Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52018AE4143

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 i o izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 768/2005, (EZ) br. 1967/2006, (EZ) br. 1005/2008 i Uredbe (EU) 2016/1139 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu kontrole ribarstva (COM(2018) 368 final – 2018/0193 (COD))

EESC 2018/04143

SL C 110, 22.3.2019, p. 118–124 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

22.3.2019   

HR

Službeni list Europske unije

C 110/118


Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 i o izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 768/2005, (EZ) br. 1967/2006, (EZ) br. 1005/2008 i Uredbe (EU) 2016/1139 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu kontrole ribarstva

(COM(2018) 368 final – 2018/0193 (COD))

(2019/C 110/22)

Izvjestitelj:

Emilio FATOVIC

Zahtjev za savjetovanje:

Parlament, 10.9.2018.

Vijeće, 5.7.2018.

Pravni temelj:

članak 43. stavak 2. i članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

 

 

Odluka Plenarne skupštine:

19.6.2018. i 18.9.2018.

 

 

Nadležna stručna skupina:

Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš

Datum usvajanja u Stručnoj skupini:

27.11.2018.

Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:

12.12.2018.

Plenarno zasjedanje br.:

539

Rezultat glasovanja

(za/protiv/suzdržani):

219/1/2

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) općenito se slaže s Komisijinim zakonodavnim prijedlogom o kontroli ribarstva. Međutim, njime nisu ponuđeni odgovarajući odgovori niti jasna rješenja u pogledu nekih problema koje su već dionici sektora već istaknuli.

1.2.

EGSO ponovno ističe načelo na temelju kojeg koncept održivosti treba poštovati s gospodarskog, socijalnog i ekološkog stajališta. U tom kontekstu treba napomenuti da se prijedlog Komisije ne temelji na jasnoj procjeni gospodarskih i društvenih učinaka koja bi, naprotiv, bila primjerena u svjetlu duboke krize u ribarstvu u nekoliko europskih zemalja, s jakim utjecajem na zapošljavanje i gospodarstvo priobalnih zajednica.

1.3.

U prijedlogu Komisije ne uzimaju se u obzir dva ozbiljna i značajna problema, a to su Brexit i klimatske promjene. Očekuje se da će ta dva čimbenika na različite načine donijeti promjene u pogledu ribolovnih metoda i lokacija te stoga zahtijevaju odgovarajuću analizu i mjere kako bi se izbjegle neravnoteže u sektoru ribarstva.

1.4.

Sustav praćenja i sankcioniranja, koji se temelji na takozvanom „sustavu kaznenih bodova”, mora se provesti na jedinstven i ujednačen način u cijeloj Europskoj uniji kako bi se zajamčili pošteno tržišno natjecanje među subjektima te kvaliteta i sljedivost proizvoda ribarstva, što je u interesu svih europskih građana i pridonosi njihovu zdravlju. Istodobno se sankcije moraju temeljiti na kriterijima za upravljanje rizikom i moraju biti istinski proporcionalne i odvraćajuće.

1.5.

EGSO smatra da je digitalizacija svakako važan instrument kojim se jamči učinkovito i djelotvorno praćenje. Međutim, Odbor ističe da obveze ribara nisu znatno smanjene (osobito u pogledu malih plovila) niti dovoljno pojednostavljene u odnosu na prethodne propise kako je najavila Komisija. Preporučuje se provođenje dodatne istrage o stvarnoj primjenjivosti određenih normi, s posebnim naglaskom na plovila čija je duljina preko svega manja od 10 metara.

1.6.

EGSO se protivi horizontalnoj obvezi ugradnje televizijskih kamera zatvorenog kruga (CCTV) na plovilima jer je to u suprotnosti s temeljnim standardima radnog prava, pravom na privatnost i povjerljivošću poslovnih podataka. EGSO stoga predlaže da države članice provode procjene rizika na određenim segmentima flote koje karakterizira visok stupanj čestih teških povreda i, ovisno o njihovoj povijesti prekršaja, da nadzorna tijela od tih plovila zahtijevaju ugradnju CCTV-a. Radi provjere sukladnosti s obvezom iskrcavanja EGSO predlaže promicanje uporabe promatrača na plovilu i preporučuje da se uspostavi dobrovoljni mehanizam uvođenja CCTV-a, uz poticaje za one brodovlasnike koji se odluče priključiti toj inicijativi. Istodobno se preporučuje nametanje privremene obveze ugradnje CCTV-a na plovilima kojima su počinjeni višestruki teški prekršaji.

1.7.

Novi EFPR za razdoblje 2021. – 2027. imat će ključnu ulogu u postupku prilagodbe europskih plovila novim pravnim propisima. Ključno je da su fondovi lako dostupni na nacionalnoj razini svima koji podnesu zahtjev za sredstvima. Konkretno, Odbor se protivi uvođenju retroaktivnih normi kojima bi se, u slučaju jedinstvenog teškog prekršaja, brodovlasnika obvezalo vratiti prethodno primljena i ispravno prijavljena sredstva.

1.8.

EGSO podsjeća da se u trećim zemljama pojavljuju najozbiljniji slučajevi prijevare i nepoštovanja temeljnih propisa u području rada i okoliša. Unatoč tome, riba koja je rezultat ovih nezakonitih praksi i dalje relativno jednostavno stiže na stolove europskih građana. Važno je da novi sustavi praćenja uključuju rješavanje i tih problema duž cijelog opskrbnog lanca. Također treba napomenuti da se slučajevi iskorištavanja radnika još uvijek utvrđuju na nekim europskim plovilima. Preporučuje se, dakle, da nadzorna tijela tom fenomenu posvete posebnu pozornost i da se uvedu jake sankcije kako bi ga se konačno iskorijenilo.

1.9.

EGSO napominje da je uspješne modele predložene u višegodišnjim planovima za monospecifično ribarstvo teško primijeniti na mješovito ribarstvo te da bi to imalo ozbiljan utjecaj na okoliš i gospodarstvo. Iz tog razloga Odbor preporučuje uspostavu detaljnijeg sustava za prikupljanje podataka o stokovima u cilju izrade ad hoc strategija kojima bi se pružila bolja zaštita biološkoj raznolikosti, a da se pritom ne nanese pretjerana šteta ribarstvu.

1.10

EGSO smatra da bi sustav poticaja za ribare za koje je predviđena obveza isporuke mreža na kopno trebalo proširiti na sve ostatke sakupljene u moru tijekom ribolova. Ta bi inicijativa bila od temeljne važnosti za čišćenje mora s obzirom na to da su dosad ribari morali plaćati čišćenje mora od zagađenja koje nisu prouzročili. EGSO smatra da bi ribari mogli pružiti važnu dodanu vrijednost s pomoću odgovarajućeg osposobljavanja, s jedne strane pridonoseći čišćenju mora, a s druge strane stvarajući uspješan mehanizam u kojem je njihova aktivnost gospodarski integrirana.

2.   Uvod

2.1.

Uspjeh zajedničke ribarstvene politike (ZRP) uvelike ovisi o provedbi djelotvornog sustava kontrole i izvršenja. Te su mjere predviđene četirima različitim pravnim aktima: 1. Uredbom o kontroli ribarstva; 2. Uredbom o osnivanju Europske agencije za kontrolu ribarstva (EFCA); 3. Uredbom o uspostavi sustava za suzbijanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova (Uredba o ribolovu NNN) i 4. Uredbom o održivom upravljanju vanjskim ribarskim flotama (SMEF).

2.2.

Izuzev Uredbe o održivom upravljanju vanjskim ribarskim flotama, koja je nedavno revidirana, postojeći sustav Unije za kontrolu ribarstva uspostavljen je prije reforme zajedničke ribarstvene politike (ZRP) te stoga nije u potpunosti s njome usklađen. Osim toga, navedene mjere donesene su prije više od 10 godina i njima nisu uzete u obzir trenutačne i buduće potrebe u pogledu podataka o ribarstvu i kontrole flota i nisu primjerene za nove ribolovne prakse i tehnike te nove tehnologije kontrole i sustava razmjene podataka. Pored toga, njima nisu obuhvaćene važne inicijative Unije, kao što su strategija za plastiku, strategija jedinstvenog digitalnog tržišta i strategija za međunarodno upravljanje oceanima.

2.3.

Stoga je, iako je aktualni sustav kontrole ribarstva poboljšalo prethodno stanje, evaluacijom koju je Komisija provela u okviru programa REFIT, tematskim izvješćem Europskog revizorskog suda i rezolucijom Europskog parlamenta potvrđeno da sustav kontrole ribarstva ima određenih nedostataka. Dionici su potvrdili ograničenost postojećeg sustava. Na temelju ovog opažanja nastala je potreba za revizijom cjelokupnog regulatornog okvira koji je na snazi.

3.   Sažetak prijedloga Komisije

3.1.

Prijedlog Komisije obuhvaća izmjenu pet uredaba, a njegovi su ciljevi sljedeći: 1. ispraviti nedostatke u odnosu na ZRP i druge politike EU-a; 2. pojednostavniti zakonodavni okvir i smanjiti nepotrebno administrativno opterećenje; 3. poboljšati dostupnost, pouzdanost i cjelovitost podataka i informacija o ribarstvu, posebno podataka o ulovu, te omogućiti razmjenu i dijeljenje informacija i 4. ukloniti prepreke koje ometaju razvoj kulture sukladnosti s pravilima i jednako postupanje prema gospodarskim subjektima unutar država članica i među njima.

3.2.   Izmjene Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 (1) o uspostavi sustava kontrole Unije za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike

3.2.1.

Inspekcija i nadzor. Dato je pojašnjenje inspekcijskog postupka i zadaće inspektora, zapovjednika plovila i subjekata. Izvješća o inspekcijskom pregledu bit će digitalizirana, čime će se olakšati upotreba podataka i njihova razmjena između relevantnih tijela i država članica.

3.2.2.

Sankcije. Uvodi se popis zajedničkih kriterija kojima se utvrđuju vrste teških prekršaja. Utvrđuju se obvezne administrativne sankcije i minimalni iznosi novčanih kazni za teške prekršaje kako bi se povećali odvraćajući učinak i djelotvornost sustava sankcioniranja u svim državama članicama te zajamčili jednaki uvjeti za sve. Također, jača se i pojašnjava „sustav kaznenih bodova” za plovila s dozvolom za ribolov.

3.2.3.

Podaci. Uvode se obvezni digitalizirani sustavi praćenja i izvješća o ulovu koji se primjenjuju na sva ribarska plovila Unije, uključujući ona čija je duljina preko svega manja od 12 metara. Za mala plovila predviđen je pojednostavljeni sustav putem mobilnog telefona. Rekreacijski ribolov također će biti podvrgnut strožoj kontroli. Upotrebom digitalnih alata nastoji se zajamčiti potpuna sljedivost lanca opskrbe (uključujući proizvode uvezene iz trećih zemalja) i sustavno praćenje aktivnosti koje se obavljaju na plovilima, ujedno i s pomoću sustava videonadzora (CCTV) za kontrolu obveze iskrcavanja.

3.2.4.

Usklađivanje s drugim politikama EU-a. Olakšava se prijavljivanje izgubljenog ribolovnog alata točnijim ispunjavanjem (elektroničkih) očevidnika o ribolovu. Obveza na temelju koje plovila moraju imati potrebnu opremu za pronalaženje i izvlačenje ribolovnog alata proširuje se i na plovila manja od 12 m. Uvode se odredbe o označivanju i kontroli ribolovnog alata za rekreacijski ribolov.

3.3.   Izmjene Uredbe Vijeća (EZ) br. 768/2005 (2) o osnivanju Europske agencije za kontrolu ribarstva

3.3.1.

Prijedlogom se proširuje zemljopisno područje primjene inspekcijskih ovlasti Europske agencije za kontrolu ribarstva koje nije više ograničeno na međunarodne vode. Uvode se izmjene kojima se pojednostavljuje upravljanje podacima i njihova razmjena, ali i pravila kojima se pojednostavljuju postupci financiranja Agencije.

3.3.2.

U srpnju 2018. Europska komisija unijela je ove mjere u prijedlog COM(2018) 499 kojim se kodificira Uredba (EZ) br. 768/2005 o Europskoj agenciji za kontrolu ribarstva te se zamjenjuju i objedinjuju razni akti koji su u nju ugrađeni. EGSO je već prihvatio ovaj prijedlog u okviru posebnog mišljenja (3).

3.4.   Izmjena Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008 (4) o uspostavi sustava Zajednice za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova

3.4.1.

Izmjenama Unijina programa certificiranja ulova predviđena je uspostava baze podataka za upravljanje certifikatima o ulovu (CATCH), čime se omogućuju kontrole koje se temelje na procjeni rizika, smanjuju se prilike za prijevaru pri uvozu te se smanjuje administrativno opterećenje država članica. Operativne funkcije sustava CATCH razvijat će se u više faza. Komisiji se dodjeljuju provedbene i delegirane ovlasti povezane s funkcioniranjem i daljnjim razvojem sustava CATCH. Inspekcijski pregledi i sankcije usklađuju se s novim zakonodavnim kontekstom.

4.   Opće primjedbe

4.1.

Odbor se u općenitom smislu slaže sa zakonodavnom inicijativom Komisije koja je u skladu sa stajalištima država članica, regionalnih i lokalnih tijela te dionika. Cilj je ove inicijative pojasniti regulatorni okvir u pogledu kontrola njegovim pojednostavljenjem, osuvremenjivanjem i usklađivanjem s političkim i regulatornim kretanjima, pri čemu se jamči pravna sigurnost i omogućuje njegova učinkovita i ujednačena provedba u cijeloj Europskoj uniji.

4.2.

Na temelju detaljne analize prijedloga jasno je da, unatoč opsežnom postupku savjetovanja koji je predvidjela Komisija, određenim problemima koje su naveli dionici u području ribarstva (npr. obveza iskrcavanja, prekomjerna birokracija, proporcionalnost sustava sankcioniranja) nisu pruženi odgovarajući odgovor i/ili jasna rješenja u novom zakonodavnom prijedlogu (5).

4.3.

EGSO ponovno ističe načelo na temelju kojeg koncept održivosti treba poštovati s gospodarskog, socijalnog i ekološkog stajališta. U tom je pogledu održivo ribarstvo i dalje glavni cilj, ali je sektoru ribarstva potrebno omogućiti uvjete za postizanje tog cilja. Iz tog se razloga mjere u području okoliša ne mogu odvojiti od potrebe za poboljšanjem ostalih ključnih aspekata kao što su radni uvjeti i sigurnost na radu, generacijska obnova, profitabilnost poduzeća, osposobljavanje stručnog osoblja i održivost priobalnih zajednica.

4.4.

Napominje se da se u prijedlozima uredbe ne uzimaju u obzir dva ozbiljna i značajna problema, a to su Brexit i klimatske promjene. Prvi bi trebao dovesti do potpune reforme sustava relativne stabilnosti te smanjenja mogućnosti ribolova u vodama koje danas pripadaju Europi. Klimatske promjene, s druge strane, uzrokuju znatne promjene u ponašanju i staništima riba, kod kojih se sve češće bilježe migracije velikog opsega.

4.5.

EGSO napominje da se prijedlog Komisije ne temelji na jasnoj procjeni društveno-ekonomskih učinaka. Ovo opažanje otežava činjenica da je područje ribarstva u nekim regijama EU-a u krizi više od 20 godina i da mjerama u vezi s održivošću i akvakulturom koje je Komisija dosad uspostavila nije omogućeno preokretanje tog trenda (6). Iz tog razloga Odbor od Glavne uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje zahtijeva hitnu intervenciju radi pokretanja opsežne rasprave u okviru sektorskog socijalnog dijaloga (7) kako bi se utvrdile prikladnije mjere za procjenu i moguću nadoknadu učinaka prijedloga na gospodarstvo i društvo (8).

4.6.

U nedavnom kritičkom izvješću Europskog revizorskog suda ističe se važnost potrebe provedbe sustava praćenja i sankcioniranja, koji se temelji na takozvanom „sustavu kaznenih bodova”, na jedinstven i ujednačen način u cijeloj Europskoj uniji kako bi se zajamčili pošteno tržišno natjecanje među subjektima te kvaliteta i sljedivost proizvoda ribarstva, što je u interesu svih europskih građana i pridonosi njihovu zdravlju.

4.7.

EGSO smatra da je digitalizacija svakako važan instrument kojim se jamči učinkovito i djelotvorno praćenje. Također je pozitivno to što su predviđeni pojednostavljeni digitalni uređaji za praćenje namijenjeni za plovila čija je duljina preko svega manja od 12 metara (npr. aplikacije za geolokalizaciju na mobilnim telefonima, iako na otvorenom moru postoje velika područja bez mreže u kojima je nemoguće pratiti plovilo). Međutim, Odbor ističe da obveze ribara nisu znatno smanjene (osobito u pogledu malih plovila) niti dovoljno pojednostavljene u odnosu na prethodne propise kako je najavila Komisija.

4.8.

S pomoću uređaja za digitalno praćenje trebala bi se omogućiti učinkovita ušteda novca i vremena. Proširenje skupa obveza bilo bi moguće jer bi države članice imale na raspolaganju prijelazno razdoblje od dvije godine koje bi im omogućilo da uzmu u obzir lokalne specifičnosti, iako bi moglo predstavljati i znatno opterećenje kada je riječ o plovilima čija je duljina preko svega manja od 10 metara, koja često nemaju upravljačku kabinu i čija se posada često sastoji od samo jednog člana. U tom se slučaju preporučuje dodatna istraga kako bi se procijenila njegova stvarna izvedivost i postigla ravnoteža između potrebe za praćenjem i stvarne sposobnosti ribara za provedbu svih navedenih praksi.

4.9.

U tom pogledu EGSO napominje da bi uvedene mjere za pojašnjenje sustava sankcioniranja sigurno mogle donijeti korist sektoru. Međutim, od ključne je važnosti da se te mjere provedu na ujednačen način u različitim državama članicama, da se temelje na kriterijima upravljanja rizicima i da su uistinu razmjerne i odvraćajuće. Konkretno, analizom prijedloga pojavljuju se određeni proturječni aspekti, na primjer kako povezati iznos novčane kazne s vrijednošću ulovljene ribe na tržištu (u rasponu od dvostruke do peterostruke vrijednosti proizvoda) i koji se, ovisno o zemljopisnom području, u razdoblju u godini te brojnosti ili manjku određene vrste, može u znatnoj mjeri razlikovati te čak djelovati kao poticaj za kršenje zakona.

4.10.

EFPR je ključan i nužan instrument za ostvarenje prelaska na novi sustav kontrole koji Komisija planira provesti. Odbor se protivi načelu koje je već obuhvaćeno postojećim sustavom praćenja i EFPR-om na temelju kojeg teški prekršaj dovodi do trenutačnog povrata europskih sredstava primljenih u prethodnih pet godina. Ova stroga retroaktivna mjera jedan je od glavnih razloga kašnjenja u postizanju ciljeva EFPR-a, s obzirom na to da je potaknuo velik broj ribara da ne potražuju europska sredstva, bojeći se da će ih trebati vratiti zbog prekršaja koji se smatraju ozbiljnima i za koje je novčana kazna ponekad veoma niska. Stoga treba zajamčiti veću proporcionalnost kazni kako se iz odvraćajućih ne bi pretvorile u obeshrabrujuće.

4.11.

EGSO se u cijelosti protivi obvezi ugradnje sustava televizijskih kamera zatvorenog kruga (CCTV) na ribarskim plovilima radi provjere sukladnosti s obvezom iskrcavanja. EGSO smatra da je ova vrsta mjera u suprotnosti s temeljnim propisima u području radnog prava, prava na privatnost i povjerljivosti poslovnih podataka, osobito zbog toga što je utvrđena horizontalno i ne opravdavaju je mogući rizici nastali zbog prethodnih ponavljajućih kršenja propisa. EGSO stoga predlaže da države članice provode procjene rizika na određenim segmentima flote koje karakterizira visok stupanj čestih teških povreda i, ovisno o njihovoj povijesti prekršaja, da nadzorna tijela od tih plovila zahtijevaju ugradnju CCTV-a. Odbor je uvjeren da se ciljevi ekološke održivosti i revitalizacija sektora ne mogu ostvariti praćenjem i kontrolom ribolovnih aktivnosti u stilu „velikog brata”, nego jasnim, određenim i transparentnim pravilima i sankcijama koje se primjenjuju na djelotvoran i ujednačen način u cijeloj Europskoj uniji.

4.12.

Točnije, EGSO predlaže vrednovanje i povećanje upotrebe promatrača na ribarskim plovilima. Osim toga, preporučuje se uspostava dobrovoljnog mehanizma za uvođenje sustava videonadzora potaknutog, na primjer, mogućnošću povećanja vlastite kvote ulova za vrste kod kojih se može ostvariti najviši održivi prinos, korištenjem rezervi kvota države članice ako su one dostupne ili prioritetnim i povlaštenim mehanizmima za kontrolu i iskrcavanje. Istodobno se preporučuje privremena obveza ugradnje sustava videonadzora na plovilima kojima su počinjeni višestruki teški prekršaji.

4.13.

EGSO smatra da će novi EFPR za razdoblje 2021. – 2027. imati ključnu ulogu u postupku prilagodbe europskih plovila novim pravnim propisima. Točnije, ključno je da su fondovi lako dostupni na nacionalnoj razini svima koji podnesu zahtjev za sredstvima.

4.14.

Kao što je već naveo u drugim mišljenjima (9), EGSO smatra važnim utvrditi ribolovni kapacitet s pomoću prikladnijih parametara s obzirom na veličinu i snagu motora, s obzirom na to da su ti čimbenici ključni za jamčenje sigurnosti posade na plovilu i za postizanje održivijih razina emisija CO2.

5.   Posebne napomene

5.1.

Prelov je nesumnjivo jedan od temeljnih uzroka smanjenja količina riba u moru. Međutim, Odbor smatra da tu pojavu treba promatrati zajedno s drugim, jednako štetnim pojavama za morske vrste, kao što su onečišćenje, klimatske promjene, pomorski promet, podvodno bušenje (onečišćenje bukom). Otvoreniji pristup od ključne je važnosti u osmišljavanju učinkovitih strategija za zaštitu morskih staništa.

5.2.

Primjena djelotvornog sustava sankcioniranja treba biti jednostavna i jasna kako bi sustav imao stvaran odvraćujući učinak. Odbor ističe da sustav kaznenih bodova u određenim slučajevima može štetiti posadi, iako se oodluke i postupanje zapovjednika ribarskog plovila uistinu sankcioniraju, čak i strogim mjerama kao što je ukidanje povlastice za ribolov. U slučaju ukidanja povlastice za ribolov (10) potrebno je uspostaviti mehanizme za zaštitu radnika na ribarskim plovilima koji, s obzirom na to da su sklopili ugovor o „dijelu ulova”, mogu ostati bez plaće, osim ako ne pronađu novo plovilo na kojem se mogu zaposliti ili odmah ne promijene profesiju. Budući da je riječ o sektoru koji je suočen s poteškoćama, stalni odljev ljudskih potencijala, vještina i znanja može dodatno pogoršati mogućnost oporavka.

5.3.

EGSO se slaže s prijedlogom o proširenju sustava praćenja na rekreacijski ribolov, u kojem je nedavno zabilježen velik broj slučajeva izbjegavanja poštovanja propisa na snazi u pogledu „klasičnog” ribolova. Osobito se preporučuje da se posebna pozornost posveti rekreacijskom ribolovu koji je izvor prihoda te se razlikuje od rekreacijskog ribolova za osobnu uporabu. Ova je mjera ključna za pružanje zaštite ribarima koji poštuju zakon i za suzbijanje nepoštenog tržišnog natjecanja ili, u težim slučajevima, nezakonitog ribolova.

5.4.

Slaže se da je od temeljne važnosti jamčiti sljedivost proizvoda ribarstva, ali ukidanjem izuzeća od obveze prijavljivanja u očevidnik ulova zadržanog na plovilu čija je procijenjena količina manja od 50 kg mogu se stvoriti poteškoće, prije svega za male ribare. Međutim, kako bi riješili sve birokratske postupke koji mogu dugo trajati u pogledu mješovitih mora kao što je Sredozemno more, mali se ribari suočavaju s rizikom od gubitka previše vremena prije iskrcavanja, pri čemu ne uspijevaju prodati ulovljenu ribu po najboljoj cijeni. Stoga se preporučuje zadržavanje postojećeg praga uz pomno praćenje kako to ne bi dovelo do neželjenih učinaka.

5.5.

Odbor se slaže s novim mehanizmom sljedivosti koji je predložila Komisija, osobito u pogledu uvezenih proizvoda. Međutim, u trećim se zemljama bilježi sve više slučajeva prijevare i nepoštovanja temeljnih propisa u području rada (konvencije ILO-a) i okoliša, ali unatoč tome riba koja je rezultat ovih nezakonitih praksi i dalje relativno jednostavno stiže na stolove europskih građana. Međutim, važno je napomenuti da se slučajevi iskorištavanja radnika još uvijek utvrđuju na nekim europskim plovilima (11) te zahtijevaju posebnu pozornost nadzornih tijela i jake sankcije kako bi se tu pojavu konačno iskorijenilo.

5.6.

Odbor primjećuje da se uspostavljena snažna mreža kontrole sljedivosti ne može prekinuti prilikom „prve prodaje” jer kontrolu treba provesti u cijelom lancu opskrbe, „od mora do stola”. I ovdje se preporučuje aktivno sudjelovanje svih relevantnih dionika, od veleprodaje preko prerade do maloprodaje.

5.7.

Deklaracija iz Malte MedFish4Ever iz 2017. temelj je aktivnosti EU-a. Međutim, EGSO smatra da bi posebne tehničke mjere i mjere očuvanja ribljih stokova trebalo prilagoditi različitim ribolovnim tehnikama i biološkim značajkama mora. EGSO posebice primjećuje da je uspješne modele predložene u planovima za monospecifično ribarstvo teško primijeniti na mješovito ribarstvo te da bi to imalo ozbiljan utjecaj na okoliš i gospodarstvo (12). Iz tog razloga Odbor preporučuje uspostavu detaljnijeg sustava za prikupljanje podataka o stokovima u cilju izrade ad hoc strategija kojima bi se pružila bolja zaštita biološkoj raznolikosti, a da se pritom ne nanese pretjerana šteta ribarstvu (13).

5.8.

Kao što je već istaknuo u prethodnim mišljenjima (14), EGSO smatra da je kombinacija krutog sustava kvota i nove obveze iskrcavanja jedan od glavnih problema u tom sektoru. Visoki troškovi potrebni za ostvarenje prijelaza na održivije ribarstvo (npr. selektivne mreže) moraju biti potpuno financirani iz EFPR-a. EGSO se nada pojednostavljenom i pragmatičnom sustavu kontrole temeljenom na analizi rizika, uz predviđanje važnog djelovanja na nacionalnoj razini i uz potporu dionika, kako bi se podržao prijelaz velikog broja plovila.

5.9.

Komisija predlaže da sve proizvode ribarstva izvažu registrirani subjekti pri iskrcaju, prije skladištenja, prijevoza ili prodaje. EGSO smatra da je važno zadržati postojeću mogućnost provjere uzoraka. Nadalje, ako se proizvodi ribarstva prevoze prije stavljanja na tržište ili se prva prodaja obavlja u trećoj zemlji, preporučuje da se zadrži postojeće ograničenje prosljeđivanja dokumentacije nadležnim tijelima u roku od 48 sati nakon iskrcaja kako bi se izbjegla kašnjenja i posljedični gubitak kvalitete.

5.10.

EGSO je pozdravio prijedlog Komisije o plastičnim predmetima za jednokratnu upotrebu (15), a osobito poticajne mjere predviđene za isporuku slomljenog ili oštećenog ribolovnog alata na kopno kako bi se olakšalo njegovo recikliranje (16). Ovom mjerom, zajedno s novom mjerom koja se odnosi na luke (17), otvaraju se novi scenariji i mogućnosti za održivo ribarstvo i kružno gospodarstvo. EGSO smatra da bi sustav poticaja za ribare za koje je predviđena obveza isporuke mreža na kopno trebalo proširiti na sve vrste ostataka sakupljenih u moru tijekom ribolova. Također je važno provjeriti da uvođenje mehanizma povećane odgovornosti proizvođača ne dovede do povećanih troškova za nabavu mreža za poduzeća u sektoru ribarstva. EFPR bi mogao biti najprikladniji financijski instrument za podupiranje ovog postupka.

5.11.

Ta bi inicijativa bila od temeljne važnosti za čišćenje mora s obzirom na to da su dosad ribari morali plaćati iskrcavanje na kopno ostataka sakupljenih u moru tijekom ribolova. Ti ostaci, među ostalim, čine 90 % otpada sakupljenog u mrežama, a ribari su obvezni odvajati otpad i, kada ga nije moguće identificirati, kategorizirati ga kao „posebni otpad”, što podrazumijeva posebne načine obrade. U praksi i prema postojećim pravilima ribari moraju plaćati čišćenje mora od onečišćenja koje nisu prouzročili. EGSO smatra da bi ribari mogli pružiti važnu dodanu vrijednost s pomoću odgovarajućeg osposobljavanja, s jedne strane pridonoseći čišćenju mora, a s druge strane stvarajući uspješan mehanizam u kojem je njihova aktivnost gospodarski integrirana (18).

Bruxelles, 12. prosinca 2018.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Luca JAHIER


(1)  SL L 343, 22.12.2009., str. 1.

(2)  SL L 128, 21.5.2005., str.1.

(3)  Mišljenje EGSO-a (NAT/756), „Europska agencija za kontrolu ribarstva (kodificirani tekst)” (SL C 62 15.2.2019., str. 310.).

(4)  SL L 286, 29.10.2008., str. 1.

(5)  MEDAC, LDAC i Europeche nekoliko su puta uputili specifične zahtjeve i prijedloge u vezi s rješavanjem trenutačnih problema u području ribarstva koji nisu razmotreni u zakonodavnom paketu koji predlaže Komisija.

(6)  U posljednjih 30 godina se u Italiji, duž 8 000 kilometara obale, broj ribarskih plovila smanjio za otprilike 33 %. Brodovi su u prosjeku stari 34 godine i potrebno ih je hitno obnoviti ili zamijeniti novima, a u posljednjih je 30 godina izgubljeno 18 000 radnih mjesta (sektor ribarstva u Italiji ima 27 000 radnika). Podaci talijanskog Ministarstva za poljoprivrednu, prehrambenu i šumarsku politiku iz 2016. godine.

(7)  Odbor EU-a za socijalni dijalog za pomorsko ribarstvo (EUSSDC).

(8)  Mišljenje EGSO-a (NAT/749), „Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR)” (vidjeti str. 104 ovoga Službenog lista).

(9)  Mišljenje EGSO-a (NAT/749), „Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR)” (vidjeti bilješku 8.).

(10)  Na temelju kriterija ponavljanja prekršaja ukidanje povlastice za ribolov može trajati od najmanje četiri mjeseca do najviše jedne godine, dok ne nastupi trajno oduzimanje povlastice.

(11)  Vidjeti članak iz novina The Guardian „We thought slavery had gone away”: African men exploited on Irish boats („Mislili smo da je s ropstvom svršeno: Afrikance se iskorištava na irskim plovilima”).

(12)  Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja (GFCM), The State of Mediterranean and Black Sea Fisheries („Stanje ribarstva u Sredozemlju i Crnom moru”), 2016., str. 26. Kao što navodi GFCM-FAO, u monospecifičnim morima lakše je provoditi ciljani ribolov s obzirom na to da tamo živi mali broj ribljih vrsta te je stoga jednostavnije utvrditi ograničenja ulova. Za razliku od toga, u mješovitim morima na istom području žive brojne vrste riba.

(13)  Mišljenje EGSO-a „Višegodišnji plan za ribolov malih pelagijskih vrsta u Jadranskom moru” (SL C 288, 31.8.2017., str. 68.). Mišljenje EGSO-a (NAT/749), „Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR)” (vidjeti bilješku 8.).

(14)  Mišljenje EGSO-a „Obveza iskrcavanja” (SL C 311, 12.9.2014., str. 68.). Točka 1.2 „Međutim, smatra da je prijedlog Komisije izrazito složen te da će ribarima stvoriti suvišan i nesrazmjeran dodatan posao u trenutku primjene obveze iskrcavanja. Zbog toga se zalaže za pragmatičnije, jasnije, jednostavnije i fleksibilnije propise, koji bi ribarima zaista omogućili dovoljno vremena za prilagodbu tijekom prijelaznog razdoblja, bez opasnosti od teških kazni”.

(15)  Mišljenje EGSO-a (NAT/742), „Plastični predmeti za jednokratnu upotrebu” (SL C 62, 15.2.2019., str.207.).

(16)  COM(2018) 340 final.

(17)  COM(2018) 33 final.

(18)  Mišljenje EGSO-a „Strategija o plastici u kružnom gospodarstvu (uključujući aktivnosti smanjenja morskog otpada” (SL C 283, 10.8.2018., str. 61.).

Mišljenje EGSO-a (NAT/742), „Plastični predmeti za jednokratnu upotrebu” (vidjeti bilješku 15.).

Mišljenje EGSO-a (NAT/749), „Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR)” (vidjeti bilješku 8.).


Top