52021PC0757

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 1.12.2021.

COM(2021) 757 final

2021/0393(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća i Odluke Vijeća 2005/671/PUP u pogledu digitalne razmjene podataka u predmetima povezanima s terorizmom

{SWD(2021) 391 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Agencija Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) koordinira istrage i kazneni progon teškog prekograničnog kriminaliteta u Europi i izvan nje. Kao središnje tijelo Europske unije (EU) za pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima Eurojust pruža potporu nacionalnim tijelima nadležnima za istrage i kazneni progon.

Suzbijanje terorizma dio je mandata Eurojusta od njegova osnivanja 2002. te je i dalje jedan od njegovih glavnih prioriteta. Za djelotvorno suzbijanje terorizma ključna je učinkovita razmjena relevantnih informacija među nadležnim tijelima te s agencijama i tijelima EU-a radi sprečavanja, otkrivanja, istrage ili kaznenog progona kaznenih djela terorizma.

U Odluci Vijeća 2005/671/PUP od 20. rujna 2005. o razmjeni informacija i suradnji u vezi s kaznenim djelima terorizma 1 navedeno je da je za suzbijanje terorizma neophodno imati što potpunije i novije informacije. Stalna prisutnost i složenost terorističkih prijetnji zahtijevaju opsežniju razmjenu informacija.

U tom je kontekstu u Odluci Vijeća 2005/671/PUP utvrđeno da države članice moraju prikupljati i Europolu 2 slati sve relevantne informacije koje se odnose na kaznene istrage povezane s kaznenim djelima terorizma, a utječu ili bi mogle utjecati na dvije ili više država članica i proizlaze iz tih istraga. Osim toga, države članice moraju prikupljati i Eurojustu slati sve relevantne informacije o kaznenim progonima i osuđujućim presudama za kaznena djela terorizma koji utječu ili bi mogli utjecati na dvije ili više država članica. Svaka država članica mora staviti na raspolaganje i sve relevantne informacije koje su njezina nadležna tijela prikupila o kaznenim postupcima povezanima s kaznenim djelima terorizma. Te informacije moraju se brzo staviti na raspolaganje nadležnim tijelima druge države članice ako bi se mogle upotrijebiti za sprečavanje, otkrivanje, istragu ili kazneni progon kaznenih djela terorizma.

Važnost razmjene informacija među državama članicama te s Europolom i Eurojustom od 2005. postala je još jasnija. Direktivom (EU) 2017/541 o suzbijanju terorizma 3 izmijenjena je Odluka Vijeća 2005/671/PUP kako bi se osigurala djelotvorna i pravodobna razmjena informacija među državama članicama uzimajući u obzir ozbiljnost prijetnje koju predstavljaju kaznena djela terorizma.

Jedan je od ključnih elemenata rada Eurojusta u tom području Europski pravosudni registar za borbu protiv terorizma („Registar”). Registar je pokrenut u rujnu 2019. na temelju Odluke Vijeća 2005/671/PUP. Za potrebe Registra države članice dostavljaju informacije o sudskim postupcima za kaznena djela terorizma u njihovoj nadležnosti. Ti se podaci pohranjuju i unakrsno provjeravaju u sustavu Eurojusta za obradu informacija, odnosno sustavu vođenja predmeta Eurojusta, na isti način kao i operativni podaci povezani sa slučajevima pravosudne suradnje koja je u tijeku i koju podupire Eurojust. Cilj je utvrditi potencijalne poveznice među sudskim postupcima u području borbe protiv terorizma i moguće potrebe za koordinacijom koje iz njih proizlaze. Iz nalaza studije o digitalnom kaznenom pravosuđu 4 proizlazi da je funkcioniranje Registra jedan od ključnih prioriteta europskog kaznenog prava.

Stupanjem na snagu Uredbe (EU) 2018/1727 o Agenciji Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu 5 („Uredba o Eurojustu”) u prosincu 2019. Eurojust je dobio novi pravni okvir i postao agencija EU-a. Budući da je Uredba o Eurojustu donesena prije uspostave Registra, Registar i njegove funkcije nisu predviđeni u toj uredbi. To dovodi do pravnih nesigurnosti, posebno zato što nije jasna veza između Odluke Vijeća 2005/671/PUP i Uredbe o Eurojustu.

Dodatni problemi odnose se na podatke koje nacionalna tijela razmjenjuju s Eurojustom. Trenutačno se često događa da Eurojust ne dobiva potrebne podatke od nacionalnih tijela za unakrsnu provjeru informacija o predmetima povezanima s terorizmom u skladu s Odlukom Vijeća 2005/671/PUP i o teškim kaznenim djelima u skladu s člankom 21. Uredbe o Eurojustu. Za to postoje brojni razlozi. Prvo, Odluka Vijeća 2005/671/PUP nije dovoljno precizna jer je njezino područje primjene trebalo biti mnogo šire. Iako se u njoj navode neke smjernice o vrsti informacija koje države članice moraju slati Eurojustu, one i dalje nisu dovoljno konkretne. Osim toga, informacije se često ne razmjenjuju zbog nedostatka sigurnih komunikacijskih kanala i administrativnog opterećenja uslijed ručnog izvlačenja informacija; naime, strukturiranija i automatiziranija razmjena podataka nije moguća bez daljnje digitalizacije.

Nadalje, postojeći sustav vođenja predmeta i okruženje za obradu podataka ograničavaju Eurojust u obavljanju proaktivnije uloge u digitaliziranoj pravosudnoj suradnji. Sustav vođenja predmeta Eurojusta tehnički je zastario te ne može na odgovarajući način integrirati i podržati inovativni alat kao što je Registar, koji zahtijeva sigurnu digitalnu razmjenu i unakrsnu provjeru podataka. Osim toga, tehničko oblikovanje sustava vođenja predmeta utvrđeno je u Uredbi o Eurojustu. Uredbom o Eurojustu sustav vođenja predmeta ograničava se na privremene radne dosjee, kojima se podupire administrativno praćenje predmeta koji su u tijeku, i na indeks 6 . U njoj nije izričito predviđena uspostava dodatne baze podataka Registra u okviru sustava vođenja predmeta. Obrada osobnih podataka izvan sustava vođenja predmeta zabranjena je 7 . Stoga nije pravno moguća ni uspostava dodatne baze podataka Registra izvan sustava vođenja predmeta.

I u suradnji s tužiteljima za vezu iz trećih zemalja postoje praktični i pravni izazovi. Eurojust je sklopio sporazume o suradnji s 12 trećih zemalja 8 prije nego što je Uredba o Eurojustu stupila na snagu. Ti sporazumi sadržavaju odredbe o razmjeni podataka, mjerama za zaštitu podataka i praktičnoj suradnji. Njima se radi lakše suradnje dopušta upućivanje tužitelja za vezu u Eurojust. Ti tužitelji za vezu surađuju sa svojim kolegama iz država članica EU-a i pružaju potporu u prekograničnim istragama koje se odnose na njihovu zemlju u skladu s primjenjivim sporazumima o suradnji. No u Uredbi o Eurojustu uopće se ne spominju ti tužitelji za vezu ili njihov pristup sustavu vođenja predmeta. Stoga trenutačno nije jasno na koji se način podaci, uključujući osobne podatke, mogu učinkovito i sigurno razmjenjivati s tužiteljima za vezu iz trećih zemalja u skladu s Uredbom o Eurojustu.

U tu se svrhu ovim Prijedlogom želi Eurojustu omogućiti da preuzme veću i proaktivniju ulogu predviđenu u Uredbi o Eurojustu u podupiranju i jačanju koordinacije i suradnje nacionalnih tijela nadležnih za istrage i kazneni progon u području teških kaznenih djela, a posebno kaznenih djela terorizma, na sljedeći način:

·tako što će se Eurojustu omogućiti da učinkovitije utvrđuje poveznice između usporednih prekograničnih istraga i kaznenih progona povezanih s kaznenim djelima terorizma i državama članicama proaktivno dostavlja povratne informacije o tim poveznicama;

·tako što će se razmjena podataka između država članica, Eurojusta i trećih zemalja učiniti učinkovitijom i sigurnijom.

Radi postizanja tih ciljeva Prijedlogom se namjerava pružiti i pravna sigurnost u pogledu točnog područja primjene obveze razmjene informacija u predmetima povezanima s terorizmom i veze s Odlukom Vijeća 2005/671/PUP, što zahtijeva znatne izmjene Uredbe o Eurojustu i Odluke Vijeća 2005/671/PUP.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Prijedlog je najavljen u Komisijinoj Komunikaciji o digitalizaciji pravosuđa u EU-u 9 kao dio šire inicijative kojom će se omogućiti sigurna elektronička komunikacija i razmjena informacija i dokumenata među sudovima, nacionalnim tijelima te agencijama za pravosuđe i unutarnje poslove. U skladu s Komunikacijom on se temelji na alatu e-CODEX 10 kao zlatnom standardu za sigurnu digitalnu komunikaciju u prekograničnim sudskim postupcima. Prijedlog čini dio paketa mjera za digitalizaciju pravosuđa te je jedan od prijedloga navedenih u programu rada Komisije za 2021. pod naslovom „Novi poticaj europskoj demokraciji” 11 , zajedno s inicijativom za prekograničnu pravosudnu suradnju i inicijativom za platformu za suradnju zajedničkih istražnih timova.

Prijedlogom se uzima u obzir i Komisijin Prijedlog Direktive (EU) […/…] Europskog parlamenta i Vijeća 12 o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP kako bi se uskladila s Direktivom (EU) 2016/680 13 (Direktiva o zaštiti podataka pri izvršavanju zakonodavstva). Zakonodavni postupak zahtijevat će dobru koordinaciju kako bi izmjene bile dosljedne.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Važnost poboljšanja digitalne razmjene podataka o predmetima povezanima s terorizmom i modernizacije Eurojustova sustava vođenja predmeta istaknuta je u nekoliko dokumenata na visokoj razini, kao što su strategija EU-a za sigurnosnu uniju 14 , Agenda EU-a za borbu protiv terorizma 15 i strategija EU-a za suzbijanje organiziranog kriminala 16 . U potonjoj strategiji Komisija je najavila da će poduprijeti modernizaciju Eurojustova sustava vođenja predmeta kako bi pomogla Eurojustu u davanju povratnih informacija nacionalnim tijelima i otkrivanju pravosudnih veza među istragama koje su u tijeku.

U Prijedlogu se osim toga u cijelosti uzimaju u obzir ovlasti koje je Vijeće dalo Komisiji u pogledu sklapanja daljnjih sporazuma o suradnji između Eurojusta i još 13 trećih zemalja 17 .

Uzimaju se u obzir i Eurojustova suradnja s drugim tijelima ili agencijama EU-a, posebno s Uredom europskog javnog tužitelja 18 , Europolom kao agencijom EU-a za policijsku suradnju 19 , Europskim uredom za borbu protiv prijevara (OLAF) 20 i Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) 21 , te važnost sigurne razmjene podataka i uspostave veza po načelu „ima/nema pogotka” među nekima od njih.

Budući da su informacije koje se razmjenjuju iznimno osjetljive, ključno je da se pristup digitalizaciji pravosuđa koji se temelji na paketu instrumenata, uključujući ovaj Prijedlog, provodi na način kojim se jamče visoki standardi kibersigurnosti. To je u skladu s pristupom opisanim u Strategiji EU-a za kibersigurnost 22 i Komisijinu Prijedlogu direktive o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti širom Unije („Prijedlog direktive NIS2”) 23 , kojim se namjerava dodatno povećati kibersigurnosne kapacitete javnih i privatnih subjekata, nadležnih tijela i Unije u cjelini u području kibersigurnosti i zaštite kritične infrastrukture. Iako sudstvo u državama članicama nije obuhvaćeno područjem primjene Prijedloga direktive NIS2, ključno je da države članice uspostave nacionalne mjere kojima bi se osigurala usporediva razina kibersigurnosti.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Pravna je osnova za izmjenu Uredbe o Eurojustu članak 85. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). U skladu s člankom 85. UFEU-a ustroj, funkcioniranje, područje djelovanja i zadaće Eurojusta utvrđuju se uredbom. To uključuje i uspostavu sigurnih komunikacijskih kanala između država članica EU-a i Eurojusta te suradnju Eurojusta s tužiteljima za vezu iz trećih zemalja upućenima u Eurojust.

Izmjene Odluke Vijeća 2005/671/PUP u pogledu izostavljenih upućivanja na Eurojust isključivo su posljedica izmjena Uredbe o Eurojustu. Stoga se i one mogu temeljiti na članku 85. UFEU-a.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

U skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. stavku 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) na razini EU-a trebalo bi djelovati samo ako države članice ne mogu same ostvariti ciljeve u dovoljnoj mjeri, nego se zbog opsega ili učinka predloženog djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini EU-a. Osim toga, prirodu i intenzitet određene mjere treba prilagoditi utvrđenom problemu.

Zbog česte prekogranične prirode kaznenih djela terorizma ona se ne mogu djelotvorno suzbiti isključivo mjerama na nacionalnoj razini. Zbog toga države članice surađuju kako bi suzbile terorističke prijetnje. Cilj je koordinirati odgovor pravosudnih tijela i kroz suradnju pronaći rješenja za zajednička pitanja. Kao agencija EU-a za suradnju u kaznenom pravosuđu Eurojust je konkretan odraz nastojanja država članica da zajedničkim djelovanjem zaštite svoje građane.

Postoji konkretna potreba za djelovanjem na razini EU-a jer se mjere same po sebi odnose na EU u cjelini. Cilj im unaprijediti sposobnost Eurojusta da djeluje. Eurojustova je misija podupirati i jačati koordinaciju i suradnju među nacionalnim pravosudnim tijelima u vezi s teškim kaznenim djelima, uključujući terorizam, koja pogađaju dvije ili više država članica ili zahtijevaju zajednički kazneni progon. Taj se cilj može ostvariti samo na razini EU-a, u skladu s načelom supsidijarnosti. Države članice ne mogu same uspostaviti primjereniji pravni okvir za funkcioniranje Registra i izmjenu Odluke 2005/671/PUP. Stoga EU treba utvrditi pravno obvezujuće instrumente za postizanje tih rezultata u skladu s ovlastima koje su mu dodijeljene na temelju Ugovorâ EU-a.

•Proporcionalnost

U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u članku 5. stavku 4. UEU-a prirodu i intenzitet određene mjere treba prilagoditi utvrđenom problemu. Svi problemi navedeni u ovom Prijedlogu zahtijevaju potporu državama članicama na razini EU-a kako bi mogle djelotvorno riješiti te probleme.

Člancima 1. i 2. Prijedloga nastoji se bolje uključiti Registar u pravni i tehnički okvir Eurojusta te unaprijediti suradnja s tužiteljima za vezu iz trećih zemalja. Bez tih izmjena Eurojust ne može utvrditi poveznice između usporednih istraga i kaznenih progona. Ne može ostvariti svoju ključnu ulogu u podupiranju i jačanju suradnje među nacionalnim tijelima država članica u istragama i kaznenom progonu teških oblika kaznenih djela, a posebno terorizma. Kako bi Eurojust mogao u potpunosti izvršiti svoju ključnu zadaću, pravosudno postupanje mora biti koordinirano.

Zbog sve izraženije prekogranične prirode organiziranog kriminala i terorističkih organizacija, koju omogućuje upotreba digitalnih komunikacijskih alata, koordiniraniji pristup potreban je i s obzirom na treće zemlje. U istrage i kazneni progon često su uključena tijela izvan EU-a. Stoga, u skladu s načelom proporcionalnosti, Prijedlog ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

•Odabir instrumenta

Člankom 1. Prijedloga mijenja se Uredba o Eurojustu. Članak 85. UFEU-a služi kao pravna osnova za Uredbu o Eurojustu. Njime se predviđa da se Eurojust uredi uredbom koja će se donijeti u redovnom zakonodavnom postupku.

Članak 2. Prijedloga usmjeren je na izmjenu Odluke Vijeća koja je donesena prije stupanja Ugovora iz Lisabona na snagu 2009. Budući da su te izmjene isključivo posljedica izmjena Uredbe o Eurojustu, mogu se uključiti u uredbu o izmjeni Uredbe o Eurojustu kao povezano pitanje.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Savjetovanja s dionicima

Provedeno je opsežno ciljano savjetovanje kako bi se osiguralo sudjelovanje velikog broja relevantnih dionika u pripremi Prijedloga. Savjetovanja su obuhvaćala bilateralne kontakte, sastanke s dionicima i stručnjacima, pisane doprinose i ispitivanje stručnjaka.

Komisija je prikupila širok i uravnotežen raspon stajališta o predmetnom pitanju tako što je svim relevantnim stranama omogućila da iznesu svoje mišljenje. U postupak savjetovanja bili su prije svega uključeni države članice, nacionalna tijela kao što su dopisnici za pitanja terorizma, tužitelji i suci, Eurojust, njegovi nacionalni uredi i uprava, europski koordinator za borbu protiv terorizma, Europol, članovi akademske zajednice te dionici iz područja temeljnih prava i zaštite podataka.

Osim toga, o predmetnom se pitanju razgovaralo 17. lipnja 2021. u okviru Komisijine stručne skupine za kaznenu politiku EU-a, koju čine članovi akademske zajednice i stručnjaci u području kaznenog prava EU-a, i 24. lipnja 2021. u okviru Komisijine stručne skupine za digitalno kazneno pravosuđe, koju čine stručnjaci iz država članica.

Svi su dionici pozdravili inicijativu i složili se s utvrđenim problematičnim područjima. Dionici su jasno izrazili koje bi se informacije trebale razmjenjivati s Eurojustom: podaci potrebni za identifikaciju osoba na koje se istrage odnose. Ispitanici su općenito bili zadovoljni količinom podataka prikupljenih s pomoću postojećeg obrasca za Registar Eurojusta.

Izrazili su veliku podršku uvođenju sigurnih komunikacijskih kanala između država članica i Eurojusta. Eurojust daje prednost sigurnim komunikacijskim kanalima za sve operativne osobne podatke koji mu se šalju. Mnogi dionici istaknuli su da postojeći sustav vođenja predmeta ne bi mogao izvršiti zadaće namijenjene Registru.

Ispitanici su se općenito složili da bi tužitelji za vezu trebali imati operativni pristup sustavu vođenja predmeta. Države članice i stručnjaci iz Eurojusta istaknuli su da bi treće zemlje koje su sklopile sporazum o suradnji i stoga mogu uputiti tužitelja za vezu u Eurojust trebale moći samostalno otvarati i zatvarati predmete.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Prijedlog se temelji na nalazima studije o digitalnom kaznenom pravosuđu 24 . U okviru studije preispitane su potrebe i mogućnosti uspostave „prekograničnog digitalnog kaznenog pravosuđa” – brze, pouzdane i sigurne IT infrastrukture koja bi nacionalnim tijelima kaznenog progona u državama članicama omogućila interakciju s drugim nacionalnim tijelima kaznenog progona, agencijama za pravosuđe i unutarnje poslove te tijelima EU-a koja djeluju u području pravosuđa i unutarnjih poslova.

•Procjena učinka

Nije provedena procjena učinka jer je glavni cilj Prijedloga uspostava suvremenog tehničkog rješenja koje će pomoći tijelima država članica i Eurojustu a da se pritom ne mijenjaju glavna načela na kojima se temelji postojeći pravni okvir za suradnju.

No službe Komisije uz Prijedlog su pripremile prateći analitički dokument u obliku radnog dokumenta službi 25 . U radnom dokumentu službi navodi se detaljan opis problema, razmatraju se uzroci i utvrđuju ciljevi Prijedloga. Predloženo rješenje analizira se u smislu djelotvornosti, ali i u smislu mogućeg učinka na temeljna prava.

Glavni problemi utvrđeni u analitičkom pratećem dokumentu odnosili su se na to da Eurojust ne prima sveobuhvatne informacije o predmetima od nadležnih nacionalnih tijela, da sustav vođenja predmeta Eurojusta ne podržava automatsko utvrđivanje poveznica i da suradnja s tužiteljima za vezu iz trećih zemalja nije učinkovita. Kao rješenje se predlaže pojašnjavanje i jačanje obveze razmjene informacija o predmetima povezanima s terorizmom s Eurojustom, modernizacija sustava vođenja predmeta Eurojusta i poboljšanje pravne osnove za suradnju s tužiteljima za vezu iz trećih zemalja.

Očekuje se da će se zbog učinkovitije razmjene podataka između nacionalnih tijela i Eurojusta, uključujući uporabu sigurnih komunikacijskih kanala, znatno poboljšati sposobnosti Eurojusta da utvrđuje poveznice između postupaka u tijeku i zaključenih postupaka. Modernizacijom okruženja za obradu podataka Eurojusta nastoji se ostvariti isti cilj. Očekuje se da će utvrđivanje takvih poveznica pomoći pravosudnim tijelima u različitim fazama nacionalnih postupaka u utvrđivanju i uspješnom kaznenom progonu osumnjičenika za kaznena djela terorizma ili osumnjičenika uključenih u druga teška kaznena djela koji su povezani s tim osumnjičenicima. Mogućnost da Eurojust punim potencijalom podupire države članice trebala bi znatno ojačati odgovor pravosudnih tijela u okviru borbe protiv terorizma i drugih oblika teških kaznenih djela.

•Temeljna prava

S obzirom na važnost obrade osobnih podataka za izvršavanje zakonodavstva i Eurojustovih aktivnosti potpore u Prijedlogu se ističe potreba za osiguravanjem potpune usklađenosti s temeljnim pravima sadržanima u Povelji o temeljnim pravima. Ona uključuju pravo na zaštitu osobnih podataka 26 i pravo na poštovanje privatnog života 27 . To je posebno važno s obzirom na to da Prijedlog uključuje obradu osjetljivih osobnih podataka koji se odnose na kaznene istrage i osuđujuće presude kao i biometrijskih podataka. Budući da je jedan od glavnih ciljeva Prijedloga omogućiti Eurojustu da utvrdi poveznice između istraga u području terorizma, a to je moguće samo ako Eurojust primi dostatne informacije, potrebno je povećati količinu podataka koji se šalju Eurojustu. Za te podatke potrebno je uspostaviti dostatne zaštitne mjere. To uključuje strogo ograničenje svrhe, posebno ako je riječ o biometrijskim podacima. Upotreba sigurnih komunikacijskih kanala i novog moderniziranog sustava vođenja predmeta pridonijet će boljoj zaštiti podataka koje obrađuje Eurojust. Oblikovanje sustava vođenja predmeta bit će usmjereno na integriranu i tehničku zaštitu podataka. Osim toga, neće se mijenjati temeljno načelo kontrole podataka koju vrše nacionalni članovi i nadležna nacionalna tijela. U pratećem radnom dokumentu službi detaljnije se procjenjuje učinak Prijedloga na temeljna prava i zaštitne mjere.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Ovaj Prijedlog utjecao bi na proračun Eurojusta i njegove potrebe za osobljem. Procjenjuje se da će na temelju zakonodavnog financijskog izvještaja priloženog uz Prijedlog biti potreban dodatni iznos od 33 milijuna EUR.

Na temelju analize iz studije o digitalnom kaznenom pravosuđu 28 troškovi novog i izmijenjenog sustava vođenja predmeta procijenjeni su na iznos od 31 milijun EUR, koji uključuje troškove izrade, rada i održavanja tijekom dvije godine 29 . Eurojust je u listopadu 2021. već primio 9,5 milijuna EUR prijenosom proračunskih sredstava Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO), zbog čega se nepodmireni troškovi sustava vođenja predmeta procjenjuju na 21,5 milijuna EUR. Osim toga, bit će potreban iznos od oko 11,5 milijuna EUR za pokrivanje dodatnog osoblja potrebnog tijekom četverogodišnjeg razdoblja izrade i rada. Tih 25 radnih mjesta bila bi stalna radna mjesta kako bi se Eurojustu osigurali potrebni resursi za izvršavanje zadaća.

Stoga bi pojačane zadaće Eurojusta na temelju ovog Prijedloga zahtijevale više financijskih i ljudskih resursa od onih koji su izdvojeni u proračunu EU-a (VFO) za razdoblje 2021.–2027.

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Rokovi za provedbu novog sustava vođenja predmeta Eurojusta, sigurnih komunikacijskih kanala i komunikacijskog alata za strukturiranu razmjenu podataka temelje se na analizi iz studije o digitalnom kaznenom pravosuđu 30 . Faza nabave i provedbe u slučaju Registra trajala bi oko 20 mjeseci, nakon pripremne faze od šest mjeseci. Stoga bi novo tehničko rješenje trebalo početi funkcionirati oko dvije godine od donošenja Prijedloga. Za uspostavu sigurnih komunikacijskih kanala potreban je provedbeni akt.

Praćenje i evaluacija digitalizacije obrade podataka u Eurojustu bit će važni kako bi se osigurala njezina djelotvornost i usklađenost s temeljnim pravima. Praćenje i evaluacija uglavnom će se provoditi na temelju Uredbe o Eurojustu koja je još na snazi. Komisija će do 13. prosinca 2024. provesti neovisnu evaluaciju provedbe Uredbe o Eurojustu i Eurojustovih aktivnosti. Evaluacija će se u skladu s člankom 69. stavkom 1. Uredbe o Eurojustu provoditi svakih pet godina kako bi se ocijenili provedba i učinak Uredbe te djelotvornost i učinkovitost Eurojusta.

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

U Prijedlogu se navodi da bi Uredbu o Eurojustu i Odluku Vijeća 2005/671/PUP trebalo izmijeniti kako bi se pojasnila i učvrstila pravna obveza država članica da razmjenjuju podatke o kaznenim djelima terorizma s Eurojustom. Trebalo bi pojasniti i uvjete pod kojima tužitelji za vezu iz trećih zemalja upućeni u Eurojust mogu dobiti pristup sustavu vođenja predmeta u skladu s primjenjivim pravilima o zaštiti podataka. Trebalo bi uspostaviti i sigurne komunikacijske kanale i fleksibilnije okruženje za obradu podataka.

Člankom 1. Uredbe mijenja se Uredba o Eurojustu:

Kako bi Eurojust mogao izvršavati svoju ulogu u suradnji s trećim zemljama, člankom 1. stavkom 1. Prijedloga pojašnjava se članak 3. stavak 5. Uredbe o Eurojustu na način da Eurojust može pružiti potporu i u predmetima između jedne države članice i treće zemlje ili jedne države članice i međunarodne organizacije. Potonji slučaj posebno je važan za potencijalnu suradnju s Interpolom ili Međunarodnim kaznenim sudom, npr. kad je riječ o dokazima s bojišta.

Člankom 1. stavkom 2. Prijedloga, kojim se u članak 20. Uredbe o Eurojustu dodaje novi stavak 2.a, u Uredbu o Eurojustu uvodi se obveza država članica da imenuju jednog ili više nacionalnih dopisnika za pitanja terorizma te im daju dostatne ovlasti, koja se prije temeljila na članku 2. stavku 2. Odluke Vijeća 2005/671/PUP. Članak 1. stavak 3. sadržava izmjenu koja je posljedica uključivanja obveze dostavljanja informacija u predmetima povezanima s terorizmom u Uredbu o Eurojustu te općenitije obveze dostavljanja podataka Eurojustu na strukturiran način u novi članak 22.a.

Člankom 1. stavkom 4. Prijedloga u Uredbu o Eurojustu uvodi se novi članak 21.a. U članku 21.a pojašnjava se i jača obveza dostavljanja informacija o postupcima povezanima s terorizmom, koja se prije temeljila na članku 2. stavku 3. u vezi s člankom 2. stavkom 5. Odluke Vijeća 2005/671/PUP. U članku 21.a detaljnije se utvrđuju predmeti u kojima države članice moraju dostavljati informacije o kaznenim istragama i sudskim postupcima u pogledu kaznenih djela terorizma. Osim toga, jasnije se utvrđuju faze kaznenih istraga i nacionalnih postupaka te vrste informacija.

Člankom 1. stavkom 5. dodaje se novi članak 22.a, u kojem se predviđa uspostava i upotreba sigurnih komunikacijskih kanala između svih država članica i Eurojusta pri razmjeni osjetljivih podataka. Osim toga, člankom 22.a države članice obvezuju se na to da osiguraju poluautomatsko ažuriranje strukturiranih podataka iz nacionalnih baza podataka. „Poluautomatski” se odnosi na oblik prijenosa koji je dijelom automatski, a dijelom pod kontrolom čovjeka. U člancima 22.b i 22.c utvrđuje se okvir na temelju kojeg će Komisija donositi provedbene akte.

Izmjenama članka 23. Uredbe o Eurojustu, koje se nalaze u članku 1. stavku 6. Prijedloga, pravila o obradi podataka iz Uredbe o Eurojustu trebala bi se učiniti malo fleksibilnijima. Iako se glavna načela i dalje primjenjuju, sad će biti moguće pohranjivati informacije o teškim kaznenim djelima dostavljene na temelju članka 21. i o postupcima u području borbe protiv terorizma dostavljene na temelju članka 21.a u drugom obliku i na dulje razdoblje nego što to omogućuju postojeći privremeni radni dosjei. Prijedlogom se brišu tehničke pojedinosti sustava vođenja predmeta kako bi se sustav mogao modernizirati. Ipak, načelo privremene pohrane nastavit će se primjenjivati i za te podatke, iako su razdoblja zadržavanja nešto dulja za informacije iz članka 21.a. U revidiranom članku 23. jasnije se utvrđuju svrhe sustava vođenja predmeta.

Člankom 1. stavkom 6. mijenja se i članak 24. Uredbe o Eurojustu, ali se zadržava postojeće načelo upravljanja informacijama u okviru sustava vođenja predmeta. U članku 24. stavku 1. ističu se kontrola nacionalnih članova nad podacima i njihova odgovornost za podatke u sustavu vođenja predmeta. U skladu s člankom 24. stavkom 2. nacionalni članovi i dalje odlučuju o pravima pristupa i informacijama kojima upravljaju. Člankom 24. stavkom 3. uvodi se pravna osnova za automatiziranije praćenje unakrsnih poveznica ako nacionalna tijela odobre razmjenu podataka s određenim stranama prije otkrivanja poveznice.

Naposljetku, člankom 1. stavkom 6. mijenja se članak 25. Uredbe o Eurojustu kao posljedica brisanja tehničkih podataka iz članka 23. Uredbe o Eurojustu.

Člankom 1. stavkom 7. mijenja se članak 27. Uredbe o Eurojustu kako bi se omogućilo daljnje postupanje s podacima iz predmeta povezanih s terorizmom koji su zaključeni na temelju nacionalnog prava. Da bi se omogućilo djelotvorno otkrivanje poveznica između istraga i kaznenih progona, na određeno razdoblje mogu se nastaviti obrađivati i podaci o prethodnim istragama, uključujući istrage koje su završile oslobađanjem od krivnje ili su zaključene na neki drugi način.

Člankom 1. stavkom 8. uvode se nova, dulja razdoblja zadržavanja za podatke dostavljene na temelju članka 21.a Uredbe o Eurojustu kako bi se podaci pohranjivali dovoljno dugo da se omogući djelotvornije otkrivanje unakrsnih poveznica u predmetima povezanima s terorizmom. Podaci iz predmeta koji nisu završili osuđujućom presudom imaju kraća razdoblja zadržavanja radi usklađivanja s načelom proporcionalnosti.

Da bi se pojasnila suradnja s tužiteljima za vezu iz trećih zemalja pri Eurojustu, člankom 1. stavkom 9. Prijedloga predviđa se novi članak 54.a Uredbe o Eurojustu, kojim se tužiteljima za vezu iz trećih zemalja odobrava pristup sustavu vođenja predmeta. No tom odredbom ne uspostavlja se pravna osnova za razmjenu podataka. Prijenos podataka tužitelju za vezu smatra se prijenosom podataka u treću zemlju i stoga se uvijek mora provoditi u skladu s člankom 56. Uredbe o Eurojustu.

Člankom 1. stavkom 10. mijenja se članak 80. Uredbe o Eurojustu. On sadržava prijelazne odredbe s obzirom na to da će proći određeno vrijeme do uspostave nužne tehničke infrastrukture.

Člankom 1. stavkom 11. uvodi se novi Prilog III., u kojem se utvrđuju informacije koje se šalju Eurojustu na temelju članka 21.a Uredbe o Eurojustu. Popis uključuje biometrijske podatke, otiske prstiju i fotografije kako bi se osigurala pouzdana identifikacija osumnjičenika, uzimajući u obzir nepouzdanost alfanumeričkih informacija, posebno u slučaju državljana trećih zemalja. U postupcima povezanima s terorizmom fotografija je često jedina poveznica s osumnjičenicima u fazi istrage, zbog čega bi trebalo uključiti i prepoznavanje lica. Te bi informacije trebalo dostaviti samo ako su dostupne nacionalnim pravosudnim tijelima.

Člankom 2. mijenjaju se sljedeći elementi Odluke Vijeća 2005/671/PUP:

Da bi se pojasnila veza između Odluke Vijeća 2005/671/PUP i Uredbe o Eurojustu, iz Odluke Vijeća izostavljaju se upućivanja na Eurojust. Člankom 2. stavkom 1. i člankom 2. stavkom 2. točkama (a) i (c) predložene uredbe brišu se članak 1. točka (c) i članak 2. stavci 2. i 5. iz Odluke. Člankom 2. stavkom 2. točkom (b) Prijedloga uklanja se upućivanje na Eurojust iz članka 2. stavka 3. Odluke.

2021/0393 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća i Odluke Vijeća 2005/671/PUP u pogledu digitalne razmjene podataka u predmetima povezanima s terorizmom

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 85.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom 31 ,

budući da:

(1)Uredbom (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća 32 osnovan je Eurojust i utvrđene su njegove zadaće, nadležnosti i funkcije.

(2)U Odluci Vijeća 2005/671/PUP 33 utvrđeno je da je za suzbijanje terorizma neophodno imati što potpunije i novije informacije. Njome se nadležna nacionalna tijela država članica obvezuju na to da Eurojustu dostavljaju informacije o kaznenim progonima i osuđujućim presudama za kaznena djela terorizma koji utječu ili bi mogli utjecati na dvije ili više država članica.

(3)Zbog nedosljednog tumačenja Odluke 2005/671/PUP informacije se ne razmjenjuju pravodobno, ne razmjenjuju se odgovarajuće informacije ili se informacije uopće ne razmjenjuju. Eurojust mora primiti dostatne informacije da bi utvrdio poveznice između prekograničnih istraga.

(4)Jedna je od važnih zadaća Eurojusta na temelju Uredbe (EU) 2018/1727 da pomaže nadležnim tijelima država članica u osiguravanju najbolje moguće koordinacije istraga i kaznenog progona, uključujući utvrđivanje poveznica. Ona omogućuje Eurojustu da zauzme proaktivniji pristup i pruža bolje usluge državama članicama, na primjer tako da predlaže pokretanje istraga te utvrđuje potrebe za koordinacijom, potencijalne slučajeve ne bis in idem i nedostatke u kaznenom progonu.

(5)U rujnu 2019. Eurojust je uspostavio Europski pravosudni registar za borbu protiv terorizma na temelju Odluke 2005/671/PUP s konkretnim ciljem utvrđivanja mogućih poveznica između sudskih postupaka protiv osumnjičenika za kaznena djela terorizma i mogućih potreba za koordinacijom koje iz njih proizlaze.

(6)Budući da je Europski pravosudni registar za borbu protiv terorizma uspostavljen nakon donošenja Uredbe (EU) 2018/1727, on nije tehnički dobro integriran u Eurojust niti je pravno dobro uključen u Uredbu (EU) 2018/1727. To se stoga mora ispraviti.

(7)Za djelotvorno suzbijanje terorizma od ključne je važnosti učinkovita razmjena informacija između nadležnih tijela i agencija Unije o istragama ili kaznenom progonu kaznenih djela terorizma. Neophodno je imati što potpunije i novije informacije. Stalna prisutnost terorističkih prijetnji i složenost tog fenomena zahtijevaju još opsežniju razmjenu informacija.

(8)Budući da su terorističke organizacije sve češće uključene u druge oblike teških kaznenih djela, kao što su trgovina ljudima, trgovina drogom ili pranje novca, nužno je i unakrsno provjeriti sudske postupke protiv takvih teških kaznenih djela.

(9)Kako bi Eurojust mogao utvrditi unakrsne poveznice među prekograničnim sudskim postupcima protiv osumnjičenika za kaznena djela terorizma te unakrsne poveznice između sudskih postupaka protiv osumnjičenika za kaznena djela terorizma i informacija koje Eurojust obrađuje u vezi s drugim teškim kaznenim djelima, ključno je da primi dostatne informacije koje će mu omogućiti unakrsnu provjeru tih podataka.

(10)Kako bi dostavila te podatke, nadležna tijela moraju znati kakve točno informacije moraju prenijeti Eurojustu, u kojoj fazi nacionalnog postupka i o kojim predmetima. Očekuje se da će se na taj način znatno povećati količina informacija koju Eurojust prima.

(11)Referentna točka na temelju koje nacionalna tijela definiraju kaznena djela terorizma jest Direktiva (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća 34 , kako je provedena u nacionalnom pravu.

(12)Za utvrđivanje unakrsnih poveznica između istraga u području terorizma i sudskih postupaka protiv osumnjičenika za kaznena djela terorizma ključni su pouzdani identifikacijski podaci. Zbog nepouzdanosti kad je riječ o alfanumeričkim podacima, posebno u slučaju državljana trećih zemalja, trebalo bi biti moguće razmjenjivati biometrijske podatke. Zbog osjetljive prirode biometrijskih podataka i učinka obrade biometrijskih podataka na prava na poštovanje privatnog i obiteljskog života te zaštitu osobnih podataka, kako su sadržana u člancima 7. i 8. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, nadležna tijela i Eurojust trebali bi u svakom slučaju primijeniti strogi test nužnosti.

(13)Budući da su informacije o postojećim unakrsnim poveznicama s drugim sudskim postupcima najkorisnije u ranoj fazi istraga, nužno je da nadležna tijela dostave informacije Eurojustu čim se pravosudna tijela uključe u predmet. Ako su nadležna nacionalna tijela već upoznata s unakrsnim poveznicama, trebala bi o tome obavijestiti Eurojust.

(14)Nadležna nacionalna tijela trebala bi redovito ažurirati informacije koje dostavljaju kako bi se osigurala točnost podataka u Europskom pravosudnom registru za borbu protiv terorizma, rano utvrdile unakrsne poveznice i poštovali rokovi. Ta ažuriranja trebala bi sadržavati nove informacije o osobi na koju se istraga odnosi, sudskim odlukama kao što su odluke o istražnom zatvoru ili pokretanje sudskog postupka te o zahtjevima za pravosudnu suradnju, kao i o utvrđenim poveznicama s drugim nadležnostima.

(15)Zbog osjetljivosti sudskih postupaka protiv osumnjičenika za kaznena djela terorizma nadležna nacionalna tijela ne mogu uvijek u najranijoj fazi razmjenjivati informacije o kaznenim djelima terorizma. Takva odstupanja od obveze dostavljanja informacija trebala bi ostati iznimka.

(16)Za potrebe razmjene i obrade osjetljivih podataka između nadležnih nacionalnih tijela i Eurojusta, kako bi se ti podaci zaštitili od neovlaštenog otkrivanja i kibernapada te ne dovodeći u pitanje budući tehnološki razvoj, trebali bi se upotrebljavati sigurni komunikacijski kanali, kao što su sigurne komunikacijske veze iz članka 9. Odluke Vijeća 2008/976/PUP 35 ili decentralizirani IT sustav kako je definiran u Uredbi (EU) […/…] Europskog parlamenta i Vijeća 36 [Uredba o digitalizaciji pravosudne suradnje]. Kako bi se podaci razmjenjivali na siguran način te zaštitio integritet komunikacije i razmjene podataka, sustav vođenja predmeta trebao bi biti povezan s takvim sigurnim komunikacijskim sustavima i usklađen s visokim standardima kibersigurnosti.

(17)Kako bi se osigurali jednaki uvjeti za provedbu ove Uredbe u pogledu uspostave i upotrebe decentraliziranog IT sustava za predmete koji nisu obuhvaćeni Uredbom (EU) […/…] Europskog parlamenta i Vijeća 37 [Uredba o digitalizaciji pravosudne suradnje], Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 38 .

(18)Zbog prijenosa nestrukturiranih podataka potrebna je ručna intervencija, stvara se dodatno administrativno opterećenje i smanjuje se kvaliteta unakrsne provjere rezultata. Stoga bi nadležna nacionalna tijela trebala prenijeti podatke na strukturiran način i uz poštovanje minimalnih zahtjeva interoperabilnosti kako su definirani u Europskom okviru interoperabilnosti 39 . Osim toga, prijenos podataka trebao bi se što više automatizirati kako bi se smanjilo administrativno opterećenje nacionalnih tijela te kako bi se potrebni podaci dostavljali redovito i brzo.

(19)Modernizirani sustav vođenja predmeta potreban je Eurojustu radi sigurne obrade osjetljivih osobnih podataka. U novi sustav treba uključiti i u njemu omogućiti funkcionalnosti Europskog pravosudnog registra za borbu protiv terorizma te treba povećati kapacitete Eurojusta za otkrivanje poveznica.

(20)Važno je zadržati kontrolu nacionalnih članova nad podacima i njihovu odgovornost za podatke koje primaju od nadležnih nacionalnih tijela. Operativni osobni podaci ne smiju se automatski razmjenjivati s drugom državom članicom. Operativni osobni podaci trebali bi se razmjenjivati samo ako nadležna nacionalna tijela odobre razmjenu podataka. Trebalo bi uvesti oznake za postupanje radi digitalizacije i ubrzavanja praćenja mogućih poveznica uz zadržavanje potpune kontrole nad podacima.

(21)Terorističke aktivnosti često utječu na dvije ili više država članica. Terorizam je oduvijek imao snažnu transnacionalnu komponentu. Međutim, upotrebom i dostupnošću elektroničke komunikacije znatno se povećala transnacionalna suradnja između počinitelja kaznenih djela terorizma. Stoga bi se kaznena djela terorizma trebala sama po sebi smatrati transnacionalnima ako posebne okolnosti predmeta ne upućuju jasno na isključivo nacionalni karakter.

(22)Istrage i kazneni progon u predmetima povezanima s terorizmom često su ugroženi zbog nedostatka razmjene informacija između nacionalnih istražnih tijela i tijela kaznenog progona. Kako bi se moglo unakrsno provjeriti nove istrage u području terorizma u odnosu na prethodne istrage i utvrditi moguće poveznice, potrebno je pohranjivati podatke o prethodnim istragama, a ne samo o osuđujućim presudama, i produljiti rokove za pohranu podataka u Europskom pravosudnom registru za borbu protiv terorizma. Pritom je potrebno osigurati da se ti podaci obrađuju samo za potrebe kaznenog progona. Informacije se smiju upotrebljavati isključivo za utvrđivanje poveznica s istragama i kaznenim progonima koji su u tijeku te za pružanje potpore u tim istragama i kaznenim progonima.

(23)Eurojust je s trećim zemljama sklopio 12 sporazuma o suradnji, koji omogućuju prijenos operativnih osobnih podataka i upućivanje tužitelja za vezu iz trećih zemalja u Eurojust. Osim toga, i Sporazum o trgovini i suradnji između EU-a i Ujedinjene Kraljevine 40 omogućuje upućivanje tužitelja za vezu. U ožujku 2021. Vijeće je ovlastilo Komisiju 41 za sklapanje daljnjih sporazuma o suradnji između Eurojusta i još 13 trećih zemalja.

(24)Iako Uredba (EU) 2018/1727 pruža pravnu osnovu za suradnju i razmjenu podataka s trećim zemljama, ne sadržava pravila o formalnim i tehničkim aspektima suradnje s tužiteljima za vezu iz trećih zemalja upućenima u Eurojust, a posebno o njihovu pristupu sustavu vođenja predmeta. U interesu pravne sigurnosti Uredba (EU) 2018/1727 trebala bi pružiti izričitu pravnu osnovu za suradnju između Eurojusta i tužitelja za vezu iz trećih zemalja i njihov pristup sustavu vođenja predmeta Eurojusta. Eurojust bi trebao uspostaviti prikladne zaštitne i sigurnosne mjere za zaštitu podataka i temeljnih prava u okviru tehničkog ustroja i internih pravila.

(25)Trebalo bi pojasniti vezu između razmjene informacija o predmetima povezanima s terorizmom između nadležnih nacionalnih tijela i Eurojusta na temelju Odluke 2005/671/PUP i razmjene na temelju Uredbe (EU) 2018/1727. Stoga bi relevantne odredbe trebalo izbrisati iz Odluke 2005/671/PUP i dodati u Uredbu (EU) 2018/1727.

(26)Iako su nadležna nacionalna tijela nekih država članica već priključena na sigurnu telekomunikacijsku vezu iz članka 9. Odluke Vijeća 2008/976/PUP 42 , mnoga nadležna tijela još nisu priključena na sigurnu telekomunikacijsku vezu ili sigurne komunikacijske kanale. Trebalo bi odobriti prijelazno razdoblje za provedbu kako bi države članice imale dovoljno vremena da osiguraju takvu vezu nadležnim tijelima.

(27)[U skladu s člancima 1. i 2. te člankom 4.a stavkom 1. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, i ne dovodeći u pitanje članak 4. navedenog protokola, Irska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.] ILI [U skladu s člankom 3. i člankom 4.a stavkom 1. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Irska je [dopisom od ...] obavijestila da želi sudjelovati u donošenju i primjeni ove Uredbe.]

(28)U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(29)Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. Uredbe (EU) 2018/1725 te je on dao mišljenje XX.XX.20XX.,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene Uredbe (EU) 2018/1727

Uredba (EU) 2017/1727 mijenja se kako slijedi:

(1)u članku 3. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Eurojust može pomagati i u istragama i kaznenom progonu koji pogađaju samo određenu državu članicu i treću zemlju ili određenu državu članicu i međunarodnu organizaciju pod uvjetom da je s tom trećom zemljom ili međunarodnom organizacijom sklopljen sporazum o suradnji ili dogovor o suradnji na temelju članka 52. ili da u pojedinačnom slučaju postoji bitan interes za pružanje takve pomoći.”;

(2)u članku 20. umeće se sljedeći stavak 2.a:

„2.a Svaka država članica određuje nadležno nacionalno tijelo kao nacionalnog dopisnika za Eurojust za pitanja terorizma. Nacionalni dopisnik za područje terorizma pravosudno je ili drugo nadležno tijelo. Ako to zahtijeva nacionalni pravni sustav, može se odrediti više od jednog tijela. Nacionalni dopisnik za pitanja terorizma ima pristup svim relevantnim informacijama u skladu s člankom 21.a stavkom 1. Nadležan je za prikupljanje tih informacija i njihovo slanje Eurojustu.”;

(3)članak 21. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 9. zamjenjuje se sljedećim:

„9. Ovaj članak ne utječe na druge obveze povezane s prijenosom informacija Eurojustu.”;

(b)stavak 10. briše se;

(4)umeće se sljedeći članak 21.a:

„Članak 21.a

Razmjena informacija o predmetima povezanima s terorizmom

1.Nadležna nacionalna tijela obavješćuju svoje nacionalne članove o kaznenim istragama pod nadzorom pravosudnih tijela, kaznenim progonima i sudskim postupcima koji su u tijeku ili su zaključeni te o sudskim odlukama povezanima s kaznenim djelima terorizma čim se pravosudna tijela uključe u predmet.

2.Kaznena djela terorizma za potrebe ovog članka su kaznena djela iz Direktive (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća*. Obveza iz stavka 1. primjenjuje se na sva kaznena djela terorizma neovisno o tome postoji li poznata poveznica s drugom državom članicom ili trećom zemljom, osim ako predmet zbog svojih posebnih okolnosti jasno utječe na samo jednu državu članicu.

3.Informacije prenesene u skladu sa stavkom 1. uključuju operativne osobne podatke i neosobne podatke navedene u Prilogu III.

4.Nadležna nacionalna tijela bez odgode obavješćuju svojeg nacionalnog člana o svim relevantnim promjenama nacionalnog postupka.

Ne dovodeći u pitanje prvi podstavak, nacionalna tijela najmanje svaka tri mjeseca preispituju i ažuriraju informacije prenesene na temelju stavka 1.

5.Stavak 1. ne primjenjuje se ako bi razmjena informacija ugrozila istrage u tijeku ili sigurnost pojedinca niti ako bi bila protivna temeljnim interesima sigurnosti dotične države članice.

____________

* Direktiva (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP i o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP (SL L 88, 31.3.2017., str. 6.).”;

(5)umeću se sljedeći članci 22.a, 22.b i 22.c:

„Članak 22.a

Sigurna digitalna komunikacija i razmjena podataka između nadležnih nacionalnih tijela i Eurojusta

1.Nadležna nacionalna tijela i Eurojust na temelju ove Uredbe komuniciraju putem decentraliziranog IT sustava kako je definiran u Uredbi (EU) […/…] Europskog parlamenta i Vijeća* [Uredba o digitalizaciji pravosudne suradnje].

2.Ako razmjena informacija u skladu sa stavkom 1. nije moguća zbog nedostupnosti decentraliziranog IT sustava ili iznimnih okolnosti, ona se provodi najbržim i najprikladnijim alternativnim sredstvom. Države članice i Eurojust osiguravaju da su alternativna sredstva komunikacije pouzdana i pružaju istovjetnu razinu sigurnosti.

3.Nadležna nacionalna tijela u skladu s člancima 21. i 21.a Eurojustu prenose informacije iz nacionalnih registara na poluautomatski način i na strukturirani način koji je odredio Eurojust.

__________

* [Uredba (EU) […/…] Europskog parlamenta i Vijeća o digitalizaciji pravosudne suradnje] (SL L...).

Članak 22.b

Donošenje provedbenih akata Komisije

1.Komisija donosi provedbene akte potrebne za uspostavu i upotrebu decentraliziranog IT sustava za komunikaciju na temelju ove Uredbe, kojima se utvrđuje sljedeće:

(a)tehničke specifikacije kojima se određuju načini komunikacije elektroničkim sredstvima za potrebe decentraliziranog IT sustava;

(b)tehničke specifikacije komunikacijskih protokola;

(c)ciljevi informacijske sigurnosti i relevantne tehničke mjere kojima se osiguravaju minimalni standardi informacijske sigurnosti i visoka razina standarda kibersigurnosti za obradu i prijenos informacija u okviru decentraliziranog IT sustava;

(d)minimalni ciljevi dostupnosti i mogući povezani tehnički zahtjevi za usluge koje pruža decentralizirani IT sustav;

(e)osnivanje upravljačkog odbora koji se sastoji od predstavnika država članica, čija je svrha osiguravanje rada i održavanja decentraliziranog IT sustava radi ostvarenja ciljeva ove Uredbe.

2.Provedbeni akti iz stavka 1. donose se do [dvije godine nakon stupanja na snagu] u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 22.c stavka 2.

Članak 22.c

Postupak odbora

1.Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća*.

2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Ako odbor ne da nikakvo mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

__________

* Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).;

(6)članci 23., 24. i 25. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 23.

Sustav vođenja predmeta

1.Eurojust uspostavlja sustav vođenja predmeta za obradu operativnih osobnih podataka navedenih u Prilogu II., podataka navedenih u Prilogu III. i neosobnih podataka.

2.Sustav vođenja predmeta ima sljedeće svrhe:

(a)pomoći u vođenju i koordinaciji istraga i kaznenog progona koji se odvijaju uz pomoć Eurojusta;

(b)omogućiti siguran pristup informacijama o istragama i kaznenim progonima koji su u tijeku te njihovu razmjenu;

(c)omogućiti unakrsnu provjeru informacija i uspostavu unakrsnih poveznica;

(d)omogućiti izvlačenje podataka za operativne i statističke svrhe;

(e)olakšati praćenje kako bi se osigurala zakonitost obrade operativnih osobnih podataka i njezina usklađenost s ovom Uredbom i primjenjivim pravilima o zaštiti podataka.

3.Sustav vođenja predmeta može se povezati sa sigurnosnom telekomunikacijskom vezom iz članka 9. Odluke Vijeća 2008/976/PUP* i drugim sigurnim komunikacijskim kanalima u skladu s primjenjivim pravom Unije.

4.Pri obavljanju svojih zadaća nacionalni članovi mogu u skladu s ovom Uredbom ili drugim primjenjivim instrumentima obrađivati osobne podatke o pojedinačnim predmetima na kojima rade.

Službeniku za zaštitu podataka omogućuju pristup osobnim podacima koji se obrađuju u sustavu vođenja predmeta.

5.Eurojust za obradu operativnih osobnih podataka ne smije otvoriti nikakve druge automatske datoteke osim sustava vođenja predmeta.

Međutim, nacionalni članovi mogu privremeno pohraniti i analizirati osobne podatke u svrhu određivanja jesu li takvi podaci relevantni za zadaće Eurojusta i mogu li se uključiti u sustav upravljanja operativnim podacima. Ti podaci mogu se čuvati najviše tri mjeseca.

Članak 24.

Upravljanje informacijama u sustavu vođenja predmeta

1.Nacionalni član pohranjuje informacije koje su mu prenesene u skladu s ovom Uredbom ili drugim primjenjivim instrumentima u sustav vođenja predmeta.

Nacionalni član odgovoran je za upravljanje podacima koje obrađuje.

2.Nacionalni član u svakom pojedinačnom slučaju odlučuje hoće li zadržati ograničenje pristupa informacijama ili će pristup svim informacijama ili dijelu informacija dati drugim nacionalnim članovima, tužiteljima za vezu upućenima u Eurojust, ovlaštenom osoblju Eurojusta ili bilo kojoj drugoj osobi koja radi u ime Eurojusta i kojoj je upravni direktor dao potrebno ovlaštenje.

3.Nacionalni član navodi opća ili posebna ograničenja za daljnje postupanje s informacijama, pristup informacijama i prijenos informacija ako je utvrđena unakrsna poveznica iz članka 23. stavka 2. točke (c).

Članak 25.

Pristup sustavu vođenja predmeta na nacionalnoj razini

1.Ako su povezane sa sustavom vođenja predmeta, osobe iz članka 20. stavka 3. imaju pristup samo sljedećem:

(a)podacima pod kontrolom nacionalnog člana njihove države članice, osim ako je nacionalni član koji je odlučio uvesti podatke u sustav vođenja predmeta izričito uskratio taj pristup;

(b)podacima pod kontrolom nacionalnih članova drugih država članica kojima je nacionalni član njihove države članice dobio pristup, osim ako je nacionalni član koji kontrolira podatke izričito uskratio taj pristup.

2.U okviru ograničenja predviđenih u stavku 1. ovog članka nacionalni član odlučuje o opsegu pristupa koji se odobrava u njegovoj državi članici osobama iz članka 20. stavka 3. ako su povezane sa sustavom vođenja predmeta.

3.Svaka država članica odlučuje, nakon savjetovanja sa svojim nacionalnim članom, o opsegu pristupa koji se odobrava u toj državi članici osobama iz članka 20. stavka 3. ako su povezane sa sustavom vođenja predmeta.

Države članice obavješćuju Eurojust i Komisiju o svojoj odluci o provedbi prvog podstavka. Komisija o tome obavješćuje druge države članice.

___________

* Odluka Vijeća 2008/976/PUP od 16. prosinca 2008. o Europskoj pravosudnoj mreži (SL L 348, 24.12.2008., str. 130.).”;

(7)članak 27. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Eurojust može obrađivati posebne kategorije operativnih osobnih podataka u skladu s člankom 76. Uredbe (EU) 2018/1725. Ako se ti drugi podaci odnose na svjedoke ili žrtve u smislu stavka 2. ovog članka, odluku o njihovoj obradi donose dotični nacionalni članovi.”;

(b)dodaje se sljedeći stavak 5.:

„5. Ako se operativni osobni podaci prenose u skladu s člankom 21.a, Eurojust može obrađivati operativne osobne podatke iz Priloga III. sljedećih osoba:

(a)osoba za koje u skladu s nacionalnim pravom dotične države članice postoje ozbiljni razlozi za sumnju da su počinile ili da će počiniti kazneno djelo koje je u nadležnosti Eurojusta;

(b)osoba koje su osuđene za takvo kazneno djelo.

Eurojust može čak i u slučaju oslobađanja od krivnje nastaviti obrađivati operativne osobne podatke iz prvog podstavka točke (a) i nakon što se postupak zaključi na temelju nacionalnog prava dotične države članice. Ako postupak nije završio osuđujućom presudom, osobni podaci mogu se obrađivati samo da bi se utvrdile poveznice s drugim istragama i kaznenim progonima koji su u tijeku ili su zaključeni, kako je navedeno u članku 23. stavku 2. točki (c).”;

(8)članak 29. mijenja se kako slijedi:

(a)umeće se sljedeći stavak 1.a:

„1.a Eurojust ne smije pohranjivati operativne osobne podatke prenesene u skladu s člankom 21.a dulje od prvog primjenjivog datuma između sljedećih datuma:

(a)datuma kad je nastupila zastara kaznenog progona u svim državama članicama na koje se istraga i kazneni progon odnose;

(b)pet godina nakon datuma na koji je sudska presuda u posljednjoj državi članici na koju se istraga ili kazneni progon odnosi postala pravomoćna, odnosno tri godine u slučaju oslobađanja od krivnje.”;

(b)stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2. Poštovanje rokova za pohranu iz stavaka 1. i 1.a ovog članka stalno se preispituje prikladnom automatskom obradom koju provodi Eurojust, posebno od trenutka kad Eurojust prestane pružati potporu.

Svake tri godine nakon unosa podataka preispituje se i potreba za njihovom pohranom.

Ako su operativni osobni podaci iz članka 27. stavka 4. pohranjeni dulje od pet godina, o tome se obavješćuje Europski nadzornik za zaštitu podataka.

3. Prije nego što jedan od rokova za pohranu iz stavaka 1. i 1.a istekne, Eurojust preispituje potrebu za daljnjom pohranom operativnih osobnih podataka kad je to potrebno i sve dok je to potrebno za obavljanje njegovih zadaća.

Iznimno može odlučiti pohraniti te podatke do sljedećeg preispitivanja. Razlozi za daljnju pohranu moraju biti opravdani i moraju se zabilježiti. Ako za vrijeme preispitivanja nije donesena odluka o daljnjoj pohrani operativnih osobnih podataka, ti se podaci automatski brišu.”;

(9)u odjeljku III. umeće se sljedeći članak 54.a:

„Članak 54.a

Tužitelji za vezu iz trećih zemalja

1.Tužitelj za vezu iz treće zemlje može se uputiti u Eurojust na temelju sporazuma o suradnji koji su prije 12. prosinca 2019. sklopili Eurojust i ta treća zemlja ili međunarodnog sporazuma između Unije i treće zemlje na temelju članka 218. UFEU-a kojim se omogućuje upućivanje tužitelja za vezu.

2.Prava i obveze tužitelja za vezu utvrđuju se u sporazumu o suradnji ili međunarodnom sporazumu iz stavka 1. ili radnog dogovora u skladu s člankom 47. stavkom 3.

3.Tužiteljima za vezu upućenima u Eurojust odobrava se pristup sustavu vođenja predmeta za sigurnu razmjenu podataka.

Operativni osobni podaci mogu se prenijeti tužiteljima za vezu iz trećih zemalja putem sustava vođenja predmeta samo u skladu s pravilima i uvjetima utvrđenima u ovoj Uredbi, sporazumu s dotičnom zemljom ili drugim primjenjivim pravnim instrumentima.

Članak 24. stavak 1. druga rečenica i članak 24. stavak 2. primjenjuju se mutatis mutandis na tužitelje za vezu.

Kolegij utvrđuje detaljne uvjete pristupa.”;

(10)u članku 80. dodaju se sljedeći stavci 8., 9. i 10.:

„8. Eurojust može nastaviti upotrebljavati sustav vođenja predmeta koji se sastoji od privremenih radnih dosjea i indeksa do [prvi dan mjeseca koji slijedi nakon razdoblja od dvije godine od donošenja ove Uredbe] ako novi sustav vođenja predmeta još nije uspostavljen.

9. Nadležna tijela i Eurojust mogu nastaviti upotrebljavati druge komunikacijske kanale od onih iz članka 22.a stavka 1. do [prvi dan mjeseca koji slijedi nakon razdoblja od dvije godine od donošenja provedbenog akta iz članka 22.b ove Uredbe] ako ti komunikacijski kanali još nisu dostupni za izravnu razmjenu.

10. Nadležna tijela mogu nastaviti dostavljati informacije na druge načine osim poluautomatskog u skladu s člankom 22.a stavkom 3. do [prvi dan mjeseca koji slijedi nakon razdoblja od dvije godine od donošenja provedbenog akta iz članka 22.b ove Uredbe] ako tehnički zahtjevi još nisu ispunjeni.”;

(11)dodaje se sljedeći Prilog III.:

„Prilog III.:

(a)informacije za identifikaciju osumnjičene, optužene ili osuđene osobe odnosno osobe oslobođene krivnje:

–prezime,

–imena (i pseudonimi ili aliasi),

–datum rođenja,

–mjesto rođenja (grad i zemlja),

–državljanstvo ili državljanstva,

–identifikacijski dokument,

–spol;

(b)informacije o kaznenom djelu terorizma:

–pravna kvalifikacija kaznenog djela na temelju nacionalnog prava,

–primjenjivi oblik teškog kaznenog djela iz popisa u Prilogu I.,

–povezanost s terorističkom skupinom,

–vrsta terorizma, kao što su džihadistički, separatistički, ljevičarski, desničarski,

–kratak sažetak predmeta;

(c)informacije o nacionalnom postupku:

–status nacionalnog postupka,

–nadležni ured javnog tužitelja,

–broj predmeta,

–datum pokretanja službenog sudskog postupka,

–poveznice s drugim relevantnim predmetima;

(d)informacije, ako su dostupne, za identifikaciju osumnjičenika za potrebe nadležnih nacionalnih tijela:

–podaci o otiscima prstiju koji su prikupljeni u skladu s nacionalnim pravom u okviru kaznenog postupka,

–fotografije.”.

Članak 2.

Izmjene Odluke 2005/671/PUP

Odluka 2005/671/PUP mijenja se kako slijedi:

(1)u članku 1. briše se točka (c);

(2)članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 2. briše se;

(b)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Svaka država članica donosi potrebne mjere kojima osigurava da se barem informacije iz stavka 4. koje se odnose na kaznene istrage povezane s kaznenim djelima terorizma koje utječu ili bi mogle utjecati na dvije ili više država članica i koje je prikupilo relevantno tijelo prenesu Europolu u skladu s nacionalnim pravom i Uredbom (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća*.

_____________

* Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) (SL L 135, 24.5.2016., str. 53.).”;

(c)stavak 5. briše se.

Članak 3.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

Sadržaj

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:

1.4.Ciljevi

1.4.1.Opći ciljevi

1.4.2.Posebni ciljevi

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

1.4.4.Pokazatelji uspješnosti

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

1.7.Predviđeni načini upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.2.Procijenjeni rezultati financirani odobrenim sredstvima za poslovanje

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.Doprinos trećih strana

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2017/1727 i Odluke Vijeća 2005/671/PUP u pogledu digitalne razmjene podataka u predmetima povezanima s terorizmom

1.2.Predmetna područja politike

Područje politike: Pravosuđe i temeljna prava

Aktivnost: Ulaganja u ljude, socijalnu koheziju i vrijednosti

071007: Agencija Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust)

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:

◻ novo djelovanje

◻ novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 43

☑ produženje postojećeg djelovanja

◻ spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje

1.4.Ciljevi

1.4.1.Opći ciljevi

Eurojust je osnovan Odlukom Vijeća 2002/187/PUP kao međuvladino tijelo za koordinaciju istraga teškog prekograničnog kriminaliteta u Europi i izvan nje. Ugovorom iz Lisabona ukinuta je organizacija Europske unije po stupovima, a područje slobode, sigurnosti i pravde usklađeno je s pravnom stečevinom. Uredbom (EU) 2017/1727 uspostavljen je novi pravni okvir za novu Agenciju Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) u skladu s člankom 85. UFEU-a.

Suzbijanje terorizma dio je mandata Eurojusta od njegova osnivanja 2002. Jedan od ključnih elemenata Eurojustova rada u tom području uspostava je Europskog pravosudnog registra za borbu protiv terorizma („Registar”) u rujnu 2019. Pravna je osnova Registra Odluka Vijeća 2005/671/PUP. Budući da je Uredba o Eurojustu osmišljena i usuglašena prije uspostave Registra, Registar i njegove funkcije nisu predviđeni u toj uredbi. Osim toga, sustav vođenja predmeta Eurojusta tehnički je zastario te ne može integrirati i podržati proaktivni alat kao što je Registar.

Kao odgovor na hitne operativne potrebe, u programu rada Komisije za 2020. najavljena je zakonodavna inicijativa u pogledu digitalne razmjene informacija o prekograničnim predmetima povezanima s terorizmom kao dio paketa mjera za digitalnu pravosudnu suradnju.

Opći je cilj omogućiti Eurojustu da ostvari svoju veću i proaktivniju ulogu u podupiranju država članica u njihovim istragama, posebno u predmetima povezanima s terorizmom, u skladu s Eurojustovom misijom podupiranja i jačanja koordinacije i suradnje među nacionalnim tijelima nadležnima za istragu i kazneni progon u vezi s teškim kaznenim djelima.

1.4.2.Posebni ciljevi

Posebni ciljevi proizlaze iz prethodno navedenog općeg cilja:

Posebni cilj br. 1:

Omogućiti Eurojustu učinkovitije utvrđivanje poveznica i proaktivno davanje povratnih informacija državama članicama.

Posebni cilj br. 2:

Učiniti razmjenu podataka između država članica, Eurojusta i trećih zemalja učinkovitijom i sigurnijom.

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

U okviru inicijative očekuje se da će se Registar integrirati u sustav vođenja predmeta Eurojusta kako bi Eurojust mogao utvrđivati poveznice između usporednih prekograničnih postupaka u predmetima povezanima s terorizmom i drugim teškim kaznenim djelima te davati povratne informacije državama članicama.

1.4.4.Pokazatelji uspješnosti

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća.

–količina informacija koju svaka država članica šalje za potrebe Registra u odnosu na ukupnu količinu i kvalitetu informacija koje šalju države članice,

–broj poveznica utvrđenih u predmetima povezanima s borbom protiv terorizma i teškim kaznenim djelima,

–količina povratnih informacija koje je Eurojust poslao državama članicama,

–broj operativnih predmeta u kojima je pružena potpora uz sudjelovanje trećih zemalja.

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

Za provedbu zakonodavne inicijative nužne su tehničke i postupovne mjere na razini EU-a i nacionalnoj razini, čija bi provedba trebala započeti nakon što revidirano zakonodavstvo stupi na snagu.

Nakon stupanja na snagu Prijedloga glavni su zahtjevi sljedeći:

–Eurojust treba provesti novi suvremeni sustav vođenja predmeta Eurojusta, s integriranim Registrom te mogućnošću priključivanja na sigurne komunikacijske kanale i obrade strukturiranih podataka;

–Eurojust i države članice trebaju osigurati dostupnost sigurnih komunikacijskih kanala;

–države članice trebaju osigurati dostupnost infrastrukture potrebne za učitavanje podataka na poluautomatski i strukturirani način.

Na temelju nalaza studije o digitalnom kaznenom pravosuđu i zbog nužnosti obnove sustava vođenja predmeta Eurojust je već poduzeo prve preliminarne korake za obnovu. Naručio je studiju s analizom tržišta u kojoj se temeljito traži najprikladnije rješenje.

Krajem 2021. Eurojustu su dodijeljena nepotrošena sredstva Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) u iznosu od 9,5 milijuna EUR, koja će se upotrijebiti za daljnju pripremu razvoja sustava vođenja predmeta. Eurojust će naručiti usluge savjetovanja za potrebe faze analize, oblikovanja i razvoja. Eurojust očekuje da će rashodi za te usluge iznositi 2,3 milijuna EUR. Za kasniju kupnju infrastrukture, standardiziranog softvera i usluga instalacije očekuju se rashodi u iznosu od 5,2 milijuna EUR. Naposljetku, Eurojust je procijenio da će 2 milijuna EUR potrošiti na usluge savjetovanja usmjerene na vođenje programa i projekata, administrativne promjene i upravljanje.

Aktivnosti kriminalaca danas su složenije, raznolikije i u većoj mjeri međunarodne no ikad prije. Velike terorističke i kriminalne mreže predstavljaju znatnu prijetnju za unutarnju sigurnost EU-a i njegovih građana. Priroda kriminalnih aktivnosti postala je takva da one sve češće obuhvaćaju više vrsta kaznenih djela i odvijaju se na prekograničnoj razini. Nacionalna pravosudna tijela ne mogu više djelovati samostalno, već moraju surađivati međusobno i s Eurojustom.

Za kazneni progon terorizma ključna je učinkovita razmjena informacija između nadležnih tijela i agencija Unije. Zbog novog povećanja broja stranih terorističkih boraca sve je jasnija važnost razmjene informacija među državama članicama i s Eurojustom.

Zbog trenutačnog nedostatka povezanosti Eurojustova rada na predmetima i informacija primljenih preko Registra Eurojust ne može pružiti pravodobne i proaktivne povratne informacije nacionalnim tijelima u prekograničnim predmetima povezanima s terorizmom te propušta moguće poveznice i ne može utvrditi dvostruke istrage i kaznene progone koje bi trebalo povezati. Taj nedostatak povezanosti može isto tako omesti nastojanja Eurojusta da spriječi sukobe nadležnosti i slučajeve ne bis in idem.

Očekuje se da će inicijativa omogućiti Eurojustu da proaktivnije utvrđuje i prati poveznice među predmetima povezanima s terorizmom i daje pravodobne povratne informacije državama članicama. Te zadaće i usluge zbog svoje prijelazne prirodne mogu se samo obavljati i pružati na razini EU-a. Tako će Eurojust, zajedno s državama članicama i njihovim međunarodnim partnerima, učiniti Europu sigurnijim mjestom za sve njezine građane.

Prijedlog se temelji na potrebi da se na transnacionalne prijetnje sigurnosti koje se neprestano mijenjaju odgovori izvan nacionalnog okvira. Praksa je pokazala da je za djelotvorno kazneno pravosuđe ključna brza i sigurna razmjena podataka. Bez odgovarajuće IT infrastrukture nije moguća sigurna i strukturirana razmjena podataka ni odgovarajuća unakrsna provjera podataka. Stoga ni strukturirano utvrđivanje poveznica između prekograničnih predmeta nije moguće bez sigurnih komunikacijskih kanala i suvremenog sustava vođenja predmeta. Ovaj se Prijedlog temelji i na poukama stečenima i napretku ostvarenom od stupanja na snagu Uredbe o Eurojustu iz 2019. Oni ponajviše utječu na sve važniju ulogu Eurojusta kao posrednika u suradnji između država članica i trećih zemalja.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Prijedlog se temelji na potrebi za koordinacijom pravosudnog odgovora na prekogranični kriminal koji se neprestano mijenja na višoj razini od nacionalne.

U promjenjivom sigurnosnom okruženju Europe javljaju se nove i sve složenije prijetnje sigurnosti. Kriminalci iskorištavaju prednosti digitalne transformacije, novih tehnologija, globalizacije i mobilnosti, uključujući međupovezanost i nestanak granica između fizičkog i digitalnog svijeta. Zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19 stanje se samo pogoršalo jer su kriminalci brzo prepoznali prilike za iskorištavanje krize i prilagodili svoj način rada ili osmislili nove kriminalne aktivnosti.

Pandemija je ukazala na općenitu važnost digitalizacije pravosudne suradnje za funkcioniranje pravosuđa. Osim toga, pravosudna suradnja s trećim zemljama u kaznenim istragama povezanima s kaznenim djelima terorizma i drugim međunarodnim najtežim

kaznenim djelima postala je relevantnija, posebno s obzirom na kaznena djela koja je počinio Daiš.

Promjene u kriminalnim aktivnostima traže djelotvornu potporu radu nacionalnih pravosudnih tijela na razini EU-a. Pravosudna tijela država članica sve se više koriste potporom i stručnim znanjem koje Eurojust stavlja na raspolaganje za suzbijanje teških kaznenih djela i terorizma. Ovaj se Prijedlog temelji i na poukama stečenima i napretku ostvarenom od stupanja na snagu Uredbe o Eurojustu iz 2018. i uspostave Registra. Uloga trećih zemalja nije se mogla predvidjeti kad su suzakonodavci pregovarali o postojećoj uredbi o Eurojustu.

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

Jačanje pravosudne suradnje u kaznenim stvarima ključan je dio uspostave područja slobode, sigurnosti i pravde.

Poboljšanje digitalne razmjene podataka o predmetima povezanima s terorizmom i modernizacija sustava vođenja predmeta Eurojusta u skladu su sa strategijom EU-a za sigurnosnu Uniju 44 , Agendom EU-a za borbu protiv terorizma 45 , Komunikacijom o digitalizaciji pravosuđa 46 i strategijom EU-a za suzbijanje organiziranog kriminala 47 .

U Komunikaciji Komisije o strategiji EU-a za sigurnosnu uniju, objavljenoj u srpnju 2020., istaknute su poveznica između unutarnje i vanjske sigurnosti i važnost suradnje za djelotvornu zaštitu prava građana. U nedavnoj Agendi EU-a za borbu protiv terorizma potvrđeno je da kaznena djela terorizma i dalje stvaraju velike poteškoće tijelima za izvršavanje zakonodavstva i kazneni progon država članica te od njih zahtijevaju da dodatno učvrste svoju suradnju uz potporu Europola i Eurojusta. U Komunikaciji o strategiji EU-a za suzbijanje organiziranog kriminala Komisija je izrazila potporu modernizaciji sustava vođenja predmeta Eurojusta kako bi mu se pomoglo u dostavljanju povratnih informacija nacionalnim tijelima i uspostavi pravosudnih veza među istragama koje su u tijeku.

U Komunikaciji Komisije o digitalizaciji pravosuđa upućuje se na ovaj Prijedlog u okviru cjelokupnog paketa mogućih instrumenata za daljnju digitalizaciju pravosuđa. Prijedlog je uključen u program rada Komisije za 2021. Prijedlog se odnosi i na postojeći Komisijin prijedlog uredbe o računalnom sustavu za komunikaciju u prekograničnim građanskim i kaznenim postupcima (e-CODEX) i izmjeni Uredbe (EU) 2018/1726, o kojem trenutačno pregovaraju suzakonodavci.

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

Od stupanja Uredbe o Eurojustu na snagu povećavaju se protok podataka Agencije i potražnja za njezinim uslugama. No prethodni proračuni nikad nisu sadržavali financijska sredstva za unapređenje zastarjelog sustava vođenja predmeta Eurojusta.

Prijedlogom će se uvesti nove zadaće u Uredbu o Eurojustu i pojasniti neke druge zadaće kako bi Eurojust bio spreman za digitalno doba. Digitalizacija pravosudne suradnje neće se moći provesti bez novog sustava vođenja predmeta te dodatnih financijskih i ljudskih resursa.

Krajem 2021. Eurojustu su dodijeljena nepotrošena sredstva Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) u iznosu od 9,5 milijuna EUR za pripremu razvoja i provedbe novog sustava vođenja predmeta. Preostali rashodi financirati će se iz razlike u okviru naslova 2b VFO-a.

1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

◻ Ograničeno trajanje

–◻ na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

–◻ financijski učinak od GGGG do GGGG

☑ Neograničeno trajanje

–provedba s početnim razdobljem od GGGG do GGGG

–nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Predviđeni načini upravljanja 48

◻ Izravno upravljanje koje provodi Komisija

–◻ putem izvršnih agencija

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

☑ Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu

☑ tijelima iz članaka 70. i 71.

◻ tijelima javnog prava

◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva

◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva

◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

Napomene

U brojkama za financijske i ljudske resurse zbrojeni su predviđeni ukupni iznosi za provedbu Registra, novog sustava vođenja predmeta i drugih zahtjeva koji proizlaze iz digitalnog kaznenog pravosuđa, čija se uspostava planira u razdoblju od 2024. do 2027., umanjeni za iznos od 9,5 milijuna EUR koji je već dodijeljen Eurojustu u drugoj polovini 2021. Uključuju dodatne financijske potrebe za tehničku provedbu (uključujući troškove rada i održavanja) i potrebe u pogledu osoblja. Troškovi sustava vođenja predmeta uključuju Registar jer Registar mora biti njegov sastavni dio. Ta tehnička integracija Registra jedan je od ciljeva inicijative. Osim toga, novi sustav vođenja predmeta trebao bi npr. uključivati integracijski sloj kojim se osigurava interoperabilnost u skladu sa studijom o digitalnom kaznenom pravosuđu.

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

Praćenje i evaluacija provedbe digitalizacije razmjene podataka Agencije bit će važni za djelotvornost Eurojusta. Praćenje Prijedloga i izvješćivanje o njemu slijedit će načela koja su navedena u Uredbi o Eurojustu 49 i u skladu su sa zajedničkim pristupom o decentraliziranim agencijama 50 .

Uz horizontalna pravila upravljanja koja se primjenjuju na agencije, Eurojust mora svake godine Komisiji, Europskom parlamentu i Vijeću slati jedinstveni programski dokument koji sadržava višegodišnje i godišnje programe rada i plan sredstava. U jedinstvenom programskom dokumentu utvrđuju se ciljevi, očekivani rezultati i pokazatelji uspješnosti za praćenje ostvarenja ciljeva i rezultata.

Osim toga, Eurojust izvješćuje o svojem radu u okviru temeljitog godišnjeg izvješća. Eurojust šalje to godišnje izvješće Parlamentu, Vijeću i nacionalnim parlamentima. Osim toga, Eurojust obavješćuje Parlament i nacionalne parlamente o radnim dogovorima sklopljenima s trećim stranama.

Komisija će do 13. prosinca 2024. i svakih pet godina nakon toga naručiti vanjsku neovisnu evaluaciju provedbe Uredbe i aktivnosti Eurojusta kako bi se evaluirali provedba i učinak Uredbe te djelotvornost i učinkovitost Eurojusta u skladu s člankom 69. stavkom 1. Uredbe o Eurojustu.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

Budući da Prijedlog utječe na godišnji doprinos EU-a Eurojustu, proračun EU-a izvršavat će se neizravnim upravljanjem.

Na temelju načela dobrog financijskog upravljanja proračun Eurojusta izvršava se u skladu s djelotvornom i učinkovitom unutarnjom kontrolom.

Kad je riječ o ex post kontrolama, Eurojust kao decentralizirana agencija posebno podliježe:

–unutarnjoj reviziji koju provodi Komisijina Služba za unutarnju reviziju,

–godišnjim izvješćima Europskog revizorskog suda, koji daje izjavu o jamstvu u pogledu pouzdanosti godišnjih financijskih izvještaja te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija,

–godišnjoj razrješnici koju izdaje Europski parlament,

–mogućim istragama koje provodi OLAF, posebno kako bi se osigurala pravilna upotreba sredstava dodijeljenih agencijama,

–naposljetku, Europski ombudsman osigurava dodatnu razinu kontrole i odgovornosti u okviru Eurojusta.

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

U ovoj fazi nisu utvrđeni nikakvi konkretni rizici u sustavima upravljanja i kontrole. Eurojust podliježe administrativnim kontrolama, uključujući proračunski nadzor, unutarnju reviziju, godišnja izvješća Europskog revizorskog suda i godišnju razrješnicu za izvršenje proračuna EU-a kako je gore navedeno.

Komisija izvješćuje o omjeru troškova kontrole i plaćanja sredstava kojima se upravlja. U godišnjem izvješću o radu GU-a JUST za 2020. taj omjer iznosi 0,74 % u odnosu na subjekte kojima je povjereno neizravno upravljanje i decentralizirane agencije, uključujući Eurojust.

Europski revizorski sud potvrdio je zakonitost i pravilnost godišnjih financijskih izvještaja Eurojusta za 2019., što znači da je stopa pogreške manja od 2 %. Nema naznaka za to da će se stopa pogreške u narednim godinama pogoršati. Stopa je privremeno potvrđena i za 2020. na temelju provjere godišnje računovodstvene dokumentacije Eurojusta koju je izvršio neovisni vanjski revizor. Mišljenje Europskog revizorskog suda o pouzdanosti računovodstvene dokumentacije podliježe njegovoj potvrdi u pogledu pouzdanosti rezultata neovisnog revizora i još nije doneseno.

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

Mjere povezane s borbom protiv prijevara, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti navedene su među ostalim u članku 75. Uredbe o Eurojustu. Eurojust će posebno sudjelovati u aktivnostima Europskog ureda za borbu protiv prijevara povezanima sa sprečavanjem prijevara i bez odgode obavijestiti Komisiju o slučajevima sumnje na prijevaru i druge financijske nepravilnosti.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Proračunska linija

Vrsta
rashoda

Doprinos

Broj

dif./nedif. 51

zemalja EFTA-e 52

zemalja kandidatkinja 53

trećih zemalja

u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe

071007

dif./nedif.

·Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Proračunska linija

Vrsta
rashoda

Doprinos

Broj

dif./nedif.

zemalja EFTA-e

zemalja kandidatkinja

trećih zemalja

u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe

[XX YY YY YY]

DA/NE

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje

–◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

–☑ Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

Broj

Naslov 7. – Ulaganja u ljude, socijalnu koheziju i vrijednosti

[Tijelo]: Eurojust			Godina 2024.	Godina 2025.	Godina 2026.	Godina 2027.	UKUPNO
Glava 1.: rashodi za osoblje	Obveze	(1)	1,125	2,683	3,376	3,981	11,165
	Plaćanja	(2)	1,125	2,683	3,376	3,981	11,165
Glava 2.: rashodi za infrastrukturu i poslovanje	Obveze	(1a)
	Plaćanja	(2a)
Glava 3.: rashodi poslovanja 54	Obveze	(3a)	1,033	8,128	7,027	5,390	21,577
	Plaćanja	(3b)	0,578	4,780	6,458	9,771	21,577
UKUPNA odobrena sredstva za Eurojust	Obveze	=1+1a+3	2,158	10,811	10,403	9,371	32,743
	Plaćanja	=2+2a +3b	1,693	7,463	9,834	13,752	32,743

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

„Administrativni rashodi”

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

		Godina 2024.	Godina 2025.	Godina 2026.	Godina 2027.	UKUPNO
Glavna uprava: JUST
• Ljudski resursi		0,238	0,238	0,238	0,238	0,952
• Ostali administrativni rashodi		0	0	0	0	0
UKUPNO GU JUST	Odobrena sredstva

UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 7.
višegodišnjeg financijskog okvira

(ukupne obveze = ukupna plaćanja)

0,238

0,952

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

		Godina 2024. 55	Godina 2025.	Godina 2026.	Godina 2027.	UKUPNO
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1.–7. višegodišnjeg financijskog okvira	Obveze	2,396	11,049	10,641	9,609	33,695
	Plaćanja	1,931	7,701	10,072	13,99	33,695

3.2.2.Procijenjeni rezultati financirani odobrenim sredstvima za poslovanje

–◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

–☑ Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Navesti ciljeve i rezultate ⇩			Godina 2024.		Godina 2025.		Godina 2026.		Godina 2027.			UKUPNO

	Vrsta 56	Prosječni trošak	Broj	Trošak	Broj	Trošak	Broj	Trošak	Broj	Trošak		Ukupni broj	Ukupni trošak
POSEBNI CILJ br. 1 57 Omogućiti Eurojustu da učinkovitije utvrđuje poveznice između usporednih prekograničnih istraga i kaznenih progona povezanih s kaznenim djelima terorizma i državama članicama dostavlja povratne informacije o tim poveznicama
– Rezultat	Eurojust utvrđuje poveznice između prekograničnih predmeta			1,835		9,190		8,843			7,965		27,832
POSEBNI CILJ br. 2 Učiniti razmjenu podataka između država članica, Eurojusta i trećih zemalja učinkovitijom i sigurnijom.
– Rezultat	Eurojust sigurno prima osobne podatke od država članica			0,108		0,541		0,520		0,469			1,637
– Rezultat	Osobni podaci prenose se na strukturiran i poluautomatski način			0,108		0,541		0,520		0,469			1,637
– Rezultat	Razmjena informacija s trećim zemljama			0,108		0,541		0,520		0,469			1,637
Međuzbroj za posebni cilj br. 2				0,324		1,622		1,560		1,406			4,911
UKUPNI TROŠAK				2,158		10,811		10,403		9,371			32,743

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

3.2.3.1.Sažetak

–◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

–☑ Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva 58 :

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Godina
2024.

Godina
2025.

Godina
2026.

Godina
2027.

UKUPNO

Privremeno osoblje (razredi AD)	0,952	2,337	2,943	3,289	9,521
Privremeno osoblje (razredi AST)	0,173	0,346	0,433	0,692	1,644
Ugovorno osoblje
Upućeni nacionalni stručnjaci

UKUPNO

1,125

2,683

3,376

3,981

11,165

Potrebe u pogledu osoblja 59 (EPRV):

Godina
2024.

Godina
2025.

Godina
2026.

Godina
2027.

UKUPNO

Privremeno osoblje (razredi AD)	11	16	18	20	20
Privremeno osoblje (razredi AST)	2	2	3	5	5
Ugovorno osoblje
Upućeni nacionalni stručnjaci

UKUPNO

Datumi zapošljavanja planirani su za sredinu godine. Za svaku novu godinu procijenjeno je 50 % troškova novih zaposlenika. Nema pretpostavki o potencijalnom povećanju indeksacije plaća ili koeficijenta ispravka koji se primjenjuje na Nizozemsku.

Pojedinosti o povećanju broja članova osoblja:

Posebni cilj	Dodatno osoblje
Posebni cilj br. 1: omogućiti Eurojustu učinkovitije utvrđivanje poveznica i proaktivno dostavljanje povratnih informacija državama članicama.	Potrebna su dva* analitičara podataka o predmetima kako bi sustav vođenja predmeta bio usklađen s Uredbom o Eurojustu i sporazumima (s državama članicama, trećim zemljama, agencijama) te postojećim pravnim okvirom EU-a o razmjeni podataka, digitalizaciji i interoperabilnosti. Procijenjeni broj članova osoblja u EPRV-u – dodatni broj članova osoblja u EPRV-u koji će se godišnje zaposliti (nekumulativno): 2024.: +1; 2025.: +1
	Potrebna su dva* službenika za upravljanje podacima kako bi sudjelovali u evaluaciji i odabiru sustava vođenja predmeta, pomogli u fazama preobrazbe poslovanja, analize potreba i oblikovanja, u provedbi i prihvaćanju novog sustava vođenja predmeta te u integraciji u druge sustave (npr. „ima/nema pogotka”), projekte (npr. e-CODEX, e-EDES) i projekte povezane s okvirom interoperabilnosti (SIS II itd.), ali i osigurali da se provode odgovarajuće politike i postupci za upravljanje podacima nastalima na temelju provedbe novih sustava. Procijenjeni broj članova osoblja u EPRV-u – dodatni broj članova osoblja u EPRV-u koji će se godišnje zaposliti (nekumulativno): 2024.: +1; 2025.: +1
	Potrebna su dva* pomoćnika za potporu u predmetima kako bi upravljali očekivanim znatnim povećanjem količine podataka, obrađivali operativne podatke u sustavu vođenja predmeta (uključujući prijevode), upravljali pregledom životnog ciklusa otvorenih predmeta te izrađivali ad hoc i redovita izvješća (mjesečna, godišnja) i statistike. Procijenjeni broj članova osoblja u EPRV-u – dodatni broj članova osoblja u EPRV-u koji će se godišnje zaposliti (nekumulativno): 2026.: +1; 2027.: +1
	Potreban je jedan* službenik za upravljanje podacima kako bi izvršavao postupke preispitivanja kvalitete podataka čija je svrha osigurati da su podaci Eurojusta kvalitetni, ažurni, potpuni, nedvosmisleni, dosljedni i dostupni kad su potrebni. Procijenjeni broj članova osoblja u EPRV-u – dodatni broj članova osoblja u EPRV-u koji će se godišnje zaposliti (nekumulativno): 2026.: +1
	Potreban je jedan* analitičar podataka o predmetima zbog očekivanog povećanja broja obavijesti poslanih Eurojustu da bi se utvrdile poveznice među sudskim postupcima koji su u tijeku na temelju analize informacija koje Eurojust prima od Europola, OLAF-a, EPPO-a i nacionalnih tijela te da bi se analizirao velik skup podataka za potrebe pravosudne suradnje. Procijenjeni broj članova osoblja u EPRV-u – dodatni broj članova osoblja u EPRV-u koji će se godišnje zaposliti (nekumulativno): 2026.: +1
	Potreban je jedan* analitičar podataka o predmetima kako bi sastavljao (zajedničke) zahtjeve državama članicama na temelju analize razmijenjenih informacija koja obuhvaća sve operativne funkcije iz članka 4. stavka 2. Uredbe o Eurojustu, otkrivao učestale probleme u upotrebi alata pravosudne suradnje, predlagao proširenje predmeta na druge države članice te davao mišljenja o učestalim odbijanjima ili poteškoćama u pravosudnoj suradnji i najboljem mjestu za kazneni progon. Procijenjeni broj članova osoblja u EPRV-u – dodatni broj članova osoblja u EPRV-u koji će se godišnje zaposliti (nekumulativno): 2027.: +1 Potrebni su jedan* voditelj programa i jedan* voditelj projekata koji će biti zaduženi za upravljanje programom i njegovo vođenje (uključujući komunikaciju i upravljanje rizikom, praćenje te izvješćivanje programskog odbora i dionika o napretku) od pokretanja do zatvaranja te će podupirati preventivno i evaluacijsko održavanje novog sustava. Procijenjeni broj članova osoblja u EPRV-u – dodatni broj članova osoblja u EPRV-u koji će se godišnje zaposliti (nekumulativno): 2024.: +2
	Potreban je jedan* arhitekt IT sustava da bi odredio arhitekturu na visokoj razini, oblikovao i uspostavio infrastrukturu za provedbu novog sustava vođenja predmeta te održavao tehničku arhitekturu, priključke i sustave potrebne za novi sustav vođenja predmeta. Procijenjeni broj članova osoblja u EPRV-u – dodatni broj članova osoblja u EPRV-u koji će se godišnje zaposliti (nekumulativno): 2024.: +1
	Potreban je jedan* analitičar poslovanja kako bi proveo analizu potreba, uključujući dokaz koncepta za svako tehničko rješenje, te podupirao preventivno i evaluacijsko održavanje novog sustava. Procijenjeni broj članova osoblja u EPRV-u – dodatni broj članova osoblja u EPRV-u koji će se godišnje zaposliti (nekumulativno): 2024.: +1
	Potreban je jedan* službenik za sigurnost IKT-a koji će biti zadužen za sigurno oblikovanje, provedbu i rad sustava vođenja predmeta te sigurnu razmjenu podataka s vanjskim sustavima. Procijenjeni broj članova osoblja u EPRV-u – dodatni broj članova osoblja u EPRV-u koji će se godišnje zaposliti (nekumulativno): 2024.: +1
	Potreban je jedan* stručnjak za zaštitu podataka koji će se pobrinuti za tehničku zaštitu podataka i za primjenu pravila o zaštiti podataka na operativne podatke. Procijenjeni broj članova osoblja u EPRV-u – dodatni broj članova osoblja u EPRV-u koji će se godišnje zaposliti (nekumulativno): 2024.: +1
	Potrebna su tri* službenika za operacije IKT-a za upravljanje aplikacijama i politikama IT-a, za preobrazbu Eurojustovih procesa, pripremu priručnika (i osposobljavanje korisnika) te administraciju mreža, baza podataka, sustava, platformi za virtualizaciju i aplikacija Eurojusta. Procijenjeni broj članova osoblja u EPRV-u – dodatni broj članova osoblja u EPRV-u koji će se godišnje zaposliti (nekumulativno): 2024.: +1; 2025.: +2
	Potrebna su dva* člana administrativnog osoblja kako bi sastavljala opise radnih mjesta, birala nove zaposlenike, upravljala zapošljavanjem, osposobljavanjem i pravima novih zaposlenika, upravljala natječajnim postupcima te osigurala izvršenje proračuna, kontrolu primljenih sredstava i izvješćivanje o njima. Procijenjeni broj članova osoblja u EPRV-u – dodatni broj članova osoblja u EPRV-u koji će se godišnje zaposliti (nekumulativno): 2024.: +2
Posebni cilj br. 2: učiniti razmjenu podataka između država članica, Eurojusta i trećih zemalja učinkovitijom i sigurnijom.	Potreban je jedan* pomoćnik za potporu u predmetima kako bi upravljao očekivanim znatnim povećanjem količine podataka, obrađivao operativne podatke u sustavu vođenja predmeta (uključujući prijevode), upravljao pregledom životnog ciklusa otvorenih predmeta te izrađivao ad hoc i redovita izvješća (mjesečna, godišnja) i statistike. Procijenjeni broj članova osoblja u EPRV-u – dodatni broj članova osoblja u EPRV-u koji će se godišnje zaposliti (nekumulativno): 2027.: +1;
	Potreban je jedan* službenik za upravljanje podacima kako bi izvršavao postupke preispitivanja kvalitete podataka čija je svrha osigurati da su podaci Eurojusta kvalitetni, ažurni, potpuni, nedvosmisleni, dosljedni i dostupni kad su potrebni. Procijenjeni broj članova osoblja u EPRV-u – dodatni broj članova osoblja u EPRV-u koji će se godišnje zaposliti (nekumulativno): 2027.: +1
	Potrebni su jedan* pravni službenik i jedan* službenik za politike kako bi sudjelovali u Komisijinim pregovorima o međunarodnim sporazumima te postizali i sastavljali strateške i/ili provedbene radne dogovore s trećim zemljama. Procijenjeni broj članova osoblja u EPRV-u – dodatni broj članova osoblja u EPRV-u koji će se godišnje zaposliti (nekumulativno): 2024.: +2;
	Potreban je jedan* pravni službenik kako bi dogovarao, sastavljao, ocjenjivao i preispitivao instrumente za suradnju/sporazume o suradnji/memorandume o razumijevanju s partnerskim agencijama i tijelima. Procijenjeni broj članova osoblja u EPRV-u – dodatni broj članova osoblja u EPRV-u koji će se godišnje zaposliti (nekumulativno): 2025.: +1

3.2.3.2.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

–◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–☑ Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u cijelom iznosu (ili najviše do jednog decimalnog mjesta)

		Godina 2024.	Godina 2025.	Godina 2026.	Godina 2027.
·Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)
20 01 02 01 i 20 01 02 02 (sjedište i predstavništva Komisije)		1	1	1	1
20 01 02 03 (delegacije)
01 01 01 01 (neizravno istraživanje)
10 01 05 01 (izravno istraživanje)

• Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV) 60
20 02 01 (UO, UNS, UsO iz „globalne omotnice”)		1	1	1	1
20 02 03 (UO, LO, UNS, UsO i MSD u delegacijama)
Proračunske linije (navesti) 61	– u sjedištima 62
	– u delegacijama
01 01 01 02 (UO, UNS, UsO – neizravno istraživanje)
10 01 05 02 (UO, UNS, UsO – izravno istraživanje)
Druge proračunske linije (navesti)
UKUPNO		2	2	2	2

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

Dužnosnici i privremeno osoblje	Predstavljati Komisiju u Izvršnom odboru Agencije; izraditi mišljenje Komisije o godišnjem programu rada i pratiti njegovu provedbu; pratiti izvršenje proračuna; pomagati Agenciji pri osmišljavanju aktivnosti u skladu s politikama EU-a, među ostalim sudjelovanjem na sastancima stručnjaka.
Vanjsko osoblje	Jedan upućeni nacionalni stručnjak podupirat će dužnosnike i privremeno osoblje u navedenim zadaćama i pomagati Agenciji pri osmišljavanju aktivnosti u skladu s politikama EU-a, među ostalim sudjelovanjem na sastancima stručnjaka.

Opis izračuna troškova za ekvivalente punog radnog vremena trebao bi biti uključen u Prilog V. odjeljak 3.

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

Prijedlog/inicijativa:

– može se u potpunosti financirati preraspodjelom unutar relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO).

Objasniti o kakvom je reprogramiranju riječ te navesti predmetne proračunske linije i odgovarajuće iznose. U slučaju većeg reprogramiranja dostaviti tablicu u Excel formatu.

–☑zahtijeva upotrebu nedodijeljene razlike u okviru relevantnog naslova VFO-a i/ili upotrebu posebnih instrumenata kako su definirani u Uredbi o VFO-u.

Objasniti što je potrebno te navesti predmetne naslove i proračunske linije, odgovarajuće iznose te instrumente čija se upotreba predlaže.

Prijedlog zahtijeva upotrebu nedodijeljene razlike u okviru naslova 2b VFO-a na sljedeći način: za proračunsku liniju 07.1007 – Eurojust – 2,158 milijuna EUR u 2024., 10,811 milijuna EUR u 2025., 10,403 milijuna EUR u 2026. i 9,371 milijuna EUR u 2027.

3.2.5.Doprinos trećih strana

Prijedlog/inicijativa:

–☑Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

–Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

	Godina N	Godina N+1	Godina N+2	Godina N+3	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.)	Ukupno
Navesti tijelo koje sudjeluje u financiranju
UKUPNO sufinancirana odobrena sredstva

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

–☑ Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

–◻ Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

–◻ na vlastita sredstva

–◻ na ostale prihode

– ◻ navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Proračunska linija prihoda:	Odobrena sredstva dostupna za tekuću financijsku godinu	Učinak prijedloga/inicijative 63
		Godina N	Godina N+1	Godina N+2	Godina N+3	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.)
Članak ………….

Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

[…]

Navesti metodu izračuna učinka na prihode.

[…]

(1) Odluka Vijeća 2005/671/PUP od 20. rujna 2005. o razmjeni informacija i suradnji u vezi s kaznenim djelima terorizma (SL L 253, 29.9.2005., str. 22.).

(2) Europol je agencija Europske unije za izvršavanje zakonodavstva. Europol podupire tijela za izvršavanje zakonodavstva iz cijelog EU-a u borbi protiv kriminaliteta u svim područjima za koja je nadležan.

(3) Direktiva (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP i o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP (SL L 88, 31.3.2017., str. 6.).

(4) Prekogranično digitalno kazneno pravosuđe, Završno izvješće, https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/e38795b5-f633-11ea-991b-01aa75ed71a1/language-en .

(5) Uredba (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o Agenciji Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) te zamjeni i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2002/187/PUP (SL L 295, 21.11.2018., str. 138.).

(6) Vidjeti članak 23. stavak 1. Uredbe o Eurojustu.

(7) Vidjeti članak 23. stavak 6. Uredbe o Eurojustu.

(8) Eurojust je sklopio sporazume o suradnji s Albanijom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom, Srbijom, Gruzijom, Islandom, Lihtenštajnom, Moldovom, Norveškom, Švicarskom, Ukrajinom i SAD-om. Osim toga, Eurojust ima sklopljen sporazum o suradnji s Danskom, koja nije članica Eurojusta u skladu s Protokolom br. 22 uz Ugovor iz Lisabona. Treći dio glava IV. Sporazuma o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane, isto tako sadržava odredbe o budućoj suradnji između nacionalnih tijela UK-a i Eurojusta.

(9) Komunikacija Komisije „Digitalizacija pravosuđa u Europskoj uniji – Paket mogućih instrumenata”, COM(2020) 710 final, 2.12.2020.

(10) e-CODEX je softverski paket koji omogućuje povezivanje nacionalnih sustava, čime se korisnicima, kao što su pravosudna tijela, pravni stručnjaci i građani, omogućuje brzo i sigurno slanje i primanje dokumenata, pravnih obrazaca, dokaza i drugih informacija. e-CODEX se već upotrebljava u okviru sustava digitalne razmjene e-dokaza (eEDES) i određenih pilot-projekata. Kako bi se osigurala njegova dugoročna održivost, Komisija je donijela prijedlog da se njegov daljnji razvoj i održavanje povjere Agenciji EU-a za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde.

(11) Komunikacija Komisije, Program rada Komisije za 2021., Vitalna Unija u nestabilnom svijetu, COM(2020) 690 final.

(12) Direktiva (EU) […/…] Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP radi njezina usklađivanja s pravilima EU-a o zaštiti osobnih podataka (SL L ...).

(13) Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.).

(14) Komunikacija Komisije o strategiji EU-a za sigurnosnu uniju, COM(2020) 605 final.

(15) Komunikacija Komisije, Agenda EU-a za borbu protiv terorizma, COM(2020) 795 final.

(16) Komunikacija Komisije o Strategiji EU-a za suzbijanje organiziranog kriminala za razdoblje 2021.–2025., COM(2021) 170 final.

(17) Odluka Vijeća (EU) 2021/7072 od 16. ožujka 2021.

(18) Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).

(19) Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP (SL L 135, 24.5.2016., str. 53.).

(20) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(21) Uredba (EU) 2019/1896 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenoga 2019. o europskoj graničnoj i obalnoj straži i stavljanju izvan snage uredaba (EU) br. 1052/2013 i (EU) 2016/1624 (SL L 295, 14.11.2019., str. 1.).

(22) JOIN/2020/18 final.

(23) COM 2020/823 final.

(24) Prekogranično digitalno kazneno pravosuđe, Završno izvješće, https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/e38795b5-f633-11ea-991b-01aa75ed71a1/language-en .

(25) SWD(2021) 391.

(26) Članak 8. Povelje Europske unije o temeljnim pravima (dalje u tekstu „Povelja”).

(27) Članak 7. Povelje.

(28) Prekogranično digitalno kazneno pravosuđe, Završno izvješće, https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/e38795b5-f633-11ea-991b-01aa75ed71a1/language-en , str. 244.

(29) U studiji se predviđaju određeno razdoblje održavanja i ukupan iznos od 39 milijuna EUR. Budući da trenutačni proračun EU-a (višegodišnji financijski okvir – VFO) obuhvaća samo razdoblje do 2027., troškovi održavanja za 2028. i 2029. oduzeti su od tog iznosa.

(30) Prekogranično digitalno kazneno pravosuđe, Završno izvješće, https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/e38795b5-f633-11ea-991b-01aa75ed71a1/language-en , str. 265. i dalje.

(31) [….].

(32) Uredba (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o Agenciji Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) te zamjeni i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2002/187/PUP (SL L 295, 21.11.2018., str. 138.).

(33) Odluka Vijeća 2005/671/PUP od 20. rujna 2005. o razmjeni informacija i suradnji u vezi s kaznenim djelima terorizma (SL L 253, 29.9.2005., str. 22.).

(34) Direktiva (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP i o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP (SL L 88, 31.3.2017., str. 6.).

(35) Odluka Vijeća 2008/976/PUP od 16. prosinca 2008. o Europskoj pravosudnoj mreži (SL L 348, 24.12.2008., str. 130.).

(36) Uredba (EU) […/…] Europskog parlamenta i Vijeća o digitalizaciji pravosudne suradnje i pristupu pravosuđu u građanskim, trgovačkim i kaznenim predmetima (SL L...).

(37) Uredba (EU) […/…] Europskog parlamenta i Vijeća o digitalizaciji pravosudne suradnje i pristupu pravosuđu u građanskim, trgovačkim i kaznenim predmetima (SL L...).

(38) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(39) https://joinup.ec.europa.eu/collection/nifo-national-interoperability-framework-observatory/european-interoperability-framework.

(40) Sporazum između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane (SL L 149, 30.4.2021., str. 10.).

(41) Odluka Vijeća (EU) 2021/7072 od 16. ožujka 2021.

(42) Odluka Vijeća 2008/976/PUP od 16. prosinca 2008. o Europskoj pravosudnoj mreži (SL L 348, 24.12.2008., str. 130.).

(43) Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(44) Komunikacija Komisije o strategiji EU-a za sigurnosnu uniju, COM(2020) 605 final.

(45) Komunikacija Komisije, Agenda EU-a za borbu protiv terorizma, COM(2020) 795 final.

(46) Komunikacija Komisije „Digitalizacija pravosuđa u Europskoj uniji – Paket mogućih instrumenata”, COM(2020) 710 final, 2.12.2020.

(47) Komunikacija Komisije o Strategiji EU-a za suzbijanje organiziranog kriminala za razdoblje 2021.–2025., COM(2021) 170 final.

(48) Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx

(49) Uredba (EU) 2017/1727.

(50) https://europa.eu/european-union/sites/default/files/docs/body/joint_statement_and_common_approach_2012_en.pdf .

(51) Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(52) EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(53) Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(54) Tehnički troškovi iz glave 3. uključuju troškove poslovanja i održavanja jer su svi troškovi povezani sa sustavom vođenja predmeta trenutačno izdvojeni u okviru glave 3.

(55) Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upisati predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021.). Isto vrijedi i za ostale godine.

(56) Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr.: broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica itd.).

(57) Kako je opisan u odjeljku 1.4.2. „Posebni ciljevi”.

(58) Procijenjeni troškovi za osoblje kumulativni su i temelje se na prosječnim troškovima za privremeno i ugovorno osoblje, indeksiranima prema koeficijentu ispravka koji se primjenjuju za Nizozemsku od srpnja 2020. (113,9 %).

(59) Kumulativno. Broj naveden za svaku godinu označava broj starih zaposlenika iz prethodnih godina i broj novih zaposlenika. Ukupan broj novih zaposlenika (25) dosegnut će se 2027.

(60) UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(61) U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(62) Uglavnom za fondove kohezijske politike EU-a, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo i akvakulturu (EFPRA).

(63) Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer), navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon odbitka od 20 % na ime troškova naplate.

Choose the experimental features you want to try