This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52018PC0466
Proposal for a COUNCIL REGULATION establishing the nuclear decommissioning assistance programme of the Ignalina nuclear power plant in Lithuania (Ignalina programme); and repealing Council Regulation (EU) No 1369/2013
Prijedlog UREDBE VIJEĆA o uspostavi programa pomoći za razgradnju nuklearnih postrojenja u pogledu nuklearne elektrane Ignalina u Litvi (program Ignalina) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EU) br. 1369/2013
Prijedlog UREDBE VIJEĆA o uspostavi programa pomoći za razgradnju nuklearnih postrojenja u pogledu nuklearne elektrane Ignalina u Litvi (program Ignalina) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EU) br. 1369/2013
COM/2018/466 final - 2018/0251 (NLE)
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 13.6.2018.
COM(2018) 466 final
2018/0251(NLE)
Prijedlog
UREDBE VIJEĆA
o uspostavi programa pomoći za razgradnju nuklearnih postrojenja u pogledu nuklearne elektrane Ignalina u Litvi (program Ignalina) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EU) br. 1369/2013
{SWD(2018) 342 final}
OBRAZLOŽENJE
1.KONTEKST PRIJEDLOGA
Ovim se prijedlogom predviđa da se on počinje primjenjivati od 1. siječnja 2021. te je on upućen Uniji od 27 država članica u skladu s obavijesti Ujedinjene Kraljevine o njezinoj namjeri da se povuče iz Europske unije i Euratoma na temelju članka 50. Ugovora o Europskoj uniji koju je Europsko vijeće primilo 29. ožujka 2017.
Razlozi i ciljevi
Nuklearna elektrana Ignalina, smještena u blizini grada Visaginasa, sastoji se od dvaju reaktora velike snage kanalnog tipa (reaktori RBMK-1500), koji su iste vrste kao reaktori u Černobilu. Razgradnjom te elektrane pridonosi se povećanju nuklearne sigurnosti u regiji i u cijelom EU-u.
U skladu s tim, opći je cilj programa Ignalina („program”) pomoći Litvi u upravljanju pitanjima radiološke sigurnosti povezanima s razgradnjom nuklearne elektrane Ignalina. Osim toga, program ima velik potencijal stvaranja znanja i podupiranja država članica EU-a u njihovim aktivnostima razgradnje, posebno za one države članice koje moraju provesti razgradnju nuklearnih reaktora moderiranih grafitom.
Program se provodio tijekom nekoliko financijskih razdoblja i planira se da će biti dovršen do 2038. Očekuje se da će se programom ostvariti važne ključne etape zahvaljujući financiranju osiguranom trenutačnim višegodišnjim financijskim okvirom (2014.–2020.), ali su i dalje potrebni veliki iznosi kako bi se riješili preostali ključni problemi u pogledu radiološke sigurnosti povezani s razgradnjom elektrane. Razgradnja tih reaktora prva je aktivnost svoje vrste i sa sobom nosi tehnološke izazove, kao što su rastavljanje grafitnih jezgri i naknadno zbrinjavanje znatnih količina ozračenog grafita.
Program Ignalina proizašao je iz pregovora o pristupanju Litve Europskoj uniji. Obveza Litve da do zajednički dogovorenog datuma zatvori, a zatim i razgradi dva nuklearna reaktora konstruirana za vrijeme SSSR-a ugrađena je u Ugovor o pristupanju Litve 1 . Europska unija obvezala se, iz solidarnosti te uviđajući dugoročnost razgradnje nuklearne elektrane Ignalina i s tim povezano iznimno financijsko opterećenje, u Protokolu br. 4 Ugovora o pristupanju Litve 2 pružiti odgovarajuću financijsku pomoć za razgradnju nuklearne elektrane Ignalina na temelju stvarnih potreba za sredstvima i apsorpcijskog kapaciteta.
Litva je ispunila obvezu iz ugovora o pristupanju i pravodobno zatvorila reaktore 3 . Na temelju odredaba o nuklearnoj elektrani Ignalina iz Protokola br. 4 Ugovora o pristupanju Litve 4 Vijeće Europske unije je nakon 2006. donosilo naknadne uredbe 5 , 6 kako bi se provela razgradnja. Uz to što je primana financijska potpora EU-a, program Ignalina od početka su podupirali i međunarodni donatori (države članice EU-a, Norveška i Švicarska) pridonoseći Međunarodnom fondu potpore za razgradnju postrojenja Ignalina kojim upravlja Europska banka za obnovu i razvoj.
•Dosljednost s postojećim odredbama politike
Cilj programa razvijao se s godinama kako bi se bolje ispunile potrebe i osigurala sigurna razgradnja postrojenja: pomoć Europske unije izvorno je, sve do 2013., bila osmišljena kako bi se Litvu podržalo u nastojanjima da se predmetni reaktori isključe i razgrade, ali i kako bi se u obzir uzele posljedice ranijeg zatvaranja postrojenja nuklearne elektrane; nakon toga, 2014., područje primjene programa ograničeno je na aktivnosti razgradnje, tj. na sigurnosne mjere, a za sljedeću fazu predlaže se da se program dodatno usmjeri na aktivnosti razgradnje koje uključuju pitanja radiološke sigurnosti.
Odlaganje istrošenog goriva i radioaktivnog otpada u dubokom geološkom odlagalištu nije obuhvaćeno područjem primjene programa i ostaje odgovornost države članice u skladu s mjerodavnom Direktivom Vijeća 2011/70/Euratom o odgovornom i sigurnom gospodarenju istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom.
•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije
U skladu s Rimskom deklaracijom 7 proračun EU-a trebao bi omogućiti sigurnu i zaštićenu Europu; toj se dimenziji programom pomoći za razgradnju nuklearnog postrojenja Ignalina već pridonijelo, a moglo bi se i više. Doista, glavni pozitivni učinak koji se namjerava ostvariti programom Ignalina postupno je smanjenje razine radiološke opasnosti za radnike, građane i okoliš u Litvi, ali i u cijelom EU-u.
Program se uklapa u regulatorni okvir EU-a za nuklearnu sigurnost; za program su posebno relevantne: i. Direktiva Vijeća 2011/70/Euratom o uspostavi okvira Zajednice za odgovorno i sigurno gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom; ii. Direktiva Vijeća 2009/71/Euratom i njezina izmjena (Direktiva Vijeća 2014/87/Euratom o uspostavi okvira Zajednice za nuklearnu sigurnost nuklearnih postrojenja); iii. Direktiva Vijeća 2013/59/Euratom o osnovnim sigurnosnim standardima za zaštitu od opasnosti koje potječu od izloženosti ionizirajućem zračenju.
2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST
•Pravna osnova
Pravna osnova programa utvrđena je u Protokolu br. 4 uz Ugovor u pristupanju iz 2003.3 u skladu s kojim Unija, iz solidarnosti s Litvom, pruža odgovarajuću dodatnu pomoć Zajednice u pogledu razgradnje i nakon 2006.
Tu je pravnu osnovu potvrdila pravna služba Vijeća Europske unije tijekom postupka donošenja Uredbe Vijeća (EU) br. 1369/2013.
•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)
Program Ignalina proizašao je iz Ugovora o pristupanju Litve i obveza je koju je Europska unija preuzela prema Litvi. Program je obuhvaćen područjem primjene litavskog nacionalnog programa na temelju Direktive Vijeća 2011/70/Euratom.
Dodana vrijednost programa za EU od njegova početka uvijek je određivana s obzirom na nuklearnu sigurnost i ublažavanje financijskih gubitaka. Izostanak sufinanciranja EU-a vjerojatno bi imao negativan učinak na postupak razgradnje jer bi moglo doći do izravnog utjecaja na sigurnost radnika, građana i okoliša. Program u trenutačnoj fazi razvoja i dalje pruža vrijednost u tom pogledu, s obzirom na preostala pitanja radiološke sigurnosti, ali se njegov doprinos prirodno smanjuje s napretkom razgradnje.
Usto, dodanu vrijednost EU-a program još može donijeti većim usmjeravanjem na dijeljenje znanja, što je važno za rješavanje sličnih problema s kojima se druge države članice susreću pri provedbi svojih planova razgradnje 8 . Trenutačno je u Europi trajno isključeno više od 90 nuklearnih reaktora, ali samo su tri u potpunosti razgrađena. Prema tome, Europa (kao i svijet) ima ograničeno iskustvo u rastavljanju nuklearnih reaktora. Doprinos programa osiguranju rastavljanja reaktora elektrane Ignalina dovest će do nove generacije izrazito relevantnog iskustva i znanja koje može koristiti drugim projektima razgradnje te će uroditi povećanim razinama sigurnosti u EU-u.
•Proporcionalnost
Program će se u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru usmjeriti na pitanja radiološke sigurnosti povezana s razgradnjom nuklearne elektrane Ignalina u pogledu kojih se može ostvariti najveća dodana vrijednost EU-a (tj. postupno smanjenje razine radiološke opasnosti za radnike, javnost i okoliš u Litvi, ali i u cijelom EU-u).
•Odabir instrumenta
Na temelju evaluacije programa u sredini programskog razdoblja dokazano je da se trenutačnim sustavom (tj. program Ignalina kao namjenski program potrošnje) osigurava djelotvorna i učinkovita provedba programa. Glavni su čimbenici uspjeha jasna definicija uloga i odgovornosti te ojačani okvir za praćenje.
Komisija stoga predlaže da se provedba programa nastavi pod neizravnim upravljanjem preko izvršnog tijela s pozitivnom ocjenom stupova (tj. litavske nacionalne agencije CPMA).
3.REZULTATI RETROSPEKTIVNIH EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA
•Retrospektivne evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva
Evaluacijom programa u sredini programskog razdoblja zaključeno je da je trenutačni program usklađen s politikama EU-a usmjerenima na osiguranje najviše razine nuklearne sigurnosti. Potpora EU-a omogućuje da se u Litvi kontinuirano provodi strategija neodgodive razgradnje te sprečava da se nepotreban teret prenese na buduće naraštaje, odstupajući pritom, zbog povijesnih razloga, od toga da krajnju odgovornost za osiguravanje odgovarajućih financijskih sredstava za razgradnju nuklearnih postrojenja i zbrinjavanje radioaktivnog otpada imaju države članice.
Litva je djelotvorno i učinkovito napredovala u razgradnji svojih reaktora u skladu s osnovom dogovorenom 2014. (tj. planom razgradnje). Zbog složenosti programa bilo je zastoja i problema, no pokazalo se da je sustav upravljanja sposoban prevladavati takve izazove.
Analiza je pokazala i da će se na lokaciji postrojenja ostvariti znatno veće razine sigurnosti kao rezultat financiranja sredstvima Unije u ovom višegodišnjem financijskom okviru. Glavni napredak koji se trenutačno ostvaruje u predmetnom području u Litvi odnosi se na postojano uklanjanje istrošenog goriva iz zgrada reaktora i pripreme za uklanjanje ozračenog grafita iz jezgre reaktora, što je prvi projekt svoje vrste dosad nezabilježenih razmjera.
Nakon 2020. bit će potrebno pažljivo provesti daljnje mjere u pogledu prikupljanja dodatnih sredstava potrebnih do 2038. za razgradnju nuklearne elektrane Ignalina jer postoji znatan manjak sredstava (1,331 milijarda EUR).
Evaluacija u sredini programskog razdoblja pokazala je da se sve većom razinom nacionalnog doprinosa podupire veća odgovornost korisnika i da ga se potiče na dobro gospodarsko upravljanje. U analizi se zaključilo i da je povećanje razine nacionalnog doprinosa nužan, ali ne i dovoljan uvjet za određivanje odgovarajućih poticaja za pravodobnu i učinkovitu razgradnju. Međutim, nedostatak definiranih stopa sufinanciranja u pravnoj osnovi u prošlosti doveo je do nesigurnosti koje će se ukloniti u nacrtu pravne osnove za sljedeći višegodišnji financijski okvir (2021.–2027.).
Sustavom upravljanja osigurana je djelotvorna i učinkovita provedba programa i kompenzirane su prethodno navedene nesigurnosti u pogledu aspekata sufinanciranja. Glavni čimbenici uspjeha bili su jasna definicija uloga i odgovornosti te ojačani okvir za praćenje. Analizom su utvrđena i područja za daljnja poboljšanja, poput:
i.veće uključenosti države članice (koordinator programa i financijski koordinator) kako bi preuzela više obveza te kako bi se povećala odgovornost operatera razgradnje (krajnji korisnik);
ii.pojednostavnjenja postupaka kako bi upravljački ciklus bio djelotvorniji i pravodobniji;
iii.povećane usporedivosti s uspješnošću drugih programa razgradnje.
Financijska pomoć Europske unije od svojeg se početka provodi pod neizravnim upravljanjem 9 . Komisija stoga predlaže da se izvršavanje proračuna programa nastavi povjeravati izvršnom tijelu s pozitivnom ocjenom stupova (neizravno upravljanje), tj. litavskoj nacionalnoj agenciji CPMA.
•Savjetovanja s dionicima
Za potrebe evaluacije programa u sredini programskog razdoblja Komisija je u lipnju 2017. pokrenula otvoreno javno savjetovanje produljenog trajanja od 14 tjedana. Interes za savjetovanje bio je ograničen (20 odgovora). Uz to savjetovanje, u srpnju 2017. pokrenuto je ciljano savjetovanje pomoću internetske ankete: primljeno je dodatnih 17 odgovora (jedan iz Bugarske, četiri iz Litve i 12 iz Slovačke) od ukupno 90 uključenih dionika. U primljenim odgovorima ukupno je izražen pozitivan stav o programu, ali o njemu nisu dostavljene nikakve dodatne nove informacije. Međutim, ta su dva savjetovanja dopunjena ciljanim savjetovanjima, tj. s oko 100 razgovora s operaterima za razgradnju i relevantnim dionicima.
•Vanjsko stručno znanje
Priprema programa za sljedeći višegodišnji financijski okvir temeljila se na informacijama iz sljedećih dokumenata:
–Support to the mid-term evaluation of the Nuclear Decommissioning Assistance Programmes („Potpora evaluaciji programa pomoći za razgradnju nuklearnih postrojenja u sredini programskog razdoblja”), EY, evaluacija provedena za GU za energetiku Europske komisije, 2018.,
–Nuclear Decommissioning Assistance Programme (NDAP) – Assessment of the robustness of the financing plans considering the economic-financial-budgetary situation in each concerned Member State and of the relevance and feasibility of the detailed decommissioning plans („Program pomoći za razgradnju nuklearnih postrojenja – ocjena stabilnosti financijskih planova s obzirom na gospodarsku, financijsku i proračunsku situaciju u svakoj predmetnoj državi članici te relevantnosti i izvedivosti detaljnih planova razgradnje”), Deloitte, NucAdvisor, VVA Europe, studija izrađena za GU za energetiku Europske komisije, 2016.,
–Tematsko izvješće ERS-a br. 22/2016: „Programi pomoći EU-a za stavljanje nuklearnih postrojenja u Litvi, Bugarskoj i Slovačkoj izvan pogona: od 2011. godine postignut je određeni napredak, no ključni izazovi tek predstoje”.
•Procjena učinka
U skladu s Financijskom uredbom i zahtjevima Komisijine politike za bolju regulativu trenutačni je program podvrgnut procjeni ex ante (u obliku radnog dokumenta službi).
•Pojednostavnjivanje
Program se trenutačno provodi pod neizravnim upravljanjem preko izvršnog tijela s pozitivnom ocjenom stupova (tj. litavske nacionalne agencije CPMA). Evaluacijom u sredini programskog razdoblja potvrđeno je da se trenutačnim ustrojem osigurava učinkovita i djelotvorna provedba programa pa će se to nastaviti i u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru, s određenim pojednostavnjenjima koja se temelje na poukama iz evaluacije.
Na primjer, u okviru programa iskoristit će se višegodišnje programiranje predviđeno na temelju revidirane Financijske uredbe. Tako će se najbolje iskoristiti višegodišnji detaljni plan razgradnje kao osnova za programiranje i praćenje te povećati učinkovitost i pravodobnost ciklusa programiranja. Kad je riječ o programiranju, višegodišnja narav programa razgradnje odrazit će se u donošenju višegodišnjeg programa rada i odluke o financiranju. Program se može revidirati na temelju rezultata evaluacije. U skladu s postojećom praksom financijska sredstva koja se pružaju na temelju ove Uredbe mogu se upotrijebiti za dovršenje projekata programiranih u konačnom planu razgradnje postrojenja Ignalina do njegova isteka. Drugi se primjer odnosi na uvođenje jasnijeg okvira za sufinanciranje kojim će se umanjiti nesigurnost s obzirom na izvor financiranja, ukloniti potreba da se o nacionalnom doprinosu pregovara i da ga se usuglasuje na godišnjoj osnovi te povećati odgovornost države članice za program.
Osim toga, upotrebljavat će se jedinstvena pravila, dok će se dodatne sinergije i komplementarnosti između programa iskoristiti kad god je to moguće.
Konačno, Europskim fondom za regionalni razvoj (EFRR), Europskim socijalnim fondom plus (ESF+) i Kohezijskim fondom mogle bi se poduprijeti prateće mjere uz povezanu socijalnu i gospodarsku tranziciju, uključujući i mjere za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije te određene druge aktivnosti koje nisu povezane s postupcima radiološke sigurnosti. Kao takvi, fondovi mogu pomoći da se u tim regijama pokrenu dodatne aktivnosti i iskoristi lokalno dostupno stručno znanje kao glavni pokretač otvaranja radnih mjesta, održivog rasta i inovacija. Na sličan bi način trebalo istražiti sinergije s Devetim okvirnim programom (FP9) i/ili Programom Euratoma o istraživanju i osposobljavanju u područjima kao što su razvoj i ispitivanje tehnologije te osposobljavanje i obrazovanje.
•Temeljna prava
Programom se ne utječe na temeljna prava.
4.UTJECAJ NA PRORAČUN
Predložena dodjela proračunskih sredstava za 2021.–2027. iznosi 552 000 000 EUR (u tekućim cijenama). Temelji se na godišnjim isplatama predviđenima planom razgradnje, uzimajući u obzir predložene pragove za sufinanciranje sredstvima EU-a. Osnovom je bila određena gotovo linearna krivulja napretka pa su u zakonodavnom financijskom izvještaju izneseni uglavnom nepromjenjivi godišnji planovi obveza i plaćanja.
Djelovanja sufinancirana u okviru predloženog financijskog programa temelje se na detaljnom planu stavljanja izvan pogona utvrđenom Uredbom Vijeća 2013/1369/EU. U tom su planu već određeni područje primjene programa, krajnje stanje razgradnje i završni datum; on pokriva aktivnosti razgradnje, njihov raspored, troškove i potrebne ljudske resurse.
Ljudski i administrativni resursi potrebni za upravljanje programom jednaki su u odnosu na prethodni program.
5.OSTALI DIJELOVI
•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja
Sustav programiranja, praćenja i kontrole dodatno će se poboljšati i pojednostavniti u usporedbi s postojećim sustavom. Pouke iz evaluacije u sredini programskog razdoblja upotrijebit će se u cilju pojednostavnjenja i stalnog poboljšavanja.
Komisija je 2014. izmijenila upravljanje programom za višegodišnji financijski okvir 2014.–2020. kako bi utvrdila jasnije uloge i odgovornosti te uvela povećane zahtjeve za korisnike u pogledu planiranja, praćenja i izvješćivanja. U skladu s tim revidiranim pristupom upravljanju Litva je imenovala koordinatora programa i financijskog koordinatora (zamjenik ministra ili državni tajnik) koji će biti odgovorni za programiranje, koordinaciju i praćenje programa razgradnje na nacionalnoj razini. Uspostavljen je odbor s funkcijama praćenja i izvješćivanja kojim supredsjedaju predstavnik Komisije i koordinator programa.
U sljedećem razdoblju financiranja višegodišnja narav postupka razgradnje odrazit će se u donošenju višegodišnjeg programa rada i odluke o financiranju, u skladu s predloženom novom financijskom uredbom. Taj postupak programiranja bit će jasno sinkroniziran s koracima evaluacije (privremena evaluacija nakon četiri godine i završna evaluacija pet godina nakon 2027., kad se očekuje dovršetak zadataka u tom području).
Te će se evaluacije provesti u skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma od 13. travnja 2016. 10 , u kojem su tri institucije potvrdile da bi evaluacije postojećeg zakonodavstva i politike trebale služiti kao osnova za procjene učinka mogućnosti daljnjeg djelovanja. U tim će se evaluacijama ocijeniti učinci programa na terenu na temelju pokazatelja/ciljeva programa i detaljne analize mjere u kojoj se program može smatrati relevantnim, djelotvornim, učinkovitim i dosljednim s drugim politikama EU-a te u kojoj se može smatrati da se njime osigurava dodatna razina dodane vrijednosti EU-a. Stečena iskustva iskoristit će se u evaluacijama za utvrđivanje bilo kakvih nedostataka ili problema i potencijala za dodatno poboljšanje djelovanja ili njihovih rezultata te maksimiranje njihova iskorištavanja ili učinka.
Zadržat ce se trenutačna praksa godišnjeg izvješćivanja Europskog parlamenta i Vijeća.
Komisija planira izvršavanje proračuna programa i dalje povjeravati izvršnom tijelu s pozitivnom ocjenom stupova (neizravno upravljanje), tj. litavskoj nacionalnoj agenciji CPMA. Osim toga, službe Komisije nastavit će praksu pomnog praćenja provedbe projekta pregledima dokumentacije i provjerama na licu mjesta dvaput godišnje te će dopunjavati redovni ciklus programiranja, praćenja i kontrole tematskim provjerama na temelju analize rizika.
•Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga
U članku 3. predloženog temeljnog akta utvrđen je cilj programa za višegodišnji financijski okvir 2021.–2027. U posebnom cilju odražava se dvostrana narav cilja programa u okviru kojeg iz dodane vrijednosti EU-a s jedne strane proizlazi veća nuklearna sigurnost, a s druge strane veće znanje države članice EU-a o postupku razgradnje nuklearnih postrojenja.
U člancima 3., 6. i 7. te u Prilogu zajednički se određuje okvir kojim se osigurava usmjerenost financiranja EU-a na djelovanja kojima se doista ostvaruje cilj programa. U njima se pojašnjava što i koliko toga EU i Litva zajednički čine u procesu razgradnje nuklearne elektrane Ignalina. U članku 7. godišnja se gornja granica najvećeg udjela sufinanciranja sredstvima Unije postavlja na 80 %, kao odgovor na 3. i 4. preporuku Europskog revizorskog suda 11 u kojima se Litvu poziva da bude spremna upotrijebiti nacionalna sredstva za pokrivanje troškova razgradnje, a Komisiju da zatraži veći udio nacionalnog doprinosa. Ta odredba i procjene troškova detaljnog plana razgradnje u skladu s Uredbom Vijeća 2013/1369/EU čine okvir za obvezu koju je EU preuzeo prema Litvi kako je utvrđena u mjerodavnom Ugovoru o pristupanju.
U članku 8. uvodi se veliko pojednostavnjenje u odnosu na trenutačni program, tj. upotreba višegodišnjeg programa rada, u čemu se odražava narav programa razgradnje. Iako je na razini programiranja donesen višegodišnji pristup, u članku 4. stavku 3. predviđena je mogućnost godišnjih proračunskih obveza, a praksa podnošenja godišnjih izvješća Europskom parlamentu i Vijeću zadržava se kako je opisano u članku 9. stavku 4.
U članku 10. utvrđuje se postupak revizije višegodišnjeg programa rada tijekom razdoblja razmjernog naravi programa, a Komisiji se osiguravaju odgovarajući alati za uvođenje korektivnih mjera, prema potrebi.
Detaljan opis posebnog cilja programa navodi se u Prilogu I. U tablici 1. u Prilogu I. izlaže se odgovor Komisije na 6. preporuku 12 Europskog revizorskog suda, u kojoj se Komisija poziva da dopusti da se financijska sredstva EU-a upotrijebe samo za financiranje troškova za osoblje koje radi isključivo na aktivnostima stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona. U tablici se navode i sredstva Unije izdvojena za ključne funkcije, primjerice sigurnost, a programima sufinanciranja usklađuju se interesi lokalnih dionika i Unije. U Prilogu II. utvrđuju se posebni pokazatelji za izvješćivanje o napretku programa prema ostvarivanju ciljeva kad je riječ o rastavljanju i dekontaminaciji, zbrinjavanju radioaktivnog otpada i širenju znanja.
2018/0251 (NLE)
Prijedlog
UREDBE VIJEĆA
o uspostavi programa pomoći za razgradnju nuklearnih postrojenja u pogledu nuklearne elektrane Ignalina u Litvi (program Ignalina) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EU) br. 1369/2013
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Akt o pristupanju iz 2003., a posebno članak 3. Protokola br. 4 uz taj akt,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
budući da:
(1)U skladu s Protokolom br. 4 uz Akt o pristupanju iz 2003. o nuklearnoj elektrani Ignalina 13 Litva se obvezala zatvoriti jedinicu 1 nuklearne elektrane Ignalina do 31. prosinca 2004., a jedinicu 2 do 31. prosinca 2009., i zatim ih razgraditi.
(2)U skladu s obvezama iz Akta o pristupanju i uz pomoć Unije Litva je isključila te dvije jedinice u zadanim rokovima i ostvarila znatan napredak prema njihovoj razgradnji. Potreban je daljnji rad kako bi se nastavilo smanjivanje razine radiološke opasnosti. Na temelju dostupnih procjena za razdoblje nakon 2020. potrebni su dodatni financijski resursi za tu svrhu.
(3)Aktivnosti obuhvaćene ovom Uredbom trebale bi biti u skladu s primjenjivim pravom Unije i nacionalnim pravom. Razgradnja nuklearne elektrane obuhvaćena ovom Uredbom trebala bi se provesti u skladu sa zakonodavstvom o nuklearnoj sigurnosti, odnosno Direktivom Vijeća 2009/71/Euratom 14 , i zakonodavstvom o gospodarenju otpadom, odnosno Direktivom Vijeća 2011/70/Euratom 15 . Konačnu odgovornost za nuklearnu sigurnost i sigurnost zbrinjavanja istrošenog goriva i radioaktivnog otpada snosi Litva.
(4)Priznajući da su preuranjeno gašenje i posljedična razgradnja nuklearne elektrane Ignalina s dva reaktora tipa RMBK snage 1 500 MW naslijeđenih iz Sovjetskog Saveza bez presedana te da je to izuzetan financijski teret za Litvu koji nije razmjeran veličini i gospodarskoj snazi te zemlje, u Protokolu br. 4 navodi se da će se pomoć Unije u okviru programa Ignalina nastaviti bez prekida i produljiti nakon 2006., odnosno za razdoblje sljedećih financijskih perspektiva.
(5)Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za program pomoći za razgradnju nuklearnih postrojenja u pogledu nuklearne elektrane Ignalina u Litvi („program”), koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju 16 za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.
(6)Uredba (EU, Euratom) 2018/... Europskog parlamenta i Vijeća [nova financijska uredba] 17 („Financijska uredba”) primjenjuje se na taj program. U njoj se utvrđuju pravila za izvršavanje proračuna Unije, uključujući pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, javnoj nabavi, neizravnom izvršavanju, financijskoj pomoći, financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima.
(7)U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 18 , Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 19 , Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 20 i Uredbom (EU) 2017/1939 21 financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprječavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragama nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druge nezakonite aktivnosti koje štetno utječu na financijske interese Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća 22 . U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu (ERS) nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.
(8)Ovom Uredbom ne dovodi se u pitanje ishod bilo kojih budućih postupaka za dodjelu državnih potpora koji se mogu provoditi u skladu s člancima 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
(9)Financiranje na temelju ove Uredbe trebalo bi biti usmjereno na aktivnosti kojima se provode ciljevi u pogledu sigurnosti razgradnje, dok bi konačnu odgovornost za nuklearnu sigurnost trebala snositi Litva.
(10)Programom bi isto tako trebalo osigurati širenje znanja stečenog na temelju programa u sve države članice, uz koordinaciju i sinergiju s drugim relevantnim programima Unije za aktivnosti razgradnje u Bugarskoj i Slovačkoj te u Komisijinu Zajedničkom istraživačkom centru jer takve mjere donose najveću dodanu vrijednost Unije.
(11)Razgradnja nuklearne elektrane Ignalina trebala bi se provesti uz najbolje dostupno tehničko znanje i uz dužno poštovanje prirode i tehnoloških specifikacija jedinica koje se trebaju razgraditi, a kako bi se osigurale sigurnost i najveća moguća učinkovitost, uzimajući u obzir najbolju međunarodnu praksu.
(12)Komisija i Litva trebale bi osigurati djelotvorno praćenje i kontrolu razvoja postupka razgradnje nuklearnih postrojenja kako bi osigurale najveću dodanu vrijednost sredstava dodijeljenih na temelju ove Uredbe za Uniju, iako konačnu odgovornost za razgradnju nuklearnih postrojenja snosi Litva. To uključuje djelotvorno mjerenje napretka i rezultata te provedbu korektivnih mjera ako su potrebne.
(13)U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva 23 potrebno je evaluirati predmetni program na temelju informacija prikupljenih u okviru posebnih zahtjeva u pogledu praćenja, istodobno izbjegavajući prekomjerne propise i administrativna opterećenja, posebno za države članice. Ti zahtjevi, prema potrebi, mogu uključivati mjerljive pokazatelje kao osnovu za evaluaciju učinaka programa na terenu.
(14)Na temelju rezultata izvješća o evaluaciji u sredini programskog razdoblja trebalo bi biti moguće preispitati iznos sredstava dodijeljenih za program i razdoblje programiranja.
(15)Djelovanja koja se sufinanciraju na temelju ove Uredbe trebalo bi odrediti u skladu s ograničenjima utvrđenima u planu razgradnje koji je Litva dostavila na temelju Uredbe Vijeća 2013/1369/EU25 i njegovim revidiranim verzijama, ako postoje. U tom su planu određeni područje primjene programa, krajnje stanje razgradnje i završni datum; on pokriva aktivnosti razgradnje, njihov raspored, troškove i potrebne ljudske resurse. Litva bi prema potrebi trebala Komisiji dostaviti ažurirane verzije plana kako bi ih Komisija mogla uzeti u obzir pri pripremi programa rada.
(16)Program bi trebalo provesti uz zajedničko financiranje sredstvima Unije i Litve. U skladu s praksom sufinanciranja utvrđenom u prethodnim programima trebalo bi utvrditi najviši prag sufinanciranja Unije. Uzimajući u obzir praksu iz usporedivih programa Unije i činjenicu da je gospodarstvo Litve ojačalo, od početka programa razgradnje elektrane Ignalina do završetka provedbe aktivnosti financiranih na temelju ove Uredbe stopa sufinanciranja sredstvima Unije ne bi trebala biti viša od 80 % prihvatljivih troškova. Ostatak sufinanciranja trebao bi se pokriti doprinosom Litve i iz izvora koji nisu proračun Unije, konkretno doprinosima međunarodnih financijskih institucija i drugih donatora.
(17)Uredbu (EU) br. 1369/2013 24 trebalo bi stoga staviti izvan snage.
(18)U obzir su uzeti Tematsko izvješće Revizorskog suda br. 22/2016 o financijskoj pomoći Unije za razgradnju nuklearnih elektrana u Bugarskoj, Litvi i Slovačkoj, preporuke u njemu i odgovor Komisije.
(19)Program je obuhvaćen područjem primjene litavskog nacionalnog programa na temelju Direktive Vijeća 2011/70/Euratom.
(20)Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu članka 3. ove Uredbe Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 25 .
(21)Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su donijeli Europski parlament i Vijeće na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se, konkretno, određuje postupak za utvrđivanje i izvršavanje proračuna putem bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada i neizravnog izvršavanja te se njima predviđaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama jer je poštovanje vladavine prava ključan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i djelotvorno financiranje sredstvima Unije.
(22)Uzimajući u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije da provede Pariški sporazum i ostvari ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda, ovim će se programom pridonijeti uključivanju klimatskih aktivnosti u politike Unije i postizanju općeg cilja od 25 % proračunskih rashoda EU-a za klimatske ciljeve. Relevantna djelovanja utvrdit će se tijekom pripreme i provedbe programa te će se ponovno ocijeniti u kontekstu njegove evaluacije u sredini programskog razdoblja.
(23)Vrste financiranja i načine izvršenja na temelju ove Uredbe trebalo bi odabrati ovisno o tome koliko je njima moguće ostvariti posebne ciljeve djelovanjâ i rezultate, uzimajući u obzir, ponajprije, troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik od nepoštovanja propisa. Pritom bi trebalo razmotriti mogućnost upotrebe jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova, kao i financiranje koje nije povezano s troškovima, kako je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe.
DONIJELO JE OVU UREDBU:
POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE
Članak .
Predmet
Ovom Uredbom uspostavlja se program pomoći za razgradnju nuklearnih postrojenja u pogledu nuklearne elektrane Ignalina u Litvi („program”).
U njoj se utvrđuju ciljevi programa, proračun za razdoblje 2021.–2027., oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja.
Članak .
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
(1)„razgradnja” znači administrativne i tehničke mjere koje omogućuju prestanak dijela ili svih regulatornih kontrola za nuklearno postrojenje i kojima se nastoji dugoročno zaštititi javnost i okoliš, a obuhvaćaju i smanjenje razine ostataka radionuklida u materijalima i na lokaciji postrojenja;
(2)„plan razgradnje” znači dokument koji sadržava detaljne informacije o predloženoj razgradnji i obuhvaća odabranu strategiju razgradnje; vremenski raspored, vrstu i slijed aktivnosti razgradnje; primijenjenu strategiju zbrinjavanja otpada, uključujući odobrenje; predloženo krajnje stanje; skladištenje i odlaganje otpada nastalog tijekom razgradnje, datum početka i završetka razgradnje; procjenu troškova za završetak razgradnje; te ciljeve, očekivane rezultate, ključne etape, ciljne datume i odgovarajuće ključne pokazatelje uspješnosti, uključujući pokazatelje koji se temelje na ostvarenoj vrijednosti. Plan priprema nositelj dozvole za nuklearno postrojenje i on se odražava u višegodišnjim programima rada programa.
Članak .
Ciljevi programa
1.Opći je cilj programa pomoći Litvi u razgradnji nuklearne elektrane Ignalina, s posebnim naglaskom na upravljanju s tim povezanim pitanjima radiološke sigurnosti, istodobno osiguravajući opsežno širenje time stečenog znanja o razgradnji nuklearnih postrojenja među svim državama članicama EU-a.
2.Posebni je cilj programa provesti rastavljanje i dekontaminaciju opreme i osovina reaktora elektrane Ignalina u skladu s planom razgradnje, nastaviti sa sigurnim zbrinjavanjem otpada nastalog tijekom razgradnje i otpada iz prošlosti te širiti stečeno znanje među dionicima iz EU-a.
3.Detaljan opis posebnog cilja utvrđen je u Prilogu I. Komisija može provedbenim aktima izmijeniti Prilog I. u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 12. stavka 2.
Članak .
Proračun
1.Financijska omotnica za provedbu programa za razdoblje 2021.–2027. iznosi 552 000 000 EUR u tekućim cijenama.
2.Iznosom navedenim u stavku 1. mogu se pokriti troškovi povezani s tehničkom i administrativnom pomoći za provedbu programa, kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije koje uključuju korporativne informatičke sustave.
3.Proračunske obveze za djelovanja koje traju dulje od jedne financijske godine mogu se rasporediti tijekom nekoliko godina na godišnje obroke.
Članak .
Provedba i oblici financiranja
1.Program se provodi pod izravnim upravljanjem u skladu s Financijskom uredbom ili pod neizravnim upravljanjem tijela iz članka 62. stavka 1. točke (c) Financijske uredbe.
2.Programom se može omogućiti financiranje u bilo kojem obliku navedenom u Financijskoj uredbi.
POGLAVLJE II.
PRIHVATLJIVOST
Članak .
Prihvatljiva djelovanja
Samo djelovanja kojima se provode ciljevi iz članka 3. i Priloga I. prihvatljiva su za financiranje.
Članak .
Stope sufinanciranja
Najviša stopa sufinanciranja sredstvima Unije primjenjiva u okviru programa ne smije premašiti 80 %. Preostali iznos financiranja osigurava se doprinosom Litve i drugih izvora, ali ne iz proračuna Unije.
POGLAVLJE III.
PROGRAMIRANJE, PRAĆENJE, EVALUACIJA I KONTROLA
Članak .
Program rada
1.Program se provodi višegodišnjim programom rada iz članka 110. Financijske uredbe.
2.U višegodišnjem programu rada odražava se plan razgradnje koji služi kao osnova za praćenje i evaluaciju programa.
Članak .
Praćenje i izvješćivanje
1.Pokazatelji za izvješćivanje o napretku programa prema ostvarenju ciljeva utvrđenih u članku 3. navedeni su u Prilogu II.
2.Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe programa i rezultati prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno. U tom cilju uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije i (ako je potrebno) države članice.
3.Na kraju svake godine Komisija sastavlja izvješće o napretku radova tijekom prethodnih godina i izlaže ga Europskom parlamentu i Vijeću.
Članak .
Evaluacija
1.Evaluacije se provode pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja.
2.Privremena evaluacija programa provodi se nakon što se sazna dovoljno informacija o provedbi programa, a najkasnije četiri godine nakon početka razdoblja utvrđenog u članku 1. U privremenoj evaluaciji uzet će se u obzir i mogućnosti izmjene višegodišnjeg programa rada iz članka 8.
3.Na kraju provedbe programa, a najkasnije pet godina nakon završetka razdoblja navedenog u članku 1., Komisija provodi završnu evaluaciju programa.
4.Komisija zaključke evaluacija i svoje primjedbe priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
Članak .
Revizije
Revizije uporabe doprinosa Unije i nacionalnog doprinosa koje provode osobe ili subjekti, među ostalima i oni koje nisu ovlastili institucije ili tijela Unije, osnova su za opće jamstvo u skladu s člankom 127. Financijske uredbe.
Članak .
Odbor
1.Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.
2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.
Ako se mišljenje odbora treba dobiti pisanim postupkom, taj se postupak obustavlja bez rezultata ako unutar roka za davanje mišljenja to odluči predsjednik odbora ili to zatraži obična većina članova odbora.
POGLAVLJE IV.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak .
Informiranje, priopćavanje i promidžba
1.Primatelji sredstava Unije priznaju podrijetlo i osiguravaju vidljivost financiranja sredstvima Unije (posebno pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata) pružanjem usklađenih, djelotvornih i razmjernih ciljanih informacija različitim skupinama, uključujući medije i javnost.
2.Komisija provodi aktivnosti obavješćivanja i priopćavanja u pogledu programa, djelovanja i rezultata. Financijska sredstva dodijeljena programu namjenjuju se i za institucijsko priopćavanje o političkim prioritetima Unije ako se odnose na ciljeve navedene u članku 3.
Članak
Stavljanje izvan snage
Uredba (EU) br. 1369/2013 stavlja se izvan snage.
Članak .
Prijelazne odredbe
1.Ova Uredba ne utječe na nastavak ili izmjenu djelovanja na temelju Uredbe (EU) br. 1369/2013, koja se nastavlja primjenjivati na predmetna djelovanja do njihova zaključenja.
2.Financijskom omotnicom za program mogu se pokriti i troškovi tehničke i administrativne pomoći potrebne radi osiguravanja prijelaza između programa i mjera donesenih u skladu s prethodnom uredbom (Uredba (EU) br. 1369/2013).
3.Prema potrebi se odobrena sredstva mogu unijeti u proračun nakon 2027. za pokrivanje troškova predviđenih u članku 4. stavku 2. kako bi se omogućilo upravljanje djelovanjima koja nisu završena do 31. prosinca 2027.
Članak
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 1. siječnja 2021.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu,
Za Vijeće
Predsjednik
ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ
1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE
1.1.Naslov prijedloga/inicijative
1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB
1.3.Vrsta prijedloga/inicijative
1.4.Osnova prijedloga/inicijative
1.5.Trajanje i financijski učinak
1.6.Predviđeni načini upravljanja
2.MJERE UPRAVLJANJA
2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja
2.2.Sustav upravljanja i kontrole
2.3.Mjere za sprječavanje prijevara i nepravilnosti
3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE
3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi
3.2.Procijenjeni učinak na rashode
3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode
3.2.3.Procijenjeni učinak na administrativna odobrena sredstva
3.2.5.Doprinos trećih strana
3.3.Procijenjeni učinak na prihode
ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ
1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE
1.1.Naslov prijedloga/inicijative
Uredba Vijeća o uspostavi programa pomoći za razgradnju nuklearnih postrojenja u pogledu nuklearne elektrane Ignalina u Litvi za razdoblje 2021.–2027.
1.2.Predmetna područja politike (klaster programa)
Nuklearna sigurnost
1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:
◻ novo djelovanje
◻ novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 26
☑ produženje postojećeg djelovanja
◻ spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje
1.4.Osnova prijedloga/inicijative
1.4.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative
U programu Ignalina uzimaju se u obzir zahtjevi iz njegove pravne osnove (tj. Ugovora o pristupanju Litve te, posebno, Protokola br. 4 i članka 56. Akta o pristupanju iz 2003.).
1.4.2.Dodana vrijednost angažmana Unije (može proizlaziti iz raznih čimbenika, npr. bolje koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost angažmana Unije” vrijednost je intervencije Unije koja je dodana vrijednosti koju bi države članice inače ostvarile svojim zasebnim djelovanjima.
Kao preduvjet za njezino pristupanje EU-u Litva je preuzela obvezu zatvaranja i naknadne razgradnje nuklearnih reaktora u nuklearnoj elektrani Ignalina, koji su iste vrste kao reaktori u Černobilu. Kao čin solidarnosti s Litvom Europska se unija u Ugovoru o pristupanju Litve obvezala pružiti financijsku pomoć za razgradnju nuklearne elektrane Ignalina.
Aktivnosti razgradnje u tijeku su, a završni je datum određen za 2038. U interesu je Unije nastaviti pružati financijsku potporu za razgradnju jer tako pridonosi održavanju najviše razine sigurnosti pogona. Programom se pruža znatna i trajna potpora zaštiti zdravlja radnika i građana, sprječavanju uništavanja okoliša i postizanju konkretnog napretka u području nuklearne sigurnosti i osiguranja.
1.4.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava
Programi pomoći za razgradnju nuklearnih postrojenja (NDAP) evaluirani su u sredini programskog razdoblja. Razmotreni su i procijenjeni rezultati i učinci, učinkovitost upotrebe resursa i dodana vrijednost Unije. Komisija je za tu evaluaciju prikupila relevantne informacije i podatke uz intenzivno sudjelovanje dionika (ministarstava, izvršnih tijela, operatera razgradnje, članova Odbora NDAP-a).
Zaključci evaluacije NDAP-a u sredini programskog razdoblja mogu se sažeti kako slijedi:
Usklađenost s politikama EU-a. Potpora EU-a omogućuje da se u Litvi kontinuirano provodi strategija neodgodive razgradnje te sprečava da se nepotreban teret prenese na buduće naraštaje, odstupajući pritom, zbog povijesnih razloga, od toga da krajnju odgovornost za osiguravanje odgovarajućih financijskih sredstava za razgradnju nuklearnih postrojenja i zbrinjavanje radioaktivnog otpada imaju države članice. Litva je 2013. izmijenila plan razgradnje nuklearne elektrane Ignalina radi pripreme za VFO 2014.–2020.: završni datum programa pomaknut je za devet godina, s 2029. na 2038.
Napredak. Litva je djelotvorno i učinkovito napredovala u razgradnji dvaju nuklearnih reaktora moderiranih grafitom u skladu s dogovorenom osnovom (tj. planom razgradnje).
Sigurnost. Zbog Unijina će se financiranja u ovom VFO-u znatno povećati sigurnost na tim lokacijama.
Opseg financiranja. Manjak sredstava nakon 2020. za program Ignalina iznosi 1 331 milijun EUR.
Nacionalni doprinos. Čini se da se ostvarenim razinama nacionalnog doprinosa održava primjerena učinkovitost; ipak, sufinanciranje nije utvrđeno u pravnoj osnovi, zbog čega dolazi do nesigurnosti koje bi trebalo ukloniti. Osim toga, analiza je pokazala da je povećanje razine nacionalnog doprinosa nužan, ali ne i dovoljan uvjet za određivanje odgovarajućih poticaja za pravodobnu i učinkovitu razgradnju. U tu bi svrhu izričit prijenos rizika (prekoračenja troškova, kašnjenja) na Litvu imao veći učinak. Ta je praksa u određenoj mjeri već uvedena u okviru trenutačnog VFO-a gdje je to bilo moguće.
Upravljanje. Sustavom upravljanja osigurana je djelotvorna i učinkovita provedba programa Ignalina i nadoknađene su nesigurnosti navedene u pogledu aspekata nacionalnog doprinosa.
Ciljevi. Svako financiranje nakon 2020. trebalo bi biti usmjereno na konkretne sigurnosne ciljeve čije se ostvarivanje prati namjenskim pokazateljima uspješnosti.
Stjecanje znanja. Naposljetku, iskustvo koje je dosad stečeno na temelju projekata provedenih u okviru programa Ignalina u Litvi, kao i na temelju programa Kozloduj u Bugarskoj i programa Bohunice u Slovačkoj, čini čvrstu osnovu znanja u EU-u za provedbu tekućih i budućih aktivnosti razgradnje. Cilj tih programa koje sufinancira EU mogao bi biti da postanu čvrsta osnova za pitanja povezana s upravljanjem i prakse upravljanja, kao što su metodologije za procjenu troškova ili planiranje, te za stalne tehnološke izazove, kao što su rastavljanje reaktora moderiranih grafitom i naknadno upravljanje znatnim količinama ozračenog grafita.
1.4.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima
Drugi dostupni instrumenti EU-a, kao što su Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), Europski socijalni fond plus (ESF+) i Kohezijski fond, mogu se iskoristiti u regiji grada Visaginasa kako bi se osigurale komplementarnosti s programom Ignalina. Primjerice, iz tih bi se fondova mogle poduprijeti mjere koje bi pratile povezanu društvenu i gospodarsku tranziciju, uključujući mjere za energetsku učinkovitost i energiju iz obnovljivih izvora te određene druge aktivnosti koje nisu povezane s radiološkom sigurnosti. Kao takvi, fondovi mogu pomoći da se u toj regiji pokrenu dodatne aktivnosti i iskoristi lokalno dostupno stručno znanje kao glavni pokretač otvaranja radnih mjesta, održivog rasta i inovacija. Na sličan bi način trebalo istražiti sinergije s Devetim okvirnim programom (FP9) i/ili Programom Euratoma o istraživanju i osposobljavanju u područjima kao što su razvoj i ispitivanje tehnologije te osposobljavanje i obrazovanje.
1.5.Trajanje i financijski učinak
☑ ograničeno trajanje
–☑ na snazi od 2021. do 2027.
–☑ financijski učinak od 2021. do 2027. za odobrena sredstva za preuzete obveze.
◻ neograničeno trajanje
–provedba s početnim razdobljem od GGGG. do GGGG.,
–nakon čega slijedi redovna provedba.
1.6.Predviđeni načini upravljanja 27
◻ Izravno upravljanje koje provodi Komisija
–◻ putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije;
–◻ putem izvršnih agencija
◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama
☑ Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:
–◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile;
–◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);
–◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu;
–◻ tijelima iz članaka 208. i 209. Financijske uredbe;
–☑ tijelima javnog prava;
–◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;
–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;
–◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.
–Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.
Napomene
Izvršno tijelo u Litvi s pozitivnom ocjenom stupova za program Ignalina, Središnja agencija za upravljanje programima (CPMA), nastavit će biti izvršno tijelo u VFO-u 2021.–2027.
2.MJERE UPRAVLJANJA
2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja
Navesti učestalost i uvjete.
Komisija prati provedbu programa Ignalina u okviru sporazuma o delegiranju sklopljenog s izvršnim tijelom s pozitivnom ocjenom stupova (tj. CPMA) i pregledima dokumentacije. Komisija povremeno na temelju analiza rizika provodi neovisne tematske provjere.
Stvarni napredak i rezultati prate se i alatom za upravljanje ostvarenom vrijednošću.
Litva je uključena u aktivnosti praćenja preko Odbora za praćenje, kojim zajednički predsjedaju predstavnik Komisije i koordinator programa (zamjenik ministra energetike Republike Litve). Važan je zadatak Odbora za praćenje revizija i odobravanje polugodišnjih izvješća o praćenju.
Dvaput godišnje dužnosnici Komisije obilaze lokaciju kako bi se uvjerili u stvarni napredak.
Privremena evaluacija provodi se najkasnije 2024.
Završna evaluacija provodi se najkasnije 2032.
2.2.Sustav upravljanja i kontrole
2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole
Na temelju evaluacije programa pomoći za razgradnju nuklearnih postrojenja (NDAP) u sredini programskog razdoblja dokazano je da se trenutačnim sustavom osigurava djelotvorna i učinkovita provedba programa. Glavni su čimbenici uspjeha jasna definicija uloga i odgovornosti te ojačani okvir za praćenje.
2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima radi smanjivanja tih rizika
Rizici povezani s provedbom programa evidentiraju se na temelju pregleda dokumentacije, dvaput godišnje u aktivnostima praćenja na licu mjesta i upravljanjem ostvarenom vrijednošću, koje omogućuje rano otkrivanje kašnjenja i prekoračenja troškova. Rizici se zatim procjenjuju postupkom u kojem prednost ima kvantitativni pristup. Registar rizika i povezana djelovanja preispituju se i registriraju najmanje dvaput godišnje. Najvažniji rizici u provedbi projekata prate se istodobno postojećim sustavima za upravljanje rizicima izvršnih tijela i korisnika.
Analizom rizika dobivaju se informacije potrebne za prilagodbu praćenja i kontrole rizicima, što obuhvaća zahtjev za opsežnijim izvješćivanjem o rizičnim područjima, definiranje prioriteta za misije praćenja i pokretanje dodatnih tematskih provjera.
Na razini upravljanja programom najvažniji je od utvrđenih rizika taj da se nacionalnim doprinosom financiranju programa neće ostvariti viši cilj u odnosu na trenutačnu razinu. Stoga bi u temeljni akt trebalo uvesti dobro utvrđene stope sufinanciranja i pojačani okvir kontrole kako bi se osigurala dostupnost nacionalnog doprinosa.
2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)
Na temelju procjene najvažnijih ključnih pokazatelja i rezultata kontrole GU ENER ocijenio je troškovnu učinkovitost i djelotvornost sustava kontrole te je donio pozitivan zaključak za 2017. Slični će se uvjeti ostvariti u sljedećem VFO-u.
U pokazatelju troškovne učinkovitosti uzima se u obzir trošak nadzora različitih subjekata na razini Komisije (koji obuhvaća radno vrijeme osoblja raspoređenog na te poslove i posebne ugovore koji su izravno povezani s poslovima nadzora, ako je relevantno).
Procijenjeni konsolidirani pokazatelj troškovne učinkovitosti (tj. zajedno za sva tijela kojima je povjerena provedba) ostao je općenito stabilan tijekom 2017.
Razlike primijećene u trošku kontrole tijela za pomoć za razgradnju nuklearnih postrojenja (EBRD, CPMA) odražavaju postupni prelazak na nacionalne načine provedbe u Litvi i povećanu razinu nadzora i praćenja programa koja je iz toga proizašla.
Procjene za 2016. i ranija razdoblja uključivale su naknade plaćene subjektima kojima je povjerena provedba NDAP-a. Te su naknade sad uključene u trošak na razini subjekta naveden u nastavku, ali su zbog dosljednosti uzete u obzir i u izračunu omjera troška kontrole.
|
Subjekt |
Trošak kontrole na razini Komisije |
Kontrolirani iznos |
|
EBRD |
0,32 milijuna EUR
|
239,8 milijuna EUR |
|
CPMA |
0,23 milijuna EUR
|
87,44 milijuna EUR |
Očekivana razina rizika od pogreške procijenjena je na 0,5 %. GU ENER proveo je 2017. tematsku provjeru postupaka javne nabave koje vode izvršna tijela i došao do pozitivnih rezultata.
2.3.Mjere za sprječavanje prijevara i nepravilnosti
Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprječavanje i zaštitu.
GU ENER izradio je i u studenome 2013. uveo vlastitu strategiju za borbu protiv prijevara, u skladu sa smjernicama iz OLAF-ove metodologije. Ažurirao ju je u listopadu 2015. (za 2016.–2017.) i u prosincu 2017. (za 2018.–2019.). Ta je strategija u skladu s revidiranim okvirom unutarnje kontrole (C(2017) 23730). GU ENER namjerava ažurirati svoju strategiju za borbu protiv prijevara svake dvije godine.
Trenutačna se strategija temelji na analizi izloženosti riziku od prijevara kako bi se utvrdili rizici od prijevara specifični za GU ENER i kako bi ih se stavilo u širi kontekst. U toj je procjeni zaključeno da je GU ENER izložen samo umjerenim ili malim rizicima povezanima s prijevarom, tj. nisu utvrđeni znatni ili kritični rizici.
Kontrole namijenjene osiguranju zakonitosti i pravilnosti transakcija dopunjene su akcijskim planom priloženim strategiji.
Tim se akcijskim planom posebno osigurava sljedeće:
postojanje unutarnjih pravila za postupanje i izvješćivanje u slučaju sumnje na prijevaru;
jasna raspodjela odgovornosti za aktivnosti borbe protiv prijevara između jedinica i funkcija,
uzimanje u obzir mogućih rizika od prijevare u godišnjem postupku procjene rizika za potrebe plana upravljanja,
redovito sudjelovanje na sastancima Mreže za sprječavanje i otkrivanje prijevara i Odbora za prijevare i nepravilnosti te stupanje u kontakt s drugim GU-ovima i službama,
postojanje aktivnog lokalnog korespondenta za borbu protiv prijevara u skladu sa zajedničkim akcijskim planom u području istraživanja;
postojanje odgovarajuće razine suradnje s OLAF-om.
Prethodni akcijski plan za borbu protiv prijevara za 2017. uspješno je proveden. U dosadašnjim je strategijama za borbu protiv prijevara Glavne uprave ENER bila prepoznata važnost upućenosti osoblja i odnosa s izvršnim tijelima te razrade okvira za suradnju OLAF-a i Komisije te Glavne uprave ENER i drugih glavnih uprava u području istraživanja. Rukovodstvo Glavne uprave ENER prati strategiju i najmanje dvaput godišnje izvješćuje o njoj.
Pokazatelji koji se odnose na održavanje i ažuriranje strategije, redovito izvješćivanje rukovodstva i povećanje upućenosti osoblja pokazuju da je strategija djelotvoran alat za sprječavanje i otkrivanje prijevara, ali i da kontinuirano treba raditi na povećanju upućenosti osoblja. Tijekom 2016. i 2017. izrađen je program mjera za povećanje upućenosti koji sadržava inicijative posebno prilagođene osnovnim aktivnostima Glavne uprave ENER i ciljevima politike. Inicijative su 2017. bile usmjerene na ciljane sastanke i radionice za procjenu izloženosti. Uz to, o sprječavanju prijevara redovito se pisalo u biltenu o unutarnjoj kontroli. Na posebnoj intranetskoj stranici bio je dostupan informacijski paket.
3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE
3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i predložene nove proračunske linije rashoda
|
Naslov višegodišnjeg financijskog okvira |
Proračunska linija |
Vrsta rashoda |
Doprinos |
|||
|
Broj 1
|
Dif./nedif. 28 |
zemalja EFTA-e 29 |
zemalja kandidatkinja 30 |
trećih zemalja |
u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe |
|
|
5. |
program Ignalina [12.03] |
dif. |
NE |
NE |
NE |
NE |
3.2.Procijenjeni učinak na rashode
3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode 31
u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)
|
Naslov višegodišnjeg financijskog
|
5. |
„Razgradnja nuklearnih postrojenja (Litva)” |
|
2021. |
2022. |
2023. |
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
Nakon 2027. |
UKUPNO |
|||
|
Odobrena sredstva za poslovanje |
Obveze |
(1) |
72,500 |
71,400 |
78,300 |
83,600 |
83,700 |
80, 100 |
82, 400 |
– |
552,000 |
|
Plaćanja |
(2) |
– |
– |
– |
– |
90,000 |
90,000 |
90,000 |
282,000 |
552,000 |
|
|
Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice programa 32 |
Obveze = plaćanja |
(3) |
|||||||||
|
UKUPNA odobrena sredstva za omotnicu programa |
Obveze |
= 1 + 3 |
72, 500 |
71, 400 |
78, 300 |
83, 600 |
83, 700 |
80, 100 |
82, 400 |
– |
552,000 |
|
Plaćanja |
= 2 + 3 |
– |
– |
– |
– |
90,000 |
90,000 |
90,000 |
282,000 |
552,000 |
|
|
|
7. |
„Administrativni rashodi” |
U ovaj bi se dio trebali unijeti „administrativni proračunski podaci”, koji se najprije unose u prilog zakonodavnom financijskom izvještaju (Prilog V. unutarnjim pravilima), koji se učitava u sustav DECIDE za potrebe savjetovanja među službama.
u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)
|
2021. |
2022. |
2023. |
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
Nakon 2027. |
UKUPNO |
||
|
Ljudski resursi |
0,429 |
0,429 |
0,429 |
0,429 |
0,429 |
0,429 |
0,429 |
3,003 |
||
|
Ostali administrativni rashodi |
0,065 |
0,065 |
0,065 |
0,065 |
0,065 |
0,065 |
0,065 |
0,455 |
||
|
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira |
0,494 |
0,494 |
0,494 |
0,494 |
0,494 |
0,494 |
0,494 |
3,458 |
||
u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)
|
2021. |
2022. |
2023. |
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
Nakon 2027. |
UKUPNO |
|||
|
UKUPNA odobrena sredstva
|
Obveze |
72,994 |
71,894 |
78,794 |
84,094 |
84,194 |
80,594 |
82,894 |
0 |
555,458 |
|
|
Plaćanja |
0,494 |
0,494 |
0,494 |
0,494 |
90,494 |
90,494 |
90,494 |
282,000 |
555,458 |
||
3.2.2.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva
–◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva
–☑ Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:
u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)
|
Godine |
2021. |
2022. |
2023. |
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
UKUPNO |
|
NASLOV 7.višegodišnjeg financijskog okvira |
||||||||
|
Ljudski resursi |
0,429 |
0,429 |
0,429 |
0,429 |
0,429 |
0,429 |
0,429 |
3,003 |
|
Ostali administrativni rashodi |
0,065 |
0,065 |
0,065 |
0,065 |
0,065 |
0,065 |
0,065 |
0,455 |
|
Međuzbroj NASLOV 7.
|
0,494 |
0,494 |
0,494 |
0,494 |
0,494 |
0,494 |
0,494 |
3,458 |
|
Izvan NASLOVA 7.
33
|
||||||||
|
Ljudski resursi |
||||||||
|
Drugiadministrativni rashodi |
||||||||
|
Međuzbroj izvan NASLOVA 7.
|
|
UKUPNO |
0,494 |
0,494 |
0,494 |
0,494 |
0,494 |
0,494 |
0,494 |
3,458 |
Potrebna administrativna odobrena sredstva pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspoređena unutar glavne uprave te, po potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir postojeća proračunska ograničenja.
3.2.2.1.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa
–◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi
–☑ Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:
Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena
|
Godine |
2021. |
2022. |
2023. |
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
|
|
• Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje) |
||||||||
|
Sjedište i predstavništva Komisije |
3 |
3 |
3 |
3 |
3 |
3 |
3 |
|
|
Delegacije |
||||||||
|
Istraživanje |
||||||||
|
• Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV) – UO, LO, UNS, UsO i MSD 34 Naslov 7. |
||||||||
|
Financirano iz NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira |
– u sjedištima |
|||||||
|
– u delegacijama |
||||||||
|
Financirano iz omotnice programa 35 |
– u sjedištima |
|||||||
|
– u delegacijama |
||||||||
|
Istraživanje |
||||||||
|
Ostalo (navesti) |
||||||||
|
UKUPNO |
3 |
3 |
3 |
3 |
3 |
3 |
3 |
|
Opis zadaća:
|
Dužnosnici i privremeno osoblje |
|
|
Vanjsko osoblje |
Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojem je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.
3.2.3.Doprinos trećih strana
–☑ ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju
–◻ predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju prema sljedećoj procjeni:
odobrena sredstva u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)
|
Godine |
2021. |
2022. |
2023. |
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
UKUPNO |
|
Navesti tijelo koje sudjeluje u financiranju |
||||||||
|
UKUPNO sufinancirana odobrena sredstva |
3.3.Procijenjeni učinak na prihode
–☑ Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode
–◻ Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:
–◻ na vlastita sredstva
–◻ na ostale prihode
navesti ako su prihodi dodijeljeni proračunskim linijama rashoda ◻
u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)
|
Proračunska linija prihoda: |
Učinak prijedloga/inicijative 36 |
||||||
|
2021. |
2022. |
2023. |
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
|
|
Članak …………. |
|||||||
Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.
Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije).
–
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles,13.6.2018.
COM(2018) 466 final
PRILOZI
Prijedlogu uredbe Vijeća
o uspostavi programa pomoći za razgradnju nuklearnih postrojenja u pogledu nuklearne elektrane Ignalina u Litvi (program Ignalina) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EU) br. 1369/2013
{SWD(2018) 342 final}
PRILOG I.
1.Opći je cilj programa pomoći Litvi u razgradnji nuklearne elektrane Ignalina, s posebnim naglaskom na upravljanju s tim povezanim pitanjima radiološke sigurnosti. Nakon dovršenog uklanjanja sklopova istrošenog goriva iz zgrada reaktora sljedeći su važni sigurnosni izazovi kojima bi se trebalo baviti u okviru programa rastavljanje jezgre reaktora te daljnje zbrinjavanje otpada od razgradnje i preostalog otpada.
2.U razdoblju financiranja koje počinje 2021. programom će se podupirati sljedeće aktivnosti:
(a)rastavljanje i dekontaminacija gornjih i donjih dijelova osovina reaktora u skladu s planom razgradnje; napredak se mora mjeriti količinom i vrstom uklonjenih materijala te ostvarenom vrijednošću;
(b)izrada plana za rastavljanje i dekontaminaciju središnjih dijelova osovina reaktora (grafitnih jezgri); napredak se mora mjeriti ostvarenom vrijednošću; taj se cilj mora ostvariti prije 2027., kad će se izdati odgovarajuća odobrenja za provedbu stvarnog rastavljanja i dekontaminacije predviđenih za razdoblje nakon 2027.;
(c)sigurno zbrinjavanje otpada od razgradnje i preostalog otpada do privremenog skladištenja ili odlaganja (ovisno o kategoriji otpada), uključujući dovršetak infrastrukture za zbrinjavanje otpada ako je potrebno. Taj se cilj mora ostvariti u skladu s planom razgradnje; napredak se mora mjeriti količinom i vrstom sigurno uskladištenog ili odloženog otpada te ostvarenom vrijednošću;
(d)ublažavanje radioloških opasnosti; taj se cilj mora mjeriti procjenama sigurnosti aktivnosti i postrojenja, uz utvrđivanje načina na koje bi moglo doći do izloženosti te procjenu vjerojatnosti i opsega mogućih izloženosti.
3.U planu razgradnje nuklearne elektrane Ignalina utvrđena je struktura raščlambe radova na programu (takozvana hijerarhijska struktura aktivnosti razgradnje nuklearne elektrane Ignalina i podjele projekata). Prva razina strukture raščlambe radova sastoji se od sljedećih šest stavki:
(`)P.0 „Organizacija aktivnosti poduzeća”;
(a)P.1 „Priprema razgradnje”;
(b)P.2 „Rastavljanje/rušenje postrojenja i obnova lokacije”;
(c)P.3 „Postupanje s istrošenim nuklearnim gorivom”;
(d)P.4 „Postupanje s otpadom”;
(e)P.5 „Program aktivnosti nakon provedbe”.
Stavka P.0 „Organizacija aktivnosti poduzeća” odnosi se na upravljanje poduzećem, nadzor i osiguranje kvalitete, praćenje zračenja i stanja okoliša, fizičku sigurnost, inženjersku potporu za aktivnosti poduzeća.
Stavka P.1 „Priprema razgradnje” odnosi se na osiguranje preduvjeta za razgradnju (kao što su popisivanje opreme i radiološka karakterizacija), izmjena infrastrukture, izdvajanje sustava i opreme, dekontaminacija procesnih sustava, opreme i postrojenja.
Stavka P.2 „Rastavljanje/rušenje postrojenja i obnova lokacije” odnosi se na rastavljanje reaktora, rastavljanje procesne opreme/procesnih sustava i prethodnu obradu otpada, rušenje postrojenja i obnovu lokacije.
Stavka P.3 „Postupanje s istrošenim nuklearnim gorivom” odnosi se na postupanje s istrošenim nuklearnim gorivom i njegovo skladištenje.
Stavka P.4 „Postupanje s otpadom” odnosi se na obradu i kondicioniranje radioaktivnog otpada.
Stavka P.5 „Program aktivnosti nakon provedbe” odnosi se na rad i održavanje postrojenja, izvore energije, opskrbu vodom, odvodnju i pročišćavanje vode.
4.Ključni izazovi za radiološku sigurnost u razdoblju financiranja 2021.–2027. obrađuju se u okviru aktivnosti pod stavkama P.1, P.2 i P.4. Rastavljanje jezgri reaktora konkretno je obuhvaćeno stavkom P.2. Manji se izazovi obrađuju u stavci P.3, dok se stavke P.0 i P.5 odnose na aktivnosti potpore razgradnji.
5.U skladu s tim, prilikom pripreme višegodišnjeg programa rada Komisija će razmotriti raspodjelu raspoloživih iznosa prema prioritetima određenima u tablici 1., ne dovodeći u pitanje članak 7.
Tablica 1.
|
# |
Stavka |
Prioritet |
|
P.0 |
Organizacija aktivnosti poduzeća |
II |
|
P.1 |
Priprema razgradnje |
I |
|
P.2 |
Rastavljanje/rušenje postrojenja i obnova lokacije |
I |
|
P.3 |
Postupanje s istrošenim nuklearnim gorivom |
II |
|
P.4 |
Postupanje s otpadom |
I |
|
P.5 |
Program aktivnosti nakon provedbe |
III |
6.Glavni je cilj programa dopunjen ciljem povećanja dodane vrijednosti programa za Uniju dijeljenjem (njime stečenog) znanja o postupku razgradnje sa svim državama članicama. U razdoblju financiranja koje počinje 2021. programom se mora ostvariti sljedeće:
–uspostaviti poveznice i razmjene među dionicima iz Unije (npr. državama članicama, tijelima nadležnima za sigurnost, komunalnim poduzećima i operaterima za razgradnju),
–izričito znanje mora se dokumentirati i učiniti dostupnim putem višestranih razmjena znanja o upravljanju razgradnjom i zbrinjavanju otpada, najboljim praksama u upravljanju i tehnološkim izazovima kako bi se razvile potencijalne sinergije na razini Unije.
Prihvatljive troškove tih aktivnosti u cijelosti financira Unija.
Napredak će se mjeriti brojem stvorenih proizvoda znanja i njihovim utjecajem.
7.Odlaganje istrošenog goriva i radioaktivnog otpada u dubokom geološkom odlagalištu nije obuhvaćeno područjem primjene programa te Litva to pitanje mora razraditi u svojem nacionalnom programu za gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom kako se zahtijeva Direktivom Vijeća 2011/70/Euratom.
PRILOG II.
Pokazatelji
1. Rastavljanje i dekontaminacija:
·količina i vrsta uklonjenih materijala.
2. Zbrinjavanje radioaktivnog otpada:
·količina i vrsta sigurno uskladištenog ili odloženog otpada.
3. Širenje znanja:
·broj stvorenih proizvoda znanja i njihov utjecaj.
