EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 13.7.2017.

COM(2017) 377 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE

o procjeni načina dodjele kvota u skladu s Uredbom (EU) br. 517/2014

1.Uvod

Cilj je Uredbe (EU) br. 517/2014 1 („Uredba o fluoriranim stakleničkim plinovima”) stvaranje učinkovitog i proporcionalnog mehanizma za smanjenje emisija fluoriranih stakleničkih plinova kako bi se pomoglo u ostvarivanju ciljeva Unije u pogledu klime. 2 Njom se potiču i inovacije te se omogućuje približavanje konsenzusu na svjetskoj razini o postupnom smanjenju fluorougljikovodika (HFC-ova) u skladu s Montrealskim protokolom. 3

Od donošenja Uredbe o fluoriranim stakleničkim plinovima 2014. međunarodni su pregovori dobro napredovali, a u listopadu 2016. 197 zemalja pristalo je na postupno smanjenje svjetske potrošnje i proizvodnje HFC-ova u skladu s Montrealskim protokolom („Kigalijska izmjena”) 4 . Riječ je o pravno obvezujućem sporazumu koji će pomoći svim zemljama u ispunjenju njihovih obveza u okviru Pariškog sporazuma 5 . Zemlje u razvoju mogu dobiti potporu iz Multilateralnog fonda za provedbu Montrealskog protokola (Multilateralni fond), kojemu doprinose države članice EU-a.

Uredba o fluoriranim stakleničkim plinovima dovoljno je ambiciozna kako bi EU-u osigurala da ispuni svoje obveze na svjetskoj razini u skladu s Kigalijskom izmjenom. Glavna mjera za postizanje toga postupno je smanjenje upotrebe HFC-ova u EU-u, pri čemu će se ukupne količine HFC-ova koje poduzeća smiju uvesti u EU ili ih ondje proizvesti (tj. staviti na tržište prvi put) postupno smanjivati do 2030. (mjereno u ekvivalentu CO2).

Uredbom o fluoriranim stakleničkim plinovima uspostavljen je sustav kvota kako bi se poduzeća u određenoj godini pridržavala ograničenja u pogledu HFC-ova. Od 2015. poduzećima je za zakonito stavljanje velike količine HFC-ova na tržište potrebna kvota, koju im Komisija svake godine besplatno dodjeljuje. Prednosti i nedostaci različitih opcija dodjele kvota ispitani su tijekom procjene učinka za prijedlog Uredbe o fluoriranim stakleničkim plinovima3, a opcije besplatne dodjele kvota, dodjele uz naknadu te dodjele dražbom detaljno su razmotrene tijekom suzakonodavnog postupka. Tada se donekle podržavalo postojanje naknade za dodjelu kvota ili sustava dražbe, među ostalim zato što bi se tim opcijama ostvarivali prihodi koji bi se potencijalno mogli upotrijebiti za dopunu Multilateralnog fonda u slučaju da se dogovori postupno smanjenje HFC-ova u skladu s Montrealskim protokolom te zato što se tim opcijama moglo pomoći u povećanju učinkovitosti provedbe. Međutim, konačnom odlukom prednost je dana besplatnoj dodjeli kvota, pri čemu je dogovoreno praćenje funkcioniranja tog načina dodjele i (potencijalnih) troškova za države članice.

Stoga se u članku 21. stavku 5. Uredbe o fluoriranim stakleničkim plinovima Komisiju poziva da: „objavljuje izvješće o procjeni načina dodjele kvota, uključujući i učinak besplatne dodjele kvota te troškove provedbe ove Uredbe u državama članicama, kao i mogućeg međunarodnog sporazuma o fluorougljikovodicima. U svjetlu tog izvješća Komisija Europskom parlamentu i Vijeću prema potrebi podnosi zakonodavni prijedlog s ciljem: (a) izmjene načina dodjele kvota; (b) uspostave odgovarajućeg načina raspodjele svih mogućih oblika prihoda.”

Ovo se izvješće temelji na vanjskom tehničkom radu za Komisiju i na opsežnim savjetovanjima s dionicima, uključujući internetsku anketu za poduzeća na koja se to odnosi, te razmatranja u okviru Savjetodavnog foruma 6 koji je osnovan u skladu s člankom 23. Uredbe o fluoriranim stakleničkim plinovima.

2.Opis načina dodjele kvota

U skladu s Uredbom o fluoriranim stakleničkim plinovima kvote se dodjeljuju:

·„pozicioniranim” poduzećima na temelju „prethodno potpisanih ugovora”, tj. za razdoblje 2015. – 2017. godišnje su se kvote temeljile na aktivnostima svakog proizvođača i uvoznika velikih količina fluorougljikovodika u EU-u tijekom razdoblja 2009. – 2012., kako su prijavljene na temelju prethodne Uredbe (EZ) br. 842/2006 o određenim fluoriranim stakleničkim plinovima. Od 2018. i nakon toga svake tri godine provodit će se ponovni izračun na temelju novijih podataka,

·iz rezerve na temelju godišnjih izjava poduzeća u kojima navode svoje potrebe za kvotama. Do 2018. ta je rezerva de facto dodijeljena samo „novim pristupnicima”, tj. poduzećima koja nisu izvješćivala u razdoblju 2009. – 2012. Od 2018. novi pristupnici i pozicionirana poduzeća mogu dobiti kvote iz rezerve na ravnopravnoj osnovi.

Kvote dodijeljene pozicioniranim poduzećima mogu se prenijeti na druga poduzeća. Suprotno tome, kvote iz rezerve ne mogu se prenositi. Time se sprječava da poduzeća koja se ne bave prodajom HFC-ova podnesu zahtjev za besplatnim kvotama samo u svrhu prodaje tih prava.

HFC-ovi ne ulaze u EU samo uvozom velikih količina plinova. HFC-ove sadržava i uvezena oprema. Kad bi se oprema s HFC-ovima mogla uvoziti bez ikakvih ograničenja, ugrozio bi se ekološki integritet postupnog smanjenja, što bi bilo nepravedno prema proizvođačima opreme u EU-u koji upotrebljavaju HFC-ove kupljene na tržištu EU-a koje podliježe postupnom smanjenju. Stoga se u Uredbi o fluoriranim stakleničkim plinovima propisuje da HFC-ovi sadržani u rashladnoj i klimatizacijskoj opremi te opremi za dizalice topline (tzv. oprema RAC) koja se stavlja na tržište moraju biti opravdani u okviru sustava kvota od 1. siječnja 2017. Time se podrazumijeva da je uvoznicima opreme s HFC-ovima potrebno dopuštenje nositelja kvota za upotrebu njihovih kvota u uvozu. 7  

U vrijeme donošenja Uredbe o fluoriranim stakleničkim plinovima mogućnost dodjele kvota izravno uvoznicima opreme na temelju prethodno potpisanih ugovora odbačena je zbog nedovoljne količine podataka. Pozicionirana poduzeća kao i nositelji kvota za nove pristupnike mogu odobriti upotrebu svojih kvota uvoznicima opreme, ali novi pristupnici moraju pružiti dokaz i o fizičkim zalihama odgovarajućih količina plina kako bi dokazali da su aktivni u trgovini plinom. Odobrenje se odnosi na kvote nositelja kvota u godini u kojoj je izdano. Za razliku od toga, uvoznik opreme nema vremensko ograničenje za upotrebu odobrenja. Stoga se odobrenje izdano 2015. može iskoristiti 2017. ili nakon toga.

3.Procjena načina dodjele

a.Nositelji kvota i upotreba kvota

Način dodjele kvota trenutačno utječe na oko 1100 poduzeća, od kojih su približno dvije trećine „nositelji kvota” HFC-ova (proizvođači velikih količina i/ili uvoznici), dok su preostala poduzeća uvoznici opreme. 8 Na temelju njihovih aktivnosti u pogledu HFC-ova u razdoblju 2009. – 2012., 78 pozicioniranih poduzeća dobivalo je kvote svake godine 9 . Broj novih pristupnika znatno se povećao te raste iz godine u godinu. Novih je pristupnika 2017. bilo 579, što predstavlja porast od 73 % u odnosu na 2015. Čini se da su neki od tih novih pristupnika povezani jedni s drugima i/ili s pozicioniranim sudionicima na tržištu.

Način dodjele pozicioniranim poduzećima, na temelju prethodne potrošnje, postojećim poduzećima jamči stabilan početni položaj na tržištu. Tijekom vremena će se udio kvota dostupnih tim pozicioniranim poduzećima smanjivati brže nego cjelokupno tržište (koje će se smanjivati u skladu s koracima postupnog smanjenja), što znači da će se tržišni udio kvota koje su dodijeljene trenutačnim pozicioniranim poduzećima smanjiti tijekom vremena. Rezervirane količine za nove pristupnike činile su 11 % ukupne kvote na početku postupnog smanjenja 2015. Zahvaljujući postupku za određivanje kvota 10 , apsolutni iznosi dostupni iz rezerve i dalje će biti više-manje stabilni. Međutim, budući da se sveukupno tržište smanjuje zbog postupnog smanjenja HFC-ova, relativni udio kvota dodijeljenih iz rezerve za nove pristupnike povećat će se tijekom godina. Na primjer, više od 50 % ukupne kvote dodijelit će se iz rezerve u posljednjoj godini postupnog smanjenja, 2030. 11 .

Jasno je da izjave o budućim potrebama koje podnose poduzeća kako bi dobila kvote iz rezerve općenito nisu utemeljene na realnoj procjeni očekivane prodaje. Sama nova poduzeća pristupnici (koja su u početku tražila 11 % tržišta) tražila su kvote koje nekoliko puta premašuju ukupnu količinu dostupnu za cijelo tržište EU-a. Zbog tih pretjeranih zahtjeva poduzeća za kvote samo nekoliko poduzeća može dobiti zatraženu količinu. Sva ostala poduzeća koja potražuju kvote iz rezerve dobivaju jednak proporcionalni udio 12 . Budući da se broj zahtjeva svake godine povećava, a količina rezerve ostaje otprilike ista, maksimalna dodjela kvota iz rezerve po poduzeću smanjuje se iz godine u godinu.

Ciklusom ponovnog izračuna za dodjelu kvota na temelju potrošnje iz prethodnih godina novi pristupnici postajat će pozicionirana poduzeća svake tri godine. Na primjer, nova poduzeća pristupnici iz 2015. postat će pozicionirana poduzeća od 2018. nadalje i primit će kvote na temelju količina HFC-ova koje su zakonito stavila na tržište. Istodobno će imati priliku dobiti dodatnu kvotu iz rezerve.

Ex post podaci o izvješćivanju poduzeća trenutačno su dostupni samo za 2015 13 . Ti podaci pokazuju da je postupno smanjenje u 2015. premašeno. Ukupne prijavljene količine iznosile su 8 % ispod dopustivog ograničenja 14 . Brojna poduzeća nisu u potpunosti iskoristila svoje dodijeljene kvote, pri čemu su novi pristupnici bili općenito manje učinkoviti nego pozicionirana poduzeća. Dionici su istaknuli kako je to vjerojatno tako zbog i. nerazumijevanja novih pravila, uključujući razliku između kvota i odobrenja, ii. potrebe da se osigura i sukladnost s obvezama na temelju Uredbe REACH kojih neki novi pristupnici možda nisu bili svjesni kad su se prijavljivali za kvote, te iii. činjenica da su se mnoga poduzeća za postupno smanjenje pripremala povećanjem uvoza 2014., netom prije početka postupnog smanjenja (tako da im možda više nije trebala puna kvota 2015.). Više dionika naglasilo je i kako će još uvijek biti potrebna nastojanja sa svih strana kako bi svi sudionici na tržištu, posebno proizvođači prethodno napunjene opreme i njihovi uvoznici te novi pristupnici, bolje razumjeli svoju ulogu u postupnom smanjenju. 15  

Samo je nekoliko poduzeća 2015. premašilo svoje ograničenje kvota. Komisija je pratila slučajeve neusklađenosti, uz pomoć tijela država članica, radi određivanja sankcija u skladu s Uredbom o fluoriranim stakleničkim plinovima (oduzimanje dvostrukog iznosa viška od buduće kvote poduzeća) i osiguravanja da se određuju kazne i na nacionalnoj razini. Neusklađenost se utvrđuje usporedbom dodijeljenih kvota i prijavljenih vrijednosti koje je provjerio neovisni revizor. Osim toga, na carini se može provjeriti jesu li uvoznici velikih količina plina i opreme s HFC-ovima prijavljeni u registru HFC-ova te imaju li kvotu ili odobrenje.

b.Prijenosi kvota i odobrenja

Iz mogućnosti da pozicionirana poduzeća prenesu kvote nisu proizašle veće promjene u pogledu raspodjele kvota među poduzećima. Prijenosi su velikim dijelom bili ograničeni na nekoliko transakcija među velikim pozicioniranim poduzećima, djelomično zbog restrukturiranja, ali i zbog odlaska poduzeća s tržišta. Čini se da osim tih konkretnih transakcija nije postojala velika zainteresiranost za trgovanje kvotama s drugim sudionicima na tržištu.

Suprotno tome, mogućnost izdavanja odobrenja za kvote uvelike je upotrebljavana 2015. i 2016., s obzirom na to da se određeni broj uvoznika pripremao na obvezu posjedovanja odobrenja za uvoz rashladne i klimatizacijske opreme te opreme za dizalice topline od 1. siječnja 2017. Od ukupne kvote, 9 % odobreno je uvoznicima opreme 2015., odnosno 12 % 2016. Radi usporedbe, udio HFC-ova u uvezenoj rashladnoj i klimatizacijskoj opremi te opremi za dizalice topline u ukupnoj količini HFC-ova namijenjenih EU-u 2015. iznosio je, u skladu s izvješćem poduzeća, 7 %. Iako su poduzete te pripremne radnje, neki su uvoznici opreme u anketi izrazili brojne sumnje u pogledu razumijevanja pravila, poteškoća u planiranju svoje potražnje ili pronalasku nositelja kvota koji su voljni prodati odobrenja te u pogledu visokih cijena za odobrenja. Kako bi se otklonila zabrinutost, registar HFC-ova 16 izmijenjen je kako bi se omogućilo delegiranje odobrenja te kako bi poduzeće potom moglo koordinirati stjecanje odobrenja za skupinu uvoznika. Na primjer, strani proizvođači opreme mogu dobiti odgovarajuća odobrenja i dalje ih delegirati onim poduzećima koja uvoze opremu. Očekuje se da će se tom novom mogućnošću pospješiti usklađenost, posebno uvoznicima manjih količina, obično MSP-ovima i mikropoduzećima. Tu su mjeru općenito prihvatile organizacije dionika. 14

c.Razvoj cijena

Sektor u kojemu se upotrebljavaju HFC-ovi prilično je složen i obuhvaća mnoštvo raznih vrsta poduzeća: proizvođače HFC-ova (sudionici na svjetskoj razini), proizvođače različite opreme ili proizvoda (na svjetskoj razini), uvoznike opreme ili proizvoda (EU), distributere plina u velikim količinama (EU), poduzeća za postavljanje i servisiranje opreme (EU) te krajnje korisnike razne opreme (EU). Kako bi se pratio utjecaj sustava kvota, razvoj cijena za različite vrste HFC-ova i u odnosu na različite razine vrijednosnog lanca prati se na temelju podataka koje su dostavili proizvođači rashladnih sredstava, distributeri plina i proizvođači opreme. Iako nije moguće donijeti konačne zaključke u ovako ranoj fazi postupnog smanjenja, ipak se može uočiti opće uzlazno kretanje cijena od 2014. Porast je najzamjetniji u slučaju kupovnih cijena distributera plina, a u manjoj je mjeri uočljiv u poduzećima za pružanje usluga, dok (još) nije očit u slučaju plina koji su kupili proizvođači opreme sa sjedištem u EU-u, vjerojatno zbog njihovih dugoročnih sporazuma s proizvođačima plina. Navedeni porast cijena varira za različite vrste HFC-ova i općenito je veći za HFC-ove s visokim potencijalom globalnog zatopljenja (GWP). Važno je napomenuti i da se čini da su troškovi stjecanja odobrenja za uvoz opreme s HFC-ovima slični porastu cijena velikih količina HFC-ova na distribucijskoj razini ako se pretvore u EUR po toni ekvivalenta CO2.

Ti su porasti cijena očekivana i poželjna posljedica mjere postupnog smanjenja jer je cilj te tržišne mjere bio ograničiti nabavu plinova s visokim potencijalom globalnog zatopljenja kako bi se potaknule inovacije i upotreba tvari s nižim potencijalom globalnog zatopljenja i alternativa HFC-ovima. S druge strane, budući da su kvote dodijeljene besplatno, neki sudionici mogu imati koristi od tih povećanja cijena. Neki su dionici istaknuli da su nositelji kvota ti koji ostvaruju dobit te da bi bilo razumnije umjesto toga uspostaviti sustav koji bi ostvarivao prihode koji bi se mogli upotrijebiti za poticanje domaćeg i međunarodnog smanjenja upotrebe HFC-ova i u okviru kojeg bi i uvoznici opreme mogli dobiti svoje kvote.14

4.Troškovi provedbe Uredbe u državama članicama

Uredba o fluoriranim stakleničkim plinovima u velikoj se mjeri oslanja na obveze koje su već utvrđene prethodnom Uredbom (EZ) br. 842/2006 17 , osobito u pogledu sprječavanja emisija iz opreme, na primjer provjerama propuštanja i popravcima, zatim certifikacije i programa osposobljavanja u državama članicama, označivanja opreme, izvješćivanja i prikupljanja opreme pred kraj njezina životnog vijeka. U jednoj od evaluacija prethodne Uredbe (EZ) br. 842/2006 troškovi javnih uprava u državama članicama nastali provedbom i primjenom tih mjera procijenjeni su na 11,4 milijuna EUR godišnje 18 . Taj iznos obuhvaća troškove zaposlenika u tijelima uprave, mjera za podizanje svijesti i mjera izvršenja kao što je inspekcija.

Glavna novost Uredbe o fluoriranim stakleničkim plinovima, postupno smanjenje HFC-ova, nije znatno povećala troškove javnih uprava u državama članicama. Budući da Europska komisija upravlja postupnim smanjenjem na središnjoj razini 19 , ti se troškovi namiruju iz njezina postojećeg višegodišnjeg administrativnog proračuna. Europska komisija, među ostalim:

·upravlja portalom F-Gas i registrom HFC-ova za upis poduzeća, kvota, prijenosa kvota i odobrenja za kvote,

·upravlja ex ante izjavama o kvotama, ponovno izračunava nove referentne vrijednosti kvota svake tri godine i postavlja nove kvote jednom godišnje,

·nadzire godišnje ex post izvješćivanje poduzeća u sustavu kojim upravlja Europska agencija za okoliš,

·na temelju ex post izvješća provjerava jesu li se poduzeća pridržavala svojih ograničenja kvota te ih sankcionira smanjenjem budućih kvota,

·na temelju ex post izvješća provjerava imaju li uvoznici opreme s HFC-ovima potrebna odobrenja za kvote te

·poduzećima daje smjernice za upotrebu portala F-Gas i registra HFC-ova te u pogledu obveza povezanih sa sustavom kvota.

Stoga su troškovi država članica u pogledu postupnog smanjenja ograničeni na pružanje dodatnih smjernica dionicima i osiguravanje učinkovitih graničnih kontrola uz osposobljavanje carinskih službenika i poduzimanje mjera u pogledu pitanja neusklađenosti, uključujući nezakonitu trgovinu.

U širem smislu, troškovi nastali za industriju provedbom mjera koje su već bile uključene u prethodnu Uredbu (EZ) br. 842/2006 prethodno su se procjenjivali na otprilike milijardu EUR za 2015., s porastom do 1,5 milijarde EUR 2030. 20 Osim toga, troškovi povezani s postupnim smanjenjem HFC-ova procjenjuju se na otprilike 1,5 milijardi EUR godišnje 21 . Međutim, zapravo se očekuje da će troškovi biti niži. Prvi se iznos temelji na pretpostavci da se upotreba HFC-ova neće smanjiti do 2030., ali pokretanjem postupnog smanjenje HFC-ova u skladu s novom Uredbom, njihova će se upotreba znatno smanjiti. Drugi iznos oprezno se temelji na dostupnim informacijama samo za 2010. Stoga u obzir nisu uzete nove tehnologije koje su se otad pojavile ni smanjenje troškova tehnologija koje su klimatski prihvatljive. Ipak, usporedbom tih iznosa s ostvarenim značajnim smanjenjem emisija vidljivo je da su mjere u pogledu fluoriranih stakleničkih plinova vrlo isplative u usporedbi s eventualnim mjerama u drugim sektorima. Procjenjuje se da prosječni troškovi smanjenja, na temelju tehnologije dostupne 2010., iznose 16 EUR po toni ekvivalenta CO2.3 Dobici u području energetske učinkovitosti vjerojatno će anulirati dodatne prethodne troškove ulaganja.

5.Troškovi Kigalijske izmjene Montrealskog protokola

Procjenjuje se da će se primjenom Kigalijske izmjene spriječiti porast temperature za gotovo 0,5 Celzijevih stupnjeva do kraja stoljeća, čime se znatno doprinosi klimatskim ciljevima Pariškog sporazuma. Uredba o fluoriranim stakleničkim plinovima omogućit će EU-u ispunjenje obveza u skladu s Kigalijskom izmjenom do 2030., što je ujedno i posljednja godina za koju je postavljen cilj u Uredbi o fluoriranim stakleničkim plinovima. Kigalijskom izmjenom jamči se da će i ostale zemlje koje su ratificirale Sporazum poduzeti mjere za smanjenje HFC-ova. Tako će europsko poduzetništvo postati konkurentnije onome u inozemstvu. Osim toga, očekuje se da će globalni prijelaz na klimatski prihvatljive tehnologije rezultirati povećanjem ulaganja u inovacije i nižim cijenama alternativnih tehnologija zbog ekonomije razmjera. Time se otvaraju poslovne prilike za predvodnike kao što je industrija EU-a.

Primjenom Kigalijske izmjene podrazumijeva se da će države članice ubuduće morati davati veći doprinos za Multilateralni fond. U ovom se trenutku ne mogu izračunati točni iznosi. Iznosi će ovisiti o budućim pregovorima, koji se održavaju svake tri godine između razvijenih stranaka i stranaka u razvoju iz Montrealskog protokola, te o detaljnim parametrima kao što su kriteriji prihvatljivosti troškova za postupno smanjenje HFC-ova, koje još treba usuglasiti.

Ipak, tehničko tijelo Montrealskog protokola, Odbor za tehničku i ekonomsku procjenu (TEAP), izračunalo je troškovne raspone do 2050. za četiri prijedloga izmjena u pogledu HFC-ova prije sastanka u Kigaliju kako bi se ubrzali pregovori 22 . Te grube procjene mogu dati naznake opsega potrebnog financiranja. Analizom Odbora za tehničku i ekonomsku procjenu 23 dobiveni su troškovni rasponi prijedloga koji se kreću od 3200 do 5000 milijuna EUR za najjeftiniji prijedlog te od 8800 do 13 400 za najskuplji. Uzimajući u obzir obveze utvrđene u Kigalijskoj izmjeni, troškovi će vjerojatno biti viši od najniže procjene i znatno niži od najviše procjene. Uz napomenu da su te približne vrijednosti vrlo nesigurne, godišnja potreba za financiranjem vjerojatno će iznositi najmanje 100 milijuna EUR godišnje, od čega će države članice morati doprinijeti oko 50 % u skladu s rasponom doprinosa koji utvrđuju Ujedinjeni narodi 24 . 

Taj se iznos čini prilično skromnim u usporedbi s obvezama razvijenih zemalja u okviru Pariškog sporazuma, u skladu s kojima moraju osigurati 100 milijardi USD godišnje za financiranje u području klime do 2025.

6.Zaključci

U ovom je trenutku dovršen samo jedan puni „godišnji” ciklus postupnog smanjenja 25 , a rashladna i klimatizacijska opreme te oprema za dizalice topline obuhvaća se u okviru postupnog smanjenja tek odnedavno – od 1. siječnja 2017. Isto tako postoje naznake da na trenutačno dostupne podatke još uvijek utječe početni nedostatak razumijevanja kod dionika. Stoga je prerano za dubinsku procjenu funkcioniranja mehanizma za postupno smanjenje i za detaljnu ocjenu svih mogućih učinaka odabranog načina dodjele kvota.

Ipak, provedena analiza i savjetovanje s dionicima ukazuju na to da se postupno smanjenje odvija kako bi trebalo. Razvoj cijena potpuno je u skladu s očekivanjima i poštuje se ukupno ograničenje EU-a u pogledu HFC-ova. Odabrani način dodjele s jedne strane omogućuje stabilnost na tržištu, a s druge strane fleksibilnost novih dionika pri ulasku na tržište.

Imajući na umu da će poduzeća morati smanjiti svoju prodaju HFC-ova u skladu s postupnim smanjenjem, besplatna dodjela kvota nekim dionicima na tržištu može koristiti više nego drugima. Osim toga, dostupnost besplatnih kvota iz rezerve na jednostavan zahtjev znatno je povećala broj dionika s malim iznosima kvota. Kako bi se vidjelo u kojem će se smjeru sljedećih godina kretati ta situacija za male i nove uvoznike plina, potrebno je daljnje praćenje. Osim toga, potrebno je kontinuirano pratiti i tržišnu situaciju uvoznika opreme, koji u trenutačnom sustavu dodjele ovise o nositeljima kvota za dobivanje odobrenja za uvoz.

Trenutačni način, koji se temelji na internetskom portalu F-Gas 26 , Europskoj komisiji omogućuje provedbu sustava kvota uz tek malo dodatno opterećenje ili dodatne troškove za države članice. Na taj se način omogućuje uspješna provedba postupnog smanjenja i zaštićuju se ciljevi koji se odnose na zaštitu okoliša. Većina periodičnih troškova u državama članicama posljedica su obveza koje su već utvrđene prethodnom Uredbom (EZ) br. 842/2006. Međutim, od država članica ubuduće će se tražiti veći doprinos Multilateralnom fondu u svrhu financiranja Kigalijske izmjene, u skladu s njihovim obvezama iz Montrealskog protokola.

U skladu s prethodno navedenim nalazima Komisija trenutačno ne namjerava izmijeniti način dodjele kvota. Komisija će se umjesto toga usredotočiti na omogućivanje nesmetane provedbe postojećeg načina i pomaganje svim dionicima da bolje shvate i ispune svoje obveze kako bi postupno smanjenje HFC-ova u EU-u bilo uspješno. Istodobno će Komisija nastaviti pobliže pratiti funkcioniranje tog načina dodjele i njegove učinke, imajući na umu da je do 31. prosinca 2022. potrebno provesti sveobuhvatno preispitivanje Uredbe o fluoriranim stakleničkim plinovima.

(1)

     SL L 150, 20.5.2014., str. 195.

(2)

     Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Okvir za klimatsku i energetsku politiku u razdoblju 2020. – 2030., COM/2014/015 final: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:52014DC0015

(3)

     Radni dokument službi Komisije: Procjena učinka – preispitivanje Uredbe (EZ) br. 842/2006 o određenim fluoriranim stakleničkim plinovima, SWD(2012) 364 final:  https://ec.europa.eu/clima/sites/clima/files/f-gas/legislation/docs/swd_2012_364_en.pdf  

(4)

      http://ozone.unep.org/sites/ozone/files/pdfs/FAQs_Kigali_Amendment_v3.pdf

(5)

     Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću: Razdoblje nakon Pariza: procjena implikacija Pariškog sporazuma i prilog Prijedlogu odluke Vijeća o potpisivanju, u ime Europske unije, Pariškog sporazuma donesenog na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, COM(2016) 110 final: https://ec.europa.eu/transparency/regdoc/rep/1/2016/HR/1-2016-110-HR-F1-1.PDF

(6)

      https://ec.europa.eu/clima/events/articles/0106_en  

(7)

Osim ako su tako uvezeni HFC-ovi prethodno stavljeni na tržište EU-a, potom izvezeni i napunjeni u opremu prije njezina uvoza.

(8)

     Procjena se temelji na godišnjim izjavama o zahtjevima za kvote te na godišnjem ex-post izvješćivanju poduzeća uvoznika opreme u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 517/2014.

(9)

     Izvorno ih je u Provedbenoj odluci Komisije 2014/774/EU bilo 79, ali jedno se poduzeće 2015. spojilo s drugim pozicioniranim poduzećem. http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=OJ:JOL_2014_318_R_0008  

(10)

     U skladu s Prilogom VI. Uredbi (EU) br. 517/2014

(11)

     To proizlazi iz načina izračuna iz Priloga VI. Uredbi (EU) br. 517/2014

(12)

Neznatno više od proporcionalnog udjela, s obzirom na to da se način dodjele sastoji od nekoliko krugova dodjele u kojima se preostale kvote iz prvog kruga preraspodjeljuje u sljedeće krugove (vidjeti Prilog VI. Uredbi o fluoriranim stakleničkim plinovima)

(13)

     U skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 517/2014

(14)

     GU CLIMA, listopad 2016.: https://ec.europa.eu/clima/sites/clima/files/f-gas/docs/phase-down_progress_en.pdf  

(15)

Savjetodavni forum, 1. prosinca 2016. https://ec.europa.eu/clima/events/articles/0106_en  

(16)

U skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 517/2014

(17)

SL L 161, 14.6.2006., str. 1.

(18)

Oeko-Recherche et al. (2011.). https://ec.europa.eu/clima/sites/clima/files/f-gas/docs/2011_study_en.pdf  

(19)

Kao i Europska agencija za okoliš

(20)

Oeko-Recherche et al. (2011.). https://ec.europa.eu/clima/sites/clima/files/f-gas/docs/2011_study_en.pdf  

(21)

Europska komisija COM(2012) 643 final Procjena učinka (2012). https://ec.europa.eu/clima/sites/clima/files/f-gas/legislation/docs/swd_2012_364_en.pdf  

(22)

     Odluka EX.III/1 Izvješće radne skupine UNEP TEAP, 2016.: O koristima za klimu i troškovima smanjenja fluorougljikovodika u skladu s odlukom iz Dubaija o daljnjim aktivnostima. http://conf.montreal-protocol.org/meeting/mop/mop-28/presession/Background%20Documents%20are%20available%20in%20English%20only/TEAP_ExIII-1_Report_Sept-2016.pdf  

(23)

     Napominjemo da se izračuni ne temelje na konkretnim obvezama iz prijedloga Kigalijske izmjene. Osim nesigurnosti koje proizlaze iz izrade takvih dugoročnih projekcija, ograničavajući je čimbenik i to što brojni troškovi kao što su troškovi za pripremu projekta, izgradnju kapaciteta, institucijsko jačanje itd. nisu bili uključeni u analizu te su primijenjene trenutačne troškovne smjernice MLF-a za prebacivanje s klorofluorougljikovodika (HCFC-ova), koje za HFC-ove mogu biti utvrđene drugačije.

(24)

     UN (2015.) Rezolucija koju je donijela Opća skupština 23. prosinca 2015. 70/245. Raspon procjena za raspodjelu troškova Ujedinjenih naroda http://www.un.org/ga/search/view_doc.asp?symbol=A/RES/70/245

(25)

   Jedan „godišnji” ciklus postupnog smanjenja čine dodjela kvota, upotreba kvota, ex post izvješćivanje poduzeća i naknadna Komisijina provjera usklađenosti. Za dovršenje ciklusa potrebno je otprilike dvije godine.

(26)

     Portal F-Gas obuhvaća registar HFC-ova u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 517/2014 te sadržava poveznicu na alat za izvješćivanje u skladu s člankom 1. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 1191/2014. https://webgate.ec.europa.eu/ods2/resources/home?domainKey=fgas