Sažetak

Procjena učinka uz dokument „Novi početak za potporu ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika”

A. Potreba za djelovanjem

Zašto? O kakvom je problemu riječ?

Kao što je navedeno u planu ove inicijative 1 , problem koji treba riješiti je nedovoljna zastupljenost žena među zaposlenima, osobito zbog neujednačene podjele obveza skrbi između roditelja s djecom ili s funkcionalno ovisnim članovima obitelji i poslovnih obveza. Stopa rodno uvjetovanih razlika u zaposlenosti (u dobi od 20 do 64 godine) u EU-u 2015. iznosila je 11,6 postotnih bodova. Ovom se inicijativom nastoji riješiti problem nedovoljne zastupljenosti žena na tržištu rada uklanjanjem jednog od njegovih najvećih uzroka, a to je nejednaka podjela obveza skrbi između žena i muškaraca. Rodno uvjetovane razlike na tržištu rada najizraženije su među roditeljima i drugim osobama koje moraju skrbiti za nekoga. Pokazalo se da se rodno uvjetovane razlike znatno povećavaju nakon rođenja djece. U prosjeku je tijekom 2015. stopa zaposlenosti žena s jednim djetetom mlađim od 6 godina bila 8,8 postotnih bodova niža od stope zaposlenosti žena bez male djece, a u nekoliko zemalja ta razlika je premašila 30 postotnih bodova 2 . Slično tome, žene puno češće preuzimaju ulogu neformalnih skrbnika za starije ili funkcionalno ovisne članove obitelji od muškaraca 3 . Jedan od glavnih uzroka tog problema su neodgovarajuće politike u području ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Pokazalo se da se manja stopa zaposlenosti žena pogoršava zbog nedovoljnih mogućnosti korištenja dopusta za skrb o djeci / funkcionalno ovisnim članovima obitelji, koncepcije dopusta zbog koje se ne mogu bolje podijeliti obveze skrbi između žena i muškaraca, ograničenih mogućnosti korištenja fleksibilnih radnih uvjeta i nedostatnih usluga formalne skrbi. Odvraćajući ekonomski čimbenici (poput onih za osobe koje ostvaruju drugi dohodak u kućanstvu, koji uglavnom pogađaju žene) dodatno mogu povećati neujednačenu podjelu obveza skrbi između žena i muškaraca i biti čimbenik povećanja rodno uvjetovanih razlika u zaposlenosti.

Što se nastoji postići ovom inicijativom?

Opći politički cilj ove inicijative rješavanje je problema nedovoljne zastupljenosti žena na tržištu rada i promicanje ravnopravnosti žena i muškaraca u pogledu mogućnosti na tržištu rada moderniziranjem postojećeg pravnog i političkog okvira EU-a i njegovim prilagođavanjem današnjem tržištu rada. Time će se roditeljima ili radnicima s funkcionalno ovisnim članovima obitelji omogućiti ujednačenija podjela obveza skrbi i poslovnih obveza 4 .

Za ovu se inicijativu utvrđuju sljedeći ciljevi:

poboljšati pristup mogućnostima u području ravnoteže između poslovnog i privatnog života – kao što su dopust i fleksibilni radni uvjeti

povećati opseg korištenja dopusta povezanih s obitelji i fleksibilnih radnih uvjeta među muškarcima

Trebalo bi napomenuti da ovom procjenom učinka nisu obuhvaćeni svi aspekti problema koje treba riješiti. Kad je riječ o pružanju usluga formalne skrbi i negativnim ekonomskim čimbenicima, ti aspekti nisu obuhvaćeni zbog ograničene nadležnosti EU-a u tim područjima. S obzirom na to da ti čimbenici znatno utječu na problem koji se razmatra, inicijativom bi se mogle predvidjeti mjere za pojačavanje sadašnjih nastojanja u tim područjima, posebno u pogledu praćenja politika država članica u okviru europskog semestra i korištenja sredstava EU-a za pružanje usluga formalne skrbi.

Koja je dodana vrijednost djelovanja na razini EU-a? 

Djelovanje EU-a ima veliku dodanu vrijednost za rješavanje poteškoća spomenutih pri utvrđivanju problema.

Prvo, iz trenutačnog se stanja može zaključiti da djelovanje EU-a snažno utječe na pravne okvire država članica. U području politike obuhvaćenom ovom inicijativom zakonodavstvo se donosi u svakoj državi članici EU-a tek kad se donese zakonodavstvo EU-a (npr. u području rodiljnog i očinskog dopusta). Ako u državama članicama postoje zakonska prava, zbog odstupanja među državama članicama u pogledu trajanja i „velikodušnosti” uvjeta mogli bi se stvoriti neujednačena razina prava, nejednaka zaštita građana EU-a u cijelom EU-u i razlike u funkcioniranju tržišta rada. Drugo, predviđanja koja se temelje na raspoloživim informacijama jasno pokazuju da će se samo djelovanjem EU-a osigurati dovoljan napredak u svim državama članicama. Poslodavci, posebno mala i srednja poduzeća, nerado sami proširuju mjere u području ravnoteže između poslovnog i privatnog života s obzirom na kratkoročne troškove i administrativno opterećenje koji mogu nastati zbog takvog proširenja 5 . Države članice nerado ispravljaju propuste pravnim reguliranjem ovog područja jer uočavaju opasnost stavljanja vlastitih poduzeća u nepovoljan položaj u odnosu na poduzeća u drugim državama članicama. S obzirom na to da se znatan postotak trgovine poduzeća u EU-u odvija unutar EU-a, djelovanjem na razini EU-a mogli bi se smanjiti razlozi za zabrinutost u tom pogledu i uspostaviti jednaki uvjeti, uzimajući pritom u obzir potrebu za izbjegavanjem dodatnog opterećenja poduzeća, posebno MSP-ova, i osiguravajući jednak smjer djelovanja svih država članica. Treće, djelovanjem na razini EU-a mogli bi se ublažiti trendovi nekih država članica prema smanjenju propisa koji se odnose na ravnotežu između poslovnog i privatnog života. I zaista, zbog nedavne su se krize politički prioriteti među državama članicama počeli razilaziti te su se u središtu pozornosti nacionalnih tijela našla druga pitanja (posebno prioriteti od kojih se očekuje ostvarenje kratkoročne koristi). Konačno, postoji jasna europska horizontalna dimenzija pitanja povezanih s ravnotežom između poslovnog i privatnog života i nedovoljnom zastupljenošću žena na tržištu rada. Niskom se razinom sudjelovanja žena na tržištu rada sprečava ostvarenje ciljeva EU-a u pogledu rodne ravnopravnosti, borbe protiv siromaštva i potpore zaposlenosti i rastu.

B. Rješenja

Koje su se zakonodavne i nezakonodavne opcije politika razmatrale? Postoji li najpoželjnija opcija? Zašto? 

Razmotren je niz nezakonodavnih i zakonodavnih mjera u sljedećim područjima: rodiljni dopust, očinski dopust, roditeljski dopust, dopust za skrbnike i fleksibilni radni uvjeti.

Nakon ocjene djelotvornosti, učinkovitosti i usklađenosti svake opcije, utvrđena je najpoželjnija kombinacija opcija. Najpoželjnija kombinacija uključuje:

rodiljni dopust: nezakonodavne mjere za olakšavanje izvršenja postojećeg zakonodavstva o zaštiti od otkaza, za upoznavanje javnosti o problemu otpuštanja trudnica i za davanje političkih smjernica kojima bi se olakšalo uspješno prelaženje s rodiljnog dopusta natrag na posao (uključujući objekte za dojenje i stanke)

očinski dopust: uvođenje pojedinačnog prava na deset radnih dana uz plaću koja je barem na razini plaće tijekom bolovanja

roditeljski dopust: pojedinačno neprenosivo pravo na četiri mjeseca uz plaću koja je barem na razini bolovanja u slučaju bolesti djeteta mlađeg od 12 godina; pravo na fleksibilno korištenje dopusta (uzimanje dopusta u više dijelova ili u obliku nepunog radnog vremena),

dopust za skrbnike: uvođenje pojedinačnog prava na pet dana godišnje uz plaću koja je barem na razini plaće tijekom bolovanja

fleksibilni radni uvjeti: pravo roditelja djece mlađe od 12 godina i skrbnika da tijekom utvrđenog razdoblja podnesu zahtjev za fleksibilne radne sate. Poslodavac nije obvezan odobriti tražene promjene.

Tko podržava koju opciju? 

Sindikati su izrazili želju za zakonodavstvom na razini EU-a u području očinskog dopusta i dopusta za skrbnike; povećanja trajanja, plaće i zaštite od otkaza tijekom rodiljnog dopusta; prava na podnošenje zahtjeva za fleksibilne radne uvjete i izmjene Direktive o roditeljskom dopustu radi produljenja dopusta i razdoblja neprenosivosti te uvođenja naknade tijekom dopusta.

Organizacije poslodavaca ne podupiru daljnje zakonodavno djelovanje EU-a.

Europski parlament pozvao je na produljenje roditeljskog dopusta i uvođenje plaće te uvođenje očinskog dopusta i dopusta za skrbnike.

I mnogi drugi dionici pozvali su na povećanje broja zakonodavnih i nezakonodavnih mjera EU-a u području ravnoteže između poslovnog i privatnog života.

C. Učinci najpoželjnije opcije

Koje su prednosti najpoželjnije opcije (ako postoji, inače prednosti glavnih opcija)? 

Procijenjene koristi najpoželjnije kombinacije opcija sažete su kako slijedi:

– osobe: odredbe o dopustu i fleksibilnim radnim uvjetima trebale bi pozitivno utjecati na ravnotežu između poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika te njihovu dobrobit, na podjelu obveza skrbi između žena i muškaraca i sudjelovanje žena na tržištu rada te bi se njima trebao smanjiti rizik od siromaštva žena i djece.

– poduzeća: povećanjem zaposlenosti žena kombiniranjem opcija poslodavcima bi se omogućilo da iskoriste veći izbor talentiranih kvalificiranih radnika, a povećanjem ravnoteže između poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika povećala bi se produktivnost radne snage. Odredbe o dopustu i fleksibilnim radnim uvjetima utjecat će na smanjenje troškova zamjene (za 100 milijardi EUR) te na izbivanje s posla (čime će biti ostvarena financijska korist od 23 milijarde EUR) u razdoblju 2015. – 2055. (NSV).

– središnje države i socijalna sigurnost: kombinacija opcija prouzročila bi smanjenje isplata naknada za nezaposlenost (+ 18 milijardi EUR), povećanje poreznih prihoda (+ 381 milijarda EUR) i smanjenje troškova zdravstvene zaštite (za 2 milijarde EUR) u razdoblju 2015. – 2055. (NSV).

– mogućnost rada na daljinu u okviru odredbe o fleksibilnim radnim uvjetima mogla bi i pozitivno utjecati na okoliš.

– očekuje se da će kombinacija opcija imati i pozitivan učinak na BDP (838,8 milijardi EUR u razdoblju 2015. –2055., NSV) i na zaposlenost (>1,5 milijarde EUR 2050.), radnu snagu (>1,4 milijarde EUR 2050.) i na stvarne prihode (120 milijardi EUR-a 2050.).

Koliki su troškovi najpoželjnije opcije (ako postoji, inače troškovi glavnih opcija)? 

Tijekom razdoblja 2015. – 2055. procijenjeni troškovi (u NSV-u) kombinacije opcija kojoj se daje prednost sažete su kako slijedi:

– poduzeća: kombinacija opcija prouzročit će troškove prilagodbe (3 milijarde EUR), administrativne troškove (109 milijardi EUR), troškove naknada (27 milijardi EUR), troškove povezane sa zapošljavanjem (7 milijardi EUR) i troškove izazvane gubitkom proizvodnje (144 milijarde EUR).

– središnja država i socijalna sigurnost: uglavnom se očekuju troškovi povezani s naknadama (14 milijardi EUR za središnje države i 41 milijarda EUR za partnere u socijalnom osiguranju) i administrativnim troškovima (1 milijarda EUR za središnju državu i 258 milijuna EUR za partnere u socijalnom osiguranju).

– iz procjene se ne može utvrditi izravan negativan učinak na pojedince, makroekonomske brojke ili okoliš.

Kako će to utjecati na poduzeća, MSP-ove i mikropoduzeća?

Za MSP-ove nisu predviđena posebna izuzeća. Ukupni troškovi opcija za mikropoduzeća mali su udio ukupnog prometa poduzeća (u većini zemalja manji od 1 %, a u svim zemljama manji od 3 % prometa) te su vrlo blizu razini troškova u osnovnom scenariju. Nijednom se od opcija politika stoga ne utječe nerazmjerno na poslovne rezultate MSP-ova.

Hoće li to bitno utjecati na nacionalne proračune i uprave? 

Kao što je gore opisano, neke će opcije više utjecati na nacionalne proračune i uprave od drugih. Zbog naknada i administrativnih troškova obrade zahtjeva najpoželjnije opcije za očinski i roditeljski dopust podrazumijevaju određene troškove za središnje države. Međutim, te će opcije i pozitivno utjecati na zaposlenost žena, povećanje poreznih prihoda, stvarnih prihoda, potrošnje te ukupnog BDP-a. Procjenjuje se da će najpoželjnije opcije dopusta za skrbnike i fleksibilni radni uvjeti donijeti korist središnjim državama.

Hoće li biti drugih važnih učinaka? 

Svim bi se opcijama trebalo olakšati ostvarenje prava prepoznatih u članku 33. Povelje o temeljnim pravima Europske unije, u kojem se izričito upućuje na usklađivanje obiteljskog i profesionalnog života.

D. Daljnje mjere

Kad će se ta politika preispitati?

Komisija će za prenošenje preispitati i ocijeniti provedbu i učinak zakonodavnih prijedloga te sastaviti izvješće o provedbi pet godina od isteka roka.

Komisija će također nastaviti redovito pratiti zaposlenost žena te propise država članica koji se odnose na ravnotežu između poslovnog i privatnog života, među ostalim u okviru europskog semestra.