EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 8.11.2017.

COM(2017) 652 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA EMPTY

Prema najširoj uporabi alternativnih goriva – Akcijski plan za infrastrukturu za alternativna goriva u skladu s člankom 10. stavkom 6. Direktive 2014/94/EU, uključujući procjenu nacionalnih okvira politike u skladu s člankom 10. stavkom 2. Direktive 2014/94/EU

{SWD(2017) 365 final}

1.Uvod: Europa kao svjetski predvodnik u dekarbonizaciji

Predsjednik Komisije u govoru o stanju Unije u rujnu 2017. rekao je da Europska unija (EU) treba postati svjetski predvodnik u dekarbonizaciji. Kako bi EU mogao ispuniti obveze preuzete na 21. konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama održanoj u Parizu, nužno je ubrzati dekarbonizaciju sektora prometa da bi razine emisija stakleničkih plinova i onečišćivača zraka do sredine stoljeća bile na jasnom putu ka nuli.

Komisija je u Strategiji za mobilnost s niskom razinom emisije 1 već utvrdila kako EU može postići taj cilj. Nastavljajući se na tu strategiju, u Komunikaciji Komisije „Europa u pokretu: Program za socijalno pravedan prelazak na čistu, konkurentnu i povezanu mobilnost za sve” navodi se da EU mora brzo napredovati ka čišćem, konkurentnijem i neometanije povezanom sustavu mobilnosti do 2025. 2  

Ovaj akcijski plan dio je drugog paketa prijedloga i inicijativa za dekarbonizaciju sektora prometa. Drugi paket o mobilnosti predstavljen je u Komunikaciji Komisije „Ostvarivanje mobilnosti s niskom razinom emisija – Europska unija koja štiti naš planet, osnažuje svoje potrošače te brani svoju industriju i radnike”, COM(2017) 675 final. Taj paket sadržava kombinaciju mjera usmjerenih na potražnju i ponudu kako bi se ubrzao prijelaz na mobilnost s niskom i nultom razinom emisija i povećala konkurentnost europskog sektora mobilnosti i prometa 3 .

Broj je vozila i plovila za koje se upotrebljavaju alternativni izvori energije 4 u EU-u premalen; naime, u 95 % cestovnih vozila još se uvijek koriste konvencionalna goriva, među ostalim mješavine s biogorivima dobivenima iz obnovljivih izvora. Trajni problemi uzrokuju tržišne prepreke uporabi tih alternativnih goriva. To su, među ostalim, manjak infrastrukture za punjenje/opskrbu vozila i plovila električnom energijom/predmetnim gorivima, nedovoljan razvoj pametne mreže te poteškoće zbog kojih potrošači ne mogu lako koristiti infrastrukturu. Kako bi EU uspješno prešao na mobilnost s niskom i nultom razinom emisija, potreban je integriran pristup. Za njega je potreban zajednički okvir politike za vozila, infrastrukturu, elektroenergetske mreže, ekonomske poticaje i digitalne usluge diljem EU-a te na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

U ovom se akcijskom planu navode aktivnosti kojima se dopunjuju i bolje provode nacionalni okviri politike iz Direktive 2014/94/EU o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva kako bi se pridonijelo izgradnji interoperabilne okosnice infrastrukture EU-a do 2025., posebice za koridore osnovne mreže u transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T) kako bi vozila i plovila mogla lako prelaziti granice i poduzimati dalja putovanja. Za to je presudno da se o zajedničkom pristupu interoperabilnosti usluga žurno postigne suglasje svih relevantnih javnih i privatnih aktera.

Za buduće će uvođenje infrastrukture biti potrebna znatna javna i privatna ulaganja. Kad je to moguće, kombiniranje bespovratnih sredstava i financiranja zaduživanjem treba postati norma. Različiti instrumenti potpore na razini EU-a moraju djelotvorno djelovati u tom cilju. Kako bi se navedeno ostvarilo, Komisija će ojačati koordinaciju među instrumentima financiranja EU-a i težiti sinergijama s djelovanjem na nacionalnoj i lokalnoj razini kako bi se povećao učinak sredstava EU-a. Uz to će raditi na drugim pitanjima ključnima za uvođenje infrastrukture za alternativna goriva, primjerice na integraciji energetskih i prometnih sustava.

2.Stanje danas

2.1.Trenutačna situacija i procijenjene potrebe

Uvođenje infrastrukture za alternativna goriva nedavno je ubrzano. Posljednjih je godina ostvaren bitan napredak, među ostalim i zahvaljujući sredstvima EU-a. Prema Europskom informativnom portalu o alternativnim gorivima krajem rujna 2017. raspolagano je s 118 000 javno dostupnih mjesta za punjenje električnih vozila, 3458 mjesta za opskrbu vozila stlačenim prirodnim plinom ili ukapljenim prirodnim plinom te 82 mjesta za punjenje vozila vodikom.

EU sada mora ubrzati uvođenje u dvama područjima: prvo, u osnovnoj i sveobuhvatnoj mreži TEN-T-a. U tu je svrhu u Komunikaciji „Europa u pokretu” iz svibnja 2017. postavljen cilj prema kojem okosnica infrastrukture za osnovnu mrežu treba biti uspostavljena najkasnije do 2025. 

Drugo, infrastruktura treba biti proširena u gradskim i prigradskim područjima, gdje vozila ponajviše i prometuju. Komisija očekuje da će se ulaganjem u ta dva područja potaknuti uvođenje infrastrukture i drugdje.

Izgradnja okosnice infrastrukture u koridorima osnovne mreže TEN-T-a čini se najmanje zahtjevnom. Predviđa se da će za opremanje koridora biti potrebno 1,5 milijardi EUR do 2025. 5 Manjkovi se osobito odnose na mjesta za punjenje električnih vozila, ali u nekim područjima i na mjesta za opskrbu teških vozila ukapljenim prirodnim plinom.

Da bismo zahvatili širu prometnu mrežu, nužan je dodatan rad.

Ambicije država članica znatno se razlikuju.

Primjerice, samo dvije države članice imaju više od 100 mjesta za punjenje električnih vozila na 100 000 stanovnika gradova 6 .

Kad je riječ o prirodnom plinu, države članice u nacionalnim okvirima politike predviđaju dodavanje između 2599 i 2634 mjesta za opskrbu stlačenim prirodnim plinom te između 256 i 431 mjesta za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom do 2025. Međutim, dodatan kapacitet planiran nacionalnim okvirima politike odnosi se samo na nekoliko država članica.

Kad je riječ o vodiku, nastavljajući se na procjenu učinka prijedloga koji se odnosi na standarde ugljikova dioksida za automobile i kombije nakon 2020., mogući tržišni udio vozila na vodik 2025. procjenjuje se na 0,3 % – 0,4 % ukupnog broja vozila. Očekuje se da 820-842 mjesta za opskrbu predviđena nacionalnim okvirima politike budu dovoljna za 0,9-1,1 milijun vozila u tom scenariju 7 .

Analizom nacionalnih okvira politike u skladu s Direktivom 2014/94/EU dobivaju se sljedeće procjene potrebnih infrastrukturnih ulaganja u državama članicama, uključujući koridore osnovne mreže TEN-T-a 8 :

·električna energija: najviše 904 milijuna EUR do 2020. 9 ,

·stlačeni prirodni plin: najviše 357 milijuna EUR do 2020., odnosno najviše 600 milijuna EUR do 2025. za cestovna vozila na ovu vrstu goriva 10 ,

·ukapljeni prirodni plin: najviše 257 milijuna EUR do 2025. za cestovna vozila na ovu vrsta goriva. Kad je riječ o ukapljenom prirodnom plinu u vodnom prometu, najviše 945 milijuna EUR u morske luke spojene koridorima osnovne mreže TEN-T-a do 2025., odnosno 1 milijarda EUR u luke na unutarnjim plovnim putovima spojene koridorima osnovne mreže TEN-T-a do 2030,

·vodik: najviše 707 milijuna EUR do 2025.

Kad je riječ o električnoj energiji, ti nacionalni planovi predviđaju infrastrukturne potrebe niže od onih koje predviđa Komisija. Kad je riječ o električnim vozilima, u procjeni učinka Direktive 2014/94/EU navodi se konzervativna vrijednost od 4 milijuna tih vozila na cestama do 2020. To je znatno više nego danas, ali ipak tek otprilike 1,5 % sadašnjeg ukupnog broja vozila.

Ako broj električnih vozila bude rastao brže i iznosio 7 % 2025., kako se uzima u procjeni učinka prijedloga koji se odnosi na standarde emisija CO2 za vozila i kombije nakon 2020. 11 , bit će potrebna još veća ulaganja:

·do 2020. bit će potrebno 440 000 javno dostupnih mjesta za punjenje, znatno više nego što ih ima danas 12 . Ulaganja u njihovu izgradnju mogla bi iznositi do 3,9 milijardi EUR,

·do 2025. potrebna će biti 2 milijuna dodatnih javno dostupnih mjesta za punjenje, odnosno otprilike pet puta više. Povećanje udjela infrastrukture za brzo punjenje na 5-15 % ukupne infrastrukture za punjenje povlačilo bi ulaganja između 2,7 i 3,8 milijardi EUR godišnje od 2021. 13 Većina ulaganja bila bi potrebna u gradskim područjima 14 .

Kad je riječ o prirodnom plinu i vodiku, nacionalni okviri politike država članica i procjene Komisije podudaraju se.

Potrebno je napomenuti da su potrebna ulaganja podložna znatnim nesigurnostima povezanima s gustoćom rasprostranjenosti buduće infrastrukture za sporo i brzo punjenje, potražnjom za vozilima i tehnološkim razvojem (npr. snaga baterija).

Komisija stoga sa zadovoljstvom primjećuje da su se veliki europski proizvođači automobila nedavno obvezali na tržište plasirati više baterijskih električnih vozila do 2020. 15 To povećava sigurnost kad je riječ o infrastrukturnim ulaganjima. Komisija poziva automobilski sektor da održi i pojača ulaganja i u druge relevantne tehnologije povezane s niskom i nultom razinom emisija.

S obzirom na znatne nesigurnosti, ključno je ublažavati ih ciljanim instrumentima, primjerice namjenskim zajmovima ili jamstvima javnog sektora, i tako smanjivati rizik za privatne ulagače. Za to su potrebne i jasne dugoročne smjernice politike. U tom su smislu nacionalni okviri politike iz Direktive 2014/94/EU od presudne važnosti.

2.2.Nacionalni okviri politike za infrastrukturu za alternativna goriva

Države članice su u skladu s Direktivom 2014/94/EU dužne utvrditi nacionalne okvire politike i u njima predvidjeti minimalnu infrastrukturu do 2020., 2025. i 2030., ovisno o vrsti goriva, a Komisiji ih dostaviti do 18. studenoga 2016. 16 Prema članku 3. stavku 1. te direktive u nacionalnim okvirima politike utvrđuju se jasni pojedinačni i skupni dugoročni ciljevi te propisuju odgovarajuće mjere potpore kako bi se za tržišta osigurala dugoročna sigurnost u pogledu planiranih politika.

Komisija je u skladu s člankom 10. stavkom 2. procijenila nacionalne okvire politike i njihovu usklađenost na razini Unije. Ocjenjivala je omogućuju li nacionalni okviri politike predmetnoj državi članici da ostvari pojedinačne i skupne ciljeve koji se zahtijevaju člankom 3. stavkom 1., a koje je država članica sama postavila. U ovoj se Komunikaciji izvješćuje o toj procjeni.

Potpunost, usklađenost i ambicioznost nacionalnih okvira politike uvelike se razlikuju 17 . Do 6. studenoga 2017. samo 8 od 25 nacionalnih okvira politike 18 u potpunosti je ispunilo zahtjeve koji se odnose na te okvire 19 . Dvije države članice još nisu dostavile svoje nacionalne okvire politike 20 . Nacionalni okviri politike nisu iz perspektive EU-a usklađeni u pogledu prioriteta i ambicioznosti koji se odnose na različita alternativna goriva. Države članice u veoma su različitom stupnju prionule promjeni postojećeg stanja, i kad je riječ o predviđenom razvoju vozila i plovila na energiju iz alternativnih izvora, kao i kad je riječ o povezanoj infrastrukturi. Najvažnije, samo se u nekoliko nacionalnih okvira politike utvrđuju jasni i dovoljni pojedinačni i skupni ciljevi i predlažu mjere potpore. 21 U jednom nacionalnom okviru politike nisu navedeni pojedinačni ciljevi.

Električna energija

U svim se nacionalnim okvirima politike utvrđuju ciljevi koji se odnose na infrastrukturu za punjenje električnih vozila. Međutim, ambicioznost i detaljnost tih ciljeva uvelike se razlikuju među državama članicama. Budući da se u nacionalnim okvirima politike planira puno manje od 200 000 javno dostupnih mjesta za punjenje do 2020., ti su okviri daleko od Komisijine procjene potreba predstavljene u odjeljku 2.1. Ne odviše ambiciozno, u šest se nacionalnih okvira politike utvrđuju već gotovo dosegnuti pojedinačni ciljevi, dok su u drugima utvrđeni ambiciozni ciljevi koje će, međutim, biti teško ostvariti planiranim mjerama politike.

U svim se nacionalnim okvirima politike utvrđuje širok niz mjera potpore, ali nesigurnosti su još prisutne. Mjere ili nisu donesene ili su previše ograničene da bi mogle imati opipljiv tržišni učinak. U svim osim dvama nacionalnim okvirima politike utvrđuju se pojedinačni ciljevi za javno dostupna mjesta za punjenje, a 10 država članica nije predvidjelo nikakve mjere za povećanje broja tih mjesta. Pokrivenost osnovnom mrežom TEN-T sve je veća, ali u nekim bi njezinim dijelovima mogla nedostajati minimalna infrastruktura za punjenje ako se još nešto ne poduzme 22 . Nasušno je potrebno da se u osnovnoj mreži TEN-T na svakom mjestu za punjenje omoguće mjesta za punjenje visoke snage. Nacionalni okviri politike gotovo uopće ne uključuju električnu energiju s kopna ni opskrbu električnom energijom zrakoplova u mirovanju.

Prirodni plin

Većina država članica nije postavila pojedinačne ciljeve za vozila na stlačeni prirodni plin. Međutim, u nekim je nacionalnim okvirima politike 23 to prioritet. U većinu nacionalnih okvira politika nisu uključene procjene budućeg broja vozila. Raspoloživost infrastrukture u budućnosti mogla bi biti problem u državama članicama u kojima je broj mjesta za opskrbu stlačenim prirodnim plinom visok u odnosu na broj vozila u prometu pogonjena tim plinom, no predmetne države članice navode da ne planiraju potporu dodatnom povećanju infrastrukture 24 .

U 19 nacionalnih okvira politike propisani su ciljevi povezani s ukapljenim prirodnim plinom za teška cestovna vozila, ali određivanje tih ciljeva i planiranje mjera nisu uvijek primjereni, pa tako neće ni dovesti do dovoljne pokrivenosti osnovne cestovne mreže TEN-T. U samo pet nacionalnih okvira politike procjenjuje se budući broj teških vozila na ukapljeni prirodni plin.

U nekoliko nacionalnih okvira politike 25 utvrđuju se ambiciozni ciljevi za buduću infrastrukturu za ukapljeni prirodni plin u morskim lukama i lukama na unutarnjim plovnim putovima. Međutim, u nekima od njih ne zahvaća se pitanje potrebnog broja mjesta za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom u morskim lukama do 2025., odnosno lukama na unutarnjim plovnim putovima do 2030. Više luka u osnovnoj mreži TEN-T moglo bi ostati bez mogućnosti opskrbe ukapljenim prirodnim plinom. Ni za jedan se unutarnji plovni koridor mreže TEN-T ne planira infrastruktura za punjenje ukapljenim prirodnim plinom dovoljna da bi plovila koja plove na taj plin mogla prometovati unutarnjim plovnim putovima diljem EU-a.

U talijanskom je nacionalnom okviru politike ocijenjeno da je ključno razviti infrastrukturu za ukapljeni prirodni plin za pomorske operacije. Plan razvoja te infrastrukture, uključujući mogućnosti pohrane u svih 14 morskih luka osnovne mreže TEN-T i izvan njih, primjer je dobrog planiranja politike. U nekoliko nacionalnih okvira politike navodi se važna uloga Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) i drugih fondova EU-a u podupiranju uvođenja mjesta za opskrbu teških vozila i plovila ukapljenim prirodnim plinom.

Vodik

Direktivom 2014/94/EU ne propisuje se obveza uvođenja infrastrukture za opskrbu vodikom električnih vozila s gorivnim ćelijama. U 14 nacionalnih okvira politike obrađeno je pitanje infrastrukture povezane s vodikom. U nekim su slučajevima ciljevi uvođenja infrastrukture ambiciozni 26 . Za takvo su planiranje važne pouzdane projekcije tržišnog uvođenja električnih vozila s gorivnim ćelijama.

Mjere potpore

Države članice dužne su uvesti mjere potpore kako bi se osiguralo ostvarenje pojedinačnih i skupnih ciljeva iz nacionalnih okvira politike. Ti okviri sadržavaju raznolik niz mjera koje se, među ostalim, razlikuju u rokovima i prioritetnosti (jedno alternativno gorivo ili više njih). Osim toga, nacionalni okviri politike usmjereni su na različite oblike prijevoza, primjerice vlakove, autobuse, taksije, bicikle i dijeljene automobile. Većina nacionalnih okvira politike usredotočena je na javni prijevoz, naglašavajući ulogu koju javna nabava može imati u tržišnoj penetraciji.

2.3.Jesmo li na pravom putu?

Iz analize nacionalnih okvira politike proizlazi da će u EU-u postojati infrastrukturni manjkovi ako se ne poduzmu dodatne mjere. To se osobito odnosi na sve vrste lakih i teških električnih vozila. U odnosu na procjene iz odjeljka 2.1. za nacionalne okvire politike, nužno je bitno povećati ciljeve kad je riječ o uvođenju javno dostupnih mjesta za punjenje u gradskim i prigradskim aglomeracijama u EU-u. Manjkovi preostaju i kad je riječ o mjestima za punjenje na koridorima osnovne mreže TEN-T.

Još jedan manjak u planiranju odnosi se na mjesta za opskrbu teških vozila ukapljenim prirodnim plinom. Ciljevi iz nacionalnih okvira politike koji se odnose na pokrivenost luka mjestima za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom također nisu dovoljni za plovidbu plovila na unutarnjim plovnim putovima kao ni morem povezanima s osnovnom mrežom TEN-T, kako se zahtijeva Direktivom 2014/94/EU. Rizici su slični za vodik: države članice različito rješavaju pitanje infrastrukture, ona ponegdje postoji, ali ne zahtijeva se Direktivom 2014/94/EU. Infrastruktura mora biti rasprostranjenija da bi vozila mogla lako putovati diljem EU-a („neprekinutost usluge”).

Ukupno govoreći, analiza stanja pokazuje da nacionalni okviri politike zajedno ne čine uvjerljivu sliku koja bi jamčila potrebnu dugoročnu sigurnost za sudionike na tržištu. Uz to postoji rizik nepostizanja brojnih pojedinačnih i skupnih ciljeva iz nacionalnih okvira politike, pa čak i onih ne previše ambicioznih. Radni dokument službi Komisije (SWD) priložen ovoj Komunikaciji pokazuje ograničen prilog nacionalnih okvira politike ključnim ciljevima politike EU-a ako se ne poduzmu dodatne mjere.

Da bi se ubrzao prijelaz na mobilnost s niskom i nultom razinom emisija, potrebno je odmah odlučno raditi na hitrijem uvođenju infrastrukture za alternativna goriva u svim državama članicama.

Kako bi se to postiglo, javnost i privatni akteri moraju biti voljniji ulagati u lako dostupnu infrastrukturu za različite vrste vozila i plovila. Komisija je spremna u tome pomoći te stoga predlaže ovaj akcijski plan.

3.Postizanje najšire moguće uporabe alternativnih goriva: akcijski plan

Ako ih se dobro koordinira na svim relevantnim razinama, mjere iz ovog akcijskog plana mogu donijeti velike koristi potrošačima, industrijama i javnim tijelima. Javna tijela i privatni sektor moraju biti svjesni da im je odgovornost zajednička. Javna ulaganja u infrastrukturu trebaju biti popraćena pouzdanom ponudom vozila i plovila kako bi se ublažile nesigurnosti povezane s budućom ponudom i potražnjom.

3.1. Poticanje dovršenja i provedbe nacionalnih okvira politike

Države članice koje Komisiji još nisu dostavile nacionalne okvire politike trebale bi to što prije učiniti. Države članice koje su ih dostavile potiču se da uzmu u obzir zaključke procjene i nalaze evaluacije iz priloženog Radnog dokumenta službi.

Nekoliko nacionalnih okvira politike koji utvrđuju ambiciozne pojedinačne i skupne ciljeve, u kombinaciji sa sveobuhvatnim skupom mjera potpore za provedbu politika, odgovarajuć su odgovor. Drugi bi se trebali voditi njihovim primjerom jer se tako ostvaruju najveće pogodnosti za društvo, gospodarstvo i okoliš.

Sve države članice pozivaju se da surađuju i iskoriste potporu koju Komisija pruža u djelotvornoj provedbi nacionalnih okvira politike:

·Komisija je uspostavila Forum za održivi promet (STF) 29 kako bi okupila predstavnike država članica, sektora prometa i civilnog društva. Radom Foruma na provedbi Direktive 2014/94/EU želi se osigurati djelotvorna provedba nacionalnih okvira politike. Komisija poziva države članice da aktivno sudjeluju u tom procesu. Rezultati tog rada bit će razmotreni na godišnjoj europskoj konferenciji o čistom prometu i infrastrukturi za alternativna goriva (prva će se održati krajem jeseni 2018.),

·Europski forum za održivu plovidbu (ESSF) 30 , stručna skupina Komisije osnovana 2013., ima ulogu sličnu STF-u, ali u sektoru pomorskog prijevoza. Omogućuje strukturiran dijalog, dijeljenje tehničkog znanja te suradnju i koordinaciju među relevantnih tijelima i dionicima u pomorskom sektoru kako bi se bolje rješavali problemi održivosti s kojima se taj sektor suočava, što uključuje uporabu ukapljenog prirodnog plina,

·Komisija će pod okriljem Europske agencije za pomorsku sigurnost izraditi neobvezujuće smjernice na razini EU-a za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom. To bi tijelima u državama članicama trebalo pomoći u usklađivanju pristupa i tako zajamčiti sigurnost operacija opskrbe tim plinom.

Države članice pozivaju se da razmotre i sljedeće:

·ako se za mjere potpore iz nacionalnih okvira politike navodi da su u razmatranju ili donošenju, Komisija poziva države članice da povećaju jasnoću tako što će brzo donijeti ili ukloniti mjere,

·države članice trebale bi aktivno uključiti sve relevantne dionike u prilagodbu i provedbu nacionalnih okvira politike kako bi se osigurala sinkroniziranost uvođenja vozila i infrastrukture, integracije prometa i energetskih sustava te sudjelovanja potrošača,

·države članice trebale bi pojačano surađivati kako bi se zajamčila prekogranična neprekinutost usluga za sve vrste vozila i plovila na alternativna goriva,

·kad je riječ o dugoročnim ugovorima o pružanju usluga na zaustavnim mjestima na autocestama, države članice podsjećaju se da je u nove ugovore potrebno uvrstiti infrastrukturu za alternativna goriva. Zajedno s pružateljima usluga trebale bi gdje god je to moguće razmotriti uvjete za izgradnju infrastrukture i rad s njom i u okviru postojećih ugovora,

·kako bi plovila i brodovi na ukapljeni prirodni plin mogli prometovati cjelokupnim pravcima, države članice pozivaju se da odrede ili razrade pojedinačne i skupne ciljeve te donesu financijske i nefinancijske mjere za postavljanje mjesta za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom u morskim lukama i lukama na unutarnjim plovnim putovima,

·države članice pozivaju se da dodatno prionu radu na osiguravanju električne energije s kopna i opskrbe električnom energijom zrakoplova u mirovanju tako što će ukloniti tržišne prepreke tim alternativnim izvorima energije i podržati uvođenje s njima povezane infrastrukture.

Komisija poziva proizvođače vozila i plovila da dijele informacije o njihovu budućem razvoju i tržišne prognoze.

3.2.Potpora putem ulaganja

Puna uporaba pristupa temeljenog na koridorima mreže TEN-T

Osnovna i sveobuhvatna mreža TEN-T ključne su za postizanje ciljeva prometne politike EU-a. Pristup koji se odnosi na TEN-T trebao bi se djelotvorno koristiti kako bi se najkasnije do 2025. na razini EU-a izgradila okosnica infrastrukture za punjenje i opskrbu. Koncept koridora omogućuje identificiranje manjkova u pogledu prekogranične mobilnosti na velike udaljenosti i uključivanje svih relevantnih dionika u planiranje i provedbu projekata.

U tom se kontekstu ovim akcijskim planom naglašava koliko je važno da države članice na koridorima osnovne mreže TEN-T izgrade potpunu okosnicu infrastrukture za alternativna goriva do 2025. Povezane potrebe i zahtjevi trebali bi se uzeti u obzir pri razmatranju lokacije i povezanog ishođenja odobrenja. Očekuje se da bi se sigurnost za ulagače i potrošače povećala već i opremanjem samo urbanih čvorišta osnovne i sveobuhvatne mreže TEN-T dovoljnim brojem javno dostupnih mjesta za punjenje i opskrbu. Za infrastrukturu za punjenje i opskrbu potrebna je i digitalna infrastruktura za razvoj otvorenih i interoperabilnih usluga, od čega koristi imaju potrošači.

Komisija stoga olakšava rad ključnih javnih i privatnih dionika u razvijanju glavnih mjera za mreže TEN-T, uključujući infrastrukturu za alternativna goriva. Tim će se mjerama nastojati objediniti projekti i uključiti širi krug aktera. Komisija te mjere namjerava objaviti do proljeća 2018. u okviru trećih planova rada za koridore TEN-T. Provedbi će se pridonijeti suradnjom među javnim tijelima i drugim akterima u forumima u kojima se raspravlja o koridorima TEN-T. Izgradnja kapaciteta na mreži TEN-T poduprijet će se odgovarajućim mehanizmima Instrumenta za povezivanje Europe.

Potrebno je rješavati sljedeća, ključna pitanja:

·maksimiziranje sinergija između prometa, energetike i informacijskih i komunikacijskih tehnologija s obzirom na velike udaljenosti i urbanu mobilnost. Neophodno je integrirati dekarbonizaciju prometa i opskrbu energijom, pametne mreže i rješenja inovativne pohrane energije,

·potrebno je promicati rješenja u pogledu voznih parkova u vezi s infrastrukturom za alternativna goriva na mreži TEN-T i njezinim urbanim čvorištima,

·u urbanim bi se čvorištima mogla promicati elektrifikacija željeznice; ako ona nije izvediva, mogla bi se razmotriti promjena s dizela na ukapljeni prirodni plin ili vodik,

·privatni tržišni akteri trebali bi si postaviti veće ciljeve. To uključuje komercijalizaciju kamiona na ukapljeni prirodni plin rješenjima temeljenima na voznom parku s mjestima za opskrbu, dok bi za dovođenje tih rješenja na veću skalu mreža TEN-T mogla poslužiti kako testno okružje,

·s obzirom na to da se plovila na ukapljeni prirodni plin sporo probijaju na tržište u EU-u, operaterima tog plina mogla bi koristiti zajednička nabava takvih plovila, s mogućim proširenjem te nabave i na mjesta za opskrbu tim plinom. Tijela javne vlasti mogu u skladu s procesom koji je Međunarodna pomorska organizacija (IMO) utvrdila u Prilogu VI. MARPOL-u razmotriti i uspostavu područja za praćenje emisija SOx, kako je navedeno u Direktivi 2012/33/EU 31 , 

·novi motori za plovila koja plove unutarnjim plovnim putovima morat će od 2019. biti u skladu s novim graničnim vrijednostima koja se odnose na onečišćenje 32 . Ključno je da motori na ukapljeni prirodni plin uđu u širu uporabu. To bi se odvijalo brže ako bi se nužna infrastruktura za taj plin brzo postavila uzduž osnovne mreže TEN-T. Trebalo bi razmotriti sinergije s drugim oblicima prijevoza, primjerice infrastrukturom za ukapljeni prirodni plin u morskim lukama ili teškim vozilima.

Države članice i regije pozivaju se i da se više koriste mjerama potpore iz kohezijske politike te, posebice, programima europske teritorijalne suradnje („Interreg”), i tako osiguraju dobru koordinaciju i usklađenost u uvođenju infrastrukture za alternativna goriva, ne samo u mreži TEN-T, nego i na regionalnoj i lokalnoj razini.

Povećanje opsega i učinka financiranja

Povećanje opsega i učinka financiranja od ključne je važnosti. Potporom EU-a trebalo bi se koliko je to moguće mobilizirati dodatno javno i privatno financiranje. Procjena financijskih potreba i prilika povezana s inovativnim financiranjem usto će poslužiti u pripremi višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje nakon 2020.

Potpora alternativnim gorivima sve je više usmjerena na razvoj rješenja, a ne samo na inovacije. Javni novac treba se trošiti učinkovito. U ponekim su slučajevima još uvijek potrebna bespovratna sredstva kako bi se ubrzalo uvođenje infrastrukture za alternativna goriva, posebno kad je riječ o prekograničnim i međugradskim projektima te ne posve zrelim tehnologijama. Privatno financiranje najčešće bi se trebalo kombinirati s javnim bespovratnim sredstvima, pri čemu će se projekti financirati uglavnom iz drugih izvora, primjerice zajmovima javnih banaka ili sredstvima privatnog sektora, dok će se bespovratnim sredstvima pokriti manji dio ukupnog iznosa.

Za ulaganja je potrebna politička sigurnost. Prijedlogom standarda emisija CO2 iz vozila i kombija nakon 2020. 33 , objavljenim uz ovaj akcijski plan, nastoji se ukloniti ta ključna tržišna prepreka, zajedno s drugim prijedlozima politike poput revizije Direktive o čistim vozilima 34 .

Po pravilu bi projekti koje se podupire sredstvima EU-a trebali biti u skladu sa zahtjevima iz Direktive 2014/94/EU i odražavati prioritete utvrđene u nacionalnim okvirima politike. Komisija će nalaze dobivene procjenom nacionalnih okvira politike uzeti u obzir pri donošenju odluka o financiranju u okviru Instrumenta za povezivanje Europe, Kohezijskog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR).

Komisija će organizirati proputovanje po državama članicama kako bi sveobuhvatno ispitala ambicioznost nacionalnih okvira politike i potrebna ulaganja u mobilnost s niskom i nultom razinom emisija, kao i procijenila prilike koje se nude na temelju različitih EU-ovih instrumenata financiranja, uključujući u kontekstu glavnih mjera koje se odnose na infrastrukturu za alternativna goriva u mreži TEN-T. Uključene će biti sve službe Komisije zadužene za upravljanje relevantnim izvorima sredstava, kao i Europska investicijska banka i nacionalne razvojne banke, prema potrebi.

Komisija će predložiti akcijski plan o održivom financiranju, kojim će se poticati ulaganja te poboljšavati pravni okvir i uvjeti za razvoj, kako bi povećala privatna ulaganja u zelene i održive projekte. Takav bi plan trebao pridonijeti uvođenju infrastrukture za alternativna goriva.

Bolje korištenje financijske potpore EU-a

Za infrastrukturu za alternativna goriva dostupna je znatna potpora u okviru raznih instrumenata koji se financiraju iz proračuna EU-a.

Plan ulaganja za Europu sve je veći pokretač ulaganja u sektoru prometa i u inovacije, što uključuje vozila s niskom ili nultom razinom emisija i povezanu infrastrukturu 35 . Iz Obzora 2020. stalno se ulaže u istraživanje i razvoj čistog prometa, među ostalim i u infrastrukturu za alternativna goriva i napredna biogoriva. Inicijative poput Europske inicijative za zelena vozila ili Zajedničkog poduzeća za gorivne ćelije i vodik dio su te potpore.

Kombiniranje bespovratnih sredstava i zajmova izvrsna je prilika za mobiliziranje javnih i privatnih ulaganja. Na temelju prvog poziva za kombiniranje izvora sredstava u okviru Instrumenta za povezivanje Europe iz 2017. pruženo je 150 milijuna EUR za uvođenje infrastrukture za alternativna goriva uzduž koridora osnovne mreže TEN-T. Budući da je poziv polučio pozitivan učinak, Komisija je odlučila povećati njegov proračun za dodatnih 350 milijuna EUR za prijedloge koji će se podnijeti do proljeća 2018., a očekuje mobiliziranje dodatnih ulaganja u iznosu od najmanje 1,75 milijardi EUR.

Ulaganja se mogu kombinirati s dodatnom potporom koja se pruža iz instrumenta CEF Debt, iz kojeg se preraspoređivanjem neiskorištenih prihoda iz programa pričuve za nove članove (New Entrant's Reserve, NER 300) organiziranog u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama na raspolaganje stavlja do 450 milijuna EUR radi potpore inovativnim projektima u području obnovljivih izvora energije u sektorima energetike i prometa.

Ovim se akcijskim planom time za ulaganja u infrastrukturu za alternativna goriva na raspolaganje iz CEF-a i programa NER 300 stavlja dodatna financijska potpora EU-a u iznosu do 800 milijuna EUR.

Izgradnja kapaciteta

Komisija će dodatno poduprijeti izgradnju kapaciteta u javnim tijelima, poduzećima i financijskim ustanovama. Proširila je svoje programe tehničke pomoći, kao što su JASPERS i ELENA 37 , a iskustvo pokazuje da je takav oblik izgradnje kapaciteta koristan.

Bolja suradnja na projektima i njihovo koordiniranje potrebni su za stvaranje prikladnog portfelja projekata u mreži TEN-T i izvan nje, s posebnim naglaskom na gradska područja. Komisija poziva javna tijela, privatne aktere te razvojne i privatne banke da iskoriste prilike koje se pružaju, osobito u kontekstu glavnih mjera TEN-T. Stoga će Komisija podržati platforme za dijeljenje znanja o infrastrukturi za alternativna goriva, nadovezujući se na rad Foruma za održivi promet (STF).

3.3.Razvojne mjere u gradskim područjima

Mnogi europski gradovi i regije predvode prijelaz na mobilnost s niskom i nultom razinom emisija. Znatan dio javne nabave obavlja se u općinskim i lokalnim tijelima. No, i gradovi se suočavaju s jedinstvenim izazovima. Zbog prostornih se ograničenja pri uvođenju infrastrukture za alternativna goriva mora misliti i na infrastrukturne potrebe za druge oblike prijevoza. Sva se elektronička vozila neće moći puniti u domovima. Stoga je nužno iznaći rješenja za stambene i nestambene zgrade ili mjesta za punjenje kombinirati s drugom infrastrukturom (npr. rasvjetnim stupovima). Uz to, potrebno je procijeniti učinak koji bi infrastruktura za sporo i brzo punjenje imala na mrežu.

Nužno je sveobuhvatno analizirati potrebe i planiranje političkih, financijskih i informacijskih aktivnosti na gradskoj razini. Mnogi su gradovi proveli planove održive urbane mobilnosti. Koncept se dokazao jer je otvorio mogućnost suradnje javnih i privatnih dionika u planiranju urbane mobilnosti. Komisija je predana s gradovima surađivati na prilagodbi njihovih planova održive urbane mobilnosti. Osim toga, nastojat će iznova razmotriti cjelokupni koncept tih planova kako bi se u obzir uzele potrebe koje se odnose na alternativna goriva i s njima povezanu infrastrukturu te o iskustvima raspravljalo s dionicima na sljedećem forumu o planovima održive urbane mobilnosti, koji će se održati 2018.

U ovom se akcijskom planu utvrđuju i sljedeće mjere:

·ako je to izvedivo, lokalna i regionalna javna tijela trebala bi sve više koristiti mogućnosti sufinanciranja održive urbane mobilnosti koje se pružaju iz Kohezijskog fonda i EFRR-a. Projekti koji se odnose na alternativna goriva i povezanu infrastrukturu mogu biti vrlo korisni u pogledu brzog tržišnog prihvaćanja i povećanja kvalitete zraka u okolnom području,

·informacije o sustavima regulacije urbanog pristupa trebale bi biti transparentnije. To uključuje digitalna rješenja i za građane i za poduzeća, primjerice aplikacije. Komisija će i dalje pomno pratiti situaciju,

·infrastruktura za punjenje u gradovima trebala bi biti dostupna za sve vrste vozila, uključujući rješenja za vozne parkove dijeljenih vozila, električne bicikle i motorizirane dvokotače,

·lokalna i regionalna tijela uključena u Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju trebala bi u svoje planove za održivu energiju i klimu uvrstiti mjere kojima je cilj smanjiti emisije stakleničkih plinova u prometu i tako pridonijeti ostvarenju zajedničkog cilja smanjenja emisija CO2 za 19 % do 2020.,

·Europski parlament i Vijeće upravo razmatraju prijedlog Komisije za preispitivanje Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada. Ambiciozni zahtjevi koji se odnose na postavljanje vodova i mjesta za punjenje u nestambenim i stambenim zgradama predviđeni tim tekstom trebali bi potaknuti šire uvođenje nego dosad,

·Komisija će nastaviti poticati dijeljenje informacija u ključnim forumima poput Foruma Civitas i Europskog inovacijskog partnerstva za pametne gradove 38 i tako promicati integrirane pristupe čistom prometu i energiji,

·Komisija razmatra mogućnosti promicanja rješenja za vozne parkove na alternativna goriva u gradskim područjima, uključujući potporu urbanim projektima u kojima je naglasak na alternativnim gorivima financiranjem iz inovacijskog dijela poziva za kombiniranje izvora sredstava u okviru Instrumenta za povezivanje Europe.

3.4.Veće sudjelovanje potrošača

Stupanj uvođenja mobilnosti s niskom razinom emisija uvelike ovisi o tome koliko će to prihvatiti potrošači, što se može pospješiti ako se pristup infrastrukturi olakša i ako bude cjenovno dostupna. Stoga je u vezi s mobilnošću ključno omogućiti potrošačima da se osjećaju jednako ugodno kao što su to navikli s vozilima na konvencionalna goriva.

Zato je potrebna veća suradnja javnih i privatnih aktera. To se odnosi na pristup pravodobnim i pouzdanim informacijama o lokacijama i dostupnosti mjesta za punjenje ili opskrbu. Od velike su važnosti i interoperabilne i jednostavne usluge plaćanja. Međutim, one su daleko od stvarnosti u EU-u, ponekad čak i u pojedinoj državi članici. Posebno je potrebno ostvariti napredak u uslugama e-mobilnosti, za što se uvodi sve više mjesta za punjenje.

Konačno, svi dijelovi nužne infrastrukture trebaju biti digitalno povezani (tj. na daljinu i u stvarnom vremenu kad je riječ o mjestima za punjenje). Osim što će se tako imati uvid u sama mjesta za punjenje, omogućit će se i razne opcije punjenja uporabom pametnih telefona, kao i (buduće) usluge dodane vrijednosti (npr. rezervacije), što bi moglo otvoriti poslovne mogućnosti za ulagače i operatere infrastrukture.

Više zahtjeva koji se odnose na pristup podacima, njihovo dijeljenje i njihovu ponovnu uporabu već je usuglašeno kao dio provedbe Direktive o inteligentnim prometnim sustavima 39 i njezinih naknadnih delegiranih uredaba, pri čemu se postojeće informacije o lokacijama i dostupnosti mjesta za punjenje moraju pružati putem nacionalnih pristupnih točaka. Države članice, tijela nadležna za ceste i pružatelji usluga sada moraju osigurati brzu provedbu relevantnih delegiranih uredaba 40 donesenih na temelju Direktive o inteligentnim prometnim sustavima. Međutim, često podaci još nisu dostupni i treba ih prikupiti i obraditi u državama članicama. Tijela država članica trebala bi dati prioritet uklanjanju tih problema.

Međutim, da bi tržišno natjecanje bilo otvoreno i jako, i tako donosilo najveće koristi potrošačima, potreban je širi niz normi koje podupire industrija, podatkovnih formata i komunikacijskih protokola. Javni i privatni tržišni akteri po tom su pitanju ostvarili napredak na Forumu za održivi promet i sastavili Memorandum o razumijevanju koji sadržava važne preporuke za interoperabilne usluge plaćanja.

One uključuju sljedeće:

·kako bi usluge e-mobilnosti bile interoperabilne na razini EU-a, potrebno je nedvosmisleno identificirati aktere e-mobilnosti 41 . Stoga bi na razini EU-a trebalo uvesti postupak registracije temeljen na međunarodnim normama. Radi toga će države članice trebati odrediti tijelo nadležno za registraciju jedinstvenih identifikacijskih oznaka e-mobilnosti. Komisija će razmotriti koji bi mehanizam (npr. CEF) bio prikladan za pomoć u tom procesu. Pružat će potporu u prikupljanju informacija koje nedostaju, a koje su povezane s provedbom prethodno navedenih delegiranih uredaba. Mogla bi razmotriti i potrebu podupiranja razvoja različitih rješenja za roaming,

·potrošači trebaju jednostavne i interoperabilne usluge plaćanja e-mobilnosti koje bi se trebale temeljiti na otvorenim standardima, na koje se ne polažu prava intelektualnog vlasništva niti se za njih naplaćuju tantijemi. Komisija će pomno pratiti razvoj u tom području. O tome će pokrenuti javno savjetovanje prije kraja 2017. Ako usluge plaćanja ostanu fragmentirane, razmotrit će zakonodavni pristup kako bi osigurala njihovu interoperabilnost,

·predvidljivost troškova od velike je važnosti. To podrazumijeva omogućivanje pristupa transparentnim, lako razumljivim i pravodobnim cjenovnim informacijama. Naknade za roaming trebale bi biti razumne i ograničene. Komisija očekuje da će i međusobno konkurentni mehanizmi (npr. lanac blokova, blockchain), a ne samo omogućivanje roaminga putem centraliziranog čvorišta, dovesti do toga da se kroz djelovanje tržišta ostvari najbolji mogući rezultat. Komisija će pomno pratiti kretanja na tržištu, posebice pristup cjenovnim informacijama i naknadama za roaming, te će ispitati situaciju na godišnjoj konferenciji o čistom prometu i infrastrukturi za alternativna goriva, koja će se održati krajem jeseni 2018.

Komisija će i dalje prikupljati komentare stručnjaka i olakšavati dijeljenje informacija.

Komisija usto s državama članica surađuje na metodologiji kojom bi se potrošačima omogućilo da uspoređuju cijene konvencionalnih i alternativnih goriva na temelju zajedničke jedinice i tako procijene ukupan trošak vlasništva različitih vrsta vozila. Podržat će države članice i kad je riječ o izradi tih informacija digitalnim alatima.  

U nedavnoj evaluaciji Direktive 1999/94/EZ 42 o označivanju automobila, kojom se žele unaprijediti podaci za potrošače o ekonomičnosti potrošnje goriva i emisijama CO2, naglašeno je da nedostaju posebni zahtjevi za vozila na alternativna goriva, čemu je potrebno posvetiti dodatnu pozornost.

Komisija će države članice poduprijeti i u prikupljanju podataka o lokacijama i dostupnosti postaja za alternativna goriva 43 . Ti će podaci morati biti dostupni u nacionalnim pristupnim točkama iz Direktive 2010/40/EU.

3.5.Integriranje električnih vozila u elektroenergetski sustav

Veći broj električnih vozila značit će i veću potrošnju električne energije, a mreža je već i sada u nekim dijelovima dana i nekim područjima opterećena. Kako bi se izbjegli nepotrebni troškovi i kašnjenja u širem uvođenju električnih vozila zbog skupih ulaganja u unaprjeđenje elektroenergetske infrastrukture koja oduzimaju puno vremena, (sporo) punjenje vozila trebalo bi se odvijati kada mreže nisu opterećene i kada se proizvodi dovoljno električne energije.

Sve veća digitalizacija infrastrukture već omogućuje pametno upravljanje mrežom, pa tako i mjestima za punjenje. To omogućuje „pametno punjenje”: punjenje u vrijeme najprimjerenije za elektroenergetsku mrežu po najnižoj cijeni za potrošače. U budućnosti će se i baterije u električnim vozilima koristiti za operacije elektroenergetskog sustava (vozilo prema mreži) i tako pomoći u troškovno učinkovitom postizanju ravnoteže elektroenergetske mreže. Prihodi koje će operateri mreže ostvariti tim uslugama mogli bi se koristiti za refinanciranje troškova ulaganja u infrastrukturu, posebice kad je riječ o punjenju na radnom mjestu.

Komisija u Prijedlogu preinake Direktive o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije 44 , koji se nastavlja na odredbe Direktive o energetskoj učinkovitosti 45 , predlaže dosljedan okvir za upravljanje potrošnjom koji omogućuje pametno punjenje, potiče potrošače na punjenje u vrijeme kada opterećenje nije najveće, a operaterima distribucijskog sustava omogućuje aktivno upravljanje mrežom. Brzo usuglašavanje o predloženim preinakama direktiva i njihovo ispravno prenošenje stoga su preduvjet za pametno punjenje i, naposljetku, za uvođenje električnih vozila na velikoj skali.

Uporaba uređaja i tehnologija za pohranu energije (npr. ponovna uporaba automobilskih baterija u zgradama i vodika dobivenog obnovljivim procesima) trebala bi se dodatno poticati jer je ključna za mobilnost s nultom razinom emisija.

Cijene trebaju biti transparentne kako bi se izbjegli nepotrebni troškovi i povećanja cijena (električna energija) zbog uvođenja električnih automobila, među ostalim i za kućanstva s nižim primanjima.

3.6.Nova pitanja

Uporaba održivog biometana za miješanje s prirodnim plinom ili njegova supstituta u vozilima na prirodni plin trebala bi se povećati kako bi ta vozila bila održivija. Proizvođači i operateri mogu se usuglasiti o željenim ciljevima povezanima s miješanjem kako bi se pružila sigurnost sudionicima na tržištu.

Osim promicanja opskrbe električnom energijom zrakoplova u mirovanju u zračnim lukama, kao dio nacionalnih okvira politike u skladu s Direktivom 2014/94/EU, potrebno je dodatno razviti uporabu alternativnih goriva u zrakoplovstvu. Ključan bi naglasak trebao biti na izravno iskoristivim biogorivima, čiji su kapacitet proizvodnje i uporaba, međutim, još uvijek ograničeni, a u dugom roku i na neugljičnim pogonskim tehnologijama. Multilateralno djelovanje u ovom području također je ključno. Rad u ICAO-u na dodatnom usklađivanju njegovih i EU-ovih pravila i normi o održivosti goriva pomoći će u postizanju boljih uvjeta na tržištu.

Komisija će poticati dodatna nastojanja da se potakne uporaba alternativnih goriva poput vodika ili drugih goriva iz obnovljivih izvora u kombinaciji s gorivnim ćelijama kako bi se proširio skup čistih tehnologija željezničkog pogona. Usto, sinergije postoje između vodika i ukapljenog prirodnog plina u sektoru vodnog prometa, uz napredna biogoriva kao izravno iskoristiva rješenja u tom sektoru.

4.Zaključci

Pariški sporazum o klimatskim promjenama stupio je na snagu te je stoga nužno ubrzati prijelaz na moderno i niskougljično gospodarstvo. Europsko vijeće je u lipnju 2017. prepoznalo Pariški sporazum kao „kao ključan element modernizacije europske industrije i gospodarstva”.

Sporazum potiče intenzivno globalno natjecanje za tržišne udjele, tehnologiju i najbolje umove, koji će doći s niskougljičnim inovacijama u budućnosti. Nema mjesta opuštanju.

U ovom se akcijskom planu navodi niz mjera kojima se podupire ubrzano uvođenje infrastrukture za alternativna goriva u EU-u. Dio su paketa mjera o mobilnosti, a cilj je približiti vozila, infrastrukturu, elektroenergetsku mrežu i korisničke usluge. EU bi do 2025. trebao dovršiti okosnicu infrastrukture za punjenje i opskrbu i tako u cijelosti pokriti koridore osnovne mreže TEN-T.

Tek sporadična infrastrukturna rješenja za alternativna goriva više nisu dovoljna u Europi jer bi neke regije i neki potrošači mogli biti isključeni iz mogućnosti koje se njima pružaju. Procjena nacionalnih okvira politike na temelju Direktive o infrastrukturi za alternativna goriva pokazuje da se iz pozitivnog iskustva nekih država članica može puno naučiti. Za jačanje aktivnosti u tom području sada je potrebna istinska prekogranična i međusektorska suradnja svih javnih i privatnih dionika. Potrebno je spriječiti nastanak ovisnosti o tehnologijama i krutost tržišta. Da bi tržišta mogla rasti, infrastrukture za alternativna goriva i njihove usluge trebaju biti otvorene, transparentne i interoperabilne. Usto, korisnici se moraju lako i jednostavno moći koristiti cijelom prometnom mrežom.

Komisija je spremna i zakonodavno i nezakonodavno pomoći u tom procesu, kako je navedeno u ovom akcijskom planu. Time će europski prometni sektor postati jači i konkurentniji, osigurat će se jednake mogućnosti za sve potrošače i regije, a istodobno predvoditi borba protiv klimatskih promjena.

(1)      COM (2016) 501 final.

(2)      COM (2017) 283 final.

(3)      COM(2017) 675 final.

(4)      Odnosi se posebno na električnu energiju, prirodni plin (stlačeni prirodni plin, ukapljeni prirodni plin), vodik i ukapljeni naftni plin, koji zahtijevaju posebna infrastrukturna rješenja.

(5)      Wainwright, S. and Peters, J. (2016.), Clean Power for Transport Infrastructure Deployment. Završno izvješće za Europsku komisiju. Bruxelles.

(6)       Prema Europskom informativnom portalu o alternativnim gorivima to su Nizozemska i Danska.

(7)      Uzimajući da svako mjesto opslužuje otprilike 1200 vozila. Usporedbe radi, za 256 milijuna vozila na konvencionalna goriva koja prometuju cestama EU-a na raspolaganju je 115 700 postaja.

(8)      SWD(2017) 365.

(9)      U nacionalnim okvirima politike moraju se postaviti ciljevi samo za 2020.

(10)      Na temelju ukupnih troškova za 937 (2020. u odnosu na danas) i 1575 (2025. u odnosu na danas) novih mjesta za opskrbu stlačenim prirodnim plinom koje treba izgraditi prema nacionalnim okvirima politike.

(11)      SWD(2017) 650.

(12)      Temeljeno na pretpostavci da je po vozilu potrebno 1,1 mjesto za punjenje. Osim toga, 1 od 10 mjesta za punjenje bit će javno dostupno. U tom će scenariju osim javno dostupnih mjesta za punjenje potrebna biti i 4 milijuna privatnih mjesta za punjenje.

(13)      Prosječan trošak za standardna mjesta za punjenje procjenjuje se u iznosu od 5000 EUR, odnosno 30 000 EUR za mjesta za brzo punjenje.

(14)      Pod pretpostavkom da se 70 % infrastrukturnih potreba odnosi na gradska područja (uzimajući u obzir da 70 % stanovništva EU-a živi u tim područjima), ulaganja iznose 2,7 milijardi EUR do 2020. Od 2020. do 2025. u gradskim bi područjima godišnje mogla biti potrebna ulaganja u iznosu između 1,9 milijardi EUR i 2,7 milijardi EUR.

(15)       SWD(2017) 366.

(16)       U skladu s člankom 3. stavkom 7. Direktive 2014/94/EU i s obzirom na uvjete iz članaka 5., 6. i 7. Direktive 2014/94/EU.

(17)      Više informacija o nacionalnim okvirima politike dostupno je u SWD(2017) 365.

(18)      Komisija je u određenim slučajevima zbog nepoštovanja članka 3. Direktive 2014/94/EU započela postupak zbog povrede. S takvim će postupcima nastaviti kad je riječ o nepriopćavanju.

(19)      Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Njemačka, Italija, Nizozemska, Ujedinjena Kraljevina.

(20)      Riječ je o Malti i Rumunjskoj.

(21)

     Usto, u nekoliko su država članica trošarine/porezi na konvencionalna motorna goriva niski (posebice na dizel (plinsko ulje)) u odnosu na brojna alternativna goriva kad se u obzir uzmu viši vanjski troškovi zbog kojih je prijelaz na alternativna goriva manje privlačan.

(22)      Više informacija dostupno je u SWD(2017) 365.

(23)      Belgija, Češka, Mađarska, Italija.

(24)      Austrija, Njemačka, Luksemburg, Nizozemska.

(25)      Finska, Mađarska, Italija.

(26)      Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Njemačka, Estonija, Španjolska, Finska, Francuska, Mađarska, Italija, Nizozemska, Švedska, Ujedinjena Kraljevina. Danski nacionalni okvir politike uključuje vodik, ali u njemu se ne utvrđuju infrastrukturni ciljevi. Njemačka, Italija i Ujedinjena Kraljevina postavile su ambiciozne ciljeve.

(27)      Scenarij bez nacionalnih okvira politike temelji se na osnovnom scenariju iz procjene učinka priložene Prijedlogu direktive o izmjeni Direktive 1999/62/EZ o naknadama koje se naplaćuju za korištenje određenih infrastruktura za teška teretna vozila (SWD(2017) 180), odnosno stoga na referentnom scenariju EU 2016. Međutim, pritom su isključeni poticaji koje države članice mogu dati za alternativna goriva. Scenarij je uporabom modela PRIMES-TREMOVE (isti model kao i za referentni scenarij EU 2016.) izradio ICCS-E3M Lab.

(28)      Za najambicioznije se države članice (Austriju i Irsku) u odnosu na scenarij bez nacionalnih okvira politike emisije NO2 mogu do 2030. smanjiti za 7-10 %, a emisije PM2,5 za 8-12 %.

(29)   https://ec.europa.eu/transport/themes/urban/cpt/stf_en .

(30)   http://ec.europa.eu/transparency/regexpert/index.cfm?do=groupDetail.groupDetail&groupID=2869 .

(31)      Nove odredbe o graničnim vrijednostima za sumpor koje stupaju na snagu 1. siječnja 2020. također će utjecati na promjenu udjela alternativnih goriva na tržištu, posebice ukapljenog prirodnog plina. Komisija preporučuje da se infrastruktura za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom postavi u lukama povezanima osnovnom mrežom TEN-T prije 2025.

(32)      Uredba (EU) 2016/1628.

(33)   COM(2017) 676 final .

(34) COM(2017) 653 final.

(35)   https://ec.europa.eu/commission/priorities/jobs-growth-and-investment/investment-plan_hr .
Za primjere vidjeti SWD(2017) 177 final.

(36) Vidjeti karte TENtec na http://ec.europa.eu/transport/infrastructure/tentec/tentec-portal/map/maps.html.

(37)      JASPERS: http://www.eib.org/products/advising/jaspers/index.htm?f=search&media=search . ELENA: http://www.eib.org/products/advising/elena/index.htm?f=search&media=search.

(38) Vidjeti http://civitas.eu/ i http://beta.eu-smartcities.eu/ .

(39)      Direktiva 2010/40/EU.

(40)      Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/962 оd 18. prosinca 2014. o dopuni Direktive 2010/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pružanja usluga prometnih informacija u cijeloj Europskoj uniji u realnom vremenu (Tekst značajan za EGP), SL L 157, 23.6.2015.     Delegirana uredba Komisije (EU) …/... od 31. svibnja 2017. o dopuni Direktive 2010/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pružanja informacija o multimodalnim putovanjima na razini EU-a.

(41)      Npr. mjesta za punjenje, skupovi tih mjesta i računi krajnjih korisnika e-mobilnosti.

(42)    Direktiva 1999/94/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 1999. o dostupnosti podataka za potrošače o ekonomičnosti potrošnje goriva i emisijama CO2 u vezi s prodajom novih osobnih vozila.

(43)  Nadograđujući, među ostalim, učinjeno u okviru Europskog informativnog portala o alternativnim gorivima.

(44) COM(2016) 864 final od 30.11.2016.

(45) COM 2012/27/EU