stanja (SL L 372, 27.12.2006., str. 19.).

(3)    Direktiva 2008/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o standardima kvalitete okoliša u području vodne politike i o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktiva Vijeća 82/176/EEZ, 83/513/EEZ, 84/156/EEZ, 84/491/EEZ, 86/280/EEZ i izmjeni Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 348, 24.12.2008., str. 84.).

(4)    Direktiva Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (SL L 375, 31.12.1991., str. 1.).

(5)    Direktiva (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (SL L 435, 23.12.2020., str. 1.).

(6)    Direktiva Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (SL L 135, 30.5.1991., str. 40.).

(7)    Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (SL L 164, 25.6.2008., str. 19.).

(8)    Direktiva 2006/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2006. o upravljanju kvalitetom vode za kupanje i stavljanju izvan snage Direktive 76/160/EEZ (SL L 64, 4.3.2006., str. 37.).

(9)    Direktiva 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju rizicima od poplava (SL L 288, 6.11.2007., str. 27.).

(10)    Direktiva Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (SL L 375, 31.12.1991., str. 1.).

(11)    Članak 16. stavci 4. i 7. Direktive 2000/60/EZ, članak 7. Direktive 2008/105/EZ i članak 10. Direktive 2006/118/EZ.

(12)    Radni dokument službi Komisije „Provjera primjerenosti Okvirne direktive o vodama, Direktive o podzemnim vodama, Direktive o standardima kvalitete okoliša i Direktive o poplavama”, SWD(2019) 439 final.

(13)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote”, COM(2020) 380 final.

(14)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Put prema zdravom planetu za sve, Akcijski plan EU-a: Prema postizanju nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla”, COM(2021) 400 final.

(15)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Europski zeleni plan”, COM(2019) 640 final.

(16)    Uredba (EU) 2020/741 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 2020. o minimalnim zahtjevima za ponovnu upotrebu vode (SL L 177, 5.6.2020., str. 32.).

(17)        COM(2022) 156 final/3 i COM(2022) 157 final.

(18)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Strategija ‚od polja do stola’ za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav”, COM(2020) 381 final.

(19)    COM(2022) 305 final.

(20)    Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1.).

(21)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Europska strategija za plastiku u kružnom gospodarstvu”, COM(2018) 28 final.

(22)    Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (SL L 155, 12.6.2019., str. 1.).

(23)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju Europu”, COM(2020) 98 final.

(24)    Direktiva Vijeća 86/278/EEZ od 12. lipnja 1986. o zaštiti okoliša, posebno tla, kod upotrebe mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u poljoprivredi (SL L 181, 4.7.1986., str. 6.).

(25)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Strategija održivosti u području kemikalija – Prelazak na netoksični okoliš”, COM(2020) 667 final.

(26)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Strateški pristup Europske unije lijekovima u okolišu”, COM(2019) 128 final.

(27)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Farmaceutska strategija za Europu”, COM(2020) 761 final.

(28)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, „Europska strategija za podatke”, COM(2020) 66 final.

(29)    Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.).

(30)    Radni dokument službi Komisije „Provjera primjerenosti najrelevantnijeg zakonodavstva o kemikalijama (osim Uredbe REACH) i povezanog aspekta zakonodavstva koje se primjenjuje na industrije na kraju proizvodnog lanca”, SWD(2019) 199 final.

(31)     wfd – Library (europa.eu)

(32)    Ares(2022)4634431, 24. lipnja 2022.

(33)    SL C , , str. .

(34)    SL C , , str. .

(35)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Europski zeleni plan”, COM(2019) 640 final.

(36)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Strategija održivosti u području kemikalija – Prelazak na netoksični okoliš”, COM(2020) 667 final.

(37)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Put prema zdravom planetu za sve – Akcijski plan EU-a: Prema postizanju nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla”, COM(2021) 400 final.

(38)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Europska strategija za plastiku u kružnom gospodarstvu”, COM(2018) 28 final.

(39)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Farmaceutska strategija za Europu”, COM(2020) 761 final.

(40)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote”, COM(2020) 380 final.

(41)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Strategija ‚od polja do stola’ za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav”, COM(2020) 381 final.

(42)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Strategija EU-a za tlo do 2030. – Ostvarivanje koristi od zdravog tla za ljude, hranu, prirodu i klimu”, COM(2021) 699 final.

(43)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Izgradnja digitalne budućnosti Europe”,     COM(2020) 67 final.

(44)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, „Europska strategija za podatke”, COM(2020) 66 final.

(45)    Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).

(46)    Direktiva 2008/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o standardima kvalitete okoliša u području vodne politike i o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktiva Vijeća 82/176/EEZ, 83/513/EEZ, 84/156/EEZ, 84/491/EEZ, 86/280/EEZ i izmjeni Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 348, 24.12.2008., str. 84.).

(47)    Odluka br. 2455/2001/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2001. o popisu prioritetnih tvari u području vodne politike i o izmjeni Direktive 2000/60/EZ (SL L 331, 15.12.2001., str. 1.).

(48)    Direktiva 2006/118/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja i pogoršanja stanja (SL L 372, 27.12.2006., str. 19.).

(49)    Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.).

(50)    Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1.).

(51)    Uredba (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012. o stavljanju na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda (SL L 167, 27.6.2012., str. 1.).

(52)    Uredba (EU) 2019/6 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o veterinarsko-medicinskim proizvodima i stavljanju izvan snage Direktive 2001/82/EZ (SL L 4, 7.1.2019., str. 43.).

(53)    Direktiva 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o zakoniku Zajednice o lijekovima za humanu primjenu (SL L 311, 28.11.2001., str. 67.).

(54)    Direktiva 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida, (SL L 309, 24.11.2009., str. 71.).

(55)    Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17.12.2010., str. 17.).

(56)    Direktiva Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (SL L 135, 30.5.1991., str. 40.).

(57)    Direktiva (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (preinaka) (SL L 435, 23.12.2020., str. 1.).

(58)    Radni dokument službi Komisije „Provjera primjerenosti Okvirne direktive o vodama, Direktive o podzemnim vodama, Direktive o standardima kvalitete okoliša i Direktive o poplavama”, SWD(2019) 439 final.

(59)    Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (SL L 108, 25.4.2007., str. 1.).

(60)    Direktiva (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o otvorenim podatcima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (SL L 172, 26.6.2019., str. 56.).

(61)    Uredba (EZ) br. 166/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. siječnja 2006. o uspostavi Europskog registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari i o izmjeni direktiva Vijeća 91/689/EEZ i 96/61/EZ (SL L 33, 4.2.2006., str. 1.).

(62)    Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(63) +    Ured za publikacije: u tekst umetnuti broj Uredbe iz dokumenta COM(2022) 157, a u bilješku umetnuti broj, datum, naslov i upućivanje na SL za tu direktivu.

(64)    Odluka br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (SL L 347, 20.12.2013., str. 924.).

(65) +    Ured za publikacije: u tekst umetnuti broj uredbe naveden u dokumentu COM(2022) 157.++ Ured za publikacije: u tekst umetnuti broj uredbe naveden u dokumentu COM(2022) 157.+++    Ured za publikacije: u tekst umetnuti broj uredbe naveden u dokumentu COM(2022) 157.

(66)    Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(67)    Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx .

(68)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(69)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(70)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(71)    Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr.: broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica itd.).

(72)    Kako je opisan u odjeljku 1.4.2. „Posebni ciljevi…”.

(73)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(74)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(75)    Godina N godina je početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upisati predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021.). Isto vrijedi i za ostale godine.

(76)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer), navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon odbitka od 20 % na ime troškova naplate.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 26.10.2022.

COM(2022) 540 final

PRILOZI

Prijedlogu Direktive Europskog parlamenta i Vijeća

o izmjeni Direktive 2000/60/EZ o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike, Direktive 2006/118/EZ o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja i pogoršanja stanja i Direktive 2008/105/EZ o standardima kvalitete okoliša u području vodne politike

{SEC(2022) 540 final} - {SWD(2022) 540 final} - {SWD(2022) 543 final}

PRILOG I.

Prilog V. Direktivi 2000/60/EZ mijenja se kako slijedi:

(1)točke od 1.1.1. do 1.1.4. zamjenjuju se sljedećim:

„1.1.1.   Rijeke

Biološki elementi

Sastav i bogatstvo vodene flore

Sastav i bogatstvo faune bentičkih beskralježnjaka

Sastav, bogatstvo i dobna struktura riblje faune

Hidromorfološki elementi koji podupiru biološke elemente

Hidrološki režim

Količina i dinamika vodnog toka

Veza s podzemnim vodama

Kontinuitet rijeke

Morfološki uvjeti

Varijacije širine i dubine rijeke

Struktura i sediment dna rijeke

Struktura obalnog pojasa

Opći fizičko-kemijski elementi koji podupiru biološke elemente

Toplinski uvjeti

Režim kisika

Salinitet

Acidifikacija

Hranjive tvari

1.1.2. Jezera

Biološki elementi

Sastav, bogatstvo i biomasa fitoplanktona

Sastav i bogatstvo ostale vodene flore

Sastav i bogatstvo faune bentičkih beskralježnjaka

Sastav, bogatstvo i dobna struktura riblje faune

Hidromorfološki elementi koji podupiru biološke elemente

Hidrološki režim

Količina i dinamika vodnog toka

Vrijeme zadržavanja

Veza s podzemnim vodama

Morfološki uvjeti

Varijacije dubine jezera

Količina, struktura i sediment dna jezera

Struktura obale jezera

Opći fizičko-kemijski elementi koji podupiru biološke elemente

Prozirnost

Toplinski uvjeti

Režim kisika

Salinitet

Acidifikacija

Hranjive tvari

1.1.3.   Prijelazne vode

Biološki elementi

Sastav, bogatstvo i biomasa fitoplanktona

Sastav i bogatstvo ostale vodene flore

Sastav i bogatstvo faune bentičkih beskralježnjaka

Sastav i bogatstvo riblje faune

Hidromorfološki elementi koji podupiru biološke elemente

Morfološki uvjeti

Varijacije dubine

Količina, struktura i sediment dna

Struktura međuplimne zone

Plimni režim

Slatkovodni tok

Izloženost valovima

Opći fizičko-kemijski elementi koji podupiru biološke elemente

Prozirnost

Toplinski uvjeti

Režim kisika

Salinitet

Hranjive tvari

1.1.4. Obalne vode

Biološki elementi

Sastav, bogatstvo i biomasa fitoplanktona

Sastav i bogatstvo ostale vodene flore

Sastav i bogatstvo faune bentičkih beskralježnjaka

Hidromorfološki elementi koji podupiru biološke elemente

Morfološki uvjeti

Varijacije dubine

Struktura i sediment priobalnog dna

Struktura međuplimne zone

Plimni režim

Smjer prevladavajućih struja

Izloženost valovima

Opći fizičko-kemijski elementi koji podupiru biološke elemente

Prozirnost

Toplinski uvjeti

Režim kisika

Salinitet

Hranjive tvari.”;

(2)u točki 1.2.1. tablica „Fizičko-kemijski elementi kvalitete” zamjenjuje se sljedećim:

„Opći fizičko-kemijski elementi kvalitete 

(3)u točki 1.2.2. tablica „Fizičko-kemijski elementi kvalitete” zamjenjuje se sljedećim:

„Opći fizičko-kemijski elementi kvalitete

(4)u točki 1.2.3. tablica „Fizičko-kemijski elementi kvalitete” zamjenjuje se sljedećim:

„Opći fizičko-kemijski elementi kvalitete

(5)u točki 1.2.4. tablica „Fizičko-kemijski elementi kvalitete” zamjenjuje se sljedećim:

   „Opći fizičko-kemijski elementi kvalitete

(6) u točki 1.2.5. tablica se mijenja kako slijedi:

(a)peti redak s unosom za „Specifične sintetičke onečišćujuće tvari” briše se;

(b)šesti redak s unosom za „Specifične nesintetičke onečišćujuće tvari” briše se;

(c)sedmi redak s napomenom (1) uz tablicu briše se;

(7)točka 1.2.6. briše se;

(8)u točki 1.3. dodaju se sljedeći četvrti i peti stavak:

„Ako mreža za praćenje uključuje promatranje Zemlje i daljinsko istraživanje umjesto lokalnih točaka uzorkovanja ili druge inovativne tehnike, karta mreže za praćenja mora sadržavati informacije o elementima kvalitete i vodnim tijelima ili skupinama vodnih tijela koja su bila praćena primjenom takvih metoda praćenja. Obvezno je uključiti upućivanja na norme CEN, ISO ili druge međunarodne ili nacionalne norme koje su primijenjene kako bi se zajamčilo da su dobiveni vremenski i prostorni podaci jednako pouzdani kao oni dobiveni primjenom konvencionalnih metoda praćenja na lokalnim točkama uzorkovanja.

Države članice prema potrebi, a posebno u svrhu pregleda, mogu primijeniti metode pasivnog uzorkovanja za praćenje kemijskih onečišćujućih tvari pod uvjetom da se tim metodama ne podcjenjuju koncentracije onečišćujućih tvari na koje se primjenjuju standardi kvalitete okoliša i da se stoga njima može pouzdano utvrditi „nepostizanje dobrog stanja” te da se kemijska analiza uzoraka vode, biote ili sedimenta u skladu s primjenjivim standardima kvalitete okoliša provodi kad god se uoči da nije postignuto dobro stanje. Države članice pod istim uvjetima mogu primjenjivati i metode uzorkovanja koje se temelje na učinku.”;

(9)u točki 1.3.1. posljednji stavak – „Izbor elemenata kvalitete” zamjenjuje se sljedećim:

„Izbor elemenata kvalitete

Nadzorno praćenje provodit će se na svakom mjestu praćenja u razdoblju od godinu dana za trajanja razdoblja plana upravljanja. Nadzorno praćenje obuhvaća sljedeće:

(a) pokazatelje indikativne za sve biološke elemente kvalitete;

(b) pokazatelje indikativne za sve hidromorfološke elemente kvalitete;

(c) pokazatelje indikativne za sve fizičko-kemijske elemente kvalitete;

(d) prioritetnu grupu onečišćujućih tvari koje se ispuštaju u slivove ili podslivove;

(e) ostale onečišćujuće tvari koja se ispuštaju ili na drugi način unose u riječne slivove u znatnim količinama.

Međutim, ako je prethodno provedeno nadzorno praćenje pokazalo da je u predmetnom tijelu postignuto dobro stanje, a na temelju preispitivanja učinka ljudske aktivnosti iz Priloga II. nema dokaza da su se učinci na to tijelo promijenili, nadzorno praćenje provodi se jednom u razdoblju obuhvaćenom trima uzastopnim planovima upravljanja riječnim slivom.”;

(10)točka 1.3.2. mijenja se kako slijedi:

(a) u trećem stavku, „Izbor mjesta praćenja”, prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Operativno praćenje provodi se za sva ona vodna tijela za koja se na temelju ocjene utjecaja provedene u skladu s Prilogom II. ili na temelju nadzornog praćenja pokaže da postoji rizik da neće postići ekološke ciljeve iz članka 4. i za ona vodna tijela u koja se ispuštaju ili na drugi način unose tvari s popisa prioritetnih tvari ili u čiji se riječni sliv u znatnim količinama ispuštaju ili na drugi način unose onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv.”;

(b) u četvrtom stavku, „Izbor elemenata kvalitete”, druga alineja zamjenjuje se sljedećim:

„— sve tvari s popisa prioritetnih tvari koje se ispuštaju ili na drugi način unose u vodna tijela i sve onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv koje se ispuštaju ili na drugi način unose u vodna tijela u znatnim količinama,”;

(11)u točki 1.3.4., u tablici u šestom retku pod naslovom „Fizičko-kemijski” riječi „Ostale onečišćujuće tvari” zamjenjuju se riječima „Onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv”;

(12)točka 1.4.1. mijenja se kako slijedi:

(a)u podtočki vii. druga rečenica briše se;

(b)podtočka viii. briše se;

(c)podtočka ix. zamjenjuje se sljedećim:

„ix. Rezultati postupka interkalibracije i vrijednosti utvrđene za razvrstavanje u sustave praćenja država članica u skladu s podtočkama od i. do viii. objavljuju se u roku od šest mjeseci od donošenja delegiranog akta u skladu s člankom 20.”;

(13)u točki 1.4.2. podtočka iii. briše se;

(14)u točki 1.4.3. prva rečenica prvog stavka zamjenjuje se sljedećim:

„Ako je vodno tijelo u skladu sa svim standardima kvalitete okoliša utvrđenima u dijelu A Priloga I. Direktivi 2008/105/EZ i standardima kvalitete okoliša utvrđenima u skladu s člancima 8. i 8.d te direktive, bilježi se da je postiglo dobro kemijsko stanje.”;

(15)u točki 2.2.1. dodaje se sljedeći stavak:

„Ako mreža za praćenje uključuje metode promatranja Zemlje ili daljinsko istraživanje umjesto lokalnih točaka uzorkovanja ili druge inovativne tehnike, obvezno je uključiti upućivanja na norme CEN, ISO ili druge međunarodne ili nacionalne norme koje su primijenjene kako bi se zajamčilo da su dobiveni vremenski i prostorni podaci jednako pouzdani kao oni dobiveni primjenom konvencionalnih metoda praćenja na lokalnim točkama uzorkovanja.”;

(16)točka 2.3.2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.3.2.   Definicija dobrog kemijskog stanja podzemnih voda

(17)u točki 2.4.1. dodaje se sljedeći stavak:

„Ako mreža za praćenje uključuje metode promatranja Zemlje ili daljinsko istraživanje umjesto lokalnih točaka uzorkovanja ili druge inovativne tehnike, obvezno je uključiti upućivanja na norme CEN, ISO ili druge međunarodne ili nacionalne norme koje su primijenjene kako bi se zajamčilo da su dobiveni vremenski i prostorni podaci jednako pouzdani kao oni dobiveni primjenom konvencionalnih metoda praćenja na lokalnim točkama uzorkovanja.”;

(18)točka 2.4.5. zamjenjuje se sljedećim:

„2.4.5. Tumačenje i prezentiranje kemijskog stanja podzemnih voda

Pri ocjenjivanju kemijskog stanja podzemnih voda rezultate s pojedinih mjernih mjesta na jednom vodnom tijelu treba objediniti. Srednja vrijednost rezultata praćenja na svakom mjernom mjestu u vodnom tijelu ili skupini vodnih tijela podzemnih voda izračunava se za sljedeće parametre:

(a) kemijske parametre za koje su u Prilogu I. Direktivi 2006/118/EZ utvrđeni standardi kvalitete;

(b) kemijske parametre za koje su utvrđene nacionalne granične vrijednosti u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (b) Direktive 2006/118/EZ;

(c) kemijske parametre za koje su utvrđene granične vrijednosti na razini Unije u skladu s člankom 8. stavkom 3. točkom Direktive 2006/118/EZ.

Srednje vrijednosti iz prvog stavka upotrebljavaju se za dokazivanje usklađenosti s dobrim kemijskim stanjem podzemne vode definiranim upućivanjem na standarde kvalitete i granične vrijednosti iz prvog stavka.

Sukladno točki 2.5. države članice pripremit će kartu kemijskog stanja podzemnih voda, s oznakama u boji kako slijedi:

Dobro: zelena

Loše: crvena

Države članice također crnom točkom na karti označuju one podzemne vode koje su izložene znatnom i stalnom uzlaznom trendu koncentracija onečišćujućih tvari uslijed utjecaja ljudskih aktivnosti. Pozitivne promjene trenda označuju se na karti plavom točkom.

Te će karte biti sastavni dio planova upravljanja riječnim slivom.”.

PRILOG II.

Prilog VIII. Direktivi 2000/60/EZ mijenja se kako slijedi:

(1) točka 10. zamjenjuje se sljedećim:

„10. Materijali u suspenziji, uključujući mikroplastiku/nanoplastiku.”;

(2) dodaje se točka 13.:

„13. Mikroorganizmi, geni ili genetski materijal koji odražavaju prisutnost mikroorganizama otpornih na antimikrobna sredstva, posebno mikroorganizama patogenih za ljude ili stoku.”

PRILOG III.

„PRILOG I.

STANDARDI KVALITETE PODZEMNE VODE

Napomena 1: Standard kvalitete za onečišćujuće tvari navedene pod unosima 3.–7. primjenjuje se od … [Ured za publikacije: unijeti datum = prvi dan mjeseca koji slijedi 18 mjeseci od stupanja na snagu ove Direktive o izmjeni] radi postizanja dobrog kemijskog stanja vode najkasnije do 22. prosinca 2033.

(1)CAS: Chemical Abstracts Service (Referentna arhiva za kemiju i primijenjenu kemiju).

(2)EU broj: Europski popis postojećih kemijskih tvari (EINECS) ili Europski popis prijavljenih kemijskih tvari (ELINCS).

(3)Taj je parametar standard kvalitete izražen kao prosječna godišnja vrijednost. Ako nije drukčije navedeno, primjenjuje se na ukupnu koncentraciju svih tvari i izomera.

(4)„Pesticidi” znači sredstva za zaštitu bilja i biocidni proizvodi iz članka 2. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja, odnosno iz članka 3. Uredbe (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012. o stavljanju na raspolaganje na tržištu i upotrebi biocidnih proizvoda.

(5)„Ukupno” znači zbroj svih pojedinačnih pesticida koji su otkriveni i kvantificirani tijekom postupka praćenja, uključujući njihove relevantne metabolite, proizvode razgradnje i reakcije.

(6)To se odnosi na sljedeće spojeve, navedene s njihovim CAS brojem, EU brojem i faktorom relativne potencije (RPF): perfluoroktanska kiselina (PFOA) (CAS 335-67-1, EU 206-397-9) (RPF 1), perfluoroktansulfonska kiselina (PFOS) (CAS 1763-23-1, EU 217-179-8) (RPF 2), perfluorheksansulfonska kiselina (PFHxS) (CAS 355-46-4, EU 206-587-1) (RPF 0,6), perfluornonanska kiselina (PFNA) (CAS 375-95-1, EU 206-801-3) (RPF 10), perfluorbutansulfonska kiselina (PFBS) (CAS 375-73-5, EU 206-793-1) (RPF 0,001), perfluorheksanska kiselina (PFHxA) (CAS 307-24-4, EU 206-196-6) (RPF 0,01), perfluorbutanska kiselina (PFBA) (CAS 375-22-4, EU 206-786-3) (RPF 0,05), perfluorpentanska kiselina (PFPeA) (CAS 2706-90-3, EU 220-300-7) (RPF 0,03), perfluorpentansulfonska kiselina (PFPeS) (CAS 2706-91-4, EU 220-301-2) (RPF 0,3005), perfluordekanska kiselina (PFDA) (CAS 335-76-2, EU 206-400-3) (RPF 7), perfluordodekanska kiselina (PFDoDA ili PFDoA) (CAS 307-55-1, EU 206-203-2) (RPF 3), perfluorundekanska kiselina (PFUnDA ili PFUnA) (CAS 2058-94-8, EU 218-165-4) (RPF 4), perfluorheptanska kiselina (PFHpA) (CAS 375-85-9, EU 206-798-9) (RPF 0,505), perfluortridekanska kiselina (PFTrDA) (CAS 72629-94-8, EU 276-745-2) (RPF 1,65), perfluorheptansulfonska kiselina (PFHpS) (CAS 375-92-8, EU 206-800-8) (RPF 1,3), perfluordekansulfonska kiselina (PFDS) (CAS 335-77-3, EU 206-401-9) (RPF 2), perfluortetradekanska kiselina (PFTeDA) (CAS 376-06-7, EU 206-803-4) (RPF 0,3), perfluorheksadekanska kiselina (PFHxDA) (CAS 67905-19-5, EU 267-638-1) (RPF 0,02), perfluoroktadekanska kiselina (PFODA) (CAS 16517-11-6, EU 240-582-5) (RPF 0,02), amonijev perfluor (2-metil-3-oksaheksanoat) (HFPO-DA ili Gen X) (CAS 62037-80-3) (RPF 0,06), propanska kiselina/amonijev 2,2,3-trifluor-3-(1,1,2,2,3,3-heksafluor-3-(trifluormetoksi)propoksi)propanoat (ADONA) (CAS 958445-44-8) (RPF 0,03), 2-(perfluorheksil)etilni alkohol (6:2 FTOH) (CAS 647-42-7, EU 211-477-1) (RPF 0,02), 2-(perfluoroktil)etanol (8:2 FTOH) (CAS 678-39-7, EU 211-648-0) (RPF 0,04) i octena kiselina/2,2-difluor-2-((2,2,4,5-tetrafluor-5-(trifluormetoksi)-1,3-dioksolan-4-il)oksi)-(C6O4) (CAS 1190931-41-9) (RPF 0,06).

(7)Standard kvalitete odnosi se na zbroj 24 PFAS-a navedenih u bilješci 6. i izraženih kao PFOA-ekvivalenti na temelju potencija tih tvari u odnosu na onu PFOA-a, tj. RPF-a u bilješci 6.

(8)„Ukupno” znači zbroj svih pojedinačnih lijekova koji su otkriveni i kvantificirani tijekom postupka praćenja, uključujući relevantne metabolite i proizvode razgradnje.

(9)Primjenjivo na nrM-e za koje postoji malo podataka, tj. nrM-e za koje nisu dostupni pouzdani eksperimentalni podaci o kroničnim ili akutnim učincima nrM-a na taksonomsku skupinu za koju se s pouzdanjem predviđa da će biti najosjetljivija.

(10)Primjenjivo na nrM-e za koje postoje vidljivi, dostupni, interoperabilni i ponovno upotrebljivi podaci (FAIR), tj. nrM-e za koje su dostupni pouzdani eksperimentalni podaci o kroničnim ili akutnim učincima nrM-a na taksonomsku skupinu za koju se s pouzdanjem predviđa da će biti najosjetljivija, ali za koje su podaci nedostatni da bi se tvari okarakterizirale kao tvari za koje postoje mnogobrojni podaci.

(11)Primjenjivo na nrM-e za koje postoje mnogobrojni podaci, tj. nrM-e za koje su dostupni pouzdani eksperimentalni podaci ili jednako pouzdani podaci dobiveni alternativnim znanstveno potvrđenim metodama o kroničnim ili akutnim učincima nrM-a na barem po jednu vrstu alga, beskralješnjaka i ribe, čime se omogućuje pouzdana potvrda najosjetljivije taksonomske skupine, i za koje se može izračunati standard kvalitete primjenom determinističkog pristupa koji se temelji na pouzdanim podacima o kroničnoj eksperimentalnoj toksičnosti za tu taksonomsku skupinu; države članice mogu u tu svrhu primijeniti najnovije smjernice utvrđene u okviru Zajedničke provedbene strategije za Direktivu 2000/60/EZ (dokument sa smjernicama br. 27, kako je ažuriran). Za pojedinačne nrM-e primjenjuje se standard kvalitete od 2,5, osim ako je standard kvalitete izračunan primjenom determinističkog pristupa viši; u tom se slučaju primjenjuje standard kvalitete od 5.

(12)„Ukupno” znači zbroj svih pojedinačnih nrM-a u svakoj kategoriji podataka, otkrivenih i izmjerenih tijekom postupka praćenja.”