EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 21.9.2017.

COM(2017) 547 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

Pravedan i učinkovit sustav oporezivanja u Europskoj uniji za jedinstveno digitalno tržište

Uvod

Jedinstveno digitalno tržište (DSM) jedan je od 10 političkih prioriteta Europske komisije. Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta 1 osmišljena je kako bi se stvorile digitalne prilike za građane i poduzeća na tržištu s više od 500 milijuna potrošača iz EU-a. Dovršenje jedinstvenog digitalnog tržišta europskom gospodarstvu moglo bi donositi 415 milijardi eura godišnje i omogućiti stvaranje radnih mjesta te preobrazbu javnih usluga. Tijekom 18 mjeseci od donošenja Strategije o jedinstvenom digitalnom tržištu Europska komisija podnijela je najavljene prijedloge. U okviru revizije na sredini razdoblja 2 ažurirala je svoju analizu i usmjerila se na sljedeći niz izazova. Digitalne tehnologije mijenjaju naš svijet i znatno utječu na porezne sustave. Na temelju tih tehnologija nastaju rješenja za smanjenje administrativnog opterećenja, bolju suradnju među poreznim tijelima te sprečavanje utaje poreza, što poboljšava upravljanje poreznim sustavima. No uslijed njihove primjene mijenjaju se poslovni modeli, a nematerijalna imovina postaje sve važnija, što opterećuje europske porezne sustave.

Potreban je moderan i stabilan porezni okvir za jedinstveno digitalno tržište EU-a kako bi se u digitalnom gospodarstvu poticale inovacije, riješio problem rascjepkanosti tržišta i svim dionicima omogućilo iskorištavanje nove tržišne dinamike pod pravednim i uravnoteženim uvjetima. Ključno je zajamčiti poreznu sigurnost za poslovna ulaganja te spriječiti nastanak novih praznina u poreznom zakonodavstvu o jedinstvenom tržištu.

Zbog sve brže digitalne preobrazbe gospodarstva, kreatori politika u području oporezivanja imaju poteškoća pri osmišljavanju rješenja kojima bi se osiguralo pravedno i djelotvorno oporezivanje. U međunarodnim poreznim propisima ima nedostataka jer su prvotno osmišljeni za tradicionalna poduzeća te su sada zastarjeli. Važeći porezni propisi više ne odgovaraju modernom kontekstu u kojem se poduzeća u velikoj mjeri oslanjaju na nematerijalnu imovinu, čiju je vrijednost teško procijeniti, podatke i automatizaciju, čime se olakšava trgovanje na internetu u prekograničnom kontekstu bez fizičke prisutnosti. Ta se pitanja ne odnose samo na digitalno gospodarstvo, nego potencijalno utječu na sva poduzeća. Posljedica je tog problema činjenica da neka poduzeća u nekim državama potrošačima nude usluge te s njima sklapaju ugovore, pri čemu u potpunosti iskorištavaju dostupnu infrastrukturu i institucije vladavine prava, no u porezne se svrhe smatra da ona nisu prisutna u tim državama. Taj položaj „slijepog putnika” omogućuje im povoljnije tržišne uvjete od onih koje uživaju tradicionalna poduzeća.

Stoga pitanje pravednog oporezivanja u digitalnom gospodarstvu, koje je sve veći izazov, i dalje nije na odgovarajući način riješeno, prvenstveno zbog nedostatka međunarodnog konsenzusa i višedimenzionalne prirode problema. U svijetu koji je sve globaliziraniji i digitalno povezaniji i u kojem se sve više aktivnosti odvija u digitalnom prostoru, takva je situacija neodrživa. Ako se ne uspije pronaći rješenje, nastajat će sve više prilika za izbjegavanje plaćanja poreza, a u javne proračune slijevat će se manje poreznih prihoda; to će, i zbog erozije proračuna za socijalna pitanja, utjecati na društvenu pravednost te će se destabilizirati tržišna ravnoteža za poduzeća. Time se ugrožavaju konkurentnost EU-a, pravedno oporezivanje i održivost proračuna država članica. Kao što je predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker naglasio u svojem govoru o stanju Unije za 2017. 3 , Komisija se zalaže za pravedno oporezivanje u području digitalne industrije. Na neslužbenom sastanku ECOFIN-a u Tallinnu 4 Predsjedništvo je, uz potporu velikog broja država članica, pozvalo Komisiju da istraži mogućnosti i predloži djelotvorna rješenja kako bi se do kraja godine postigla suglasnost o daljnjem smjeru djelovanja EU-a.

Od početka svojeg mandata ova Komisija poduzima mjere kako bi zajamčila provedbu načela prema kojem bi sva poduzeća koja posluju u EU-u trebala plaćati porez tamo gdje ostvaruju dobit i stvaraju vrijednosti. To je načelo ključno za pravedno i djelotvorno oporezivanje na jedinstvenom tržištu, a moguće ga je provesti samo s pomoću zajedničkih i usklađenih mjera. Zbog različitih nacionalnih pristupa unutar EU-a može doći do fragmentacije jedinstvenog tržišta, povećanja porezne nesigurnosti i neravnoteže tržišnih uvjeta te mogu nastati nove zakonske praznine kojima se omogućuje porezna zlouporaba. Kao što je već utvrđeno u izvješću Komisije iz svibnja 2014. 5 , potrebno je reformirati međunarodni porezni okvir kako bi se djelotvorno obuhvatila vrijednost stvorena s pomoću novih poslovnih modela. Nažalost, dosad se pokazalo da je zahtjevno usuglasiti rješenja na globalnoj razini, kao što je vidljivo iz izvješća OECD-a iz listopada 2015 6 . Sada je došlo vrijeme za djelovanje. U tom pogledu Komisija želi ambiciozan program i zajednički pristup EU-a kako bi se zajamčilo djelotvorno oporezivanje digitalnoga gospodarstva na način kojim se osigurava pravednost i podupire rast.

Tim će se novim programom nadopuniti velik napredak ostvaren posljednjih godina u pogledu poboljšanja okvira za oporezivanje dobiti, na razini EU-a te na međunarodnoj razini. Države članice EU-a pristale su na niz ambicioznih novih pravila za suzbijanje agresivnog poreznog planiranja i povećanje porezne transparentnosti te su, u okviru vanjske strategije o učinkovitom oporezivanju, na međunarodnoj razini zauzele jasnije stajalište o dobrom poreznom upravljanju. Komisija je provela opću istragu o izdavanju poreznih rješenja u državama članicama u kontekstu kontrole državnih potpora te istražuje porezna rješenja i režime kojima se pojedinim poduzećima odobrava povlašteni porezni tretman. Komisija je u nekoliko predmeta naložila povrat potpore. U pogledu poreza na dodanu vrijednost (PDV) Komisija se u svojem prijedlogu o e-trgovini 7 izravno bavi i izazovima koje donosi digitalno gospodarstvo. Pregovori o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB) 8 napreduju. Riječ je o inicijativi koju je Komisija obnovila 2016. Kada se o CCCTB-u postigne suglasje, osigurat će se konkurentan, pravedan i čvrst okvir za oporezivanje poduzeća na jedinstvenom tržištu.

Poduzeća danas više no ikad posluju digitalno

Svijet je danas globaliziran i bez granica. Povećana potrošnja popraćena je intenzivnijom trgovinom čiji se volumen povećava. Istovremeno se sve više trguje na međunarodnoj razini. Rast digitalnoga gospodarstva uzrokuje revoluciju u svakodnevnom životu i poslovnim modelima, a to ne utječe samo na tradicionalne gospodarske, političke, upravljačke, provedbene i poslovne modele, nego i na porezne i carinske uprave.

Digitalizacija je pospješila prekograničnu trgovinu i ubrzala njezin razvoj. Razvoj poslovnih modela odražava činjenicu da poduzeća danas posluju korjenito drukčije nego u vrijeme kada su osmišljeni međunarodni porezni i carinski propisi. Primjerice, danas za prodaju robe i usluga nije nužna fizička prisutnost na tržištu, a to znači da može biti teško utvrditi poreznu osnovicu na tom tržištu ili porijeklo robe u carinske svrhe. Potrošač može naručiti robu iz cijelog svijeta jednim klikom. Stoga se tržišni doseg povećava, cijene općenito snižavaju te nastaju nove prilike, a ujedno se remete postojeći poslovni modeli – internetske platforme djelotvornije reagiraju na potražnju. Važno je reći da to ne dovodi samo do povećanja trgovine nego i do njezine fragmentacije jer se u proces uključuju nove stranke koje nisu uvijek upoznate s poreznim i carinskim obvezama ili mogu strukturirati svoje poslovanje kako bi zaobišle te obveze.

Priroda razmjene mijenja se jer zbog digitalizacije nestaju razlike između robe i usluga, proizvodi se preobražavaju u svoj digitalni prikaz, primjerice e-knjige, ili se upotrebljava najmanja moguća količina materijala, npr. 3D ispis. Gospodarstvo je sve više digitalno, pa će se postojeći poslovni modeli morati prilagoditi toj novoj stvarnosti usporedno s nastankom novih poslovnih modela. Ti novi poslovni modeli odlikuju se ovim glavnim značajkama, među ostalima: mogućnost daljinskog vođenja poslovanja, nestabilnost tržišta (brzo stjecanje i gubitak tržišnih udjela), sklonost monopolu ili oligopolu te mrežni učinci 9 .

Pretvorba globalnoga gospodarstva u digitalno gospodarstvo odvija se brzo i u velikom opsegu te prožima gotovo sva područja društva. Već gotovo trećina rasta ukupne industrijske proizvodnje u Europi proizlazi iz uvođenja digitalnih tehnologija 10 . Samo jedno tehnološko poduzeće, s tržišnom kapitalizacijom od tek 7 %, našlo se 2006. među najvećih 20 poduzeća prema tržišnoj kapitalizaciji. Na istoj ljestvici 2017. našlo se 9 tehnoloških poduzeća s tržišnom kapitalizacijom od 54 % ukupne kapitalizacije 20 najvećih poduzeća 11 . U razdoblju od 2008. do 2016. prihod najvećih pet prodavača u e-trgovini prosječno je rastao 32 % godišnje. Tijekom tog istog razdoblja prihod cjelokupnog maloprodajnog sektora EU-a prosječno je rastao 1 % godišnje 12 . Nova generacija informacijskih tehnologija, primjerice internet stvari, umjetna inteligencija, robotika i virtualna stvarnost, brzo će dovesti do novog napretka. Sve se više upotrebljavaju digitalna rješenja koja otvaraju nove prilike za građane, poduzeća, ulagače i javne uprave. Kako bi poduzeća u EU-u ostala konkurentna, neophodno je da iskoriste te prilike te da novoosnovana poduzeća mogu brzo rasti, u potpunosti iskorištavajući računalstvo u oblaku, rješenja za velike podatke (big data), robotiku i brze širokopojasne mreže. Europi predstoji izazov da brzo iskoristi te digitalne prilike kako bi osigurala svoju konkurentnost i zajamčila pravedno oporezivanje.

Digitalizacija utječe na sva poduzeća, no u različitoj mjeri. Za poreznu politiku izazov su različiti poslovni modeli koje omogućuju tehnologija i iskorištavanje velikih količina podataka. Korisnici mogu na internetu kupovati robu i usluge s bilo kojeg mjesta na svijetu, umjesto u lokalnim dućanima. Novom naraštaju potrošača bitnije je da proizvodu ili usluzi mogu pristupiti bez odgode nego da ih posjeduju. Digitalne platforme s malo kapitalne imovine povezuju rezervni kapacitet i potražnju te omogućuju golem broj kolaborativnih transakcija. Procjenjuje se da će takve transakcije tijekom sljedećeg desetljeća rasti po stopi od 35 % godišnje 13 . Vrijednost mnogih poduzeća sada se u velikoj mjeri temelji na nematerijalnoj imovini, informacijama i podatcima. Nema jedinstvene karakteristične značajke novih vrsta poslovanja u digitalnom prostoru – jedno poduzeće često objedinjuje različite aspekte. Zbog te je raznolikosti pri iznalaženju potencijalnih rješenja nužno utvrditi obuhvaća li rješenje potreban raspon digitalnih aktivnosti i usluga. U nastavku se navodi nepotpun popis kako bi se istaknuli neki od novih načina poslovanja u digitalnom gospodarstvu, iz kojih proizlazi problem utvrđivanja mjesta oporezivanja i aktivnosti koje se oporezuju. Te nove paradigme zahtijevaju nove političke odgovore.

EU treba moderni porezni okvir za iskorištavanje digitalnih prilika, a istovremeno je nužno osigurati pravedno oporezivanje. Ravnopravnost na tržištu preduvjet je da bi se svim poduzećima omogućili inovativnost, razvoj i rast kao potpora većoj produktivnosti, zaposlenosti i blagostanju. No stupanj digitalizacije industrije razlikuje se od sektora do sektora, osobito između područjâ visoke tehnologije i onih tradicionalnijih, ali i među državama članicama i regijama. Velike razlike postoje i između velikih poduzeća i MSP-ova. Domaći digitalni poslovni modeli prosječno se oporezuju po stvarnoj stopi od samo 8,5 %, što je više no upola manje od stope poreza za tradicionalne poslovne modele 14 (vidjeti grafikon u nastavku). To je uglavnom zbog karakteristika digitalnih poslovnih modela, koji se uvelike oslanjaju na nematerijalnu imovinu, a pogoduju im porezne olakšice. Prekogranična digitalna poduzeća uživaju jednako nisko porezno opterećenje, čak ne računajući agresivno prekogranično porezno planiranje koje porezno opterećenje može svesti praktično na nulu 15 .

Izvor: Digital Tax Index, 2017., PWC i ZEW

Ključni izazovi

Glavni je izazov reforma međunarodnog poreznog okvira, koji je prvotno osmišljen na početku dvadesetog stoljeća i više ne služi svrsi. Okvir je dobro funkcionirao za tradicionalna poduzeća, no s obzirom na sve veću globalizaciju i digitalizaciju poslovnih aktivnosti, stari propisi ne funkcioniraju tako dobro.

Temeljno je načelo poreza na dobit oporezivanje dobiti tamo gdje se stvara vrijednost. No u digitalnom svijetu nije uvijek jasno što je ta vrijednost, kako je izmjeriti ili gdje se stvara.

Potrebno je riješiti sljedeća dva glavna izazova politike:

-kako odrediti mjesto oporezivanja? (polazište) – kako utvrditi i zaštititi pravo oporezivanja u državi u kojoj poduzeća mogu digitalno pružati usluge uz neznatnu fizičku prisutnost ili bez fizičke prisutnosti, unatoč tome što su komercijalno prisutna,

-što oporezivati? (stvaranje dobiti) – kako odrediti dobit u novim digitalnim poslovnim modelima koji se temelje na nematerijalnoj imovini, podatcima i znanju.

Potreban je objedinjeni pristup tim izazovima kako bi se smisleno utvrdilo, u porezne svrhe, gdje se provode gospodarske aktivnosti i gdje se stvara vrijednost. Pitanje određivanja mjesta oporezivanja – kako uspostaviti prava oporezivanja u državi u kojoj poduzeće ima samo digitalnu, a ne i fizičku prisutnost – može se dočarati s pomoću sljedećeg teoretskog primjera.

Kako bi se riješili ti izazovi, ključno je stvoriti i održavati politički pritisak na međunarodnoj razini. Dosad je taj pritisak bio slab zbog brojnosti dionika te nedostatka suglasnosti u međunarodnoj debati. Stoga bi, s obzirom na globalnu prirodu tog izazova, idealni pristup podrazumijevao pronalazak multilateralnih, međunarodnih rješenja za oporezivanje digitalnoga gospodarstva.

Komisija smatra da bi države članice trebale imati usklađeno stajalište kako bi imale veći utjecaj na aktivnosti na globalnoj razini. Trebale bi približiti stajališta kako bi se aktivnosti usmjerile k ambicioznom cilju, odnosno stabilizaciji poreznih osnovica pojedinih država članica, a za poduzeća koja posluju unutar jedinstvenog tržišta osigurali pošteno tržišno natjecanje i procvat poslovanja. U međunarodnim razgovorima EU bi trebao osigurati da se dobit ostvarena u EU-u djelotvorno oporezuje u državama članicama EU-a i pravedno preraspodjeljuje.

Važna prekretnica bit će privremeno izvješće OECD-a o oporezivanju digitalnoga gospodarstva koje će se predstaviti skupini G20 početkom 2018. Ključno je da se u tom izvješću donesu primjereni i realistični zaključci o daljnjem smjeru te da se utvrde stvarne opcije politika za rješavanje izazova.

Usporedno s tim EU mora ispitati sve dostupne opcije za donošenje novih propisa za oporezivanje digitalnoga gospodarstva unutar jedinstvenog tržišta. Ako se pokaže da napredak na međunarodnoj razini nije dovoljno brz, trebalo bi se usredotočiti na rješenja na razini EU-a.

Ciljevi

Sveobuhvatan i suvremen pristup oporezivanju digitalnoga gospodarstva nužan je kako bi se ostvario cilj, a to je pravednije i učinkovitije oporezivanje, te kako bi se poduprli rast i konkurentnost EU-a kroz digitalno jedinstveno tržište. Taj bi se pristup trebao temeljiti na sljedećim ciljevima.

-Pravednost – osiguravanje da se dobit oporezuje tamo gdje se stvara vrijednost. Nužno je održavati ravnopravne tržišne uvjete i sustav otporan na zlouporabe kako bi se svim poduzećima pravedno naplaćivale njihove obveze, neovisno o tome jesu li mala ili velika te posluju li više ili manje digitalno, odnosno neovisno o tome imaju li nastan u EU-u ili ne.

-Konkurentnost – stvaranje pravog poreznog okruženja za rast novoosnovanih poduzeća i procvat poslovanja postojećih poduzeća na našem jedinstvenom tržištu. Kako bi se poboljšala konkurentnost EU-a, potrebno je ukloniti postojeće prepreke i izbjeći stvaranje novih poreznih prepreka za nastanak novih poduzeća koja potiču inovacije i otvaraju radna mjesta.

-Integritet jedinstvenog tržišta – približavanje zajedničkom rješenju bez jednostranih mjera kojima bi se destabiliziralo funkcioniranje jedinstvenog tržišta. Nekoordinirane nacionalne mjere dovest će do fragmentacije jedinstvenog tržišta, daljnjih narušavanja i poreznih prepreka koje će poduzećima onemogućiti rast i ulaganje na jedinstvenom tržištu.

-Održivost – osiguravanje otpornosti sustava poreza na dobit na buduće promjene te njegove dugoročne održivosti. Budući da se tradicionalni poslovni modeli sve više pretvaraju u digitalne, količina poreza koje država članica može prikupiti mogla bi se sve više smanjivati ako se porezni propisi ne prilagode tim novim digitalnim poslovnim modelima. Ako se taj problem ne otkloni, porezno će se opterećenje drugdje povećati.

Daljnji koraci

Građani i vlade EU-a sve su zabrinutiji zbog uočenih neravnoteža u razinama oporezivanja novih digitalnih poslovnih modela. Ako se u primjerenom razdoblju ne usuglasi smisleno rješenje, povećat će se pritisak za djelovanje na nacionalnoj razini, a time će se ugroziti jedinstveno tržište.

Jedno je rješenje ugraditi oporezivanje digitalnoga gospodarstva u opći međunarodni okvir za oporezivanje dobiti. Temeljitom reformom međunarodnog okvira za oporezivanje dobiti koji se trenutačno primjenjuje na digitalno gospodarstvo osigurala bi se dosljednost i usklađenost poreznih propisa diljem svijeta te zajamčila stabilnost i sigurnost za poduzeća. EU očekuje mnogo od privremenog izvješća o oporezivanju digitalnoga gospodarstva koje će OECD predstaviti skupini G20. Presudno je važno da se u izvješću iznesu smislene političke opcije za rješavanje tih problema.

Posebno, potrebni su novi međunarodni propisi u kontekstu izazova koji nastaju u digitalnom gospodarstvu kako bi se utvrdilo gdje se stvara vrijednost poduzeća i kako ju je potrebno raspodijeliti u porezne svrhe. To bi obuhvatilo reformu međunarodnih poreznih propisa o trajnom poslovnom nastanu, transfernim cijenama i raspodjeli dobiti koji se primjenjuju na digitalne tehnologije.

Propisi o trajnom poslovnom nastanu primjenjuju se kako bi se utvrdio prag aktivnosti koje treba obavljati u državi kako bi se u njoj moglo oporezivati poduzeće, a uglavnom se temelje na fizičkoj prisutnosti. No zahvaljujući digitalnim tehnologijama poduzeća danas mogu imati znatnu gospodarsku prisutnost na tržištu, a da ne moraju nužno imati znatnu fizičku prisutnost. Stoga su potrebni alternativni pokazatelji znatne gospodarske prisutnosti kako bi se uspostavila i zaštitila porezna prava s obzirom na nove digitalne poslovne modele.

Kada se omogući oporezivanje poduzeća u državi, potrebno je utvrditi dobit koja se može smatrati ostvarenom u toj državi. Pravila o transfernim cijenama primjenjuju se kako bi se utvrdilo kolika se dobit multinacionalnih grupa ostvaruje u različitim zemljama na temelju analize funkcija, imovine i rizika unutar lanca vrijednosti grupe. No ta su pravila razvijena za tradicionalne poslovne modele i gospodarska okruženja. Digitalno gospodarstvo znatno se oslanja na nematerijalnu imovinu, koja se sve više pretvara u pokretač vrijednosti unutar multinacionalnih grupa i čiju je vrijednost teško utvrditi. Kako bi se utvrdila nematerijalna imovina i ocijenila njezina vrijednost te kako bi se ocijenio njezin doprinos stvaranju vrijednosti, potrebne su alternativne metode za raspodjelu dobiti koje bolje održavaju stvaranje vrijednosti u novim poslovnim modelima. Stoga je uz izmjenu pravila o trajnom poslovnom nastanu potrebno razmotriti i te metode. Budući da je dobit moguće prebacivati iz države u državu zlouporabom propisa o trajnom poslovnom nastanu i transfernim cijenama, može se razmotriti uvođenje propisa protiv zlouporabe kako bi se osigurala usklađenost i zajamčilo da se dobit ostvarena u EU-u oporezuje u EU-u.

Prijedlog konsolidirane osnovice poreza na dobit temelj je za rješavanje tih ključnih izazova na razini EU-a. Komisija i dalje smatra da je CCCTB okvir na razini EU-a za revidirane propise o trajnom poslovnom nastanu i raspodjeli dobiti velikih multinacionalnih grupa s pomoću formule koja se temelji na imovini, radu i prodaji te da bi taj pristup trebao bolje odražavati gdje se stvara vrijednost. U okviru važećeg prijedloga o CCCTB-u ima prostora za razmatranje daljnjih poboljšanja kako bi se njime djelotvorno obuhvatile digitalne aktivnosti. Europski parlament i Vijeće, kojim predsjeda Estonija, o tome već raspravljaju. Komisija je spremna surađivati s državama članicama kako bi se u okviru aktualnih pregovora o CCCTB-u razmotrile te opcije i utvrdio ambiciozan pristup za jedinstveno tržište koji je u skladu sa zakonodavstvom EU-a.

Možda će biti potrebno vrijeme kako bi se pronašlo smisleno rješenje kojim bi se obuhvatila i raspodijelila vrijednost stvorena u digitalnom gospodarstvu u različitim zemljama. Problem je još složeniji zbog svoje višedimenzionalne naravi, trajno promjenjive naravi digitalnoga gospodarstva te raznolikosti poslovnih modela i složenosti ekosustava u kojima se stvaraju vrijednosti. No što dulje potraje pronalazak rješenja, to će porezni prihodi biti manji. Stoga će se i dalje razvijati jednostrane inicijative u EU-u i na međunarodnoj razini. Primjerice, Indija i Izrael od 2016. ispituju alternativne pristupe kako bi osigurali djelotvorno oporezivanje digitalnoga gospodarstva.

Osim razvoja takvih dugoročnijih strategija, treba razmotriti i neke neposrednije, dopunske i kratkoročne mjere kako bi se zaštitile izravne i neizravne porezne baze država članica. U EU-u i na međunarodnoj razini predstavljene su različite ideje kako bi se još mogla obuhvatiti digitalna aktivnost, umjesto međunarodnim okvirom za oporezivanje dobiti, te kako bi se osigurali jednako postupanje i ravnopravni uvjeti za sva poduzeća.

Sva kratkoročna rješenja imaju prednosti i nedostataka. Potrebno je dodatno razraditi detaljni pristup kako bi se pronašlo upotrebljivo rješenje za jedinstveno tržište i globalno gospodarstvo u cjelini. Trebalo bi razmotriti pitanje usklađenosti takvih pristupa sa sporazumima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, propisima o državnoj potpori, temeljnim slobodama i međunarodnim obvezama prema sporazumima o slobodnoj trgovini i propisima Svjetske trgovinske organizacije. No nešto je potrebno učiniti. Komisija je i dalje uvjerena da je primjereno djelovati na razini EU-a. Samo uz pomoć usklađenog pristupa na razini EU-a osigurat će se primjerenost rješenja za jedinstveno digitalno tržište i njihova usklađenost s načelima pravednosti, konkurentnosti i održivosti.

Zaključak

Ovom se Komunikacijom poziva na snažno i ambiciozno stajalište EU-a o oporezivanju digitalnoga gospodarstva koje bi trebalo doprinijeti aktualnim međunarodnim aktivnostima po tom pitanju. Ujedno se nastoji stvoriti osnova za daljnje političke rasprave među državama članicama na sastanku na vrhu u Tallinnu 29. rujna posvećenom digitalizaciji, kako bi se usuglasilo zajedničko stajalište u međunarodnim razgovorima.

Komisija će poduprijeti rad estonskog predsjedništva na tim pitanjima kako bi se do kraja godine uskladili zaključci Vijeća i oblikovao usklađeni pristup EU-a. Ti zaključci činili bi zajedničku osnovu koju bi EU i države članice upotrebljavali za iznošenje prijedloga u međunarodnim razgovorima.

EU očekuje znatan napredak na globalnom planu te bi trebao izvršiti pritisak kako bi se to odrazilo u izvješću OECD-a ministrima financija zemalja iz skupine G20 na njihovu sastanku u travnju 2018. Komisija će pridonijeti uspješnom zaključenju aktualnih globalnih razgovora na razini G20.

Ako se ne ostvari dovoljan globalni napredak, potrebno je uvoditi rješenja EU-a u jedinstveno tržište, a Komisija je spremna iznijeti odgovarajuće zakonodavne prijedloge. Komisija će i dalje analizirati političke opcije i savjetovati se s relevantnim dionicima i predstavnicima industrije o tom važnom i hitnom pitanju prije iznošenja mogućeg prijedloga do proljeća 2018.

(1)

COM(2015) 192

(2)

COM(2017) 228

(3)

http://europa.eu/rapid/press-release_SPEECH-17-3165_hr.htm

(4)

https://www.eu2017.ee/political-meetings/ECOFIN

(5)

Vidjeti izvješće stručne skupine Europske komisije za oporezivanje digitalnoga gospodarstva, svibanj 2014.

(6)

Vidjeti izvješće OECD-a iz listopada 2015. o rješavanju poreznih izazova u digitalnom gospodarstvu (Addressing the Tax Challenges of the Digital Economy, na engleskom) u okviru projekta smanjenja porezne osnovice i prijenosa dobiti (BEPS izvješća).

(7)

COM(2016) 757

(8)

COM(2016) 683 i COM(2016) 685

(9)

Vidjeti izvješće OECD-a iz listopada 2015. o rješavanju poreznih izazova u digitalnom gospodarstvu (Addressing the Tax Challenges of the Digital Economy, na engleskom) u okviru projekta smanjenja porezne osnovice i prijenosa dobiti (BEPS izvješća).

(10)

COM(2016) 180

(11)

Istraživanje PWC-a iz 2017. o sto najvećih svjetskih poduzeća prema tržišnoj kapitalizaciji Baza podataka iz 2006. časopisa Financial Times o najvećih 500 svjetskih poduzeća

(12)

Baze podataka Bloomberga i Eurostata, pristupljeno 13. rujna 2017.

(13)

Vidjeti Literature review on taxation, entrepreneurship and collaborative economy - final report by Dondena & IHS; studiju naručila Europska komisija (u pripremi).

(14)

Vidjeti Digital Tax Index, PWC i ZEW, 2017. Tradicionalni poslovni model: pretpostavlja se da imovina u jednakoj mjeri obuhvaća zgrade, strojeve, inventar, financijska sredstva i nematerijalnu imovinu. Digitalni poslovni model mješavina je triju različitih modela („domaći”, „B2C”, „B2B”). Sva tri modela temelje se na pretpostavci da imovina u jednakim omjerima obuhvaća stečenu nematerijalnu imovinu, samostalno stvorenu nematerijalnu imovinu, računalni hardver, kupljeni softver i samostalno razvijeni softver. U okviru modela B2C i B2B prodajne i marketinške aktivnosti organiziraju se s pomoću podružnica.

(15)

Vidjeti „The Impact of Tax-planning on Forward-looking Effective Tax Rates”, ZEW, Taxation paper 64, GU TAXUD, Europska komisija.