(1)

Aktivnosti ulaganja u infrastrukturu u Uniji 2016. bile su oko 20 % niže od stopa ulaganja prije globalne financijske krize, tj. iznosile su 1,8 % BDP-a EU-a u odnosu na 2,2 % 2009. Stoga, iako se udio ulaganja u BDP-u zamjetno oporavio, još je ispod razine koja se može očekivati u razdoblju snažnog oporavka i nije dovoljan da nadoknadi godine nedovoljne razine ulaganja. Štoviše, u kontekstu tehnoloških promjena i globalne konkurentnosti postojeće razine i predviđanja ulaganja ne mogu zadovoljiti potrebe Unije za strukturnim ulaganjima za održivi dugoročni rast , među ostalim u inovacije, vještine, infrastrukturu, mala i srednja poduzeća („MSP”), niti omogućiti suočavanje s ključnim društvenim izazovima, kao što su održivost ili starenje stanovništva. Stoga je potrebna kontinuirana potpora za uklanjanje tržišnih nedostataka i rješavanje problema neoptimalne razine ulaganja kako bi se smanjio nedostatak ulaganja u ciljne sektore i ostvarili ciljevi politika Unije.

(2)

U evaluacijama je istaknuto da je raznolikost financijskih instrumenata provedenih na temelju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014.–2020. uzrokovala određena preklapanja. Ta je raznolikost uzrokovala složenost posrednicima i krajnjim primateljima koji su se suočavali s različitim pravilima o prihvatljivosti i izvješćivanju. Nepostojanje usklađenih pravila otežalo je kombiniranje sredstava iz nekoliko fondova Unije, iako bi takvo kombiniranje koristilo projektima kojima su potrebne razne vrste financiranja. Stoga bi trebalo , između ostalog i na temelju iskustva s Europskim fondom za strateška ulaganja koji je uspostavljen u okviru Plana ulaganja za Europu, osnovati jedinstveni fond InvestEU kako bi se krajnjim primateljima pružila učinkovitija potpora integriranjem i pojednostavnjivanjem financijske ponude u okviru jedinstvenog sustava proračunskih jamstava, čime bi se poboljšao učinak intervencija Unije i istodobno smanjio trošak za proračun Unije.

(3)

Posljednjih godina Unija je donijela ambiciozne strategije za dovršetak jedinstvenog tržišta i poticanje održivog i uključivog rasta i zapošljavanja kao što su strategija Europa 2020., unija tržišta kapitala, strategija jedinstvenog digitalnog tržišta , Europska agenda za kulturu , paket „Čista energija za sve Europljane”, akcijski plan Unije za kružno gospodarstvo, strategija za mobilnost s niskom razinom emisije , ambicije EU-a u pogledu sigurnosti i obrane te ▌svemirska strategija za Europu i Europski stup socijalnih prava. U okviru fonda InvestEU trebalo bi iskoristiti i ojačati sinergije međusobno poticajnih strategija pružanjem potpore ulaganjima i pristupu financiranju.

(4)

Na razini Unije, europski semestar za koordinaciju ekonomskih politika predstavlja okvir za određivanje prioriteta nacionalnih reformi i praćenje njihove provedbe. Države članice , po potrebi u suradnji s lokalnim i regionalnim nadležnim tijelima izrađuju vlastite nacionalne višegodišnje strategije ulaganja kojima se ti prioriteti reformi podupiru. Strategije bi trebale biti predstavljene zajedno s godišnjim nacionalnim programima reformi kako bi se okvirno definirali i koordinirali prioritetni projekti ulaganja kojima će se pružiti potpora u obliku nacionalnog financiranja ili financiranja Unije, ili oboje. Trebale bi poslužiti i za dosljedno korištenje sredstava EU-a i kako bi se povećala dodana vrijednost financijske potpore, posebno iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, europske funkcije stabilizacije ulaganja i fonda InvestEU, ovisno o slučaju.

(5)

Fond InvestEU trebao bi pridonijeti poboljšanju konkurentnosti i socioekonomskoj konvergenciji Unije, među ostalim u području inovacija▌, digitalizacije, učinkovite uporabe resursa u skladu s kružnim gospodarstvom, održivosti i uključivosti gospodarskog rasta Unije i socijalne otpornosti ▌te integracije Unijinih tržišta kapitala te uključivati rješenja kojima će se riješiti problem njihove rascjepkanosti te diversificirati izvori financiranja za poduzeća Unije.. U tu bi svrhu fondom InvestEU trebalo podupirati projekte koji su tehnički i ekonomski održivi uspostavom okvira za uporabu dužničkih i vlasničkih instrumenata te instrumenata podjele rizika osiguranih jamstvom iz proračuna Unije i  po potrebi financijskim doprinosima partnera u provedbi. Trebao bi se temeljiti na potražnji te bi potpora u okviru fonda InvestEU trebala istovremeno biti usmjerena na ostvarivanje strateških, dugoročnih koristi u ključnim područjima politike Unije koja se inače ne bi financirala ili bi bila nedostatno financirana te time pridonijeti ostvarivanju ciljeva politika Unije. Potporom u okviru Fonda trebalo bi obuhvatiti širok raspon sektora i regija, uz istodobno izbjegavanje prekomjerne sektorske ili geografske koncentracije.

(5a)

Kulturni i kreativni sektori nalaze se među otpornim i brzo rastućim gospodarskim sektorima u Uniji koji od intelektualnog vlasništva i kreativnosti pojedinca stvaraju i gospodarsku i kulturnu vrijednost. Međutim, zbog nematerijalne prirode njihove imovine ograničen im je pristup privatnom financiranju, što je ključno za ulaganja, rast i konkurentnost na međunarodnoj razini. U okviru programa InvestEU trebalo bi nastaviti olakšavati pristup financiranju MSP-ovima iz kulturnih i kreativnih sektora.

(6)

Fond InvestEU trebao bi biti potpora ulaganjima u materijalnu i nematerijalnu imovinu, uključujući kulturno nasljeđe, u cilju poticanja održivog i uključivog rasta, ulaganja i zapošljavanja i tako pridonijeti poboljšanju blagostanja i ravnopravnijoj raspodjeli dohotka te većoj ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji u Uniji. Projekti financirani u okviru fonda InvestEU trebaju zadovoljiti okolišne i socijalne standarde Unije, uključujući prava radnika. Intervencije u okviru fonda InvestEU trebale bi nadopunjavati potporu Unije koja se pruža u obliku bespovratnih sredstava.

(7)

Unija je podržala ciljeve utvrđene u Programu Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. i njegove ciljeve održivog razvoja te Pariški sporazum iz 2015., kao i Okvir iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa za razdoblje 2015. – 2030. Kako bi se ostvarili dogovoreni ciljevi, uključujući one koji su dio politika okoliša Unije, djelovanje u cilju održivog razvoja treba znatno povećati. Stoga bi načela održivog razvoja trebala imati istaknutu ulogu u uspostavi fonda InvestEU.

(8)

Program InvestEU trebao bi pridonijeti izgradnji održivog sustava financiranja u Uniji kojim se podupire preusmjeravanje privatnog kapitala u održiva ulaganja u skladu s ciljevima navedenima u Akcijskom planu Komisije o financiranju održivog rasta (4).

(9)

Kako bi se uzela u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama koje je Unija preuzela u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, program InvestEU pridonijet će uključivanju mjera u području klime i ostvarivanju ukupne ciljne vrijednosti od 25 % za rashode iz proračuna Unije namijenjene klimatskim ciljevima tijekom VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. te godišnjeg cilja od 30 % što je ranije moguće, a najkasnije do 2027. godine. Djelovanjima u okviru programa InvestEU kojima se pridonosi ostvarivanju klimatskih ciljeva trebalo bi biti namijenjeno najmanje 40 % cjelokupne financijske omotnice programa InvestEU. Relevantno djelovanje utvrdit će se tijekom izrade i provedbe programa InvestEU te ponovno ocijeniti u kontekstu odgovarajućih evaluacija i postupaka preispitivanja.

(10)

Doprinos fonda InvestEU ostvarenju ciljne vrijednosti u području klime pratit će se s pomoću sustava EU-a za praćenje klimatske politike koji je Komisija izradila u suradnji s  potencijalnim partnerima u provedbi i odgovarajućom primjenom kriterija utvrđenih [Uredbom o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja (5)] kako bi se odredilo je li gospodarska aktivnost okolišno održiva. Programom InvestEU također se treba pridonijeti provedbi drugih dimenzija ciljeva održivog razvoja (SDG).

(11)

Prema Izvješću o globalnim rizicima 2018. Svjetskog ekonomskog foruma, pola od deset najkritičnijih rizika koji prijete globalnom gospodarstvu tiču se okoliša. Ti rizici obuhvaćaju zagađenje zraka, tla, unutarnjih voda i oceana , ekstremne vremenske uvjete, gubitke u bioraznolikosti i neuspjehe u ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi njima. Načela zaštite okoliša sastavni su dio Ugovora i mnogih politika Unije. Stoga bi se uključivanje okolišnih ciljeva trebalo poticati u operacijama povezanima s fondom InvestEU. Trebalo bi u pripremu i provedbu ulaganja integrirati zaštitu okoliša te povezano sprečavanje rizika i upravljanje njime. Osim toga, EU bi trebao pratiti svoje rashode koji se odnose na bioraznolikost i kontrolu onečišćenja zraka kako bi ispunio obveze izvješćivanja na temelju Konvencije o biološkoj raznolikosti i Direktive (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća (6). Ulaganja namijenjena ostvarivanju ciljeva u pogledu okolišne održivosti trebala bi se stoga pratiti primjenom zajedničkih metodologija usklađenih s metodologijom koja je izrađena u okviru drugih programa Unije koji se odnose na upravljanje klimom, bioraznolikošću i onečišćenjem zraka kako bi se omogućilo ocjenjivanje pojedinačnog i kombiniranog učinka ulaganja na ključne sastavnice prirodnog kapitala, uključujući zrak, vodu, tlo i bioraznolikost.

(12)

Projekti ulaganja koji primaju znatnu potporu Unije, posebno u području infrastrukture, trebali bi biti pod nadzorom partnera u provedbi kako bi se odredilo imaju li okolišni, klimatski ili socijalni učinak, a ako imaju trebali bi podlijegati provjeri održivosti u skladu sa smjernicama koje bi Komisija trebala izraditi u  uskoj suradnji s  potencijalnim partnerima u provedbi u okviru programa InvestEU i odgovarajućom primjenom kriterija utvrđenih [Uredbom o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja] kako bi se odredilo je li gospodarska aktivnost okolišno održiva i usklađena sa smjernicama izrađenima za druge programe Unije. U skladu s načelom proporcionalnosti, te bi smjernice trebale sadržavati odgovarajuće odredbe kako bi se izbjeglo nepotrebno administrativno opterećenje , a projekti ispod određene veličine utvrđene u smjernicama trebali bi se isključiti iz provjere održivosti. Ako partner u provedbi zaključi da nije potrebno provesti provjeru održivosti, trebao bi podastrijeti obrazloženje Odboru za ulaganja. Operacije koje nisu u skladu s postizanjem klimatskih ciljeva ne bi trebale biti prihvatljive za potporu na temelju ove Uredbe.

(13)

Niske stope ulaganja u infrastrukturu u Uniji tijekom financijske krize umanjile su kapacitete Unije za poticanje održivog rasta, konkurentnosti i konvergencije. Znatna ulaganja u europsku infrastrukturu, osobito u pogledu međusobne povezanosti i energetske učinkovitosti i stvaranja jedinstvenog europskog prometnog prostora, ključna su za postizanje ciljeva održivosti Unije, uključujući obveze Unije u pogledu ostvarivanja ciljeva održivog razvoja te energetske i klimatske ciljeve do 2030. Stoga bi potpora iz fonda InvestEU trebala biti usmjerena na ulaganja u promet, energetiku, uključujući energetsku učinkovitost i obnovljive te druge sigurne i održive izvore energije s niskim emisijama, mjere u području okoliša i klime te pomorsku i digitalnu infrastrukturu. U okviru programa InvestEU prednost bi trebalo dati područjima s investicijskim deficitom i u kojima su potrebna dodatna ulaganja. Kako bi se maksimalno povećao učinak i dodana vrijednost financijske potpore Unije, primjereno je promicati jednostavnije postupke ulaganja koji omogućuju vidljivost portfelja projekata i  maksimalno povećavaju sinergije relevantnih programa Unije u područjima kao što su promet, energetika i digitalizacija . Imajući u vidu prijetnje sigurnosti, u projektima ulaganja koji primaju potporu Unije trebalo bi obuhvatiti otpornost infrastrukture, uključujući njezino održavanje i sigurnost te uzeti u obzir načela zaštite građana na javnim mjestima. To bi trebala biti nadopuna nastojanjima u okviru drugih fondova Unije, kao što je Europski fond za regionalni razvoj kojim se pruža potpora sigurnosnim aspektima ulaganja u javna mjesta, promet, energetiku i drugu ključnu infrastrukturu.

(13a)

Program InvestEU prema potrebi trebao bi doprinijeti ciljevima [revidirane Direktive o obnovljivim izvorima energije] i [Uredbe o upravljanju] te promicati energetsku učinkovitost u okviru odluka o ulaganju.

(13b)

Istinska multimodalnost prilika je za stvaranje učinkovite prometne mreže povoljne za okoliš koja koristi najveći mogući potencijal svih prijevoznih sredstava i među njima stvara sinergiju. Programom InvestEU mogla bi se podupirati ulaganja u multimodalna prometna čvorišta koja unatoč svojim znatnim gospodarskim potencijalima i poslovnim modelima sadrže brojne rizike za privatne ulagače. Program bi mogao pridonijeti razvoju i uvođenju inteligentnih prometnih sustava (ITS). Programom InvestEU trebalo bi pojačati napore za stvaranje i primjenu tehnologija koje pomažu u poboljšanju sigurnosti vozila i prometne infrastrukture.

(13c)

Razvojem projekata i poduzeća u području plavog gospodarstva i svojih financijskih načela program InvestEU trebao bi pridonijeti politikama EU-a koje se odnose na mora i oceane. To može uključivati intervencije u području pomorskog poduzetništva i pomorske industrije, inovativan i konkurentan pomorski sektor, kao i pomorsku energiju iz obnovljivih izvora te kružno gospodarstvo.

(14)

Dok se razina ukupnih ulaganja u Uniji povećava, ulaganja u visokorizične aktivnosti kao što su istraživanje inovacije i dalje su nedovoljna. Nedovoljna ulaganja u istraživanje i inovacije štete industrijskoj i gospodarskoj konkurentnosti Unije te kvaliteti života njezinih građana. Fond InvestEU trebao bi pružiti odgovarajuće financijske proizvode za različite faze inovacijskog ciklusa i širok raspon dionika, posebno kako bi se omogućio razvoj i primjena rješenja na komercijalnoj razini u Uniji i povećala konkurentnost tih rješenja na svjetskim tržištima te promicala izvrsnost Unije u održivim tehnologijama na globalnoj razini, u sinergiji s programom Obzor Europa, uključujući Europsko vijeće za inovacije . U tom bi pogledu iskustvo stečeno u vezi s financijskim instrumentima u okviru programa Obzor 2020., kao što je InnovFin za lakši i brži pristup novčanim sredstvima za inovativna poduzeća, trebalo biti snažna osnova za pružanje ove ciljane potpore.

(14a)

Turizam je važno područje u gospodarstvu Unije, a programom InvestEU treba pridonijeti jačanju dugoročne konkurentnosti sektora podupiranjem radnji kojima je cilj promicanje održivog, inovativnog i digitalnog turizma.

(15)

Hitno je potrebno uložiti znatan napor u ulaganja u digitalnu transformaciju i njezino poticanje te njezine koristi proširiti na sve građane i poduzeća u Uniji. Čvrst politički okvir strategije jedinstvenog digitalnog tržišta sada bi trebao biti popraćen ulaganjima sličnih ambicija, uključujući u umjetnu inteligenciju u skladu s programom Digitalna Europa .

(16)

Mala i srednja poduzeća ▌ predstavljaju više od 99 % poduzeća u Uniji i njihova je gospodarska vrijednost značajna i ključna . Ona se, međutim, suočavaju s problemima u pristupu financiranju zbog toga što ih se smatra visokorizičnima ili zbog nedovoljnog kolaterala. Dodatni izazovi proizlaze iz potrebe MSP-ova i poduzeća socijalnog gospodarstva da ostanu konkurentni aktivnostima digitalizacije, internacionalizacije, transformacije u smislu kružnog gospodarstva , inoviranja te dodatnim osposobljavanjem svojih radnika. Nadalje, u odnosu na veća poduzeća, MSP-ovi imaju ograničeniji pristup izvorima financiranja: obično ne izdaju obveznice, imaju tek ograničen pristup burzama ili velikim institucionalnim ulagateljima. Inovativna rješenja, kao što su kupovina poduzeća ili preuzimanje udjela u poduzeću od strane zaposlenika, također su sve uobičajenija za MSP-ove i poduzeća socijalnog gospodarstva. Problem u vezi s pristupom financiranju još je veći za MSP-ove čije su djelatnosti usmjerene na nematerijalnu imovinu. MSP-ovi u Uniji u velikoj mjeri ovise o bankama i financiranju zaduživanjem u obliku bankovnih prekoračenja, zajmova ili leasinga. Podrška MSP-ovima koji se susreću s tim izazovima pojednostavljenjem njihova pristupa financiranju i pružanjem diversificiranih izvora financiranja potrebna je za povećanje sposobnosti MSP-ova za financiranje osnivanja, rasta, inovacija i  održivog razvoja tih poduzeća, jamčenje njihove konkurentnosti, suočavanje s gospodarskim krizama te za jačanje otpornosti gospodarstva i financijskog sustava tijekom gospodarske krize ili šokova kao i sposobnosti za otvaranje radnih mjesta i stvaranje socijalne dobrobiti . Time se ujedno nadopunjuju inicijative koje su već uvedene u kontekstu unije tržišta kapitala. Fond InvestEU trebao bi se stoga nadovezivati na uspješne programe kao što je COSME i osigurati obrtni kapital i ulaganja tijekom cijelog životnog ciklusa poduzeća te omogućiti financiranje za transakcije leasinga i priliku za stavljanje naglaska na specifične, usmjerenije financijske proizvode.

(17)

Na temelju dokumenta za razmatranje o socijalnoj dimenziji Europe (7) i europskog stupa socijalnih prava (8) te okvira Unije za Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom, izgradnja uključivije i pravednije Unije ključni je prioritet Unije u borbi protiv nejednakosti i poticanju politika socijalne uključenosti u Europi. Nejednakost prilika posebno utječe na pristup obrazovanju, osposobljavanju, kulturi, zapošljavanju, zdravstvenoj skrbi i socijalnim uslugama . Ulaganje u socijalnu dimenziju gospodarstva, ljudske vještine i kapital te integracija ugroženih društvenih skupina može unaprijediti gospodarske mogućnosti, posebno ako se koordiniraju na razini Unije. Fond InvestEU trebao bi se upotrebljavati za potporu ulaganjima u obrazovanje i osposobljavanje, uključujući ponovno osposobljavanje i dodatno osposobljavanje radnika, među ostalim u regijama koje ovise o ugljično intenzivnom gospodarstvu i pogođene su strukturnim prijelazom na gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika, povećanje zaposlenosti, posebno za nekvalificirane radnike i dugoročno nezaposlene osobe, poboljšanje stanja ravnopravnosti spolova, jednakih prilika, međugeneracijske solidarnosti, zdravstvenih i socijalnih usluga , socijalnog stanovanja, rješavanje problema beskućništva, poboljšanje digitalne uključivosti, razvoj zajednice, jačanje uloge i pripadnosti mladih u društvu te ugroženih skupina, uključujući državljane trećih zemalja. Program InvestEU trebao bi pridonijeti i poticanju europske kulture i kreativnosti. Radi stvaranja protuteže dubokim društvenim transformacijama koje će se dogoditi u Uniji i na tržištu rada u sljedećem desetljeću, potrebno je ulagati u ljudski kapital, socijalnu infrastrukturu, mikrofinanciranje, etičko financiranje i financiranje socijalnog poduzetništva te nove poslovne modele socijalne ekonomije, uključujući ulaganja i javno ugovaranje s društvenim učinkom. Program InvestEU trebao bi ojačati ekosustav socijalnog tržišta u nastajanju povećanjem financiranja i pristupa financiranju za mikropoduzeća i socijalna poduzeća te institucije socijalne solidarnosti kako bi se pružila potpora onima kojima je najpotrebnija. U izvješću radne skupine na visokoj razini o ulaganju u socijalnu infrastrukturu u Europi (9) utvrđen je ukupni nedostatak ulaganja od najmanje 1,5 bilijuna EUR za razdoblje između 2018. i 2030. u socijalnu infrastrukturu i usluge, uključujući obrazovanje, osposobljavanje, zdravstvo i stanovanje, kojima je potrebna potpora i na razini Unije. Stoga bi se trebala iskoristiti zajednička snaga javnog, poslovnog i dobrotvornog kapitala te potpora alternativnih izvora financiranja, kao što su etički, socijalni i održivi akteri, kao i potpora zaklada za poticanje razvoja vrijednosnog lanca socijalnog tržišta i jačanje otpornosti Unije.

(18)

Fond InvestEU trebao bi se provoditi u okviru četiri sastavnica politika i odražavati ključne prioritete politike Unije za održivu infrastrukturu, istraživanja, inovacije i digitalizaciju, MSP-ovi i socijalna ulaganja i vještine.

(18a)

Iako bi sastavnica politika koja se odnosi na MSP-ove prvenstveno trebala biti usmjerena na korist malih i srednjih poduzeća, mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije također su prihvatljiva u okviru te sastavnice. Mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije trebala bi biti prihvatljiva za potporu u okviru preostale tri sastavnice.

(19)

Svaka od tih sastavnica politike trebala bi se sastojati od dva odjeljka: odjeljka „EU” i odjeljka „države članice”. Odjeljak „EU” trebao bi biti namijenjen uklanjanju tržišnih nedostataka ili rješavanju problema neoptimalne razine ulaganja na razini Unije ili država članica na proporcionalan način, pri čemu bi podržane mjere trebale imati jasnu europsku dodanu vrijednost. Odjeljak „države članice” trebao bi državama članicama kao i regionalnim vlastima preko njihovih država članica omogućiti da određenim dijelom svojih sredstava iz fondova pod podijeljenim upravljanjem pridonesu izdvajanju rezervacija za jamstvo EU-a kako bi se ono upotrijebilo za operacije financiranja ili operacije ulaganja u cilju uklanjanja specifičnih tržišnih nedostataka ili rješavanju problema neoptimalne razine ulaganja na njihovu državnom području , kako je navedeno u sporazumu o doprinosu , uključujući u ugroženim i udaljenim područjima, kao što su najudaljenije regije Unije, u svrhu ostvarivanja ciljeva fonda u okviru podijeljenog upravljanja. Djelovanje koje se podupire iz fonda InvestEU preko odjeljka „EU” ili odjeljka „države članice” ne bi trebalo duplicirati ili istiskivati privatno financiranje niti narušavati tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu.

(20)

Odjeljak „države članice” trebao bi biti posebno osmišljen tako da omogući upotrebu sredstava iz fondova pod podijeljenim upravljanjem za izdvajanje rezervacija za jamstvo koje izdaje Unija. Tom bi se mogućnošću povećala dodana vrijednost proračunskog jamstva Unije njegovim pružanjem većem broju financijskih korisnika i projekata te diversifikacijom sredstava za postizanje ciljeva u okviru fondova pod podijeljenim upravljanjem, uz istodobno osiguravanje dosljednog upravljanja rizikom nepredviđenih obveza uporabom jamstva koje odobrava Komisija u okviru neizravnog upravljanja. Unija bi trebala jamčiti za operacije financiranja i operacije ulaganja predviđene sporazumima o jamstvu sklopljenima između Komisije i partnera u provedbi u okviru odjeljka „države članice”, fondovi pod podijeljenim upravljanjem trebali bi osigurati rezervacije za jamstvo prema stopi rezervacija koje Komisija odredi i kako je navedeno u sporazumu o doprinosu koji je potpisan s državom članicom na temelju vrste operacija i očekivanih gubitaka koji iz nje proizlaze, a država članica preuzela bi odgovornost za gubitke koji premašuju očekivane gubitke izdavanjem uzajamnog jamstva u korist Unije. Takvi bi se aranžmani trebali sklapati u obliku jedinstvenog sporazuma o doprinosu sa svakom državom članicom koja dobrovoljno odabere tu opciju. Sporazum o doprinosu trebao bi obuhvaćati jedan ili više posebnih sporazuma o doprinosu koji se primjenjuje u dotičnoj državi članici , kao i sve vrste namjenskih izdvajanja za regije na temelju pravila fonda InvestEU . Na određivanje stope rezervacija na pojedinačnoj osnovi potrebno je primijeniti odstupanje od članka 211. stavka 1. Uredbe (EU, Euratom) br.  2018/1046  (10) („Financijska uredba”). Takvim se aranžmanom osigurava i jedinstven skup pravila za proračunska jamstva koja se financiraju iz centralizirano upravljanih fondova ili fondova pod podijeljenim upravljanjem, što olakšava njihovo kombiniranje.

(20a)

Trebalo bi uspostaviti partnerstvo između Komisije i Grupe EIB-a oslanjajući se na relativne prednosti svakog partnera kako bi se osigurao najveći mogući učinak politika, učinkovita uporaba, odgovarajući proračunski nadzor i nadzor nad upravljanjem rizikom. Tim bi se partnerstvom trebao podupirati učinkovit i uključiv izravan pristup.

(20b)

Komisija bi, uz stajalište Grupe EIB-a, po potrebi trebala zatražiti stajališta drugih potencijalnih partnera u provedbi u vezi s investicijskim smjernicama, dokumentima za praćenje klime i smjernicama o održivosti te zajedničkim metodologijama, u cilju osiguravanja uključivosti i operativnosti, sve do uspostave upravljačkih tijela, nakon čega bi trebalo doći do sudjelovanja partnera u provedbi u okviru savjetodavnog i upravnog odbora.

(21)

Fond InvestEU trebao bi biti otvoren za doprinose trećih zemalja koje su članice Europskog udruženja za slobodnu trgovinu, zemalja pristupnica, zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata, zemalja obuhvaćenih politikom susjedstva i drugih zemalja, u skladu s uvjetima utvrđenima između Unije i tih zemalja. To bi trebalo omogućiti nastavak suradnje s relevantnim zemljama, ako je moguće, posebno u području istraživanja i inovacija te MSP-ova.

(22)

Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za druge mjere programa InvestEU osim izdvajanja rezervacija za jamstvo EU-a koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu [upućivanje treba na odgovarajući način ažurirati u skladu s novim međuinstitucijskim sporazumom: točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (11)], za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(23)

Očekuje se da će jamstvo EU-a u iznosu od 40 817 500 000  EUR (u tekućim cijenama) na razini Unije mobilizirati dodatna ulaganja u vrijednosti većoj od 698 194 079 000  EUR u cijeloj Uniji i trebalo bi se▌ rasporediti među sastavnicama politike.

(23a)

Dana [datum] Komisija je izjavila da „[n]Ne dovodeći u pitanje ovlasti Vijeća u provedbi Pakta o stabilnosti i rastu, jednokratne doprinose država članica, bilo da je riječ o doprinosima država članica ili nacionalnih razvojnih banaka iz sektora opće države ili koje djeluju u ime države članice, u tematske ili višedržavne platforme za ulaganja, trebalo bi u načelu smatrati jednokratnim mjerama u smislu članka 5. stavka 1. i članka 9. stavka 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97 i članka 3. stavka 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1467/97. Osim toga, ne dovodeći u pitanje ovlasti Vijeća u provedbi Pakta o stabilnosti i rastu, Komisija će razmotriti u kojoj se mjeri isti tretman kao za EFSU u kontekstu Komunikacije Komisije o fleksibilnosti može primijeniti na InvestEU kao instrument koji će naslijediti EFSU u vezi s jednokratnim doprinosima država članica u gotovini kako bi se financirao dodatni iznos jamstva EU-a za potrebe odjeljka „države članice”.”.

(24)

Jamstvo EU-a na kojem se temelji fond InvestEU trebala bi neizravno provoditi Komisija uz pomoć partnera u provedbi tako da mu mogu pristupiti krajnji posrednici, prema potrebi, i krajnji primatelji . Odabir partnera u provedbi trebao bi biti transparentan i lišen bilo kakvog sukoba interesa. Komisija bi trebala sa svakim partnerom u provedbi sklopiti sporazum o jamstvu kojim se raspodjeljuje jamstveni kapacitet fonda InvestEU radi pružanja potpore operacijama financiranja i operacijama ulaganja koje ispunjavaju ciljeve i kriterije prihvatljivosti fonda InvestEU. Upravljanjem rizikom jamstva ne bi se trebao ugroziti izravan pristup jamstvu partnera u provedbi. Nakon što se partnerima u provedbi odobri jamstvo u okviru odjeljka „EU”, oni bi trebali biti u potpunosti odgovorni za cijeli postupak ulaganja i dubinsku analizu operacija financiranja ili ulaganja. Fondom InvestEU trebali bi se podržati projekti koji obično imaju viši profil rizičnosti od projekata koji primaju potporu u okviru uobičajenih operacija partnera u provedbi i koji se tijekom razdoblja u kojem se može koristiti jamstvo EU-a bez potpore fonda InvestEU ne bi mogli provesti, ili barem ne u istoj mjeri, iz drugih javnih ili privatnih izvora.

(24a)

Fond InvestEU trebao bi imati upravljačku strukturu čija bi funkcija trebala biti razmjerna njegovu isključivom cilju osiguravanja odgovarajuće uporabe jamstva EU-a, u skladu s osiguravanjem političke neovisnosti odluka o ulaganju. Tu upravljačku strukturu trebali bi činiti Savjetodavni odbor, Upravljački odbor i potpuno neovisan Odbor za ulaganja. Ukupnim sastavom upravljačke strukture trebalo bi težiti ostvarivanju rodne ravnoteže. Upravljačka struktura ne bi smjela zadirati niti se miješati u odlučivanje Grupe EIB-a ili drugih partnera u provedbi niti biti zamjena za njihova odgovarajuća upravljačka tijela.

(25)

Trebalo bi uspostaviti Savjetodavni odbor koji se sastoji od predstavnika partnera u provedbi i predstavnika država članica , jednog stručnjaka kojeg imenuje Europski gospodarski i socijalni odbor te jednog stručnjaka kojeg imenuje Odbor regija radi razmjene informacija i razmjena u pogledu uporabe financijskih proizvoda dostupnih u okviru fonda InvestEU te kako bi se raspravilo o razvoju potreba i novim proizvodima, uključujući tržišne nedostatke na određenim područjima.

(25a)

Upravljački odbor sastavljen od predstavnikâ Komisije, provedbenih partnera i jednog stručnjaka bez prava glasa kojeg imenuje Europski parlament trebao bi odrediti strateške i operativne smjernice za InvestEU.

(26)

Komisija bi trebala ocijeniti usklađenost operacija ulaganja i financiranja koje su dostavili partneri u provedbi s pravom i politikama Unije, a odluke o operacijama financiranja i operacijama ulaganja trebao bi u konačnici donijeti partner u provedbi.

(27)

Odboru za ulaganja trebalo bi pomagati neovisno tajništvo koje djeluje u okviru Komisije i koje odgovara predsjedniku Odbora za ulaganja .

(28)

Odbor za ulaganja sastavljen od neovisnih stručnjaka trebao bi donijeti odluku o odobrenju potpore iz jamstva EU-a za operacije financiranja i operacije ulaganja koje ispunjavaju kriterije prihvatljivosti, čime se osigurava pružanje vanjskog stručnog znanja u ocjenjivanju projekata s obzirom na ulaganja. Odbor za ulaganja trebao bi imati različite sastave kako bi se što bolje obuhvatila različita područja politike i sektori.

(29)

Pri odabiru partnera u provedbi za provedbu fonda InvestEU Komisija bi trebala razmotriti njihovu sposobnost ispunjavanja ciljeva fonda InvestEU i davanja doprinosa iz vlastitih sredstava kako bi se zajamčila odgovarajuća geografska pokrivenost i diversifikacija, privukli strani ulagači te osigurala dovoljna diversifikacija rizika i pružila ▌rješenja za uklanjanje tržišnih nedostataka i neoptimalnih investicijskih okolnosti. S obzirom na svoju ulogu na temelju Ugovora sposobnost da djeluje u svim državama članicama i postojeće iskustvo u okviru sadašnjih financijskih instrumenata i EFSU-a, Grupa Europske investicijske banke („EIB”) trebala bi i dalje biti privilegirani partner u provedbi za odjeljak „EU” u okviru fonda InvestEU. Osim Grupe EIB, nacionalne razvojne banke ili institucije trebale bi moći ponuditi niz dodatnih financijskih proizvoda s obzirom na to bi njihovo iskustvo i mogućnosti na nacionalnoj i regionalnoj razini mogli pridonijeti maksimalnom učinku javnih sredstava na cijelom području Unije i osigurati pravednu geografsku ravnotežu projekata . Program InvestEU trebao bi se provoditi tako da se pritom promiču jednaki uvjeti za manje i novije razvojne banke ili institucije. Nadalje, trebalo bi biti moguće imati na raspolaganju druge međunarodne financijske institucije kao partnere u provedbi, posebno ako imaju komparativnu prednost u smislu specifičnog stručnog znanja i iskustva u određenim državama članicama te ako većinski udio u njima imaju dioničari iz EU-a . Trebalo bi također omogućiti da drugi subjekti koji ispunjavaju kriterije utvrđene Financijskom uredbom djeluju kao partneri u provedbi.

(30)

U svrhu poticanja veće geografske diversifikacije mogu se uspostaviti platforme za ulaganje u okviru kojih se kombiniraju napori i stručnost partnera u provedbi s drugim nacionalnim razvojnim bankama s ograničenim iskustvom u uporabi financijskih instrumenata. Takve strukture treba poticati, među ostalim, i u vidu potpore dostupne u okviru savjetodavnog centra InvestEU. Kako bi se promicala upotreba platformi za ulaganje u relevantnim sektorima primjereno je udruživati suulagače, javna tijela, stručnjake, obrazovne i istraživačke institucije te institucije koje se bave osposobljavanjem, relevantne socijalne partnere i predstavnike civilnog društva kao i sve druge relevantne aktere iz Unije, i na nacionalnoj i regionalnoj razini.

(31)

Jamstvo EU-a u okviru odjeljka „države članice” trebalo bi se dodjeljivati svim partnerima u provedbi koji su prihvatljivi u skladu s [člankom 62. stavkom 1. točkom (c)] [Financijske uredbe], uključujući nacionalne ili regionalne razvojne banke ili institucije, EIB, Europski investicijski fond i druge međunarodne financijske institucije . Pri odabiru partnera u provedbi u okviru odjeljka „države članice”, Komisija bi trebala uzeti u obzir prijedloge svake države članice , kako su navedeni i u sporazumu o doprinosu . U skladu s člankom 154. Financijske uredbe Komisija mora ocijeniti pravila i postupke partnera u provedbi kako bi utvrdila da pružaju stupanj zaštite financijskih interesa Unije istovrijedan onome koji pruža Komisija.

(32)

O operacijama financiranja i operacijama ulaganja u konačnici bi trebao odlučiti partner u provedbi u vlastito ime, provoditi ih u skladu sa svojim internim pravilima, politikama i postupcima i prikazati u svojim financijskim izvještajima ili, ako je primjenjivo, objaviti u bilješkama uz financijske izvještaje . Komisija bi stoga trebala preuzeti isključivo financijske obveze koje proizlaze iz jamstva EU-a i objaviti najveći iznos jamstva, uključujući sve relevantne informacije o pruženom jamstvu.

(33)

Fond InvestEU trebao bi prema potrebi omogućiti nesmetano, konzistentno i učinkovito kombiniranje bespovratnih sredstava ili financijskih instrumenata, ili oboje, koji se financiraju iz proračuna Unije ili iz drugih fondova kao što je Fond za inovacije sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) s tim jamstvom u situacijama u kojima je to potrebno radi pružanja što bolje potpore ulaganjima za uklanjanje određenih tržišnih nedostataka ili neoptimalne investicijske okolnosti.

(34)

Projekti koje dostavljaju partneri u provedbi radi dobivanja potpore u okviru programa InvestEU i koji obuhvaćaju kombiniranje s potporom iz drugih programa Unije trebali bi u cjelini biti usklađeni s ciljevima i kriterijima prihvatljivosti sadržanima u pravilima relevantnih programa Unije. O uporabi jamstva EU-a trebalo bi odlučivati u skladu s pravilima programa InvestEU.

(35)

Savjetodavni centar InvestEU trebao bi podupirati razvoj stabilnog portfelja projekata ulaganja u svakoj sastavnici politike u obliku savjetodavnih inicijativa koje će provoditi Grupa EIB-a, drugi savjetodavni partneri ili izravno Komisija . Savjetodavni centar InvestEU trebao bi promicati geografsku diversifikaciju radi pridonošenja cilju Unije u pogledu gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije i smanjenja regionalnih nejednakosti . U okviru savjetodavnog centra InvestEU posebnu pozornost trebalo bi obratiti na grupiranje malih projekata u veće portfelje. Komisija, Grupa EIB-a i drugi savjetodavni partneri trebali bi blisko surađivati kako bi se zajamčila učinkovitost, sinergije i stvarna geografska pokrivenost potpore diljem Unije, uzimajući pritom u obzir stručno znanje i lokalne kapacitete lokalnih partnera u provedbi kao i Europski savjetodavni centar za ulaganja . Osim toga ▌, savjetodavni centar InvestEU trebao bi pružati središnju ulaznu točku za pomoć pri razvoju projekata koji se provode u okviru savjetodavnog centra InvestEU za tijela i za promotore projekata .

(35a)

Komisija bi zajedno s Grupom EIB-a kao glavnim partnerom trebala uspostaviti savjetodavni centar InvestEU, u prvom redu na temelju iskustva stečenog u okviru Europskog savjetodavnog centra za ulaganja. Komisija bi trebala biti odgovorna za usmjeravanje politika u okviru savjetodavnog centra InvestEU i upravljanje središnjom ulaznom točkom. Grupa EIB-a trebala bi se pobrinuti za savjetodavne inicijative u okviru sastavnica politika. Osim toga, Grupa EIB-a trebala bi pružati operativne usluge Komisiji, među ostalim, u vidu doprinosa strateškim i političkim smjernicama, evidentiranja postojećih i novih savjetodavnih inicijativa, procjene potreba za savjetovanjem i savjetovanja Komisije o najboljim načinima zadovoljavanja tih potreba u obliku postojećih ili novih savjetodavnih inicijativa.

(36)

Kako bi se osigurala široka zemljopisna pokrivenost savjetodavnim uslugama u Uniji i uspješno iskoristilo lokalno znanje o fondu InvestEU, trebalo bi prema potrebi osigurati prisutnost savjetodavnog centra InvestEU na lokalnoj razini, uzimajući u obzir postojeće programe potpore i prisutnost lokalnih partnera, u cilju pružanja konkretne, proaktivne i prilagođene pomoći na terenu. Kako bi se olakšala savjetodavna potpora na lokalnoj razini i osigurali učinkovitost, sinergije i učinkovita geografska pokrivenost potpore diljem Unije, savjetodavni centar InvestEU trebao bi surađivati s nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama te koristiti i iskorištavati njihovu stručnost.

(36a)

Savjetodavni centar InvestEU trebao bi pružati savjetodavnu potporu za male projekte i projekte za novoosnovana poduzeća, osobito kada novoosnovana poduzeća žele zaštititi svoja ulaganja u istraživanje i inovacije stjecanjem prava intelektualnog vlasništva, kao što su patenti, uzimajući u obzir postojeće sinergije i pokušaje postizanja novih sinergija s drugim službama koje su sposobne pokriti takve aktivnosti.

(37)

U kontekstu fonda InvestEU, trebalo bi pružiti potporu razvoju projekata i izgradnji kapaciteta kako bi se razvili organizacijski kapaciteti i aktivnosti razvoja tržišta koji su potrebni za stvaranje kvalitetnih projekata. Nadalje, cilj je stvoriti uvjete za povećanje potencijalnog broja prihvatljivih primatelja u segmentima tržišta u nastajanju, posebno ako se zbog male vrijednosti pojedinačnih projekata znatno povećava transakcijski trošak na razini projekta, npr. u slučaju ekosustava socijalnog financiranja , uključujući filantropske organizacije i potporu kulturnim i kreativnim sektorima . Potpora izgradnji kapaciteta trebala bi ▌biti komplementarna i dodatna u odnosu na djelovanje u okviru drugih programa Unije kojima je obuhvaćeno određeno područje politike. Također treba uložiti napore kako bi se poduprla izgradnja kapaciteta potencijalnih promotora projekata, osobito lokalnih organizacija i tijela.

(38)

Trebalo bi uspostaviti portal InvestEU kako bi se osigurala lako dostupna baza podataka o projektima prilagođena korisnicima kojom će se povećati vidljivost ulagačkih projekata za koje se traže financijska sredstva, pri čemu bi dodatni naglasak trebalo staviti na pružanje mogućeg portfelja ulagačkih projekata partnerima u provedbi, usklađenih s pravom i politikama Unije.

(39)

U skladu s točkama 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (12), program InvestEU treba evaluirati na temelju informacija prikupljenih u okviru posebnih zahtjeva za praćenje i pritom izbjegavati prekomjerno reguliranje i administrativno opterećenje, posebno za države članice. Ti zahtjevi mogu prema potrebi obuhvaćati mjerljive pokazatelje kao osnovu za evaluaciju učinaka programa InvestEU na terenu.

(40)

Trebalo bi primjenjivati čvrst okvir za praćenje utemeljen na pokazateljima ostvarenja, ishoda i učinka kako bi se pratio napredak prema ostvarenju ciljeva Unije. Kako bi se jamčila odgovornost prema europskim građanima, Komisija bi trebala Europskom parlamentu i Vijeću podnositi godišnja izvješća o napretku, učinku i operacijama programa InvestEU.

(41)

Na ovu Uredbu primjenjuju se horizontalna financijska pravila koja su donijeli Europski parlament i Vijeće na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se posebice utvrđuje postupak za utvrđivanje i izvršenje proračuna putem bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada i neizravnog izvršenja, te predviđaju provjere u pogledu odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama jer je poštovanje vladavine prava bitan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i učinkovito financiranja sredstvima EU-a.

(42)

Uredba (EU, Euratom) br. [nova FU] primjenjuje se na program InvestEU. Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, uključujući pravila o proračunskim jamstvima.

(43)

U skladu s  Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća  (13) („Financijska uredba”) , Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (14), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 (15), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (16) i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 (17), financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti, uključujući prijevare , povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, po potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) može provoditi istrage i progon za ▌kaznena djela protiv financijskih interesa Unije , kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (18). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu nužna prava i pristup u pogledu onih država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939 te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.

(44)

Treće zemlje koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene na temelju Sporazuma o EGP-u, kojim se predviđa provedba programâ na temelju odluke donesene u skladu s tim Sporazumom. Treće zemlje mogu sudjelovati i na temelju drugih pravnih instrumenata. U ovu bi se Uredbu trebala uključiti posebna odredba kojom se dodjeljuju nužna prava i pristup nadležnom dužnosniku za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara i Europskom revizorskom sudu kako bi u potpunosti mogli izvršavati svoje ovlasti.

(45)

U skladu s [upućivanje treba na odgovarajući način ažurirati u skladu s novom odlukom o prekomorskim zemljama i područjima: članak 88. Odluke Vijeća 2013/755/EU] osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima ispunjavaju uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima Programa i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani.

(46)

Kako bi se elementi ove Uredbe koji nisu ključni dopunili smjernicama o ulaganjima i tablicom pokazatelja s kojima bi operacije financiranja i operacije ulaganja trebale biti usklađene, olakšala brza i fleksibilna prilagodba pokazatelja uspješnosti i prilagodila stopa rezervacija, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izradom smjernica o ulaganjima za operacije financiranja i operacije ulaganja u okviru različitih sastavnica politike, tablicom pokazatelja i izmjenom Priloga III. ovoj Uredbi radi revizije ili dopune pokazatelja i prilagodbe stope rezervacija. U skladu s načelom proporcionalnosti te smjernice za ulaganja trebale bi uključivati odgovarajuće odredbe za izbjegavanje nepotrebnog administrativnog opterećenja. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Konkretno, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica, a njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(47)

Programom InvestEU trebali bi se uklanjati tržišni nedostaci i neoptimalne investicijske okolnosti na razini Unije i/ili u određenim državama članicama, a za složene tržišne nedostatke omogućiti testiranje inovativnih financijskih proizvoda i sustava za njihovo širenje na cijelom tržištu Unije. Stoga je opravdano djelovanje na razini Unije,