MIŠLJENJE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 9. kolovoza 2022.

o prijedlogu direktive u pogledu mehanizama delegiranja, upravljanja likvidnosnim rizikom, nadzornog izvješćivanja, pružanja usluga depozitara i skrbništva te odobravanja kredita alternativnih investicijskih fondova

(CON/2022/26)

(2022/C 379/01)

Uvod i pravna osnova

Europska komisija objavila je 25. studenoga 2021. paket pravnih akata za potporu uniji tržišta kapitala, uključujući prijedlog direktive o izmjeni direktiva 2011/61/EU i 2009/65/EZ u pogledu aranžmana delegiranja, upravljanja likvidnosnim rizikom, nadzornog izvješćivanja, pružanja usluga depozitara i skrbništva te odobravanja kredita alternativnih investicijskih fondova (1) (dalje u tekstu „prijedlog direktive”).

Europska središnja banka (ESB) odlučila je dati mišljenje o prijedlogu direktive na vlastitu inicijativu. Nadležnost ESB-a za davanje mišljenja temelji se na članku 127. stavku 4. i članku 282. stavku 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije jer prijedlog direktive sadrži odredbe koje utječu na osnovnu zadaću Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) da definira i provodi monetarnu politiku Unije u skladu s člankom 127. stavkom 2. Ugovora, zadaću ESSB-a da doprinosi nesmetanom vođenju politika nadležnih tijela u vezi sa stabilnošću financijskog sustava u skladu s člankom 127. stavkom 5. Ugovora i zadaće ESB-a koje se odnose na prikupljanje statističkih podataka u skladu s člankom 5. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke.

Upravno vijeće donijelo je ovo Mišljenje u skladu s prvom rečenicom članka 17. stavka 5. Poslovnika Europske središnje banke.

Opće napomene

1.   Ciljevi prijedloga direktive

1.1.

ESB pozdravlja glavni cilj prijedloga direktive da se popune određene regulatorne praznine u funkcioniranju Direktive 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća (2) (dalje u tekstu „Direktiva o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova” ili „Direktiva o UAIF-ima”) kako bi se osigurao dosljedan nadzorni pristup rizicima koje alternativni investicijski fondovi predstavljaju za financijski sustav i pružila visoka razina zaštite ulagatelja te istodobno olakšala njihova integracija u financijsko tržište EU-a.

1.2.

ESB također podržava opći cilj prijedloga direktive da se bolje usklade zahtjevi iz Direktive o UAIF-ima i Direktive 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3) (dalje u tekstu „Direktiva o subjektima za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire” ili „Direktiva o UCITS-ima”) u pogledu pitanja koja su jednako relevantna za obje direktive, kao što su postupci delegiranja i usluge skrbništva. Međutim, ovo je mišljenje usmjereno na predložene izmjene Direktive o UAIF-ima.

1.3.

Kako je dodatno objašnjeno u nastavku, ESB bi pozdravio činjenicu da su prijedlogom direktive obuhvaćena i pitanja koja nisu obuhvaćena Direktivom o UAIF-ima, kao što su operacionalizacija i razvoj makrobonitetnih alata koji se primjenjuju ex ante kao sredstvo smanjenja rizika za financijski sustav koje predstavljaju AIF-i, kao i osiguravanje da detaljni podaci o pojedinačnim AIF-ima budu dostupni ESB-u i drugim relevantnim središnjim bankama ESSB-a.

Posebne napomene

2.   Upravljanje likvidnošću i makrobonitetni alati

2.1.

ESB općenito pozdravlja cilj prijedloga direktive da se usklade obveze upravitelja alternativnih investicijskih fondova u pogledu upravljanja likvidnosnim rizicima, posebno uvođenje vrsta alata za upravljanje likvidnošću koji će biti dostupni UAIF-ima alternativnih investicijskih fondova otvorenog tipa za upravljanje likvidnosnim rizicima za te fondove, kao što su visoke razine isplata ulagatelja u kratkom roku i isplate koje su koncentrirane u određenom segmentu fondova. Međutim, cilj prijedloga direktive trebalo bi biti i ograničavanje likvidnosne neusklađenosti između imovine i obveza AIF-a mjerama koje su posebno usmjerene ili na imovinu ili na obveze.

2.2.

Odredbe prijedloga direktive o instrumentima za upravljanje likvidnošću (4) su skromne. U tom pogledu predloženom direktivom od UAIF-ova alternativnih investicijskih fondova otvorenog tipa zahtijeva se da odaberu barem jedan odgovarajući instrument za upravljanje likvidnošću s popisa navedenog u Prilogu II. prijedloga direktive za moguću uporabu u interesu ulagatelja AIF-a (5). Predloženom direktivom također se dopušta, u iznimnim okolnostima, privremena suspenzija otkupa ili isplate udjela AIF-a ako je to opravdano s obzirom na interese ulagatelja u alternativni investicijski fond (6). Iako se predloženom direktivom stoga utvrđuje zajednički skup neobveznih alata za upravljanje likvidnošću koje UAIF-i alternativnih investicijskih fondova otvorenog tipa mogu upotrebljavati, sposobnost takvih AIF-ova da izdrže likvidnosne rizike ojačala bi se kad bi se od UAIF-ova zahtijevalo da odaberu barem nekoliko alata, a ne samo jedan od navedenih alata.

2.3.

Prijedlogom direktive od Komisije se zahtijeva da u roku od 60 mjeseci od stupanja na snagu prijedloga direktive pokrene preispitivanje funkcioniranja pravila utvrđenih u Direktivi o UAIF-ima (7). ESB podupire predloženo preispitivanje, posebno u mjeri u kojoj se ono odnosi na primjerenost zahtjeva koji se primjenjuju na UAIF-e koji upravljaju fondovima koji odobravaju kredite s obzirom na moguće rizike za financijsku stabilnost u tom sektoru koji je u stalnom rastu. Međutim, predloženo preispitivanje trebalo bi proširiti kako bi se obuhvatila dva dodatna aspekta. Prvo, preispitivanje bi trebalo obuhvatiti kretanja u vezi s uporabom makrobonitetnih alata za upravljanje likvidnosnim rizikom, posebno uporabu ex ante alata za upravljanje likvidnošću za rješavanje pitanja likvidnosne neusklađenosti. Određeni makrobonitetni alati (8) mogu se prilagoditi posebnim rizicima za financijsku stabilnost koji se mogu pojaviti u sektoru alternativnih investicijskih fondova i mogu se primijeniti prije pojave stresnog događaja. Drugo, preispitivanje bi posebno trebalo obuhvatiti način na koji UAIF-i alternativnih investicijskih fondova otvorenog tipa s financijskom polugom određuju ograničenja financijske poluge i kako, u skladu s Direktivom o UAIF-ima (9), nadležna tijela koriste svoje nadzorne ovlasti u odnosu na takva ograničenja financijske poluge. Pri ocjenjivanju aspekata upravljanja alternativnim investicijskim fondom u državama članicama, Komisija bi također trebala razmotriti razvoj relevantnih međunarodnih standarda.

3.   Izvješćivanje

3.1.

Cilj je prijedloga direktive ukloniti dvostruke izvještajne zahtjeve koji postoje na temelju zakonodavstva Unije i nacionalnog zakonodavstva, uključujući posebno određene statističke propise koje je donio ESB (10), kako bi se poboljšala učinkovitost i smanjilo administrativno opterećenje za UAIF-e (11). U tu svrhu prijedlogom direktive ovlašćuje se Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) da Komisiji podnese izvješće za razvoj integriranog prikupljanja nadzornih podataka koje bi se, među ostalim, usredotočilo na smanjivanje područja dupliciranja i smanjivanje nedosljednosti između okvira za izvješćivanje u sektoru upravljanja imovinom i drugim sektorima financijske industrije. Pri pripremi ovog izvješća predlaže se da ESMA blisko surađuje, među ostalima, s ESB-om (12).

3.2.

ESB je spreman surađivati s ESMA-om u pripremi ovog izvješća za razvoj integriranog prikupljanja nadzornih podataka kako bi se osigurala dosljednost s drugim izvještajnim zahtjevima za investicijske fondove. Međutim, ESB naglašava da integracija temeljne izvještajne infrastrukture ne smije zadirati u nadležnost ESB-a za donošenje statističkih propisa za vlastite potrebe ili nastaviti uključivati cijeli skup relevantnih statističkih izvještajnih zahtjeva u relevantnim uredbama ESB-a, kao što su oni o prikupljanju statističkih podataka o držanju vrijednosnih papira te o imovini i obvezama investicijskih fondova, niti je na drugi način dovoditi u pitanje (13).

4.   Pristup ESSB-a detaljnim podacima o sektoru AIF-a

4.1.

ESB napominje da se člankom 25. stavkom 2. Direktive o UAIF-ima zahtijeva da nadležna tijela (14) matične države članice UAIF-a osiguraju da sve informacije prikupljene u skladu s člankom 24. Direktive o UAIF-ima u vezi sa svim UAIF-ima koje nadziru i informacije prikupljene u skladu s člankom 7. Direktive o UAIF-ima (dalje u tekstu „pojedinačni podaci o alternativnim investicijskim fondovima”) budu na raspolaganju nadležnim tijelima drugih dotičnih država članica, kao i ESMA-i i ESRB-u, prema postupcima iz članka 50. Direktive o UAIF-ima o suradnji prilikom nadzora. Međutim, prijedlogom direktive bitno se ne mijenjaju ni vrste pojedinačnih podataka o alternativnom investicijskom fondu koje zahtijevaju nadležna tijela od UAIF-ova koje nadziru u skladu s člankom 24. Direktive o UAIF-ima ni druga tijela kojima nadležna tijela moraju staviti te podatke na raspolaganje (15).

4.2.

Prijedlogom direktive trebalo bi se od ESMA-e, koja od nadležnih tijela trenutačno prima pojedinačne podatke o alternativnim investicijskim fondovima, zahtijevati da te podatke stavi na raspolaganje i ESB-u i drugim relevantnim središnjim bankama ESSB-a kako bi im se omogućilo da ispune svoje zadaće, uključujući one iz Ugovora, koje se odnose na definiranje i provedbu monetarne politike i doprinos stabilnosti financijskog sustava.

4.3.

Kao prvo, što se tiče osnovne zadaće ESSB-a da definira i provodi monetarnu politiku i glavnog cilja ESSB-a da osigura stabilnost cijena, valja istaknuti da alternativni investicijski fondovi zauzimaju pozicije na tržištu vrijednosnih papira, osobito u proizvodima s fiksnim prinosom (16). U okviru svojih strategija ulaganja njihove pozicije često se koriste financijskom polugom (17), među ostalim upotrebom izvedenica. Takve strategije mogu povećati kretanja na tržištima državnih obveznica (18), što utječe na prijenos monetarne politike na gospodarstvo jer prinosi na državne obveznice djeluju kao referentna kamatna stopa za uvjete financiranja poduzeća i kućanstava. Takve interakcije s monetarnom politikom posebno su važne u sadašnjem trenutku „normalizacije” monetarne politike iz dva razloga. Prvi je prethodno navedeni potencijal investicijskih strategija AIF-a za povećanje kretanja prinosa na državne obveznice, čime se stvara neopravdano pooštravanje uvjeta financiranja privatnog sektora. Drugi je da se AIF-ovi mogu uključiti i u investicijske strategije koje uključuju kupnju određenih državnih obveznica europodručja uz prodaju drugih država europodručja, čime se potencijalno doprinosi različitim prinosima na državne obveznice europodručja. Važnost takvih učinaka povećanja na tržištima državnih obveznica uočena je tijekom pandemije bolesti COVID-19 (19) i može se očekivati da će rasti s obzirom na to da sektor alternativnih investicijskih fondova i dalje raste (20). Alternativni investicijski fondovi također sve više doprinose financiranju realnog gospodarstva jer su značajni ulagatelji u vrijednosne papire koje izdaju trgovačka društva. U tom je pogledu ESB-ova revizija strategije (21) primijetila da su nove financijske strukture, kao što je porast financijskog posredovanja preko nebankarskog sektora, promijenile prijenos monetarne politike.

4.4.

Kao drugo, pristup pojedinačnim podacima alternativnih investicijskih fondova omogućio bi središnjim bankama ESSB-a da učinkovito obavljaju svoju zadaću pridonošenja stabilnosti financijskog sustava. Rizici za financijsku stabilnost koje predstavljaju alternativni investicijski fondovi bili su izloženi tijekom nedavnih previranja na tržištu u ožujku 2020., kada su mnogi alternativni investicijski fondovi bili suočeni s ozbiljnim stresom u pogledu likvidnosti zbog znatnih odljeva i poteškoća u prodaji imovine na tržištima s malim ili nikakvim sekundarnim trgovanjem. Alternativni investicijski fondovi su odgovorili na taj pritisak na likvidnost prodajom imovine velikih razmjera i nagomilavanjem gotovine, a znatan broj njih čak je obustavio isplate. Takvo ponašanje alternativnih investicijskih fondova pridonijelo je pritisku na vrednovanje imovine i tržišnu likvidnost, što je pridonijelo pooštravanju uvjeta financiranja u realnom gospodarstvu te je u konačnici bilo ublaženo tek kada su središnje banke poduzele izvanredne mjere politike (22). Događaji iz ožujka 2020. ističu međusobnu povezanost primarnog cilja ESSB-a u pogledu stabilnosti cijena i njegove zadaće pridonošenja financijskoj stabilnosti, pri čemu je jedan od njih preduvjet za uspješnost drugog. Kako je navedeno u ESB-ovoj reviziji strategije, s obzirom na rizike za stabilnost cijena koji nastaju zbog financijskih kriza, postoji jasan konceptualni argument da ESB u svojim raspravama o monetarnoj politici uzme u obzir razmatranja o financijskoj stabilnosti (23).

4.5.

Treba napomenuti da ESSB već ima pristup različitim skupovima podataka o nebankovnim subjektima koje prikupljaju nadležna tijela i trgovinski repozitoriji u skladu s propisima Unije (24), čime priznaje potrebu ESSB-a za pristupom tim skupovima podataka za potrebe provedbe svoje monetarne politike i mandata za financijsku stabilnost. ESB smatra da su takva zakonodavna rješenja, prema kojima više tijela pristupa istim skupovima podataka, učinkovita za razmjenu podataka među relevantnim tijelima jer se njima izbjegavaju dvostruki zahtjevi za izvješćivanje, smanjuju troškovi prikupljanja podataka i olakšavaju provjere kvalitete podataka. Njima se potiče i suradnja među tijelima, čime se olakšava ispunjavanje njihovih mandata. Nadalje, skupovi podataka koji se izvješćuju prema Uredbi (EU) 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća (25) (dalje u tekstu „Uredba o transakcijama financiranja vrijednosnih papira” ili „Uredba SFTR”) i Uredbi (EU) br. 684/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (26) (dalje u tekstu „Uredba o infrastrukturi europskog tržišta” ili „Uredba EMIR”) evidentiraju pojedinačne izvedene financijske instrumente i osigurane financijske transakcije; ovo su transakcije izvršene na tržištima na kojima su alternativni investicijski fondovi važni sudionici. Kako bi se razumjela rizična obilježja pojedinih alternativnih investicijskih fondova (npr. financijska poluga, neusklađenost likvidnosti, međusobna povezanost i baza ulagatelja) i opseg u kojem ta obilježja (i njihova heterogenost) pokreću aktivnosti alternativnih investicijskih fondova na navedenim tržištima, sva relevantna tijela moraju moći kombinirati informacije o financijskim transakcijama s bilancama važnih sudionika na tržištu. Sve veća prisutnost i aktivnost alternativnih investicijskih fondova na tim tržištima sve više utječe na transmisijski mehanizam monetarne politike i na rizike za financijsku stabilnost, što ESSB mora procijeniti kako bi učinkovito ispunio svoj primarni cilj stabilnosti cijena i svoju zadaću doprinošenja financijskoj stabilnosti.

4.6.

Budući da nema vlastiti pristup podacima o pojedinačnim alternativnim investicijskim fondovima, ESB se trenutačno oslanja na komercijalne izvore koji pružaju skupe, nepotpune i netransparentne podatke. Za razliku od obvezne prirode dostave podataka na temelju regulatornog okvira, alternativni investicijski fondovi mogu sami odlučiti hoće li dostaviti informacije za uključivanje u komercijalne skupove podataka, čime ESSB-u daju nepotpun i potencijalno narušen pregled tržišta. To dovodi do manje informiranih odluka o monetarnoj politici i procjena financijske stabilnosti. Osim toga, teško je provjeriti kvalitetu podataka o komercijalnim skupovima podataka. ESB bi u načelu mogao izmijeniti svoje relevantne propise o statističkom izvješćivanju (27) kako bi prikupio iste ili vrlo slične podatke kao i oni prikupljeni u skladu s Direktivom o UAIF-ima. Međutim, to bi bilo u suprotnosti s ciljem predložene direktive da se uklone dvostruki zahtjevi u pogledu izvješćivanja u skladu sa zakonodavstvom Unije i nacionalnim zakonodavstvom (28). Također treba napomenuti da je ESB u izvršavanju svoje zadaće prikupljanja statističkih podataka u skladu s člankom 5. stavkom 1. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke dužan slijediti određena načela, koja uključuju smanjenje opterećenja izvještajnih jedinica na najmanju moguću mjeru (29). Osim troškova za izvještajne jedinice, dvostruki izvještajni zahtjevi u odnosu na određene vrste podataka koji nisu uključeni u trenutačne statističke izvještajne zahtjeve također bi doveli do znatnih troškova za središnje banke ESSB-a i ESB. S druge strane, troškovi pristupa podacima iz Direktive o UAIF-ima u praksi bi bili znatno niži jer su podaci već sada dostupni u bazama podataka i sustavima ESB-a zbog ESB-ove statističke i druge potpore ESRB-a (30), iako osoblje ESB-a i središnjih banaka ESSB-a ne može pristupiti tim podacima (31).

Kada ESB predlaže izmjenu Prijedloga direktive, konkretni prijedlozi izmjena navedeni su u posebnom tehničkom radnom dokumentu kojem je u tu svrhu priloženo obrazloženje. Tehnički radni dokument dostupan je na engleskom jeziku na EUR-Lexu.

---

(1)  Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni direktiva 2011/61/EU i 2009/65/EZ u pogledu aranžmana delegiranja, upravljanja likvidnosnim rizikom, nadzornog izvješćivanja, pružanja usluga depozitara i skrbništva te odobravanja kredita alternativnih investicijskih fondova, COM(2021) 721 konačno.

(2)  Direktiva 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2003/41/EZ i 2009/65/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 1095/2010 (SL L 174, 1.7.2011., str. 1.)

(3)  Direktiva 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona, uredbi i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (SL L 302, 17.11.2009., str. 32).

(4)  Vidjeti članak 1. točku 6. prijedloga direktive kojom se u članak 16. Direktive o UAIF-ima unose stavci od 2.a do 2.h i Prilog II. prijedlogu direktive kojim se zamjenjuje Prilog V. Direktivi o UAIF-ima. Vidjeti i članak 2. točku 4. prijedloga direktive u pogledu istovjetne izmjene Direktive 2009/65/EZ.

(5)  Članak 1. točka 6. prijedloga direktive (umetanje stavka 2.b u članak 16. Direktive o UAIF-ima).

(6)  Članak 1. točka 6. prijedloga direktive (umetanje stavka 2.c u članak 16. Direktive o UAIF-ima).

(7)  Članak 1. točka 21. prijedloga direktive (umetanje članka 69.b u članak 16. Direktive o UAIF-ima).

(8)  To bi uključivalo alate kao što su nadzorno uvođenje ograničenja financijske poluge (članak 25. Direktive o UAIF-ima, koji sadržava ovlast nacionalnog nadležnog tijela da AIF-u nametne ograničenja financijske poluge), obustava isplata u javnom interesu (članak 46. stavak 2. koji sadržava ovlast nacionalnog nadležnog tijela da obustavi isplate u javnom interesu) ili potencijalno druga ograničenja kao što su zaštitni sloj kapitala i omjer kredita i vrijednosti nekretnine (LTV).

(9)  Vidjeti članak 25. stavak 3. Direktive o UAIF-ima, koji se, među ostalim ovlastima, odnosi na ovlast nadležnog tijela matične države članice UAIF-a da odredi ograničenja razine financijske poluge koju UAIF ima pravo koristiti u svojem upravljanju AIF-om.

(10)  Uredba (EU) br. 1011/2012 Europske središnje banke od 17. listopada 2012. o statističkim podacima o držanju vrijednosnih papira (ESB/2012/24) (SL L 305, 1.11.2012., str. 6.) i Uredba (EU) br. 1073/2013 Europske središnje banke od 18. listopada 2013. o statistici imovine i obveza investicijskih fondova (ESB/2013/38) (SL L 297, 7.11.2013., str. 73.).

(11)  Uvodna izjava 16. prijedloga direktive.

(12)  Uvodna izjava 16. i članak 1. točka 21. prijedloga direktive (umetanje članka 69.b u Direktivu o UAIF-ima. Vidjeti i članak 2. točku 5. prijedloga direktive (umetanje članka 20.b u Direktivu o UCITS-ima).

(13)  Vidjeti gornju bilješku 10.

(14)  Člankom 4. stavkom 1. točkom (f) Direktive o UAIF-ima nadležna tijela definirana su kao tijela koja su zakonom ili propisima ovlaštena za nadzor UAIF-a.

(15)  Vidjeti članak 24. stavak 2. Direktive o UAIF-ima. Člankom 1. stavkom 10. prijedloga direktive (kojom se izmjenjuje članak 24. Direktive o UAIF-ima) od UAIF-a se zahtijeva da redovito izvješćuju nadležna tijela svoje matične države članice o tržištima i alatima kojima UAIF trguje u ime alternativnog investicijskog fonda kojim upravlja. Navedenim člankom ESMA se ovlašćuje za izradu regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju pojedinosti o kojima se izvješćuje. Članak 2. stavak 5. točka 1. prijedloga direktive (kojom se uvodi novi članak 20.a Direktive o UCITS-ima) istovjetna je odredba u pogledu UCITS-a.

(16)  Alternativni investicijski fondovi EU-a – statističko izvješće za 2022., dostupno na internetskim stranicama ESMA-e na www.esma.europa.eu.

(17)  Člankom 4. stavkom 1. točkom v. definirana je „financijska poluga” kao svaka metoda pomoću koje UAIF povećava izloženost alternativnog investicijskog fonda kojim upravlja, bilo pozajmljivanjem novca ili vrijednosnih papira ili financijskom polugom ugrađenom u pozicije izvedenica ili drugim sredstvima;

(18)  Vidjeti, na primjer, Odbor za financijsku stabilnost „Holistički pregled tržišnih previranja u ožujku” (Holistic review of the March market turmoil), studeni 2020. i literaturu navedenu u dokumentu https://www.fsb.org/wp-content/uploads/P171120-2.pdf (str. 30. i dalje).

(19)  Vidjeti članak Odbora za financijsku stabilnost naveden u bilješci 18.

(20)  Na primjer, mjereno njihovom imovinom pod upravljanjem – vidjeti izvješće ESMA-e iz bilješke 16. Vidjeti također stranice od 4. do 5. ESB-ove serije povremenih papira, Nebankovno financijsko posredovanje u europodručju: posljedice za prijenos monetarne politike i ključne slabosti iz prosinca 2021., dostupno na mrežnim stranicama ESB-a na www.ecb.europa.eu .

(21)  Vidjeti ESB-ovo preispitivanje strategije 2022., dostupno na:

https://www.ecb.europa.eu/home/search/review/html/ecb.strategyreview_monpol_strategy_overview.en.html .

(22)  Vidjeti, primjerice, odjeljak 5.2. Pregleda financijske stabilnosti, ESB, svibanj 2021., dostupno na mrežnim stranicama ESB-a na www.ecb.europa.eu.

(23)  Vidjeti ESB-ovo preispitivanje strategije 2022.; vidjeti također ESB-ov pregled financijske stabilnosti, studeni 2021., okvir pod naslovom „The role of financial stability in the ECB’s new monetary policy strategy”.

(24)  Vidjeti članak 81. stavak 3. točku (g) Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjim drugim ugovornim stranama i trgovinskom repozitoriju (SL L 201, 27.7.2012., str. 1.); i članak 12. stavak 2. točku (f) Uredbe (EU) 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe te o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 SL L 337, 23. prosinca 2015, str. 1.).

(25)  Uredba (EU) 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe te o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 337, 23.12.2015., str.1.).

(26)  Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (SL L 201, 27.7.2012., str. 1.).

(27)  Ovo su prvenstveno Uredba (EU) br. 1011/2012 Europske središnje banke od 17. listopada 2012. o statističkim podacima o držanju vrijednosnih papira (ESB/2012/24) (SL L 305, 1.11.2012., str. 6.) i Uredba (EU) br. 1073/2013 Europske središnje banke od 18. listopada 2013. o statistici imovine i obveza investicijskih fondova (ESB/2013/38) (SL L 297, 7.11.2013., str. 73.).

(28)  ESB istražuje kako bi uredbe ESB-a mogle u potpunosti zadovoljiti potrebe ESB-a za podacima u tom području, a da to ne dovede do dodatnog tereta izvješćivanja za UAIF-e.

(29)  Članak 3.a Uredbe Vijeća (EZ) br. 2533/98 od 23. studenoga 1998. o prikupljanju statističkih podataka od strane Europske središnje banke (SL L 318, 27.11.1998., str. 8.).

(30)  Vidi uvodnu izjavu 10. Uredbe (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Europske unije i osnivanju Europskog odbora za sistemske rizike (SL L 331, 15.12.2010., str. 1.).

(31)  Tj. podaci nisu dostupni ESB-u ni u koju drugu svrhu osim uske svrhe statističke potpore ESRB-a.