Objava zahtjeva za izmjenu specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 105. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća

(2019/C 316/09)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 98. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od dva mjeseca od datuma ove objave.

ZAHTJEV ZA IZMJENU SPECIFIKACIJE PROIZVODA

„Priorat/Priorato”

Referentni broj: PDO-ES-A1560-AM02

Datum početka primjene: 6.11.2014.

1.   Pravila koja se primjenjuju na izmjenu

Članak 105. Uredbe (EU) br. 1308/2013 – izmjena koja nije manja

2.   Opis i razlozi za izmjenu

2.1.   Šira definicija rancio vina

Opis:

Definicija rancio vina proširena je kako bi se njome obuhvatila definicija slatkog rancio vina s udjelom neprevrelog šećera, izraženog kao kombinacija glukoze i fruktoze, većim od ili jednakim 45 g/l.

Shodno tomu izmijenjeni su točka (a) odjeljka 2.1.2. specifikacije i odjeljak 2.4. jedinstvenog dokumenta. U potonjem se izmjena sastoji od preinačenja pojedinosti o aromi vina u vezi s njegovim organoleptičkim svojstvima.

Obrazloženje:

To razlika nije napravljena zbog specifičnih uvjeta proizvoda, nego s namjerom poboljšanja definicije konačnog proizvoda s obzirom na razinu dobivenog šećera kako bi se potrošačima pružile preciznije informacije o proizvodu.

2.2.   Bolja definicija prirodno slatkog vina

Opis:

Definiciji je dodana sljedeća rečenica: „Fermentacija tih vina može se prekinuti dodavanjem vinskog alkohola kada je najmanje 7 % vol. dobiveno prirodno.”

Shodno tomu izmijenjena je točka (e) odjeljka 2.1.2. specifikacije. Jedinstveni dokument nije promijenjen.

Obrazloženje:

Cilj je definiciju prirodno slatkog vina poboljšati nadopunjavanjem uvjetima koji moraju biti zadovoljeni ako se tijekom njegove proizvodnje dodaje vinski alkohol.

2.3.   Uključivanje nove vrste vina

Opis:

Uključeno je vino od prezrelog grožđa. Unutar ove kategorije određeno je da je vimblanc tradicionalni proizvod pojedinih sela u području obuhvaćenom oznakom izvornosti, kao što su La Morera de Montsant ili Scala Dei. Dobiva se od sorte Grenache noir i povijesno se proizvodilo fermentacijom u hrastovim posudama najveće zapremnine 100 litara.

Shodno tomu specifikaciji je dodan odjeljak 2.1.3., a odjeljak 2.4. jedinstvenog dokumenta izmijenjen je.

Obrazloženje:

Cilj je proširiti zaštitu na slatka vina koja se proizvode bez dodavanja vinskog alkohola i koja ne dosegnu najmanju stvarnu alkoholnu jakost od 15 % u skladu sa zahtjevima za prirodno slatka vina.

2.4.   Uključivanje najmanje stvarne i ukupne alkoholne jakosti crnih vina

Opis:

Najmanja (stvarna i ukupna) alkoholna jakost crnog vina utvrđena u opisu vina navedenom u točki (b) odjeljka 2.1.1. specifikacije dodana je odjeljku o analitičkim svojstvima.

Shodno tomu izmijenjeni su odjeljak 2.2.1. specifikacije i odjeljak 2.4. jedinstvenog dokumenta.

Obrazloženje:

Budući da najveća stvarna i ukupna alkoholna snaga moraju biti utvrđene za svaku vrstu proizvoda obuhvaćenu ZOI-jem, bila je pogreška što ih se nije uključilo za crna vina. Ta je pogreška ispravljena.

2.5.   Uključivanje analitičkih svojstava nove vrste vina

Opis:

U skladu s uključivanjem vina od prezrelog grožđa uključena su analitička svojstva tih vina kako bi se utvrdili njihovi analitički parametri (stvarna i ukupna alkoholna jakost, hlapljiva kiselost, ukupna kiselost, neprevreli šećeri i sumporov dioksid).

Shodno tomu izmijenjeni su odjeljak 2.2.3. specifikacije i odjeljak 2.4. jedinstvenog dokumenta.

Obrazloženje:

Budući da ograničenja tih parametara moraju biti utvrđena za svaku vrstu proizvoda obuhvaćenog ZOI-jem, analitička svojstva novih vrsta vina moraju se utvrditi uvijek kada se takva vina uključuju.

2.6.   Poboljšan organoleptički profil likerskih vina

Opis:

Organoleptička svojstva tih vina u pogledu izgleda, arome i okusa dodana su i podrobno utvrđena.

Shodno tomu izmijenjeni su odjeljak 2.3.2. specifikacije i odjeljak 2.4. jedinstvenog dokumenta.

Obrazloženje:

U cilju provjere usklađenosti sa specifikacijom u pogledu organoleptičkih svojstava utvrđenih za proizvod zahtijeva se najveća moguća razina detaljnosti.

2.7.   Uključivanje organoleptičkog opisa za slatko rancio vino

Opis:

U skladu s njegovim uključenjem u specifikaciju, posebni slučaj slatkog rancio vina uključen je u organoleptička svojstva rancio vina. Cilj je utvrditi organoleptičke parametre za proizvode ove vrste, u skladu s prethodno navedenim podacima te rezultatima dobivenima i u senzorskoj analizi koju je provelo regulatorno vijeće za ZOI „Priorat” i u studiji o organoleptičkim svojstvima vina te vrste.

Shodno tomu izmijenjeni su točka (a) odjeljka 2.3.2. specifikacije i odjeljak 2.4. jedinstvenog dokumenta.

Obrazloženje:

U specifikacijama ZOI-ja potrebno je navesti organoleptički opis za sve proizvode obuhvaćene ZOI-jem.

2.8.   Uključivanje organoleptičkog opisa za vino od prezrelog grožđa

Opis:

U skladu s uključivanjem vina od prezrelog grožđa uključena su organoleptička svojstva tih vina. Cilj je utvrditi organoleptičke parametre za proizvode ove vrste, u skladu s prethodno navedenim podacima te rezultatima dobivenima i u senzorskoj analizi koju je provelo regulatorno vijeće za ZOI „Priorat” i u studiji o organoleptičkim svojstvima vina te vrste.

Shodno tomu izmijenjeni su odjeljak 2.3.3. specifikacije i odjeljak 2.4. jedinstvenog dokumenta.

Obrazloženje:

U specifikacijama ZOI-ja potrebno je navesti organoleptički opis za sve proizvode obuhvaćene ZOI-jem.

2.9.   Novi položaj odjeljka o oznakama i brisanje određenih oznaka

Opis:

Premješten je odjeljak 2.4. specifikacije („Oznake povezane s dozrijevanjem i/ili proizvodnjom”). On je sada pododjeljak C odjeljka 8.3. specifikacije, koji je nov.

Nadalje, izbrisane su definicije oznaka Crianza, Reserva i Gran Reserva jer su one već uređene kao tradicionalni izrazi, stoga su i dalje navedene u odjeljku 8.5. specifikacije.

Shodno tomu izmijenjen je odjeljak 2.4. specifikacije. Jedinstveni dokument nije promijenjen.

Obrazloženje:

Sadržaj odjeljka koji je premješten ne pripada pod opis proizvoda, nego se u njemu utvrđuju uvjeti za upotrebu određenih oznaka na etiketi. Kao rezultat toga on je sada pododjeljak odjeljka 8.3., u kojem je riječ o toj temi („Dodatne odredbe u pogledu označavanja. Prezentacija i označavanje proizvodâ”).

Definicije tih triju tradicionalnih pojmova izbrisane su s ciljem poštivanja tradicionalnih oznaka specifičnih za to područje. Te tri oznake nisu povezane s tradicionalnim oznakama područja, što pokazuje i manjak njihove povijesne povezanosti s vinima Priorat.

2.10.   Promjene u praksama uzgoja

Opis:

Izbrisan je tekst koji se odnosi na broj pupova po trsu.

Nadalje, originalni tekst specifikacije prilagođen je tako da se izričito odnosi na potrebu korištenja poljoprivrednih praksi usmjerenih na održavanje jedinstvenosti vinâ i poštovanje tradicionalnih proizvoda područja obuhvaćenog oznakom izvornosti.

Štoviše, tekst koji se odnosi na praksu navodnjavanja promijenjen je jedino i isključivo radi toga da bi se navodnjavanje dopustilo kao mjera s ciljem osiguravanja dobrobiti biljke i grožđa.

Osim toga, za nove nasade najmanja gustoća sadnje povećana je s 2 500 na 3 000 pupova po hektaru.

Shodno tomu izmijenjeni su odjeljak 3. specifikacije („Prakse uzgoja”) i odjeljak 2.5.1. jedinstvenog dokumenta.

Obrazloženje:

Provjere pupova ukinute su s ciljem pojednostavljivanja pokazateljâ za dobivanje proizvoda najviše kvalitete. Studije o procjeni i kontroli prinosa vinograda pokazuju da broj pupova mora biti proporcionalan vitalnosti svakog trsa pojedinačno, a ne općenito. Potrazi za najkvalitetnijim grožđem, koja je općenito povezana s ograničenjem prinosa vinove loze, mora se pristupiti različito, ovisno o sortama, zemljištima i godinama, uz procjenu konkretne situacije vinogradâ. Kvaliteta se može kontrolirati i s pomoću tehnika koje ne uključuju broj pupova, a koje su usmjerene prema istom cilju.

Pravila u pogledu navodnjavanja promijenjena su jedino i isključivo radi toga da bi se navodnjavanje dopustilo kao mjera s ciljem osiguravanja dobrobiti biljke i grožđa.

Gustoća sadnje povećana je u skladu s podacima zabilježenima o vinovim lozama u području obuhvaćenom oznakom izvornosti i aktualnim studijama u tom području kojima se u obzir uzima kvaliteta dobivenog grožđa i koje su usmjerene na proizvodnju visokokvalitetnog grožđa s prinosima optimalne kvalitete.

2.11.   Drukčiji proizvodni dogovori za vina koja će nositi ime manje zemljopisne jedinice

Opis:

Da bi vino nosilo ime jedne od dvanaest manjih zemljopisnih jedinica utvrđenih u specifikaciji, mora biti proizvedeno i dozrijevati odvojeno u vinariji.

Shodno tomu izmijenjeni su odjeljak 3. („Proizvodne metode”) i odjeljak 2.5.1. jedinstvenog dokumenta.

Obrazloženje:

Kako bi se upućivanja na manja zemljopisna područja na etiketi mogla provjeriti (radi sljedivosti), ključno je da se u proizvodnom postupku napravi to razgraničenje.

2.12.   Proširenje određenog zemljopisnog područja

Opis:

Zemljište 99 u zoni 2 općine Falset dodano je zemljišnim posjedima koji čine dio područja proizvodnje ZOI-ja „Priorat”.

Shodno tomu izmijenjeni su odjeljak 4.1. specifikacije i odjeljak 2.6. jedinstvenog dokumenta.

Obrazloženje:

Kada su podaci preneseni u trenutačnu specifikaciju, zbog pogreške u pisanju (administrativne pogreške) taj posjed nije bio uključen u područje proizvodnje. Na temelju kartografskih podataka dostupnih u području obuhvaćenom oznakom izvornosti i geografije toga područja, zemljište koje je predmet ove izmjene savršeno se uklapa u granice područja proizvodnje i ima odgovarajuće klimatske i geološke aspekte, što je dokazano prisutnošću tala tipičnih za ostatak područja obuhvaćenog oznakom izvornosti. Konkretno, zemljište je smješteno unutar središnjeg dijela općine Falset, koja je obuhvaćena zaštićenom oznakom izvornosti „Priorat”. Uključuje područja koja su jasno okrenuta prema jugu i sačinjena od stijena hornfels, koje su zbog velike razine kontaktnog metamorfizma jako fragmentirane, i koja se odlikuju istim tlom kao na drugim zemljištima u području proizvodnje.

2.13.   Razgraničavanje dvanaest manjih zemljopisnih jedinica

Opis:

Sastavljen je odjeljak 4.2. specifikacije, u kojem su navedena imena i granice dvanaest manjih zemljopisnih područja. To proizvođačima registriranima u manjim zemljopisnim jedinicama omogućuje da se koriste odgovarajućim imenom za prezentaciju i označavanje proizvoda ako tako odluče.

Shodno tomu dodan je odjeljak 4.2. specifikacije i izmijenjen odjeljak 2.9. jedinstvenog dokumenta.

Obrazloženje:

Ključno je da se svaka jedinica odredi tako da se imena kojima se upućuje na manju zemljopisnu jedinicu mogu upotrijebiti za prezentaciju i označavanje.

Proizvodi obuhvaćeni ZOI-jem tradicionalno su ponekad nazivani prema imenu sela iz kojeg potječu. Kako bi se uredilo pravo korištenja imena kojima se upućuje na manju zemljopisnu jedinicu, granice i ime svake manje zemljopisne jedinice moraju se odrediti na jasan, precizan i detaljan način tako da se to ime može upotrebljavati za sve proizvode obuhvaćene ZOI-jem (po želji) i da njihovo podrijetlo bude jasno navedeno.

2.14.   Uključivanje nove sorte

Opis:

Sorta Viognier dodana je na popis odobrenih sorti kao sekundarna sorta.

Shodno tomu izmijenjen je odjeljak 6. specifikacije. Jedinstveni dokument nije promijenjen.

Obrazloženje:

U skladu s izvješćem o edafoklimatskim i agronomskim svojstvima sorte Viognier, obuhvaćenom kvalificiranom oznakom izvornosti „Priorat”, i njezinom prilagodljivošću u eksperimentalnim poljima, spomenuta sorta dodana je na popis odobrenih sorti. U tu su svrhu u obzir uzeti edafoklimatska svojstva i agronomske performanse sorte Viognier te njezina prilagodljivost u eksperimentalnim poljima zaštićene oznake izvornosti „Priorat”. U obzir su uzete i organoleptičke analize i rezultati za eksperimentalna vina te sorte, kojima se određuje prikladnost za uključivanje u niz sorti odobrenih u proizvodnji vina obuhvaćenih ZOI-jem „Priorat”.

2.15.   Bolje formuliranje u pogledu povezanosti

Opis i razlozi:

Shodno tomu izmijenjeni su odjeljci 7.2. i 7.3. specifikacije i odjeljak 2.8. jedinstvenog dokumenta.

Opis povezanosti poboljšan je kako bi se osigurao bolji opis svih vinskih proizvoda.

2.16.   Opravdanje za punjenje boca na mjestu podrijetla

Opis i razlozi:

Izmijenjeni su odjeljak 8.2. specifikacije i odjeljak 2.9. jedinstvenog dokumenta.

Pruženo je bolje opravdanje zahtjeva da se boce pune unutar određenog područja.

2.17.   Nova ograničenja u vezi s označavanjem

Opis:

Postavljeno je ograničenje najveće visine znakova na etiketi kojima se upućuje na općinu i poštanski broj u adresi punionice ili otpremnika, osim kada se na etiketi nalazi ime manje zemljopisne jedinice koja ispunjava uvjete za korištenje.

Utvrđeno je i da se imena manjih zemljopisnih jedinica ne smiju koristiti na etiketi ako nisu ispunjeni uvjeti za njihovu upotrebu.

Shodno tomu izmijenjeni su pododjeljak A odjeljka 8.3. specifikacije i odjeljak 2.9. jedinstvenog dokumenta.

Obrazloženje:

Kako bi se izbjegla zabuna o podrijetlu grožđa u vinima na čijim se etiketama ne smije upućivati na manju zemljopisnu jedinicu, visina znakova kojima se označava ime općine u kojoj se vino puni u boce ne smije biti veća od 3 mm, osim ako ono ne odgovara imenu manje zemljopisne jedinice koja ispunjava uvjete za korištenje.

Nadalje, nakon što se ta imena urede, ne smije ih se upotrebljavati ako zahtjevi u pogledu njih nisu ispunjeni u specifikaciji.

2.18.   Uvjeti za korištenje manjih zemljopisnih jedinica

Opis:

Pododjeljak B. odjeljka 8.3. specifikacije izrađen je radi utvrđivanja uvjeta za upotrebu imena manjih zemljopisnih jedinica iz odjeljka 4.2. toga dokumenta.

Shodno tomu sastavljen je pododjeljak B. odjeljka 8.3. specifikacije. Jedinstveni dokument nije promijenjen.

Obrazloženje:

U skladu sa zakonodavstvom EU-a države članice mogu urediti svoje pravo na korištenje imena koja se odnose na manje zemljopisne jedinice.

2.19.   Uklanjanje tradicionalnog izraza

Opis:

S popisa tradicionalnih izraza uklonjeno je sljedeće: „vino de finca/vino de pago” (vino proizvedeno samo na jednom imanju).

Shodno tomu izmijenjen je odjeljak 8.5. specifikacije. Jedinstveni dokument nije promijenjen.

Obrazloženje:

Budući da je „vino de finca” uređen izraz za označavanje, a „vino de pago” tradicionalni izraz naveden za Španjolsku u EU-ovu registru E-Bacchus, ne može ih se smatrati sinonimima. Stoga je ta pogreška ispravljena.

2.20.   Iznimke u pogledu prinosa

Opis:

Odjeljak 8.6. sastavljen je da bi se dopustile iznimke u pogledu najveće gustoće sadnje i prinosa vina. Te se iznimke primjenjuju u slučajevima velike gustoće sadnje i u iznimnim slučajevima, kada su dopuštena povećanja prinosa do 10 % za grožđe i 4 % za vino.

Shodno tomu specifikaciji je dodan novi odjeljak (odjeljak 8.6.), a izmijenjen je odjeljak 2.5.2. jedinstvenog dokumenta.

Obrazloženje:

Različite studije o novim trendovima u praksama uzgoja upućuju na to da je grožđe visoke kvalitete ako je dobiveno u vinogradima s velikom gustoćom sadnje. Ta zemljišta velike gustoće definirana su kao zemljišta s između 5 000 i 9 000 sadnica vinove loze po hektaru. Analiza zemljišta u području obuhvaćenom oznakom izvornosti u pogledu velike gustoće sadnje, kao i prinosa grožđa na tim zemljištima, pokazuje je da je prinos grožđa veći na zemljištima s velikom gustoćom sadnje, ali da to ne utječe na kvalitetu i autentičnost dobivenih proizvoda. Kako bi se specifikacija što je moguće više uskladila s tim činjenicama, za zemljišta s velikom gustoćom sadnje uključen je promjenljivi prinos. Najveća dopuštena proizvodnja povećana je na 6 000 kg/ha za crne sorte i 8 000 kg/ha za bijele sorte, plus zbroj od 0,5 kg za svaki trs zasađen u proizvodnji koja je veća od 5 000 trsova/ha.

To upućivanje na vinograde s velikom gustoćom sadnje temelji se na strategiji za kvalitetu koja je prihvaćena u području obuhvaćenom ZOI-jem „Priorat”. Ta se praksa, za koju bismo željeli da bude prepoznata u području ZOI-ja, sastoji od sadnje puno većeg broja trsova u vinogradu nego što je uobičajeno. Tim je biljkama potrebno više truda kako bi izrasle, što kao posljedicu ima manji prinos voća. No grožđe koje rodi kvalitetom je superiornije od onoga koje bi bilo dobiveno da je gustoća sadnje konvencionalnija. Iako je prinos po biljci (trsu) niži, činjenica da ima više biljaka po hektaru znači da je na tim posjedima proizvodnja po hektaru malo veća, što opravdava izmjenu u vezi s povećanjem prinosâ tih vinograda.

Iz tehničke perspektive velike gustoće sadnje dovode do manjih, opuštenijih grozdova s manjim bobicama. To znači da je omjer kožice i pulpe grožđa bolji, što tijekom fermentacije vinu daje veću koncentraciju korisnih elemenata, osobito u pogledu boje.

Razne studije pokazuju da se povećanjem gustoće sadnje u siromašnim tlima povećava kapacitet tla za uzgoj. U slučaju vina „Priorat” veća gustoća znači da trsovi imaju manje lišća i grožđa. Zbog toga im je ljeti lakše izdržati manjak vode i omogućen je prinos grozdova koji imaju manje bobice, zbog čega su lakši. Činjenica da po biljci ima manje grozdova i da su oni manje veličine doprinosi povećanju kvalitete. Međutim, zbog činjenice da po četvornom metru ima više biljaka povećava se ukupna proizvodnja grupe biljaka.

Stoga su prilagođene i najveće granice proizvodnje za vino koje potječe sa zemljišta s velikom gustoćom sadnje.

Kako bi se osigurala usklađenost s pravilima koja su trenutačno na snazi, uključena je mogućnost prilagodbe granice najveće dopuštene proizvodnje vina po hektaru do četiri postotna boda u određenim tržišnim godinama zbog klimatoloških razloga ili da bi se razlikovale godine berbe. To je u skladu s odredbama Uredbe o oznaci izvornosti, nalogom ARP/188/2006 od 18. travnja 2006. Vlade autonomne zajednice Katalonije, kojim se odobrava Uredba o kvalificiranoj oznaci izvornosti „Priorat”.

2.21.   Povećan prinos bijelih sorti

Opis:

Kad je riječ o bijelim sortama, granica proizvodnje povećana je sa 6 000 kg/ha na 8 000 kg/ha, a granica ekstrakcije s 39 hl/ha na 52 hl/ha.

Shodno tomu izmijenjeni su odjeljak 5. specifikacije i odjeljak 2.5.2. jedinstvenog dokumenta.

Obrazloženje:

Kako bi se pravila prilagodila različitim praksama proizvodnje grožđa i vina kojima se omogućava dobivanje proizvoda najveće kvalitete, prilagođeni su najveći prinosi. To je učinjeno u skladu s podacima i zapisima o području obuhvaćenom oznakom izvornosti, kao i podacima iz „izvješćâ o berbi” za berbe 2010., 2011., 2012. i 2013., koji pokazuju da su prosječni prinosi za bijele sorte veći od onih za crne sorte. Cilj izmjene jest odraziti to stanje uz uzimanje u obzir kvalitete bijelih vina i nenarušavanje njihove autentičnosti.

Zbog primjenjivanja najveće stope pretvorbe grožđa u vino, za bijele sorte uslijedit će nova ograničenja u pogledu ekstrakcije.

2.22.   Promjena adrese kontrolnog tijela

Opis i razlozi:

Podaci o certifikacijskom tijelu izmijenjeni su zbog promjene adrese.

Shodno tomu izmijenjen je odjeljak 9.1. specifikacije. Jedinstveni dokument nije promijenjen.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1.   Naziv proizvoda

Priorat/Priorato

2.   Država članica

Španjolska

3.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – Zaštićena oznaka izvornosti

4.   Kategorije proizvoda od vinove loze

1.

Vino

3.

Likersko vino

16.

Vino od prezrelog grožđa

5.   Opis vina

VINO – bijela i rosé vina te vina proizvedena samo na jednom imanju („vinos de finca”)

Čista, bistra i sjajna. Prikladnog aromatskog intenziteta i kvalitete.

Bijela vina: odvažne, voćne, cvjetne ili mliječne arome. Uravnotežena, blaga i svježa.

Bijelo vino koje je dozrijevalo u drvenim bačvama: arome voća i/ili začina. Okusom je uravnoteženo i dobro strukturirano na nepcu.

Rosé vina: voćne i/ili cvjetne arome. Voćno na nepcu, dobre postojanosti te prikladnog početnog okusa i razvoja na nepcu.

Ako su vina usto proizvedena samo na jednom imanju, moraju biti čistog i bistrog izgleda, prikladnog aromatskog intenziteta i dobre strukture na nepcu.

—	Hlapljiva kiselost: vina stara manje od godinu dana: 16,5 meq/l; vina stara više od godinu dana: 18 meq/l.

—	Najviše SO2: 200 mg/l ako je sadržaj šećera < 5 g/l; 250 mg/l ako je veći od ili jednak 5 g/l.

—	Za granice koje nisu označene potrebno je poštovati relevantno zakonodavstvo.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)	13
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti	3,5 u gramima po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

VINO – crna vina i vina proizvedena samo na jednom imanju

Čista, bistra i sjajna. Voćnih i/ili cvjetnih i/ili mineralnih primarnih aroma. Uravnotežen početni okus i razvoj na nepcu, strukturirano i svježe.

Ako dozrijevaju u drvenim bačvama: na pogled čisto i bistro vino. Ravnoteža između primarnih, sekundarnih i tercijarnih aroma. Intenzivno i ugodno. Počinje i na nepcu se razvija s ispravnom strukturom tanina.

Ako su vina usto proizvedena samo na jednom imanju, moraju biti čistog i bistrog izgleda, prikladnog aromatskog intenziteta i dobre strukture na nepcu.

—	Hlapljiva kiselost: vina stara manje od godinu dana: 16,5 meq/l; vina stara više od godinu dana: 20 meq/l.

—	Najveći sadržaj sumporova dioksida: 150 mg/l ako je sadržaj šećera < 5 g/l; 200 mg/l ako je veći od ili jednak 5 g/l.

—	Za granice koje nisu označene potrebno je poštovati relevantno zakonodavstvo.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)	13,5
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti	3,5 u gramima po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

LIKERSKO VINO (rancio vino, slatko likersko vino, bijelo vino Mistela, crno vino Mistela, prirodno slatko vino)

Rancio vino: čistog i bistrog izgleda, s bojom od rubincrvene do smeđe s tonovima terakote. Tercijarne arome specifične za dozrijevanje. Primjetna hlapljiva kiselost, s mogućim aromama sušenog voća. Uravnotežena kiselost i bogat okus.

Slatko rancio vino: u pogledu izgleda i arome isto kao prethodno. U pogledu okusa: naglašena masnoća i primjetna slatkoća.

Slatko likersko vino: vina moraju biti čistog i bistrog izgleda. Arome voća i/ili cvijeća i/ili začina i/ili sušenog voća. Na nepcu dobra masnoća i primjetna slatkoća.

Bijelo vino Mistela: čisto i bistro, slamnatožute boje s mogućim notama zlatne. Arome svježeg grožđa koje su cvjetne, voćne i/ili pikantne. Dobre masnoće, uravnotežene kiselosti i primjetne slatkoće.

Crno vino Mistela: isto kao prethodno, ali crvene boje s mogućim notama ljubičaste.

Prirodno slatko vino: čistog i bistrog izgleda. Arome voća i/ili cvijeća i/ili začina i/ili sušenog voća. Moguće tercijarne arome. Na nepcu dobra masnoća i primjetna slatkoća.

—	Hlapljiva kiselost: bijela i rosé vina: Najviše 18 meq/l; crna vina: Najviše 20 meq/l; rancio vina: najviše 40 meq/l;

—	Najveći sadržaj sumporova dioksida: 150 mg/l ako je sadržaj šećera < 5 g/l; 200 mg/l ako je veći od ili jednak 5 g/l.

—	Za granice koje nisu označene potrebno je poštovati relevantno zakonodavstvo.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)	15
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti	3,5 u gramima po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

VINO OD PREZRELOG GROŽĐA

Vino od prezrelog grožđa proizvedeno bez umjetnog povećavanja prirodne alkoholne jakosti, u kojem alkohol u cijelosti dolazi iz fermentacije. Prirodne alkoholne jakosti veće od 15 % vol. i najmanje stvarne alkoholne jakosti od 13,5 % vol.

Unutar te kategorije vina vimblanc se smatra vinom koje se dobiva od mošta sorte Grenache noir i fermentira u spremnicima, po mogućnosti od hrastovine, s najvećom zapremninom od 100 litara.

Čistog i bistrog izgleda. Mlada vina vimblanc trebala bi biti ljubičastocrvene boje koja može biti različitog intenziteta, dok stara vina vimblanc mogu biti čak boje rubina. Arome sušenog voća. Moguće tercijarne arome. Na nepcu dobra masnoća i primjetna slatkoća.

—	Hlapljiva kiselost: vina stara manje od godinu dana: najviše 16,5 meq/l; bijela i rosé vina stara više od godinu dana: najviše 18 meq/l; crna vina stara više od godinu dana: najviše 20 meq/l.

—	Najveći sadržaj sumporova dioksida: bijela i rosé vina: 200 mg/l; crna vina: 150 mg/l.

—	Za granice koje nisu označene potrebno je poštovati relevantno zakonodavstvo.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)	13,5
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti	3,5 u gramima po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

6.   Enološki postupci

a.   Osnovni enološki postupci

Prakse uzgoja

Prakse uzgoja moraju biti tradicionalne prakse s ciljem dobivanja grožđa najboljih značajki.

Tijekom cijelog uzgoja moraju se poštovati i fiziološka ravnoteža biljke i okoliš te primjenjivati agronomsko znanje potrebno za dobivanje grožđa u optimalnom stanju za proizvodnju vina.

Vinova loza mora se uzgajati s pomoću tradicionalne metode račvastog uzgoja i bilo koje druge metode kojom se osigurava najbolja kvaliteta i bogatstvo arome vina.

Najmanja je gustoća sadnje 2 500, a najveća 9 000 trsova po hektaru. Za nove nasade od 1. siječnja 2013. najmanja gustoća sadnje iznosi 3 000, a najveća 9 000 trsova po hektaru.

Praksa navodnjavanja, koju se prethodno mora odobriti, smije se provoditi samo ako je ono neophodno za preživljavanje biljke ili kako bi se osigurala ili poboljšala kvaliteta grožđa.

Berba bi se po mogućnosti trebala obavljati ručno. Zaštićena vina smiju se proizvoditi samo od grožđa sa sljedećim najmanjim potencijalnim alkoholnim jakostima: 12,5 % vol. za vina crnih sorti i 12 % vol. za vina bijelih sorti.

Ograničenja relevantna za vinifikaciju

U proizvodnji mošta moraju se slijediti tradicionalne prakse u kojima se koristi tehnologija usmjerena na optimizaciju kvalitete vina. Za ekstrakciju mošta ili vina i odvajanje od kožica/komina trebao bi se primjenjivati odgovarajući pritisak, čime se osigurava da se od svakih 100 kg ubranog grožđa dobije najviše 65 litara vina.

Vina koja se proizvode kao vina proizvedena samo na jednom imanju moraju se proizvoditi i dozrijevati potpuno odvojeno u vinariji te ih se uvijek mora moći prepoznati. Najveći odobreni prinos grožđa koje će se upotrebljavati za proizvodnju vina proizvedenog samo na jednom imanju 15 % je manji od prinosa utvrđenog za zaštićenu oznaku izvornosti. Tehnike koje se primjenjuju u berbi, transportu i rukovanju grožđem, prešanju, kontroli fermentacije, enološkim postupcima koji se upotrebljavaju tijekom procesa dobivanja vina i dozrijevanju vina trebale bi omogućiti dobivanje proizvodâ najveće kvalitete.

Vina na čijim se etiketama smije upućivati na manju zemljopisnu jedinicu moraju biti proizvedena i moraju dozrijevati odvojeno u vinariji, i uvijek ih se mora moći prepoznati.

b.   Najveći prinos

Crne sorte:

6 000 kilograma grožđa po hektaru

Crne sorte:

39 hektolitara po hektaru

Bijele sorte:

8 000 kilograma grožđa po hektaru

Bijele sorte:

52 hektolitra po hektaru

Crne sorte koje će se koristiti za proizvodnju vina proizvedenog samo na jednom imanju

5 100 kilograma grožđa po hektaru

Bijele sorte koje će se koristiti za proizvodnju vina proizvedenog samo na jednom imanju

6 800 kilograma grožđa po hektaru

Crne sorte podrijetlom sa zemljišta velike gustoće (5 000 do 9 000 trsova po hektaru). Najvećem prinosu dodano je 0,5 kg za svaki trs zasađen kao dio proizvodnje koja je veća od 5 000 trsova po hektaru.

6 000 kilograma grožđa po hektaru

Crne sorte podrijetlom sa zemljišta velike gustoće (5 000 do 9 000 trsova po hektaru). Najvećem prinosu dodano je 0,325 hl za svakih 100 trsova zasađenih kao dio proizvodnje koja je veća od 5 000 trsova po hektaru.

39 hektolitara po hektaru

Bijele sorte koje potječu sa zemljišta velike gustoće (5 000 do 9 000 trsova po hektaru). Najvećem prinosu dodano je 0,5 kg za svaki trs zasađen kao dio proizvodnje koja je veća od 5 000 trsova po hektaru.

8 000 kilograma grožđa po hektaru

Bijele sorte koje potječu sa zemljišta velike gustoće (5 000 do 9 000 trsova po hektaru). Najvećem prinosu dodano je 0,325 hl za svakih 100 trsova zasađenih kao dio proizvodnje koja je veća od 5 000 trsova po hektaru.

52 hektolitra po hektaru

7.   Razgraničeno zemljopisno područje

Bellmunt del Priorat, Gratallops, El Lloar, La Morera de Montsant i selo Escaladei, Poboleda, Porrera, Torroja del Priorat, La Vilella Alta, La Vilella Baixa, sjeverni dio općine Falset, uključujući zone 1, 4, 5, 6, 7, 21 i 25 u cijelosti; zemljišta 38, 39, 40, 71, 92, zapadni dio zemljišta 93 (1,69 ha), zemljišta 96, 97, 98, 99, 100, 101, sjeverni dio zemljišta 102 (0,16 ha), zemljišta 103, 104, 105, 106, 107, 108, 109, 110, 111, 112, 113, 114, 115, 116, 117, 118, 119, 120, 121, 122, 123, 124, 126, 128, 129, 130, 146, 147, 149 i 150 u zoni 2; zemljišta 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 12, 13, 14, 15, 17, 18, 19, 20, 21, 22, 23, 24, 25, 26, 27, 28, 29, 30, 31, 32, 33, 34, 35, 36, 37, 38, 39, 40, 41, 42, 43, 44, 45, 46, sjeverni dio zemljišta 47 (17 ha), sjeverni dio zemljišta 50 (2,6 ha), sjeverni dio zemljišta 52 (3 ha) i sjeverni dio zemljišta 53 (14 ha), zemljišta 54, 55, 56, 57, 58, 59 i 60 u zoni 3; zemljišta 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22, 23, 24, 25, 26, 27, sjeverni dio zemljišta 28 (1,36 ha) i 29 (3,85 ha), zemljišta 63, 69, 72, 73, 74 i 75 u zoni 19; zemljišta 18, 19, 20, 21, sjeverni dio zemljišta 27 (1,36 ha) i 28 (2,04 ha), zemljišta 31, 34, 35, 36, 37, 38, 39, 40, 41, 42, 43, 44, 45, 46, 47, 48, 49, 50, 51, 52, 53, 54, 55, 56, 57, 58, sjeverni dio zemljišta 65 (0,85 ha), zemljišta 67, 69, 70, 71, 75, 76, 77 i 78 u zoni 20; zemljišta 25, 26, 27, 28, 29, 30, 31, 32, 33, 34, 35, 36, 37, 38, 39 i 40 u zoni 22 i zemljišta 9, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 20, 21, 22, 23, 24, 25, 26, 27, 28, 29, 30, 36, 38, 39, 40, 41, 42, 43, 44, 45, 46, 47 i 48 u zoni 24 i istočni dio općine Molar, uključujući zone 5, 6 i 7 u cijelosti i istočni dio zemljišta 8 (0,45 ha) i zemljišta 9, 10, 11, 12, 18, 19, 20, 21, 22, 23, 24, 25, 26, 27, 28, 29, 30, 31, 32, 33, 37, 39, 40, 44, 49, 50, 51, 52, 53, 54, 55, 60, 62, 63, 65 i 68 u zoni 4; zemljišta 29, 30, 31, 38, 39, 40, 41, 42, 43, 44, 45, 46, 47, 48, 49, 50, 51, 52, 53, 54, 55, 56, 57, 58, 59, 60, 61, 62, 63, 64, 65, 66, 67, 68, 69, 71, 72, 73, 74, 75, 76, 77, 78, 79, 80, 81, 82, 84, 85, 86, 87, 88, 89, 90, 91, 92, 93, 94, 95, 96, 97, 98, 99, 100, 101, 102, 103, 105, 106, 107, 108, 109, 110, 111, 112, 113, 114, 115, 116, 117, 118, 119, 120, 121, 122, 123, 124, 125, 126, 127, 128, 129, 130, 131, 132, 133, 134, 135, 136, 137, 138, 139, 140, 141, 142, 143, 144, 145, 146, 147, 148, 149, 150, 151, 152, 153, 154, 155, 156, 157, 158, 159, 160, 161, 162, 163, 164, 165, 166, 167, 169, 170, 171, 172, 173, 174, 176, 194, 197, 198, 201, 203, 204, 205, 206, 207, 208, 209, 211 i 212 u zoni 8; zemljišta 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22, 23, 24, 25, 33, 34, 38, 39, 40, 44 i 45 u zoni 9 i zemljišta 8, 13, 20, 21, 22, 23, 24, 25, 26, 27, 28, 35, 36, 37, 38, 39, 41, 42, 43, 44, 48, 49, 50, 51, 52, 53, 55, 56, 57, 58, 59, 60, 61, 62, 63, 64, 65 i 72 u zoni 10.

8.   Glavne sorte vinove loze

Grenache noir

Mazuela - Samsó

Mazuela - Cariñena

9.   Opis povezanosti

Kad je riječ o prirodnim obilježjima koja utječu na kvalitetu proizvoda, područje obuhvaćeno ZOI-jem „Priorat”, koje je vrlo brdovito, sačinjeno je od materijala iz ere paleozoika, uglavnom škriljevca iz razdoblja devona i karbona. To je najstariji škriljevac u Kataloniji povezan s uzgojem vinove loze. Ta plitka tla koja imaju nizak sadržaj organske tvari uglavnom nastaju raspadanjem škriljevca, poznatim kao llicorell ili llicorella. Korijenje vinove loze u potrazi za vlagom, vodom i hranjivim tvarima silom ulazi u raspadnuti škriljevac, što vinima „Priorat” daje karakteristične mineralne note.

Kad je riječ o klimi, to područje ima jedinstvene klimatske uvjete zbog relativne izolacije od utjecaja mora te istovremene zaštićenosti od hladnih sjevernih vjetrova koju mu pruža planinski lanac Serra de Montsant. Prosječna godišnja temperatura iznosi između 14 i 12 stupnjeva (u najnižem dijelu područja, smještenom u podnožju lanca Serra de Montsant), s primjetnom razlikom u temperaturi između noći i dana. Posebice se ljeti najmanje temperature noću mogu spustiti i na 12 stupnjeva, dok najveće temperature u podne mogu doseći 40 stupnjeva. Površina stjenovitog tla može doseći još veće temperature. Te promjene temperature povoljne su za postupak postupnog dozrijevanja i pozitivan razvoj fenolnih spojeva u grožđu.

Niska godišnja razina padalina (između 400 i 500 litara po četvornom metru) i sjeverozapadni vjetrovi koji dovode do brzog isparavanja površinske vlage te geološki sastav zemlje i određena struktura tla pogoduju sporom i potpunom dozrijevanju ploda na vinovoj lozi, zbog čega se berba može obaviti u idealnom trenutku. Suprotno tomu, ta tvrda tla i suha klima općenito sprečavaju rast vinove loze, no zbog toga je pojavnost oboljenja na biljci niska, čime se osigurava dobra kvaliteta grožđa.

Ti prirodni čimbenici i vinogradi vinima Priorat daju okus, punoću i strukturu.

Isto tako, zbog njih su vina iz prvih berbi (bijelo, rosé i crno) bistra i sjajna, izraženih voćnih aroma i naglašenih mineralnih nota. Kad je riječ o kiselosti, svježa su i imaju dosljedan završni okus.

Visoki udio šećera pojedinog grožđa Priorat određuje specifična svojstva likerskih vina. Nekoć je to pogodovalo povećanju broja proizvoda s visokom alkoholnom jakošću i/ili udjelom neprevrelog šećera. Postupno dozrijevanje sorti kao što je Grenache omogućava proizvodnju jakih vina koja zadržavaju složenost i svježinu te sorte.

Rancio vina proizvode se postupkom oksidacije u hrastovim bačvama ili staklenim spremnicima, s visokim razinama minerala, ali bez neprevrelih šećera. Vina dobiju tercijarne arome, uključujući arome sušenog voća te karakterističnu rubincrvenu i smeđu boju s tonovima terakote.

Slatka likerska vina proizvode se vinifikacijom grožđa s visokom koncentracijom šećera. Kada se postigne alkoholna jakost od 8 % vol., dodaje se vinski alkohol sve dok razina ne dosegne 15 % vol. Vina se odlikuju čistim izgledom, aromama sušenog voća, dobrom strukturom na nepcu i primjetnom slatkoćom.

Vina Mistela proizvode se od mošta kojemu se dodaje vinski alkohol dok razina alkoholne jakosti ne dosegne 15 % vol. To se odvija tijekom sedam dana postupkom pretakanja, a sprečava se fermentacija prirodnih šećera. Vina se odlikuju cvjetnim aromama svježeg voća s osjetnim pikantnim notama.

Prirodno slatka vina proizvode se od moštova koji su bogati šećerima. Moštove se djelomično fermentira do prirodne najmanje jakosti od 7 % vol. i dopunjuje vinskim alkoholom do najmanje 15 % vol. Vina se odlikuju voćnim, pikantnim aromama s notama sušenog voća.

Na obroncima i padinama toga područja teško je i skupo uzgajati vinovu lozu, a prinosi su niski. No upravo ti uvjeti omogućuju proizvodnju koncentriranih vina najbolje kvalitete s visokom alkoholnom jakošću – jakošću koja im daje prepoznatljivo fine i delikatne arome. Vina od prezrelog grožđa proizvode se ili sušenjem grožđa ili ostavljanjem zrelog voća na vinovoj lozi duže razdoblje, zbog čega vlaga ispari, a u grožđu nastane visoka koncentracija prirodnih šećera. Ta se vina dobivaju kao rezultat visoke koncentracije šećera i imaju najmanju alkoholnu jakost od 15 % vol., koja se ne povećava umjetno. Odlikuju se tercijarnim aromama sušenog voća i dobrom strukturom na nepcu.

10.   Osnovni dodatni uvjeti

Pravni okvir:

U nacionalnom zakonodavstvu

Vrsta dodatnog uvjeta:

Pakiranje unutar ograničenog zemljopisnog područja

Opis uvjeta:

Obrazloženje:

—	Bolja sljedivost: ograničenjem kretanja vinâ osigurava se da ih se može prepoznati.

—	Radi izbjegavanja riskiranja kvalitete: punionice u tom području prilagođene su kvaliteti i kvantiteti proizvoda. Smanjenjem vremena transporta izbjegavaju se toplina, oštećenja zbog svjetla i kašnjenja.

—

Podrijetlo se uobičajeno utvrđuje prema mjestu na kojem se odvija punjenje. Kada bi se punjenje odvijalo i unutar i izvan toga područja, povjerenje potrošača moglo biti poljuljano s obzirom na to da oni smatraju da se sve faze proizvodnje vina obuhvaćene kvalificiranom oznakom izvornosti odvijaju pod nadzorom nositelja zaštićene oznake. Punjenje izvan toga područja ne može se uspoređivati s punjenjem unutar njega, nego s punjenjem u instalaciji drukčijoj od one u kojoj je vino proizvedeno jer: — svako slanje vina u rinfuzi unutar područja mora biti odobreno, — punjenje mogu provoditi samo ovlaštene vinarije koje ispunjavaju određene tehničke zahtjeve, — te vinarije smiju primati samo grožđe, moštove ili vina koji su obuhvaćeni ZOI-jem i proizvoditi te puniti vina obuhvaćena ZOI-jem, — određeno je područje malo, pa se trajanje transporta može se svesti na minimum, i — proizvod ostaje u svojoj mikroklimi i nije izložen promjenama temperature i nadmorske visine zbog kojih može dozreti prije vremena.

Pravni okvir:

U nacionalnom zakonodavstvu

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe u pogledu označavanja

Opis uvjeta:

Sve vrste ambalaže moraju imati jednokratni sigurnosni pečat ili etiketu s brojčanom oznakom koja je postavljena u samoj vinariji.

Na etiketama bocâ vina mora se nalaziti, istaknuto i u istom vidnom polju kao i obvezni podaci, tradicionalni izraz i ime „Denominación de Origen Calificada Priorat” (kvalificirana oznaka izvornosti Priorat). Visina znakova kojima je ispisan tekst „Priorat” ne smije biti veća od 4 mm, odnosno 2 mm u slučaju teksta „Denominación de Origen Calificada”.

Nadalje, etikete moraju sadržavati ime općine ili poštanski broj punionice ili pošiljatelja. Visina znakova koji se upotrebljavaju za označavanje općine ne smije biti veća od 3 mm, osim ako to označavanje odgovara i sadržava ime manje zemljopisne jedinice koja ispunjava uvjete za korištenje.

Oznaka „vino de finca” mora se nalaziti na etiketi zajedno s imenom oznake izvornosti kojoj pripada.

Imena manjih zemljopisnih jedinica ne smiju se koristiti na etiketi proizvoda koji ne ispunjavaju zahtjeve za korištenje takvog upućivanja.

Imena manjih zemljopisnih jedinica jesu:

Vila de Bellmunt

Vila d’Escaladei

Vila de Gratallops

Vila de El Lloar

Vila de La Morera

Vila de Poboleda

Vila de Porrera

Vila de Torroja

Vila de La Vilella Alta

Vila de La Vilella Baixa

Masos de Falset

Solanes del Molar

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://goo.gl/29EXyE

---

(1)  SL L 347, 20.12.2013., str. 671.